PALUBA
March 28, 2024, 10:48:53 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Zašto u poslednjih 45 godina niko nije sleteo na Mesec?  (Read 4452 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: July 21, 2018, 04:56:14 pm »

Zašto u poslednjih 45 godina niko nije sleteo na Mesec?
Express.hr  21.07.2018.

Misija NASA-e Apolo 17 koja je na Mesec dovela 12 ljudi 1972. godine do danas ostaje možda i njihov najveći uspeh. Astronauti su prikupili kamenje, fotografisali sve što su mogli, sproveli niz eksperimenata, postavili zastave i vratili se kući.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Uprkos toj velikoj misiji koja je trajala nekoliko nedelja, Apolo program nije omogućio da ljudi na Mesecu ostanu dugoročno. I danas, 45 godina posle te poslednje misije postoji niz razloga zbog kojih bi ljudi trebalo da se vrate na Zemljin satelit. Istraživači i preduzetnici smatraju kako bi baza na Mesecu mogla da postane nešto poput benzinske stanice za duga svemirska putovanja, dovede do izgradnje svemirskih teleskopa, olakša mogućnost života na Marsu i reši vekovne naučne misterije oko nastanka Zemlje i Meseca. Tu je i turistički potencijal.

- Trajna istraživačka stanica na Mesecu je sledeći logičan korak. To je samo na udaljenosti od tri dana. Moramo izmisliti još niz stvari i testirati ih pre nego što odemo u svemirske dubine - rekao je bivši astronaut Kris Hedfild. Međutim, niz astronauta i stručnjaka reći će kako prepreke zbog kojih nije bilo misija na Mesec su zapravo trivijalne i banalne.

Budžet

Posebno velika prepreka je trošak. Po zakonu koji je američki predsednik Donald Tramp potpisao u martu 2017. godine NASA-in godišnji budžet iznosi 19,5 milijardi dolara, a već sledeće godine mogao bi da se poveća na 19,9 milijardi. Iako je reč o velikoj svoti, u poređenju sa izdvajanjima za npr. američku vojsku koja iznose oko 600 milijardi dolara godišnje, čini se beznačajan. Posebno je važan projekat modernizacije i proširenja nuklearnog arsenala.

- NASA-in udeo u federalnom budžetu bio je na vrhuncu sa četiri odsto 1965. godine. U proteklih 40 godina ostao je ispod jedan odsto, a u poslednjih 15 godina ide polako prema 0,4 odsto federalnog budžeta - rekao je astronaut član Apolo 7 misije Volter Kaningem. Još 2005. godine NASA je procenila kako će povratak na Mesec koštati oko 133 milijarde.

- Za istraživačke misije koje uključuju ljude najteže je dobiti političku podršku. Ako Kongres ne odluči da uloži više novca u program, o misijama samo možemo da pričamo - naglasio je.

Politika

Cilj Trampove administracije je da astronaute dovede na Mesec oko 2023. godine, kada bi bio kraj Trampovog drugog predsedničkog mandata, naravno ako ga dobije. A u tome leži novi problem - politički udarci.

- Zašto bi bilo ko morao da veruje bilo kom predsedniku i njegovim najavama nečega što bi se moglo dogoditi dva mandata u budućnosti. To je samo priča - naglašava Hedfild. Iz perspektive astronauta najvažnija je misija, a dizajn, testiranje i ostalo moglo bi da potraje više od dva predsednička mandata.



- Voleo bih da sledeći predsednik podržava budžet koji će nam omogućiti da izvedemo misije koje su od nas zatražene, koje god one bile - rekao je astronaut Skot Keli. Različite poglede na svemirske misije imali su američki predsednici, a NASA je potrošila devet milijardi dolara tokom pet godina na dizajniranje, izgradnju i testiranje opreme za svemirski program.

- Američko rukovodstvo inspiriše sve da urade nešto za šta nijedna druga nacija nije sposobna. Pokazali smo to i u jednom kratkom trenutku pre 45 godina. Ne verujem da smo to od tada ponovili. Verujem kako to sve zavisi od političke predanosti - rekao je astronaut Baz Oldrin.

Mlaka želja

Njih može da podstakne želja naroda koja je ipak oko ovog pitanja dosta mlaka. Čak i na vrhuncu Apolo programa, kada su Nil Armstrong i Baz Oldrin izašli na površinu, samo 53 odsto Amerikanaca verovalo je kako je program vredan troška. Danas 55 odsto Amerikanaca misli kako bi povratak na Mesec trebalo da bude prioritet NASA, ali njih 44 odsto smatra kako astronauti ne bi trebalo da se vraćaju na Mesec.

Smrtonosna zamka za ljude

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Mesec je takođe i 4,5 milijardi stara smrtonosna zamka za ljude, koja se ne sme uzimati zdravo za gotovo. Površina je prekrivena kraterima i stenama koje su pretnja sigurnom sletanju. Pre prvog sletanja 1969. godine američka vlada potrošila je milijarde dolara u razvoj, lansiranje i dopremanje satelita koji su mogli da snime površinu koja bi pomogla u odabiru potencijalnih mesta sletanja. Mnogo veću brigu predstavlja prašina meteorita. Inženjer Madu Tangavelu iz Južne Kalifornije napisao je 2014. godine kako je Mesec prekriven "finim, slojem lunarne prašine poput pudera koja je elektrostatički nabijena zahvaljujući interakciji sa solarnim vetrom. Vrlo je abrazivna čime se vrlo brzo 'pune' svemirska odela, vozila i sistemi".

Astronaut Pegi Vitson, koja je u svemiru provela 665 dana, probleme s prašinom navela je kao glavne probleme misija Apolo.

