PALUBA
March 29, 2024, 06:59:26 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Tvrđava Kulič  (Read 1506 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: December 09, 2020, 11:35:48 am »




Tvrđava Kulič


Tvrđava Kulič nalazi se u neposrednoj blizini ušća Velike Morave u Dunav, nedaleko od istoimenog naselja. Ostalo je izvan prostora zaštićenog nasipom, pa je naročito posle izgradnje hidroelektrane Đerdap I periodično preplavljeno i često nepirstupačno. Njegovi ostaci predstavljaju spomenik kulture.

Pouzdanu sliku o njegovom istorijskom i arhitektonskom razvoju teško je sklopiti, zbog oskudnih istrijskih podataka i nedovoljne arheološke istraženosti.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Izgled tvrđave

Danas vidljivi ostaci utvrđenja mogu se datovati u vreme tursko-austrijskih sukoba, krajem 17. i početkom 18. veka. Zidano je pretežno od kamena, ali je korišćena i opeka, a kao vezivo krečni malter. U osnovi ima poligonalni (najverovatnije šestougaoni) oblik, sa dve kapije i više topovskih otvora. Sa svih strana je opasano vodenim rovom, povezanim sa Dunavom. Ima prečnik od približno 70 m i bedeme očuvane do visine od 5 m.


Značaj utvrđenja

Ovo utvrđenje je podignuto još u kasno antičko doba kad je zbog pristajanja lađa ušće Velike Morave sa obe strane bilo obezbeđeno tvrđavama Kulič sa leve i Marguma sa desne strane. S obzirom na značajan strateški položaj važan za kontrolu kopnenih i vodenih puteva, koji su se ovde ukrštali, pretpostavlja se da je prvi vojni objekat sagrađen već početkom rimske kolonizacije Podunavlja (1–2. vek n. e) i formiranja vojne granice (limesa) duž desne obale Dunava, koju je činio sistem različitih vojnih objekata povezanih putem. U ranovizantijsko doba car Justinijan (527—565) je uz brojna druga utvrđenja, verovatno obnovio i Kulič grad, a i tokom srednjeg veka i u periodu turske vlasti je uz različite prepravke bilo aktivno vojno uporište. Korišćeno je i tokom velikih svetskih ratova u 20. veku, kada je izgrađeno nekoliko betonskih bunkera. Unutar utvrđenja se do sredine osamdesetih godina 20. veka nalazilo seosko groblje, kada je izmešteno na zaštićenu lokaciju bližu današnjem naselju.

Istorija je zabeležila da je na ušću Morave Dioklecijan pobedio Karina 285. godine. Pored Kuliča je išao drum od Beograda do Carigrada duž desne obale Dunava do Kostolca, a posle je skretao ka unutrašnjosti.

Postepeno je zbog gustog rastinja i vode postalo gotovo nepristupačno i teško sagledivo. U blizini utvrđenja nalazi se Šalinački lug.


izvor




* kulič.jpg (358.81 KB, 1200x897 - viewed 31 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: December 09, 2020, 11:39:08 am »




Kulič-grad u rastinju i korovu


Tvrđava podignuta još u vreme Rimljana, samo desetak kilometara od Smedereva, vekovima je bila strateški vrlo važna, ali malo Smederevaca za zna nju, a ni stručnjaci je nisu istražili.

Kulič-grad, utvrđenje podignuto još u vreme Rimskog carstva, koje ima status spomenika kulture, godinama je zapušteno. Iako se nalazi na samo desetak kilometara od Smedereva, na ušću Morave u Dunav, o tvrđavi niko ne vodi računa, obrasla je u rastinje i korov.

Prvi obimniji radovi na uređenju ovog prostora obavljeni su 2010. godine, kada je nakon dve decenije probijen prolaz, ali će taj posao po svemu sudeći ostati bez značajnijeg efekta, jer u ovoj godini nema para za nastavak tekućeg održavanja.

