PALUBA
March 28, 2024, 06:21:50 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 [25] 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 ... 97   Go Down
  Print  
Author Topic: Raketne topovnjače Tipa 401  (Read 510958 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #360 on: April 22, 2011, 02:16:17 pm »

Jasno ko dan!  Smiley
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #361 on: April 23, 2011, 09:49:43 pm »

Orićareb - može li se nešto više reći o programu modernizacije i rekonstrukcije RTOP tipa 401 koji je započeo krajem 80-tih, završen na prva dva broda pre izbijanja rata, sa malim zakašnjenjem započet na RTOP-403 u Sa-Ko 90-tih i nikada završen (brod očerupan, završio u starom gvožđu).

Na bazi kakvih studija i planova je rađena ova modernizacija i dali su svi brodovi bili u planu da prođu kroz takav zahvat?

NADOGRADNJA I MODIFIKACIJA  SUV  9LV-202/209

Krajem 80-tih kad se već uveliko završavao projekat izgradnje RTOP brodova u Kraljevici  započeto je ugovaranje i specifikacija sa Švedskim Filipsom, Komandno Informacionog Sistema (KIS), 9C3I Stina Jadran. Kad se stavilo na sto šta je sve zamišljeno i na koji način, postavilo se i pitanje uklapanja već postojećih sistema na RTOP, SUV 9LV-202/209. Sagledavši postojeće stanje s jedne strane i zamišljenu specifikaciju s druge došlo se do zaključka da je potrebna nadogradnja istih. I tako se došlo do specifikacije podsistema KIS-a, 9C3-202 i DLT-209. Osnovno u nodogradnji se sastojalo u tome da se sistemima SUV  9LV-202/209  omogući komunikacija sa preostalim podsistemima KIS-a  radio putem kako bi prvenstveno mogli razmjenjivati podatke o objektima na moru. To je omogućeno dodavanjem još jedne crno-bijele konzole za prikazivanje PPI sirove radarske slike skupa sa sintetičkim koje kakvim simbolima sistemu 9LV-202. On je ujedno sluzio i kao udaljeni pokazivač u BOC-u. Dodan je još i jedan kabinet sa elektronikom za obradu slike (Procesor P-857E), kao i kontrolna jednica s pripadajućim monitorom za komunikaciju preko radio primopredajnika AMR 750/2  (AGA). Komunikacija je zamišljena da se odvija u radio mrežama kontrolisanim sa tzv. TDMA ( “Time Division Multiple Access”) u prevodu (“Pristup vezi u  višestrukoj raspodeli  vremena”), protokolom. Kasnije je kod nas usvojen termin “Vremenski Multipleks” (VM). Svi nabrojani dodaci koji su dodani SUV 9LV- 202 morali su se dodati  i iz razloga što je dotični sistem bio iz domena analogne tehnologije. S druge strane SUV 9LV-209  je u svom kompletu već imao računar koji je bio procesuiran sa mini procesorom P-857 i postojeću konzolu, identičnu onoj dodatoj 9LV-202, pa mu je trebalo dodati samo dodatak za komunikaciju koji je već opisan.
Tako se došlo do zaključka da je potrebno kupiti, što je kasnije i urađeno, 4 kompleta 9C3-202 za RTOP-401 do 404 i 2 kompleta DLT-209 za RTOP-405, 406. Dopremanjem podsistema u Yugoslaviju naknadno je odlučeno da se isti ubace na RTOP brodove prilikom velikog remonta. To je i izvedeno na RTOP-401 dok na ostalima nije.
Podsistemi 9C3-202 i DLT-209 već su prikazani u ovoj temi na postu 299 od 24 Marta 2011 god. na linku:

https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=3114.msg132929#msg132929

da se ne ponavljamo.

O TDMA mrežama i tom obliku komunikacija će mo naknadno.

O ostalom što se tiče modernizacije i rekonstrukcije RTOP brodova (ili čamaca kako neki vole da ih krste) moja saznjanja su nikakva i nisu vredna trošenja ovog prostora.




