PALUBA
March 29, 2024, 04:37:12 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Tvrđave vojske Srbije  (Read 4324 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
stef74
zastavnik
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 158


WWW
« on: November 15, 2021, 10:11:06 am »

Vojska Srbije duže vreme nudi na prodaju nekoliko starih utvrđenja iz 19. veka raspoređenih oko Zaječara i koji se u VS vode kao skladišta i u njenoj imovnoj listi su došli putem nasleđivanja od prethodnih vojski na ovim prostorima.
Naravno, ovi objekti imaju već mnogo decenija samo istorijsku vrednost i nisu videla vojnika isto tako dugo. Ipak ovakav koncept nije bez smisla jer ovakvo objekti mogu poslužiti za brzu disperziju sredstava u u uslovima sličnim 1999.
Slične objekte na raspolaganju ima i Hrvatska vojska.

Vojska Srbije

Kravarnik, Zaječar
https://www.mod.gov.rs/master_plan/nepokretnost.php?sif_master=910

Plandište, Zaječar
https://www.mod.gov.rs/master_plan/nepokretnost.php?sif_master=920

Parjankul, Zaječar
https://www.mod.gov.rs/master_plan/nepokretnost.php?sif_master=919

Kovilova Čuka, Zaječar
https://www.mod.gov.rs/master_plan/nepokretnost.php?sif_master=909

Bilje, Hrvatska
https://www.google.com/maps/@45.6069824,18.753175,3a,56.6y,329.85h,95.29t/data=!3m6!1e1!3m4!1sguo16jH3MpGwE8tAhU2uCQ!2e0!7i13312!8i6656
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1 on: November 15, 2021, 10:25:35 am »

A mogli bi da se obnove i služe za turizam.
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #2 on: November 16, 2021, 12:06:50 am »




    Najčešće mogu da se koriste samo za uzgoj gljiva ili kao stanište zmija. Ako se ne koriste u svrhu za koju su izgrađeni jako je skupo održavanje (košenje trave, ćišćenje lišća i sl.) a i nedostatak dobrih puteva i pratećih objekata koji su urušeni određuje njihovu dalju sudbinu. Polako će biti zaboravljeni kao i slični objekti tokom vekova.




Logged
kosmonaut
Guest
« Reply #3 on: November 16, 2021, 02:49:35 pm »

Pretpostavljam da su ove utvrde u Zaječaru rađene kontra Bugara?
Ovo su zanimljivi i vrijedni objekti koji ne bi trebali biti privatizirani.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: November 16, 2021, 03:02:12 pm »



Pretpostavljam da su ove utvrde u Zaječaru rađene kontra Bugara?
Ovo su zanimljivi i vrijedni objekti koji ne bi trebali biti privatizirani.


Ukratko ...



Zaječarski bastioni: 8 podzemnih tvrđava, zaboravljenih čuvara istorije


Ovo je priča o zaječarskim bastionima, monumentalnim vojnim utvrđenjima, koja su izgrađena u 19. veku kao odbrana istočne Srbije od Turaka i uporište za oslobađanje Balkana od Osmanlija.

Malo je poznato da Zaječar ima jedinstveni fortifikacioni sistem – prsten odbrane koji čini osam utvrđenja izgrađenih u 19. veku. Tajnu čuvaju šumarci, ali i zaborav, jer, nijedno od ovih utvrđenja nije pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a izvora o svakodnevnom životu na ovim utvrđenjima, kao i izgradnji istih ima malo.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Temelji zaječarskog fortifikacionog sistema postavljeni su još u vreme Prvog srpskog ustanka, kada je vožd Karađorđe naredio Hajduk Veljku i ostalim timočkim vojvodama da duž granice, koja je bila privremeno dogovorena na liniji duž rečnog korita Timoka, izgrade šančeve radi odbrane od mogućeg turskog napada sa prostora koji su držali na drugoj strani obale.