Kulič-grad se nalazi na jednoj od strateški važnih tačaka za kontrolisanje leve obale Morave, koja je kičma Balkana, pa je vekovima, od Rimskog carstva do Drugog svetskog rata bio lokacija od izuzetnog značaja za odbranu. Iako je na samo desetak kilometara od grada, malo je Smederevaca, ali i meštana Kuliča, sela na čijoj se teritoriji nalazi utvrđenje, koji znaju za njegovo postojanje. O objektu koji ima status spomenika kulture decenijama niko ne vodi računa.

– Utvrđenje je okruženo Dunavom i Moravom s jedne, dok je sa druge strane isprepletana mreža kanala, tako da je praktično reč o neosvojivom ostrvu. Blizina voda pogoduje bujanju vegetacije, pa je objekat praktično potpuno zarastao, do te mere da se od rastinja nije ni video. Posle nekoliko decenija prvi put smo prošle godine preduzeli obimnije zahvate na uređenju tog prostora, pre svega na otvaranju prilaza. Novac smo obezbedili putem javnih radova. U velikoj meri smo tokom dvomesečnog rada raskrčili prostor i namera nam je bila da ove godine kompletno završimo čišćenje terena. Međutim, procedura za dobijanje javnih radova ove godine je komplikovanija nego prošle, tako da smo odustali od te ideje – kaže za Press arheolog Dejan Radovanović iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Zbog nepristupačnog terena, objekat je vrlo malo arheološki istraživan, još osamdesetih godina prošlog veka, tako da su informacije o utvrđenju veoma šture. Prema istorijskim izvorima, na ovom mestu prvobitna građevina podignuta je u doba Rimljana, i predstavljala je deo Limesa, sistema utvrda koje su čuvale granice carstva.

– Za to još nema opipljivih dokaza, ali postoje jasni podaci da je prepravljana u ranovizantijsko vreme, kad je car Justinijan obnavljao mnoge tvrđave na prostoru Vizantijskog carstva. Vidljivi ostaci današnjeg Kulič-grada potiču iz 15. veka i perioda vladavine Turaka, sa izvesnim bunkerima i dogradnjama iz 20. veka, pošto je utvrđenje korišćeno u oba svetska rata. Očuvani delovi bedema visoki su i do pet metara. Tvrđava je poligonalnog oblika, ima topovska utvrđenja i otvore, špicaste završetke karakteristične za taj period odbrane. Kulič-grad nije tako veliki po površini kao smederevska tvrđava, njegov prečnik je negde oko 70-80 metara, sa dve ulazne kapije. Građen je kombinacijom kamene cigle, vezane krečnim malterom. Pošto je prostor pola godine okružen vodom i nepristupačan, nismo imali mogućnost da tvrđavu održavamo, a kamoli da izučavamo taj teren. Nadamo se da ćemo sledeće godine uspeti da obezbedimo izvesnu sumu novca, od čega bismo jedan deo neminovno morali da iskoristimo za nastavak raščišćavanja terena – objašnjava Radovanović.

Jedan od razloga zbog kog se malo pažnje poklanja ovako važnom nepokretnom kulturnom dobru u velikoj meri leži u činjenici da se u centru Smedereva, pored Dunava, nalazi jedna od najvećih ravničarskih tvrđava u Evropi, koju je u 14. veku podigao despot Đurađ Branković. Uglavnom se sav novac usmerava na uređenje i održavanje ovog prostora, površine oko 11 hektara, i na rekonstrukciju same tvrđave.

Kulič-grad je trenutno, uprkos velikom turističkom potencijalu, mnogo interesantniji stručnoj javnosti. Malo veća poseta, pretežno onih sklonijih avanturi, mogla bi da se očekuje tokom leta, pošto je posle čišćenja utvrđenje postalo uočljivo i sa Dunava, tako da je do njega moguće doći i sa reke.


izvor


* kulič-1.jpg (330.65 KB, 1280x949 - viewed 26 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2 on: December 09, 2020, 11:44:04 am »

Pozicija ruševine u odnosu na ušće V.Morave u Dunav.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Kulic.png (751.77 KB, 918x694 - viewed 29 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: December 09, 2020, 11:45:42 am »




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* kulič-3.jpg (235.28 KB, 1024x643 - viewed 26 times.)

