PALUBA
March 19, 2024, 09:22:48 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13   Go Down
  Print  
Author Topic: Sudar tankera i ratnog broda  (Read 68465 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Morskoprase
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 481



« Reply #30 on: November 10, 2018, 06:38:19 pm »

Ovo je već više od polovine trupa pod vodom. Nije mi jasno, gde su pregrade između sekcija???
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #31 on: November 10, 2018, 06:44:09 pm »

Ko zna kakva je šteta unutra. Možda su i pregrade popucale od siline udara, ili se barem pomerile.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 442


« Reply #32 on: November 10, 2018, 07:46:46 pm »

Ko zna kakva je šteta unutra. Možda su i pregrade popucale od siline udara, ili se barem pomerile.

Pa, brod od 5.000 tona deplasmana, bez konstruktivne zaštite. Verovatno je projektovan da može ploviti sa najmanje dva bilo koja odseka poplavljena. Ako je možda spoljna vertikalna oplata trupa od lima recimo 10mm, poprečne pregrade su npr. 4-5mm. Pitanje je da li su pregrade nepropusne po celoj visini... kakva su iskrivljenja u trupu? Takođe, pritisak vode čini svoje, uporkos maloj dubini. Uzdužne pregrade se već sto godina često izbegavaju da bi se izbeglo asimetrično plavljenje velikih prostora jednog boka i nagib. Na gornjoj slici voda je u krmenom delu već došla skoro celom širinom palube. Ovaj je gotov!!! Voda je izgleda naplavila obe strojarnice i sve DG/GTG, pa ostaje samo havarijski DG negde na višim palubama, a pitanje je kako i on može raditi pri takvom nagibu!
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 276


« Reply #33 on: November 10, 2018, 10:16:24 pm »

Pa kako bi ovaj brod izdržao pogodak neke rakete?
Recimo sovjetske Osa-M, o protivbrodskim da i ne pričamo.
Logged
Morskoprase
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 481



« Reply #34 on: November 10, 2018, 10:22:57 pm »

Pa to vam je ratni brod... ljudi. Gledam na jutjubu snimke sinkesa američkih i britanskih fregata, razaraća.. to ne tone tako brzo, a gađano je bombama, raketama, torpedima... Usput, već su izgleda Rusi krivi, pošto su navodno ometali GPS signale... Šta bi mi bez Vlade?!?
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #35 on: November 11, 2018, 07:06:11 am »

Na tim vežbama je drugačije. Sva vrata između pregrada su zatvorena, mnogi prostori su popunjeni penom, a sve to kao bi se brod što duže održao na površini kako bi što više aviona i brodova moglo da izvrši gađanje.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 276


« Reply #36 on: November 11, 2018, 09:43:27 am »

Nisam nislio na vježbe, već na stvarni rat.

Mislim da su brotovi njegove tonaže i svjetskim ratovima mogli da izdrže prilično.
Mada nešto lakši britanski Šefild 1982. nije izdržao pogodak rakete.

Jesu li današnji brodovi manje otporni na pogotke nego nekadašnji?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 442


« Reply #37 on: November 11, 2018, 10:27:09 am »

Moderni brodovi su izgleda osetljiviji. Npr, WWII tipa krstarica ove tonaže (Arethusa, Dido, Atlanta...) čvršće građena, sa oklopnim pojasom, lakše bi podnela ovakva oštećenja, daleko lakše. Savremeni brodovi puni su savremene elektronike, kablova, plastike, lakih legura... a sve to ima običaj da gori, lomi se, krivi...! Naravno da je to neophodno za savremeni brod, ali veoma smanjuje žilavost ratnog broda.
Ovo sve izgleda, kako pokazuje ovaj slučaj, - do te mere da obesmišljava sam pojam RATNOG BRODA. Ratni brod, naročito ovako velika i bezočno skupa fregata mora biti sposobna ne samo da pogodi, ošteti ili potopi drugi brod, već mora biti sposobna i da izdrži odgovarajuća oštećenja. Šta ćeš, ranije je brod ove veličine imala svaka malo veća mornarica, a danas je to KAPITALNI BROD! Kao što je katastrofa HMS Šefild podstakla protivraketnu odbranu broda, vodila uvođenju smanjeno zapaljivih kablova, smanjenju udela lakih legura, itd., tako će i ova havarija nadam se navesti mnoge vojne brodograditelje da se zapitaju - a da nismo preterali!? Npr., na Šefildu i Koventriju su neke ljudske žrtve bile direktno uzrokovane činjenicom da su metalne lestve iz odseka bile od aluminijuma koji se zagrejao, iskrivio i tako onemogućio posadi da napusti odsek - koji opet iz razloga žilavosti nije imao drugi izlaz. Od tada su lestve u RN isključivo ponovo od čelika.
« Last Edit: November 11, 2018, 10:33:03 am by kumbor » Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 276


« Reply #38 on: November 11, 2018, 12:27:36 pm »

Više nego duplp lakši izraelski razarač Eliat (bivši britanski iz 2.SR) je 1967. poslije pogotka dvije rakete sa bojevim glavama od po 480kg "čekao" još sat vremena treću da bi potonuo.
1982. jedna raketa sa bojevom glavom od 165kg je od Šefilda napravila lomaču.
Nešto razmišljam i pitam se koliko li bi Šefild izdržao bojevih glava od po 480kg?
Koliko li bi izdržala ova norveška fregata?
Da ne pričamo o ruskim Nanuškama sa raketama P-120 koje nose bojevu glavo od 800kg.
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #39 on: November 11, 2018, 12:53:55 pm »

Istina je da je, generalno, kod modernih ratnih brodova u odnosu na klasične oklopljene brodove umanjena njihova konstruktivna borbena otpornost. To je cijena opće primjene lakih brodskih konstrukcija.