Logged
bmt70
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 296



« Reply #362 on: April 27, 2011, 04:24:29 pm »

Znam da sam off topic sa zadnjim brodom klase "Helsinki" ali evo vam jos jedan crtezni prikaz, raketnih ropovnjaca na Našem lijepom dijelu Jadranske Obale..........


* HRM RToP.jpg (66.35 KB, 510x749 - viewed 287 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #363 on: May 01, 2011, 10:10:30 am »

NAČELNA ŠEMA ODRŽAVANJA VEZE U  TDMA

Manji podsistemi KIS-a , kao i svi koji su ugrađeni na mobilne objekte, u floti, na brodove, za vezu sa ostalim  podsistemima  KIS-a na  raspolaganju  imaju mreže koje koriste protokol vremenskog multipleksa "VM", ( Izvorni naziv TDMA = “Time Division Multiple Access” u prevodu  “Pristup vezi u  višestrukoj raspodeli  vremena“ ).  Ovaj protokol je namijenjen za održavanje veze između više učesnika po principu "mreže" i  to prvenstveno  putem radio  prenosa.  U  mreži  VM  razlikujemo  kao i kod svake druge organizovane mreže "UPRAVNU STANICU" i članove mreže.   Da  bi  se veza u mreži odvijala neometano u mreži mora da vlada disciplina o čemu vodi brigu "UPRAVNA STANICA" pozivajući članove npr.  po redu taktičkih  brojeva.   "UPRAVNA  STANICA"  vodi  brigu o disciplini veze, tj.  da se izbegne mogućnost istovremene  predaje  na  dvije ili  više  stanica, te vodi protokol. Rad VM se zasniva na unapred izvršenoj  podeli vremena i  tačnosti  internog  časovnika  koji  u dužem  periodu  (4,5  sati)  nakon  početne  sinronizacije održava tačnost od 0.00005 sek.
Da bi se veza mogla održati neometano, te da bi  se  na  mjestu prijema,  poruke  mogle  primati  i  jednoznačno  "otvarati" njihov sadržaj, izvršena je  tzv.  "Višestruka raspodjela vremena".   Prvo se  vremenski  ciklus  podjeli  na vremenske odsečke koji se dodjele pojedinim članovima mreže VM.  Ovim je osigurano da dva  ili  više  podsistema  ne  mogu istovremeno predavati poruke.  Podsistem kome se dodjeli vremenski odsečak br.1 postaje "UPRAVNA STANICA"  tog  VM i on ima poseban status.

Teoretski mogući broj vremenskih odsečaka kreće se od 1 do 64,  međutim u  praki  se  on  kreće  do  20,  a  u  svakom  konkretnom slučaju organizacije VM dozvoljeni  broj  vremenskih  odsečaka  naznačen  je  u  formularu  "TDMA  DETAILS" (Detaljni parametri VM).  Podsistemu se mora  dodjeliti  najmanje  jedan  vremenski  odsečak.   Ako  mu  se dodjeljuje  više  odsečaka oni mogu biti grupisani u nizu (npr. 3,4,5) ili raspoređeni po celokupnom ciklusu (npr.  3, 7,  19). U slučaju dodjele uzastopnih odsečaka povećava se "korisna dužina" za predaju informacija dok u slučaju nepovezanih odsečaka skraćuje se vrijeme pristupa predaji.  Sledeća podjela unutar ciklusa VM izvršena je tako da se svaki odsečak podjeli na polja,  a  svako  polje  ima svoje značenje i namjenu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 
Učesniku kojem se planom mreže dodijeli odsečak br.1 prestavlja "UPRAVNU STANICU"   za   taj   vremenski   multipleks,  te  mora sinhronizirati ostale učesnike u mreži da bi oni  mogli  raditi  u režimu predaje. Sinhronizacija se izvodi na više načina:

1)  Definisanjem uređaja.

