Izveštaj Stejt departmenta obuhvatio i našu zemlju: "Radikalne ideologije i kretanje oružja najveća pretnja"Radio Slobodna Evorpa 22.12.2021.
U zemljama Zapadnog Balkana tokom 2020. godine nisu zabeleženi teroristički napadi, ali izazov i dalje predstavljaju repatrijacije, ali i procesuiranje, reintegracija i rehabilitacija državljana iz Sirije i Iraka, koji su se pridružili militantnim organizacijama u ovim zemljama, piše u godišnjem izvještaju američkog Stejt Departmenta o terorizmu.Za razliku od zemalja Europe koje su dovele u pitanje pravo na državljanstvo osobama koje su otišle u Siriju i Irak, Albanija, Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija su dosad uspešno repatrirale državljane, navodi se izveštaju. Što se tiče Srbije, u izeštaju piše da najveća pretnja dolazi od
"samoradikalizacija kroz rasno ili etnički motivisane ideologije često povezane s nacionalizmom ili nacionalističkim grupama".Više od 40.000 stranih državljana iz oko 60 zemalja, žena i dece uglavnom, ostalo je u kampovima u Siriji nakon teritorijalnog poraza "Islamske države"u martu 2019. godine, a u zatvorima za muškarce je oko 10.000 osoba. Među njima je i dalje oko 400 osoba iz zemalja Zapadnog Balkana.
Srbija: Radikalizacija kroz rasno ili etnički motivisane ideologijeBez terorističkih napada 2020. i niske razine aktivnosti regrutacije u vezi s "Islamskom državom", glavni problemi terorizma u Srbiji ostaju kretanje novca i oružja kroz regiju, i povratak državljana sa stranih ratišta, te samoradikalizacija kroz rasno ili etnički motivisane ideologije često povezane s nacionalizmom ili nacionalističkim grupama. Srbija se u septembru obvezala proglasiti Hezbolah terorističkom organizacijom i proširiti saradnju s međunarodnim organizacijama za borbu protiv terorizma kroz implementaciju sastava provere putnika.
Srbija je poslednjih godina osuđivala pojedince za učestvovanje u terorističkim aktivnostima u Siriji i za učstvovanje u sukobu Rusije i Ukrajine u istočnoj Ukrajini, iako se čini da Ministarstvo unutrašnjih poslova primenjuje različite standarde na strane borce u dva sukoba, s povratnicima iz Sirije kazne idu i do 15 godina zatvora, a većina povratnika iz Ukrajine dobiva uslovne kazne. Srbiji nedostaje zakonodavstvo koje šire pokriva ponašanje vezano uz obuku terorista, finansiranje terorističkih organizacija i aktivnosti vrbovanja terorista, ocenjuje se u izvještaju.
Kosovo: Uspešna reintegracija povratnika iz SirijeKosovo nastavlja rešavati posledice repatrijacije četiri osumnjičena pripadnika tzv. Islamske države i 106 članova porodice koji su vraćeni iz Sirije 2019. godine, što je jedna od najvećih civilnih repatrijacija do sada iz zone sukoba, navedeno je u izveštaju. Sve odrasle osobe su kazneno gonjene ili na neki drugi način presuđene od organa za provođenje zakona, a dvojica muškaraca ostaju u zatvoru.
Žene i deca nastavljaju primati pomoć pri reintegraciji kroz programe koje financiraju Sjedinjene Američke Države i Europa i Odeljenje za prevenciju i reintegraciju Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova. U U škole je upisano 37 od 74 djece povratnika, a uz pomoć međunarodnih donatora ženama povratnicama pružena je pomoć u reintegraciji i zapošljavanju. Iako je kosovski zakonodavni okvir među najsveobuhvatnijim na Balkanu, izazov za dugoročnu sigurnost predstavljaju kratke kazne, prevremeno puštanje iz zatvora i nedostatak organiziranog nadzora nakon otpuštanja. U izveštaju se navodi i da je Kosovo proglasilo celi Hezbollah terorističkom organizacijom.
Tokom oktobra 2020. Odeljenje za borbu protiv terorizma kosovske policije uhapsio je muškarca koji je pretio ambasadoru Kosova u Francuskoj, nakon što je ambasador retvitovao članak Le Figaro magazina u kojem je prikazana hronologija napada na satirični časopis Čarlie Hebdo. Tužioci su 8. decembra otpečatili optužnicu za poticanje na terorizam. Tužioci su u septembru podigli optužnicu protiv Igbale Huduti za ohrabrenje na teroristička dela. Huduti je uhapšena 7. januara zbog svojih objava na društvenim mrežama u kojima se kritizira Vašington zbog ubistva iranskog komadanta Kasima Sulejmanija i poziva na osvetu
Vrhovni sud Kosova potvrdio je 24. septembra kaznu od pet i pol godina zatvora zbog učestvovanja Visara Kukovcija u terorističkoj grupi "Islamska država", dok je naložio ponovno suđenje zbog optužbi za zlostavljanje djece. Kukovci, jedan od militanata vraćenih iz Sirije 2019., snimio je propagandne video zapise u kojima je stavio samoubilački prsluk na svog trogodišnjeg sina.
U januaru je i Arian Krieziu osuđen na 46 meseci zatvora zbog učestvovanja u terorističkoj grupi "Islamska država".
Od 32 žene vraćene iz Sirije 2019., 29 ih je priznalo krivicu za učestvovanje u IDIL-u i dobilo kratke, uslovne kazne. Žene će izbeći zatvor ako ne budu činile dalja krivična dela, redovno se prijavljuju u kosovsku policiju i imaju psihološku pomoć. Od novembra je još sedam žena optuženo za učestvovanje u terorističkoj grupi. Kosovo je takođe nastavilo provoditi program — uz pomoć američkih stručnjaka — za poboljšanje upravljanja osuđenicima za terorizam u zatvoru.