* kulič-2.jpg (362.24 KB, 922x900 - viewed 25 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: December 09, 2020, 12:13:42 pm »



Kulič – zaboravljeni grad


Kаdа su “krdžаlije” 1805. godine pošle iz Beogrаdа nа Vidin, zаustаvljene su u Kuliču, koji se pominje 1813. i 1815. godine u Drugom srpskom ustаnku. Grаd Kulič ili Morаvište znаčаjаn je zbog togа što se spominje zаjedno s Beogrаdom, u predlogu o zаbrаni rušenjа i rаzаrаnjа stаrih srpskih grаdovа, odnosno njihovih rаzvаlinа, koji je tаdаšnji ministаr zа prosvetu Jovаn St. Popović 13 decembrа 1843 godine podneo ministаrskom Sаvetu.

Popović u svom  predlogu konstаtuje, dа se  rаzvаline svudа ne “uvаžаvаju” već dа se često ruše i utаmаnjuju nerаzumno, kаo nаprimer Kulič ili Morаvište kod Smederevа. Ovаj predlog imа nаročit znаčаj, jer je nа osnovu njegа vrhovnа držаvnа vlаst donelа nаjstаriji аkt u kneževini Srbiji nа osnovu Ustаvа, po svim аdministrаtivno-prаvnim i uprаvnim propisimа.

Selo Kulič nаlаzi se neposredno pored ušćа Morаve u Dunаv. Istoimeni i zаborаvljeni srpski grаd prikаzаo je Kаnic, 1892. godine, kаo vojnu stаnicu Kаstrum Mаjorum. Međutim, tаj srpski grаd nаlаzio se tаdа nа ušću u Dunаv, nа levoj obаli reke Morаve. Prvobitno utvrđenje nа ovom mestu bilo je u prаvcu putа Viа Militаris rimske linije utvrđenjа premа Dunаvu. Ovime se isključuje predpostаvkа A. Derokа, dа se nа ovom mestu nаlаzilа Cаstrа Augustroflаveinisа. Nа ovom mestu, Dioklecijаn je pobedio 285. godine svog supаrnikа Norinа. Mnogo vekovа kаsnije, nа mestu аntičkog Kаstrumа kаsnije vojne postаje, pominje se srpski srednjevekovni grаd Morаvište locirаn 70-ih godinа pretprošlog vekа kаo tаčno mesto grаdа Kuličа.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Osnovа grаdа Kuličа koju je dаo Kаnic nije bilа tаčnа. Arheološki lokаlitet Kulič ili Morаvište imа osnovu u obliku šestougаonikа, čije su strаne nа sredini ojаčаne kulаmа. Oko prirodnog uzvišenjа nа kome leži grаd, visine od oko 5 metаrа, nаlаzi se sаdа “suvi rov” koji je nekаdа bio ispunjen vodom iz Dunаvа i Morаve. Nа južnoj strаni ovog šestougаnog utvrđenjа nа kome leži grаd, nаlаzio se glаvni ulаz, а premа zаpаdu bio je uži pešаčki prolаz.

Stаri grаd Kulič ili Morаvište dаnаs je spoljа sаv utonuo u šumu. Čini se dа imа oblik аmfiteаtrа, jer je dno niže u odnosu nа obimne zidove, а strаne su zаkošene, pošto su pokrivene kаmenom i šutom. U jugozаpаdnom delu nekаdаšnjeg grаdа nаlаzi se novo selo Kulič.

izvor


* kulič-4.jpg (216.17 KB, 1024x606 - viewed 28 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #5 on: December 10, 2020, 03:10:38 pm »




Dokumentarni film (iz tri dela) o Kuliču.













Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: December 10, 2020, 06:48:11 pm »




Kulič, crtež Feliksa Kanica.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Kulič.jpg (239.43 KB, 1536x888 - viewed 33 times.)

* Kulič-1.jpg (253.27 KB, 1571x1200 - viewed 31 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #7 on: December 11, 2020, 11:28:58 am »



Ni traga od Kulič-grada


Manja arheološka iskopavanja započeta su 1966. godine. Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu, uz saradnju Narodnog muzeja iz Vršca a sledeće godine započeta su sistematska iskopavanja pod rukovodstvom Arheološkog instituta u Beogradu, takođe u saradnji sa Narodnim muzejom iz Vršca, koja su izvođena četiri godine pod rukovodstvom Jovana Kovačevića.