Ostale  učesnike  u  mreži  vremenskog   multipleksa sinhronizira  "UPRAVNA  STANICA"  onog momenta kad popuni formular "DEFINISANJE UČESNIKA U VEZI".  To je također  i zadnji   formular   koji   se  pojavljuje  automatski  na terminalu za vreme definisanja uređaja. Na sinhronizaciju treba pričekati  negdje  oko  jedne minute  pa  tek  poslije toga početi sa slanjem poruka.  Iz ovog proizilazi da se uređaj  koji  predstavlja  "UPRAVNU STANICU"  u  mreži  vremenskog  multipleksa  mora  zadnji uključiti i definisati.

2)  Slanjem poruke "UPRAVNE STANICE".

Svaki put kad "UPRAVNA STANICA" u  mreži  vremenskog multipleksa    šalje  poruku    istovremeno    vrši   i sinhronizaciju ostalih učesnika mreže.   Sinhronizirajuća sekvenca  se  šalje  uvijek  kad  "UPRAVNA STANICA" šalje poruku u prvom vremenskom odsječku.  Međutim ovakav oblik sinhronizacije  je  nesiguran,  pošto  se podsistemu koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" obično pored prvog odsječka dodjeljuju  još  i neki drugi vremenski odsečci.  Ukoliko se izvrši predaja u odsečku koji ne nosi broj jedan nego u nekom drugom odsečku neće se izvršiti sinhronizacija.

3)  Automatskom predajom sinhronizirajuće poruke.

Ako nije  slala  nikakvu  poruku  u  toku  4.5  sata "UPRAVNA STANICA" automatski šalje poruku sinhronizacije, da bi mrežu držala sinhroniziranom.

4)  Promenom parametara u formularu.

Pozivanjem formulara komandom  "TD  BA", (Definisanje  VM), na uređaju koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" i promenom nekog od parametara, te  izlaskom  iz istog uputiće se poruka sinhronizacije ostalim učesnicima mreže vremenskog multipleksa.  Posle ovog ponovnim pozivanjem  formulara  te  promjenjenom  parametru ponovnim upisivanjem vratiti  prethodno   stanje. Ovo je istovremeno naj jednostavniji   i  najsigurniji  način  sinhronizacije mreže vremenskog multipleksa.

Međutim,  ukoliko  član mreža  ne   predstavlja "UPRAVNU STANICU" u mreži vremenskog multipleksa u kojoj učestvuje, mora čekati na sinhronizaciju od strane "UPRAVNE STANICE", da bi se mogao  uključiti  u  vezu  vremenskog  multipleksa tj.  raditi i u režimu predaje.

Konačno nakon svega predhodno  navedenog,  tj.nakon  unošenja parametara neophodnih  za rad i aktiviranja komunikacija, čime se omogućava veza sa ostalim podsistemima
KIS-a, uređaj je spreman za normalnu upotrebu.
Još jedan od bitnih uslova da bi se odvijala nesmetana razmjena informacija u mreži je i to da svi članovi mreže moraju imati unešene iste kripto ključeve, kao i to da unešeno realno vrijeme na svim podsistemima mora biti unutar 30 sek razlike.

O komunikacijama unutar KIS-a Stina Jadran i HDLC protokolu pogledati na linku:
https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5995.msg141484#msg141484


* TDMA Protokol.jpg (47.48 KB, 520x910 - viewed 541 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #364 on: May 02, 2011, 11:48:00 pm »

U maju mjesecu 1980 god. sa RTOP404 imali smo vježbu mogućnosti otkrivanja aviona MIG-21 u niskom letu iznad mora. Nalazili smo se  tj. RTOP se nalazila na otvorenom moru 30-tak milja ipod otoka Lastovo. Avion je dolazio iz pravca sjevera preko kopna i u naletu preko Lastova u što nižem letu iznad mora, svega par metara, koliko se mogao spustiti niže. Iako smo bili u vezi i znali odakle doleće nikad ga nismo mogli detektirati i primjetiti na ekranu prije 15 do 18 Km. udaljenosti.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Otkrivanje MIG-a sa 9LV202.jpg (100.14 KB, 910x612 - viewed 495 times.)