Tako su bili podignuti i vojskom ispunjeni šančevi na levoj priobalnoj strani Timoka u Vratarnici, kod ušća Grliške reke u Beli Timok, u Grljanu i Zaječaru, kao i dva šanca u ataru sela Vražogrnac (na brdu zvanom Jama i Prosina). To su bila zemljana utvrđenja sa grudobranima ojačanim drvenim gredama – palisadama. Unutar šanca bile su zemunice za čuvanje džebane i hrane i kolibe za smeštaj stražara i stalne vojne posade vojnika – ustanika.

U sklopu vojne pripreme za odbranu Srbije, polovinom jula 1862. godine odlučeno je da se pristupi radovima na utvrđivanju graničnih položaja prema turskoj teritoriji. Međutim, još pre te odluke vršene su određene predradnje. Odlukom kneza Mihaila Obrenovića angažovan je inžinjerijski kapetan Ipolit Florentin Monden, sa zadatkom da pomogne u izradi vojnih planova za utvrđivanje položaja, kao i da za izvrši razmeštaj i koncetraciju vojske na pravcima mogućeg  turskog udara. 

Po okončanju srpsko-turskih ratova 1876–1878. godine, od kojih je onaj prvi bio katastrofalan za ceo istočni deo Srbije i sam Zaječar, radovi na pomenutim bastionima su intenzivirani, a podizani su novi. Podatak o tome dao je francuski kapetan D`Omerson, koji je u vreme priprema 1877. godine obišao granične oblasti. U svojim putnim beleškama on navodi da je sa srpskim oficirima obišao jedan veliki redut u okolini Zaječara „na kojima je radila jedna rezervna četa“. Može se pretpostaviti da su tada započeti radovi na nova dva bastiona u ataru sela Veliki Izvor, jer se krajem 19. veka pominju ukupno osam – šest na levoj i dva na desnoj obali Belog Timoka.

Kada je 1897. godine Feliks Kanic posetio Zaječar, konstatovano je da je zaječarski odbrambeni pojas imao osam „forova“, i to dva na istočnom i šest na zapadnim visovima. Do tada su samo tri bila ozidana. Bili su tako raspoređeni, piše Kanic, „da sa njih vatrom mogu da se kontrolišu i put i pruga knjaževačka“, koja je tada trasirana. Rad na njima je nastavljen i posle 1900. godine.

Bastionski sistem na obodu zaječarske kotline završen je do početka Balkanskih ratova 1912. i 1913. godine. U ratu sa Bugarskom 1913. godine nije bilo većih okršaja na frontu prema Zaječaru. Moguće je da je postojanje bastionskog pojasa pored Zaječara odvratilo bugarsku komandu od direktnog napada na varoš. Ovo se moglo zaključiti po tome što su bugarski stratezi izabrali za upad daleko nepovoljniji pravac preko Kadibogaza. Jakim snagama su odatle prodrli u timočku dolinu, zauzeli Novi Han (danas Minićevo), a potom i Knjaževac. Ni u narednim ratovima, 1914–1918. i 1941. godine, bastioni kod Zaječara nisu imali priliku da pokažu svoju odbrambenu snagu.

Zaječarski bastioni nakon Drugog svetskog rata zaboravljeni su i prepušteni zubu vremena, a iz zaborava su ih otrgnuli volonteri zaječarskog udruženja „Dragan Radosavljević“, kroz realizaciju projekta „Bitka za spas zaječarskih bastiona“.


izvor


* Zajecarske-tvrdjave.jpg (141.76 KB, 620x465 - viewed 11 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #5 on: November 19, 2021, 06:23:26 pm »

Не вреујем да ће те утврде било ко купити јер нису комерцијалне. У сваком случају требало би их предати Граду Зајечару па нека они одреде њихову судбину. Као што рече Мића обнова и одржавање би били врло скупи и неисплативи, али би се можда могли конзервирати, делимично очистити и уредити за посетиоце.
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.025 seconds with 23 queries.