Tom prilikom utvrđene su dimenzije ruševina 93 x 92 m, koje su zauzimale dve trećine ostrva. Skoro čitava njegova severna polovina se nalazila pod peščanim dinama, koje su dostizale visinu i do 3,5 m. Nasipanjem severnog dela ostrva zbog gradnje nasipa, više od jedne trećine unutrašnjosti utvrđenja ostalo je neistraženo.

Južni deo utvrđenja je najviše bio oštećen miniranjem 1739. godine: ceo potez bedema je raznet, a obe ugaone kule obrušene u Dunav i praktično pretvorene u gomile ruševina. Jako oštećena bila je i kula na sredini južnog bedema, ali malo uvučena dublje u kopno. Zbog takve situacije mogao je biti iskopan samo trem kasnoantičkog kastela, dve pravougaone srednjovekovne kule i ostaci građevina iz vremena turske i austrijske vladavine.

Najuspešnije su istraženi istočni i zapadni bedem, gde su oba otkrivena u dužini preko 50 m, zajedno sa objektima koji su sa njima bili vezani. Istražena tvrđava imala je gotovo kvadratnu osnovu, sa neznatnom tendencijom ka trapezoidu.

Na osnovu prethodno pomenuta dva plana i same situacije na terenu, potvrđeno je da je tvrđava imala četiri kružne ugaone kule, a na sredini južnog bedema, koji je bio okrenut Dunavu i jednu pravougaonu kulu ili kapiju, zatim jednu kulu gotovo kvadratne osnove unutar bedema, u jugoistočnom delu tvrđave.

Kod vidljivih delova zidova retko gde su bila očuvana oba lica, već samo unutrašnje ili spoljašnje, iako su neki delovi bedema bili očuvani u visini od 3,5 m. Na mnogim mestima pronađeni su zidovi kasnoantičke tvrđave građeni u finom slogu od ravno pritesanog kamena sa krečnim malterom i peskom kao vezivnim sredstvom.

Prilikom istraživanja istočnog bedema, kasnoantički bedem je konstantovan celom dužinom iskopa, u donjem delu starije faze srednjovekovnog bedema, koji ga je iskoristio kao podzid. Vidljiva debljina tog kasnoantičkog zida je iznosila 1,25 m.

Očuvana visina iznosila je oko 0,50 m. Bedem je građen od krupnih komada lomljenog kamena sa pritesanim licem, koji je brižljivo slagan i spajan belim krečnim malterom sa malo sitnog šljunka. Približno na sredini istočnog bedema prizidana je sa unutrašnje strane jedna kula pravougaone osnove, spoljašnjih dimenzija 7,80 x 6,20 m. Istraživanja zapadnog bedema su dala najviše podataka o kasnoantičkoj fazi ovog objekta.

Na južnom kraku bedema srednjovekovno zidno platno je potpuno uništeno, tako da je kasnoantički bedem ostao potpuno čist, sačuvan u visini od 0,20 do 1,40 m. Na sredini zapadnog bedema nalazila se zapadna kula, istih dimenzija i osnova, kao i istočna kula.

Prilikom arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu ustanovljeno je nekoliko građevinskih faza: rimska tvrđava iz III - IV veka, faza obnove nakon paljevine i rušenja usled hunske najezde sa početka V veka, obnova i proširenje tvrđave iz VI veka, nova obnova tvrđave sa gradnjom kapija i kuća, kao i nekih zidova u unutrašnjosti utvrđenja iz XIV - XVI veka te turske i austrijske pregradnje iz XVI - XVIII veka.

Prilikom gradnje kanala duž severne obale Sapaje sagrađen je nasip ali je najveći deo tvrđave i pored povišenja kote Dunava, veliki deo godine bio pristupačan.