* Domet otkrivanja 9LV202.jpg (27.57 KB, 1106x564 - viewed 471 times.)
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #365 on: May 03, 2011, 12:20:17 pm »

Ako je avion leteo u prirodnom zaklonu Lastova, nije ga se ni moglo uočiti pre preleta ostrva. Ako se topovnjača nalazila nekih 55km jugozapadno od Lastova, a detektovala avion tak na 15-18km, to znači da je avion prelazio 37-40 km neopaženo iznad mora. Pri brzini od cca 800km/h, prelazi cca 220m/s, tj. od vreme od preletanja ostrva do opažanja traje oko 3min. Računajući da se avion koji se nalazi na daljini od 50 km i leti na svega nekoliko metara od mora nalazi gotovo ispod horizonta, sa prirodnim zaklonom iza sebe (u senci kopna) i jako malim čeonim odrazom kakav ima MiG-21, mislim da ga i nije bilo moguće detektovati radarom ranije. Ovakva vežba neodoljivo podseća na simuliranje leta protivbrodske rakete na vlastiti brod. E sada, na 15km kada sistemi na RTOP reaguju na nadolazeću opasnost, letećem cilju treba još celih 68 sekundi leta do broda. Po meni, i u ono vreme sasvim dovoljno da se na vreme reaguje.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #366 on: May 03, 2011, 12:33:50 pm »

Ako je avion leteo u prirodnom zaklonu Lastova, nije ga se ni moglo uočiti pre preleta ostrva. Ako se topovnjača nalazila nekih 55km jugozapadno od Lastova, a detektovala avion tak na 15-18km, to znači da je avion prelazio 37-40 km neopaženo iznad mora. Pri brzini od cca 800km/h, prelazi cca 220m/s, tj. od vreme od preletanja ostrva do opažanja traje oko 3min. Računajući da se avion koji se nalazi na daljini od 50 km i leti na svega nekoliko metara od mora nalazi gotovo ispod horizonta, sa prirodnim zaklonom iza sebe (u senci kopna) i jako malim čeonim odrazom kakav ima MiG-21, mislim da ga i nije bilo moguće detektovati radarom ranije. Ovakva vežba neodoljivo podseća na simuliranje leta protivbrodske rakete na vlastiti brod. E sada, na 15km kada sistemi na RTOP reaguju na nadolazeću opasnost, letećem cilju treba još celih 68 sekundi leta do broda. Po meni, i u ono vreme sasvim dovoljno da se na vreme reaguje.
Jasno ko dan! Wink
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #367 on: May 03, 2011, 04:14:28 pm »

Vrlo slican scenario primjenili su Argentinci prilikom napada na britanski razarac "Coventry" u Foklandskom ratu. Sa sjenkom ostrva iza sebe i leteci u brisucem letu tik iznad povrsine vode, argentinski avioni tipa A-4 su uspjesno napali, pogodili "Coventry" sa dvije bombe i potopili ga. Bojim se da bi se to desilo u ovoj prilici  i sa RTOP 404 da se kojim slucajem, radilo o pravom avio-napadu......
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #368 on: May 03, 2011, 05:45:43 pm »

Vrlo slican scenario primjenili su Argentinci prilikom napada na britanski razarac "Coventry" u Foklandskom ratu. Sa sjenkom ostrva iza sebe i leteci u brisucem letu tik iznad povrsine vode, argentinski avioni tipa A-4 su uspjesno napali, pogodili "Coventry" sa dvije bombe i potopili ga. Bojim se da bi se to desilo u ovoj prilici  i sa RTOP 404 da se kojim slucajem, radilo o pravom avio-napadu......
RTOP raspolaže koliko se sjećam sa dve vrste municije. Za gađanje površinskih objekata do udaljenosti 10-12 Km, i drugu za vadušne objekte do 4,5 -5 Km. Ovi drugi raspolažu sa blizinskim upaljačem. Sad je samo pitanje, s obzirom čime danas letilice raspolažu (rakete i sl), s kolike udaljenosti oni mogu da tuku po objektu veličine kao sto je RTOP i kako ga vide. S druge strane u ovakvoj situaciji posada RTOP mora biti u stalnoj 100-postotnoj pripravnosti. Treće, mislim da avion da bi gađao neki objekt mora zauzeti napadnu poziciju, a to u svakom slučaju nije brišući let koji metar iznad mora nego nešto više. Pretpostavljma da bi se ipak RTOP u ovakvoj situaciji koliko toliko nosila sa jednim avionom. Sa dva nebi imala šanse. Ali i u ratnim uslovima i RTOP bi se rijetko po  dobroj vidljivosti tek tako "šepurila" na otvorenom. Uglavnom bi se kretala noću, bliže obali maskirana što više i u 100-postotnoj pripravnosti. Ima i većih znalaca pa neka kažu svoje, 
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #369 on: May 03, 2011, 06:33:54 pm »