- Ako ćemo provesti tamo puno vremena i izgraditi trajna naselja, moramo smisliti način na koji ćemo rešiti taj problem - rekla je. Problem je i sunčeva svetlost. Oko 14 dana zaredom na površini je vruće kao u paklu jer je izložen direktno sunčevoj svetlosti, a posle toga vlada potpuni mrak i tada mesečeva površina postaje jedno od najhladnijih mesta u svemiru. NASA razvija mali nuklearni reaktor koji bi astronaute trebalo da snabdeva potrebnom energijom za vreme mračnih dana.

- Nema sumnje, ako želimo da idemo dalje, posebno ako želimo da idemo dalje od Meseca, potreban nam je novi prevoz. Danas smo još u onim danima 'kočije' - rekao je astronaut Džefri Hofman.

Ipak, astronauti ne sumnjaju kako ćemo se vratiti na Mesec i otići na Mars. Samo je pitanje kada i koja će to generacija doživeti.

Izvor: www.blic.rs


* 001.jpg (166.93 KB, 740x763 - viewed 83 times.)

* 002.jpg (301.75 KB, 1192x1200 - viewed 84 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #1 on: July 21, 2018, 08:44:04 pm »

Mnogi problemi u daljem istraživanju Meseca i kosmosa bi bili prevaziđeni da je budžetska situacija obrnuta: na vojsku 19 milijardi a za svemir 600 milijardi.

Takva situacija bi donela još jedan benefit ovoj našoj maloj (ugnjetenoj) kugli: američka vojska bi se vratila kući i ne bi maltretirala ceo svet.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2 on: July 21, 2018, 08:45:40 pm »

Ali vojna industrija onda ne bi zaradila ni cvonjka, a glupa masa ne bi imala celovečernji šou.
Logged
Morskoprase
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 481



« Reply #3 on: July 21, 2018, 09:18:12 pm »

"Takva situacija bi donela još jedan benefit ovoj našoj maloj (ugnjetenoj) kugli: američka vojska bi se vratila kući i ne bi maltretirala ceo svet."
Dobro, a šta bi rekli Marsijanci odnosno Lunarci??? laugh
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #4 on: July 22, 2018, 07:20:04 pm »

Prvo moraju da smisle kako zaštititi ljude od zračenja izvan zemljinog magnetnog polja. Pre par godina sam gledao emisiju Michio Kaku-a o problemima putovanja na Mars i upravo je to naveo kao najveći problem. Bez toga baza na Marsu bi bila samo trošak.
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #5 on: July 22, 2018, 09:07:29 pm »

Ne razumem zašto hoće da vrate čoveka na Mesec, kad je u međuvremenu automatika znatno napredovala, i na Marsu su upravljali Roverom.
Drugo što sad ima ekonomičnijih motora, npr jonski, koji prilično sporo ubrzava čime nije pogodan za ljudsku posadu.
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #6 on: July 22, 2018, 09:31:09 pm »

Pa baza na mesecu je stara ideja. Najveći problem lansiranja je težina goriva, najveći deo goriva se sprži pri napuštanju atmosfere. E da bi to kompenzovali ideja je bila baza na mesecu gde bi se rakete dopunile gorivom i nastavile put. No i ta ideja ima dosta rupa kao što je koliko bi koštao transport goriva na mesec.

No pošto svemirska istraživanja ne donose profit to je na dugačkom štapu. Možda ta ideja sa turizmom i nije loša ali realno to bi moglo da priušti par stotina ljudi a to nije dovoljno da se ostvari neki profit za misije tipa kolonizacija marsa.

Jonski motori nisu podobni za planete sa atmosferom, za Mars treba nešto kao i za zemlju, ili da se ne računa na povratak rakete što bi bilo vrlo teško objasniti javnom mnjenju ako šalješ ljude Smiley
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #7 on: July 23, 2018, 09:10:26 am »

Јонски мотор се и користи за лет ван атмосфере.
Неке сонде су слате прилично далеко, и до Марса, тако да имају добар домет и економичност.

У случају слања терета на Месец, погодне су јер би изласку у орбиту класичним мотором, могла полако да убрзава до уласка у Месечеву орбиту, и онда полако успорава. Са тиме би био знатно економичнији транспорт, али како сам написао, спор је и није погодан за људску посаду.

Са економске стране, ускоро би могло да дође доста радова на Месецу. Наиме, тамо се налази доста хелијума-3, који је погодан за фузионе нуклеарне електране. Релативно мала количина би била довољна за напајање целе земље годину дана.
https://en.wikipedia.org/wiki/Helium-3
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #8 on: July 23, 2018, 07:33:01 pm »

Pa baza na mesecu je stara ideja. Najveći problem lansiranja je težina goriva, najveći deo goriva se sprži pri napuštanju atmosfere. E da bi to kompenzovali ideja je bila baza na mesecu gde bi se rakete dopunile gorivom i nastavile put. No i ta ideja ima dosta rupa kao što je koliko bi koštao transport goriva na mesec.


Možda pronađu naftu i naprave rafinerije - i biće goriva ko'lko hoćeš!  Grin
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #9 on: July 23, 2018, 08:43:16 pm »

Ako nađu naftu na mesecu onda otpiši Mars za jedno 100-200 godina Smiley

Za mars bi bila pogodna kombinacija gorivo sa jonskim motorima, jonski van atmosfere a ovi na gorivo za atmosferu. Ali to bi verovatno moralo da se sastavlja u orbiti zemlje jel bi to bilo preteško u jednom cugu dići u orbitu. No ima tu dosta problema na koje još nema odgovora, put na mars je tehnički moguć i danas ali ovi drugi problemi moraju da se reše pre slanja ljudi.

Ili da se to ponudi kao opcija osuđenicima na smrt Smiley
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.027 seconds with 22 queries.