No u ovom konkretnom slučaju udar pramcem "Aframax" supertankera je fatalan za skoro bilo koji brod na svijetu. Energija sudara je ogromna, veća od razornog učinka osrednje rakete. To je kao da te brdo udari i probode.
I u doba oklopnih brodova (cca 1860-1945) isti su često tonuli pri ozbiljnijim sudarima na moru.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 442


« Reply #40 on: November 11, 2018, 01:23:45 pm »

Više nego duplp lakši izraelski razarač Eliat (bivši britanski iz 2.SR) je 1967. poslije pogotka dvije rakete sa bojevim glavama od po 480kg "čekao" još sat vremena treću da bi potonuo.
1982. jedna raketa sa bojevom glavom od 165kg je od Šefilda napravila lomaču.
Nešto razmišljam i pitam se koliko li bi Šefild izdržao bojevih glava od po 480kg?
Koliko li bi izdržala ova norveška fregata?
Da ne pričamo o ruskim Nanuškama sa raketama P-120 koje nose bojevu glavo od 800kg.


Pri tome, što raketa koja je pogodila HMS Šefild nije eksplodirala, već je požar izazvalo samo preostalo raketno gorivo!
Logged
Morskoprase
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 481



« Reply #41 on: November 11, 2018, 01:24:38 pm »

Slažem se, udar pramcem tako velikog broda prenosi ogromne sile. Ali ako pogledate, oštećenje se ukazuje "tek" od poćetka helikopterskog hangara i vuće se do kraja broda ali ne tolik duboko, da bi se videle posledice na krmenom delu-na platformi za helikopter. Cenim, da je došlo do "odguravanja" trupa fregate, no ono što je bitnije po mome jest ispod linije vode. A to je: Kakvu štetu je napravio kljun tankera.
Sad mi je došlo pitanje: A koliko je visoko najistureniji dio pramca (koji bi zarezao u trup fregate na visini hekopterske palube-drugdje ne vidim oštećenja)?? Ne ćini vam se to malo prenisko (okulometrijski 4-5 metara)??
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 442


« Reply #42 on: November 11, 2018, 01:28:43 pm »

Istina je da je, generalno, kod modernih ratnih brodova u odnosu na klasične oklopljene brodove umanjena njihova konstruktivna borbena otpornost. To je cijena opće primjene lakih brodskih konstrukcija.

No u ovom konkretnom slučaju udar pramcem "Aframax" supertankera je fatalan za skoro bilo koji brod na svijetu. Energija sudara je ogromna, veća od razornog učinka osrednje rakete. To je kao da te brdo udari i probode.
I u doba oklopnih brodova (cca 1860-1945) isti su često tonuli pri ozbiljnijim sudarima na moru.

To sam i pomenuo malo ranije, fregatu od 5.300 tona udarilo je četvrt miliona tona broda! Bez obzira na to, mislim da se zarad silne elektronike, savremene opreme, pa i sintetičkih materijala koji smanjuju radarski odraz suviše daleko otišlo u smanjenju BOB, zaboravile činjenice da ratni brod ne može samo da zadaje udar, već i da primi udar, izdrži NEKA borbena oštećenja.
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #43 on: November 11, 2018, 02:11:09 pm »

Slažem se, udar pramcem tako velikog broda prenosi ogromne sile. Ali ako pogledate, oštećenje se ukazuje "tek" od poćetka helikopterskog hangara i vuće se do kraja broda ali ne tolik duboko, da bi se videle posledice na krmenom delu-na platformi za helikopter. Cenim, da je došlo do "odguravanja" trupa fregate, no ono što je bitnije po mome jest ispod linije vode. A to je: Kakvu štetu je napravio kljun tankera.
Sad mi je došlo pitanje: A koliko je visoko najistureniji dio pramca (koji bi zarezao u trup fregate na visini hekopterske palube-drugdje ne vidim oštećenja)?? Ne ćini vam se to malo prenisko (okulometrijski 4-5 metara)??
Tanker je udario fregatu podvodnim pramcem odnosno bulbom. Nije poznat gaz tankera no ako je bio pun nafte, najveće oštećenje je na podvodnom dijeli trupa fregate. Udaro je pod kutem i povukao lom-rez prema krmi. Tu su otvorena najmanje tri vodonepropusna odjeljka fregate uključujući strojarnicu, brod gubi plovnost i stabilitet.
Čak bih rekao da je uspjeh posade fregate što su uspjeli nasukati brod na obalu i tako izbjegli potonuće.
Logged
tihi
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 349



« Reply #44 on: November 11, 2018, 02:35:22 pm »

I to sto ipak nije bilo zrtava.
Logged
Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.029 seconds with 23 queries.