Opet malo matematike - ako bi RTOP razvila punu brzinu od 40čv, što mu donje nekih 20-ak m/s, nebi bilo ni malo lako precizno odbaciti bombe i pogoditi je. Mali i jako okretan brod, niske siluete jako je teška meta za pogoditi je nevođenom bombom, kako su to radili argentinski A4 britancima. Istovremeno zbog velike brzine i malog profila, bombe bi se morale odbaciti jako blizu broda, što bi avion izložilo vatri, inače jako preciznih i ubojitih Boforsa 57mm. Napad gravitacionim avio-bombama od strane 1 ili 2 aviona na RTOP u borbenoj vožnji imao bi 80-tih jako malo izgleda za uspeh. Problem bi bio napad malim navođenim raketama v-z, poput AGM-65B koja se nalazila i u naoružanju JRV. AGM-65B lansiran sa daljine od 6-7km i precizno navođen bio bi velika opasnost za RTOP. Avion bi je lansirao sa granice dometa PAA topovnjače, a raketa kakva je AGM-65 je jako teško uočljiva, te ju je i teško oboriti u letu topovima 57mm. Zbog toga je i planirana zamena krmenih topova 57mmsa 6-cevnim 30mm.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #370 on: May 03, 2011, 11:29:30 pm »

Ima li koji dobar poznavalac po pitanju tipa municije tj. granata za top 57mm YU SAK/L70 "Bofors" Mk.1 koji je na RTOP. Prvenstveno da objasni tehničku izvedbu zrna ili granate za protiv vazdušne ciljeve. Moja površna saznjanja mi govore o vrlo složenoj tehničko-tehnološkoj izvedbi. Pa ako neko poseduje šta dokumentacije da nabaci koju sliku o tome. Mislim da bi bilo svakom interesantno.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* U barbetu.jpg (89.93 KB, 557x478 - viewed 439 times.)
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #371 on: May 04, 2011, 12:39:32 am »

Ima li koji dobar poznavalac po pitanju tipa municije tj. granata za top 57mm YU SAK/L70 "Bofors" Mk.1 koji je na RTOP. Prvenstveno da objasni tehničku izvedbu zrna ili granate za protiv vazdušne ciljeve. Moja površna saznjanja mi govore o vrlo složenoj tehničko-tehnološkoj izvedbi. Pa ako neko poseduje šta dokumentacije da nabaci koju sliku o tome. Mislim da bi bilo svakom interesantno.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Koliko me pamcenje sluzi, koristi se Dopplerov blizinski upaljac, kuglice su u zrnu.. neka neko potvrdi ili demantira
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #372 on: May 04, 2011, 09:37:41 am »

O municiji sa blizinskim upaljačima sam pisao u temi o PAT 40 mm L-70, https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=4536.0.
Kalibar je različit ali su princip i izedba apsolutno isti.