Međutim zahvaljujući sistemskom štetočinstvu, a navodno radi štednje propuštena je prilika da se početkom osamdesetih Sapaja u potpunosti okruži nasipom a sam lokalitet u potpunosti istraži i konzervira, te je umesto toga izabrana metoda zaštite spomenika kulture pomoću potapanja tako da danas samo povremeno poneki deo zida proviruje ispod mutne dunavske vode.

O tome da su nasipi prilikom gradnje đerdapskih elektrana građeni po dosta čudnim kriterijumima, najbolje pokazuje današnje stanje potpuno neistražene tvrđave Kulič kraj ušća Velike Morave u Dunav na desetak kilometara od Smedereva. Naime, za nju ne znaju čak ni mnogi meštani susednih sela Kulič i Šalinac. Iako je svojevremeno šestougaoni oblik tvrđave bio jasno vidljiv iz vazduha, danas se jedino razabiru obrisi šestougaone šume unutar šume kraj ušća Morave u Dunav.

Kako navode istorijski izvori, prvobitno utvrđenje je nastalo u doba Rimljana, najverovatnije kada se tu nalazio Limes, sistem utvrda koje su čuvale granice carstva.

Za to nema pisanih dokaza, ali pouzdani su podaci da je tvrđava obnovljena u doba Justinijana početkom šestog veka, u ranovizantijsko doba. Na ušću Morave sukobili su se i pretendenti na rimski presto Dioklecijan i Karin 285. godine, a prvi je izvojevao pobedu. Istoričari i arheolozi pretpostavljaju da je sukob bio većih razmera i da su u okolini tvrđave ostali brojni arheološki artefakti.

Kulič-grad, tvrđava podignuta u vreme Rimskog carstva, zaštićena kao nepokretno kulturno dobro, zarasla je u korov i šumu i niko je ne održava. Tvrđava je prepravljana u ranovizantijsko vreme, kad je car Justinijan obnavljao mnoge tvrđave na prostoru Vizantijskog carstva. Vidljivi ostaci današnjeg Kulič-grada potiču iz 15. veka i perioda vladavine Turaka, sa izvesnim bunkerima i dogradnjama iz 20. veka, pošto je utvrđenje korišćeno u oba svetska rata. Očuvani delovi bedema visoki su i do pet metara. Tvrđava je poligonalnog oblika, ima topovska utvrđenja i otvore, špicaste završetke karakteristične za taj period odbrane. Kulič-grad je omanja tvrđava prečnika negde oko 80 metara, sa dve ulazne kapije.

Iako bi zbog burne istorije, koja se proteže od borbe za tron Rimskog carstva, pa sve do Drugog svetskog rata, mogla da bude prijemčiva za turiste, ali i za arheologe, do nje ne samo da je teško doći, već se od svojevrsne „prašume" koja je okružuje gotovo i ne vidi. Oko utvrde, osim Dunava i Morave, bio je i sistem kanala koji su od ove pogranične postaje činili neosvojivo ostrvo. Ovakvu stratešku poziciju nisu propustili da iskoriste ni naredni vladaoci, pa se pouzdano zna da je utvrđenje bilo u funkciji i u doba despota Đurđa.

Kasnije su Turci prilagodili bedeme topovima kada su ušli u naoružanje njihove vojske. Poslednji put je utvrđenje vojsku videlo za vreme Drugog svetskog rata, kada su Nemci napravili bunkere koji su još relativno dobro očuvani.

Ovo šestougaono zdanje sa bastionima, koje se da naslutiti u preostalim ruševinama, pedesetih godina prošlog veka skicirao je poznati arhitekta Aleksandar Deroko.

U blizini Kulič-grada tokom 20. veka, tačnije sve do sredine osamdesetih godina bilo je seosko groblje, o čemu svedoče još vidni nadgrobni spomenici. Meštani pamte priču o nadrealnim prizorima sahrana u čamcima. Ožalošćeni su preko izlivene Morave kovčege sa pokojnicima prevozili do groblja na uzvisini pored nekadašnjeg utvrđenja. Pošto se dobrim delom godine do tog prostora može stići samo čamcima, 1985. godine doneta je odluka da se groblje iseli. Od tada, do prošle godine, ljudska noga gotovo da nije kročila na taj teren.