BiH: I dalje bez državne strategije za borbu protiv terorizmaBosne i Hercegovina još nije počela s izradom nove Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma uprkos tome što je strategija istekla krajem 2020. godine. Osim toga, Parlament je odbio nacrt izmena i dopuna uvedenih 2018. radi daljeg usklađivanja zakona BiH s direktivama EU o suzbijanju terorizma zbog političkih kontroverzi oko navodnog prenosa nadležnosti s entitetske na državnom nivou.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje je vodeća jedinica za provođenje zakona koja obavlja protuterorističke funkcije; međutim, njegova je učinkovitost ograničena slabom saradnjom s državnim tužiteljstvom. Stejt Department naglašava da nije bilo pokušaja odlaska na strana ratišta 2020. godine, iako su neki državljani BiH i članovi njihovih porodice i dalje u Iraku i Siriji. BiH nastavlja biti voljan partner u repatrijaciji i u procesu je uspostavljanja međuagencijskog koordinacionog tela za nadgledanje budućih napora u repatrijaciji, navodi se.
Blage kazne u slučajevima terorizma i dalje su izazov, s kaznama u proseku tri i po godine za optužbe povezane s terorizmom. U istragama,
"međuljudske i međuagencijske svađe i vođenje rasprava potkopavaju potpuno učinkovitu saradnju", piše u izveštaju.
Ako su koordiniraniji napori na rehabilitaciji i deradikalizaciji još uvijek potrebni, različite grupe civilnog društva, Međureligijsko veće i pojedinačne verske vođe uložili su značajne napore u sprečavanju i suzbijanju radikalizacije nasilja. BiH je nastavila s naporima da prekine terorističke aktivnosti 2020. kroz kaznene progone repatriranih državljana iz Sirije. Svih sedam povratnika koji su vraćeni 2019. je dosad osuđeno na državnom sudu. Sud BiH je 2020. godine oslobodio jedinog državljanina BiH koji je do sada procesuiran za borbe u Ukrajini.
Kad je reč o borbi protiv nasilnog ekstremizma, nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke skupine ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH, ocenjuje Stejt Department. Pojedine verske vođe i grupe civilnog društva su pojačale napore za identifikaciju "ekstremističkih utcaja" i izvora otpornosti u svojim zajednicama, uz podršku niza međunarodnih donatora.
Albanija i Makedonija: Briga o povratnicima iz SirijeZa Albaniju i Makedoniju izvještaj navodi da su zemlje sarađivale kao članice Globalne koalicije za borbu protiv "Islamske države", u prvom redu vraćanjem značajnog broja državljana iz Sirije i Iraka. Glavni protuteroristički problem s kojim se suočava Severna Makedonija jesu upravo povratnici, s obzirom na njihovu sposobnost da uspostave nasilne ekstremističke ćelije, planiraju napade i radikaliziraju druge. Od 126 odraslih koji su boravili u Siriji i Iraku, 38 je ubijeno, 69 se vratilo u Severnu Makedoniju, a 19 ih je ostalo. Vlasti su procijenile razinu terorističke prijetnje kao
"prosečnu" ili srednju, budući da su pripadnici i simpatizeri grupe zadržali prisutnost u zemlji. Pretnja terorizma u Albaniji takođe uključuje državljane koji se vraćaju iz Iraka i Sirije, kao i iransku državno sponzorisanu aktivnost usmerenu prvenstveno protiv preseljenih iranskih opozicionih grupa Mudžahedin-el-Halk, čiji su članovi u Albaniji.
U izveštaju se za Crnu Goru navodi da je julu i oktobru, Frontex najavio dve dodatne operacije za jačanje morskih granica, s posebnim naglaskom na suzbijanje krijumčarenja droge i oružja, trgovinu ljudima i terorizam. Crna Gora je takođe članica grupe za borbu protiv IDIL-a.
Globalna pretnja od terorističkih grupaTerorističke grupe ostale su
"trajna i sveprisutna pretnja u celom svetu" tokom prošle godine, zaključio je američki Stejt Department.
"Sjedinjene Države i njihovi partneri napravili su značajne velike korake protiv terorističkih organizacija", zaključuje se u izvješću o naporima u borbi protiv terorizma do kraja 2020. Navodi se i da je
"pretnja od terorizma postala geografski više raspršena u regijama širom sveta". U izveštaju se navodi da, iako je teroristička skupina Islamske države izgubila teritoriju koji je zauzela u Iraku i Siriji,
"organizacija i njeni ogranci nastavili su voditi svetsku terorističku kampanju, izvodeći smrtonosne napade na globalnom nivou", ubivši više ljudi 2020. nego bilo koje prethodne godine.
U izveštaju se navodi da su se Al-Kaida i njene grane suočile sa
"značajnim" gubitkom dva ključna čelnika, ali su njihove mreže nastavile iskorištavati nedovoljno upravljane prostore, zone sukoba i sigurnosne praznine na Bliskom istoku za sticanje terorističkih resursa i provođenje terorističkih napada. U izvešataju Stejt Departmenta navodi se da je globalna pandemija COVID-19
“zakomplikovala teroristima, stvarajući i izazove i prilike za terorističke grupe“.Kako je pandemija poremetila putovanja, finansiranje i operacije terorista, terorističke grupe su prilagodile svoje pristupe, koristeći internet kako bi nastavili rad i nasilje i napade širom sveta.
Izvor:
www.blic.rs