Quote
Razlike između blizinskih upaljača visoke i onih niske frekvencije nema. Konstruktivno su potpuno identični, način rada i efekat na cilju im je potpuno isti. Samo im predajnik emituje signal na različitim frekvencijama (visokom i niskom), a to je urađeno kao mjera protivelektronskog obezbjeđenja. Upaljač radi na principu Doplerovog efekta. Poslije ispaljenja dolazi do loma staklene ampule u kojoj se nalazi elektrolit koji aktivira bateriju, upaljač generiše stalni signal visoke učestalosti koji se emituje preko antene koja se sastoji od kalema i kućišta projektila. Doplerova frekvencija se dobija kada se izvrši mješanje emitovanog i primljenog signala. Kada Doplerov signal dostigne određeni nivo, dolazi do aktiviranja upaljača. Trenutak aktiviranja upaljača zavisi od daljine do cilja, refleksionih osobina cilja i nivoa šuma. Daljina aktiviranja iznosi za avione 5 do 6,5 m, a za projektile 1 do 4,5 m. Top se puni naizmjenično, jednim metkom sa blizinskim upaljačem visoke frekvencije, pa jednim niske frekvencije i tako dalje tim redom... dok se ne napuni.

Quote
pravilo topa, a i tehničko pravilo kaže: "pri pojavi Doplerovog signala dovoljne jačine tiristor će biti aktiviran, kondenzator će se isprazniti i aktivirati upaljač". Princip rada mi je potpuno jasan ali nigdje nisam uspio saznati kolika treba biti jačina Doplerovog signala. Čini mi se da si u pravu što se tiče prvih upaljača. Kod novih upaljača nivo signala stalno raste do trenutka detoniranja. Vjerovatno se trenutak aktiviranja upaljača određuje kroz Automatsku kontrolu osjetljivosti koju posjeduje upaljač preko nivoa okidanja, koji se povećava kada se povećava nivo primljenog signala šuma (kada upaljač dođe blizu velikih vodenih površina, šuma...), tako da se smanjuje daljina na kojoj će doći do aktiviranja upaljača kod niskoletećih ciljeva, a kada je nivo šuma manji, daljina aktiviranja se povećava.
Granata je najefikasnija kada eksplodira pored aviona. Baš zbog toga je košuljica granate napunjena sa oko tri stotine kuglica od specijalno legiranog teškog čelika, masa svake kuglice je oko 0,25 g.

To bi bilo to.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #373 on: May 04, 2011, 10:21:34 pm »

Evo mog viđenja dijagrama zračenja blizinskog upaljača. Po mom bi s tehničke strane gledano trebao izgledati kao na donjoj slici.
To je iz razloga tipa, oblika i smještaja ontene unutar projektila (granate) za gađanje ciljeva u vazduhu, . Aktiviranjem predajnika i emitovanjem na definisanoj f-ji ustvari stvori se oko projektila kružna oblast promjera do 12 metara. Dok leti prema cilju predajnik permanentno emituje čekajući povratni signal. Ukoliko udari direktno u cilj za to i nema priliku. Ako je obratno i ukoliko se cilj nađe bilo gde unutar kruga oko projektila promjera do 12 metara dobiće povratni signal preko antene i prijemnika i aktiviraće upaljač. Ovaj kapsulu ili neznam već šta sa specijalno tvrdim kuglicama stvarajući na taj način roj ili oblak poput hica iz sačmarice u koju uleće cilj. Ukoliko nema direktnog pogodka na osnovu prethodno rečenog blizinski upaljač se oktivira tek kad se projektil nađe bočno ili u najbolju ruku polubočno u odnosu na cilj.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Blizinski upaljac na doplerovom principu.jpg (53.43 KB, 1069x400 - viewed 422 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #374 on: May 17, 2011, 06:44:07 pm »

Na samom početku teme ,mislim na drugoj stranici ,ima video o RT Kralj Petar Krešimir.
Iz njega sam izvukao ove dvije sličice :

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pa imam jedno pitanjce :imali ovo ikakve veze sa KISS  ?

poz.


* OC1.jpg (52.11 KB, 1024x576 - viewed 177 times.)

* OC3.jpg (61.74 KB, 1024x576 - viewed 130 times.)
Logged
Pages:  1 ... 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 [25] 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 ... 97   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 24 queries.