Poslednja arheološka istraživanja rađena su osamdesetih, a od tada, zbog novog povišenja kote uspora Dunava na +71,50 metara čitavo područje tvrđave je pola godine okruženo vodom i nepristupačno, a voda omogućava da rastinje buja i lokalitet je teško i pronaći.

Istovremeno visok vodostaj, udari talasa, mrazevi led i drveće koje raste direktno iz bedema sistematski obrušavaju zidove a iz smederevskog Zavoda se jadaju kako do sada zbog navodno nepristupačnog terena nisu imali mogućnost da tvrđavu održavaju, a kamoli da izučavaju taj prostor. Ostaje sasvim nejasno, šta ih je do sada u tome sprečavalo. Naime da je svake godine uklanjana džungla samo sa 100 kvadrata, za 10 godina čitava tvrđava bi bila očišćena i konzervirana i zahtevala bi samo tekuće održavanje.

Naravno, za ovu situaciju su opet direktno odgovorni projektanti obaloutvrda za potrebe đerdapskih hidroelektrana, kojima na pamet nije palo da drugačije isprojektuju i sagrade nasipe i tako spreče plavljenje lokaliteta koji je u međuvremenu maltene potpuno propao i veliko je pitanje šta će se nakon predstojećeg krčenja šume zapravo videti na licu mesta.


izvor

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: December 11, 2020, 11:34:38 am »




Kulič (Kollitz), detalj mape: La Hongrie Et Le Danube...



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* kulič.jpg (498.45 KB, 1671x926 - viewed 33 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #9 on: December 11, 2020, 11:39:35 am »




Malo uvećani deo prethodne mape.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* kulič-1.jpg (238.28 KB, 1229x917 - viewed 32 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #10 on: April 14, 2021, 09:30:46 am »



Quote
ТВРЂАВА КУЛИЧ

Тврђава Кулич налази се у непосредној близини ушћа Велике Мораве у Дунав, недалеко од истоименог насеља. Остало је изван простора заштићеног насипом, па је нарочито после изградње хидроелектране Ђердап I периодично преплављено и често непирступачно. Његови остаци представљају споменик културе.

Поуздану слику о његовом историјском и архитектонском развоју тешко је склопити, због оскудних истријских података и недовољне археолошке истражености.

Данас видљиви остаци утврђења могу се датовати у време турско-аустријских сукоба, крајем 17. и почетком 18. века. Зидано је претежно од камена, али је коришћена и опека, а као везиво кречни малтер. У основи има полигонални (највероватније шестоугаони) облик, са две капије и више топовских отвора. Са свих страна је опасано воденим ровом, повезаним са Дунавом. Има пречник од приближно 70 m и бедеме очуване до висине од 5 m.

Ово утврђење је подигнуто још у касно античко доба кад је због пристајања лађа ушће Велике Мораве са обе стране било обезбеђено тврђавама Кулич са леве и Маргума са десне стране. С обзиром на значајан стратешки положај важан за контролу копнених и водених путева, који су се овде укрштали, претпоставља се да је први војни објекат саграђен већ почетком римске колонизације Подунавља (1–2. век н. е) и формирања војне границе (лимеса) дуж десне обале Дунава, коју је чинио систем различитих војних објеката повезаних путем. У рановизантијско доба цар Јустинијан (527—565) је уз бројна друга утврђења, вероватно обновио и Кулич град, а и током средњег века и у периоду турске власти је уз различите преправке било активно војно упориште. Коришћено је и током великих светских ратова у 20. веку, када је изграђено неколико бетонских бункера. Унутар утврђења се до средине осамдесетих година 20. века налазило сеоско гробље, када је измештено на заштићену локацију ближу данашњем насељу.

Историја је забележила да је на ушћу Мораве Диоклецијан победио Карина 285. године. Поред Кулича је ишао друм од Београда до Цариграда дуж десне обале Дунава до Костолца, а после је скретао ка унутрашњости.

Постепено је због густог растиња и воде постало готово неприступачно и тешко сагледиво.





Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 24 queries.