PALUBA
March 28, 2024, 09:07:09 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 ... 97   Go Down
  Print  
Author Topic: Raketne topovnjače Tipa 401  (Read 510975 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #195 on: September 29, 2010, 04:24:38 pm »

Meni liči .Ali!Ko sam ja da kažem nešto???
Ravnopravni član Palube koji ima pravo  argumentirano sudjelovati u raspravi. Ukazati na propuste ili nadopuniti neku temu. Nitko se ne smije na Palubi nelagodno osjećati makar ga valovi zalivali.

E ovu izjavu uramiti i na zid! Svaka čast Brodarski, sve si kazao...

U to ime, iz istorije ...


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* r-top.jpg (82.46 KB, 434x616 - viewed 537 times.)
Logged
momo PT61
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 053


ПЕНЗИОНЕР


« Reply #196 on: October 01, 2010, 08:29:01 pm »

Da tu nisu imali ruke do lakata Šveđani sa svojom Spicom?
Evo svedske T 121 Spica-toredni camac sa 3 gasne turbine-hajde da trazimo slicnost sa nasim RTOP 401-osim pramcanog topa i optoelektronike na glavnom jarbolu:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Spica.jpg (82.07 KB, 1024x493 - viewed 512 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #197 on: October 01, 2010, 09:00:53 pm »

Spica je kraća za 3m i uža za 75cm (trup, a ne širina preko svega). Drugačiji je raspored prostorija i razmeštaj pogona, kao i broj osovina. Baltik je mnogo surovije more od Jadrana.
Otkako sam kod Džejnsa pre četvrt stoleća pročitao da je RTop građena po ugledu na "Spicu" pokušavam da nađem sličnosti - i nikako da ih nađem.
Reč je o brodovima iste namene, sličnog načina taktičke upotrebe, sličnih dimenzija i brzine. Zakoni hidrodinamike su isti za sve. Ako ćemo tako, onda svi brodovi određenog tipa liče! Liče međusobno i Opel Insignia i Honda Accord - pa međusobno nemaju nikakve veze.

Ako smo kod sličnosti - nadgrađe YU RTop mnogo liči na nadgrađe malezijskih RTop koje je gradio Vosper početkom 70-ih.   
Logged
Minolovac
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 614


« Reply #198 on: October 01, 2010, 10:32:43 pm »

Sličnost je u tome što su to brodovi poludeplasmanske forme. Čisto deplasmanski ne mogu izglisirati, imaju bolja maritimna svojstva uz manju brzinu. Gliserska forma omogućava veću brzinu, ali ti brodovi su osjetljiviji na teško more. Kompromis koji je kod Spice, vidio sam da i na američkim patrolcima tipa Defiance, je primjenjen i na našim RTOP. Nije bitan niti nadvodni izgled (svi imaju rebso za odbacivanje pramčanog vala) niti raspored prostorija nego podvodna forma. A oba je puno zaobljenija od gliserske i dozvoljava djelomično izglisiravanje (puno manje nego naprimjer TČ), ali i odlična maritimna svojstva. Slušao sam i o okretu broda pri maksimalnom zakretu kormila i koliki je bio kut naginjanja i o zaustavljanju pomoći prekreta krila propelera na superkolaudacijskim vožnjama, ali to su samo priče iz druge ruke, koje ne mogu ničim potkrijepiti, pa bolje da ne iznosim. U svakom slučaju ozvanredni brodovi. Smiley
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #199 on: October 01, 2010, 11:15:56 pm »

Sličnost je u tome što su to brodovi poludeplasmanske forme. Čisto deplasmanski ne mogu izglisirati, imaju bolja maritimna svojstva uz manju brzinu. Gliserska forma omogućava veću brzinu, ali ti brodovi su osjetljiviji na teško more. Kompromis koji je kod Spice, vidio sam da i na američkim patrolcima tipa Defiance, je primjenjen i na našim RTOP. Nije bitan niti nadvodni izgled (svi imaju rebso za odbacivanje pramčanog vala) niti raspored prostorija nego podvodna forma. A oba je puno zaobljenija od gliserske i dozvoljava djelomično izglisiravanje (puno manje nego naprimjer TČ), ali i odlična maritimna svojstva. Slušao sam i o okretu broda pri maksimalnom zakretu kormila i koliki je bio kut naginjanja i o zaustavljanju pomoći prekreta krila propelera na superkolaudacijskim vožnjama, ali to su samo priče iz druge ruke, koje ne mogu ničim potkrijepiti, pa bolje da ne iznosim. U svakom slučaju ozvanredni brodovi. Smiley
Minolovac,
pogodak u sridu
Logged
momo PT61
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 053


ПЕНЗИОНЕР


« Reply #200 on: October 02, 2010, 06:06:14 pm »

Kad sam postavio sliku Spice,imao sam na pamet samo da izrazim mislenje da T 121 i 401 su dva razlicita,autohtona projekta.Kad je objavio post(a i komentirao Istria052) Minolovac,sve ono sto sam mislio o tome, na najelokventan nacin,doslo je na svoje mesto!
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #201 on: October 06, 2010, 09:39:40 pm »

RTOP u nepoznatom okruženju.


* 405.jpg (14.8 KB, 460x228 - viewed 291 times.)
Logged
Gazda
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 489



« Reply #202 on: October 07, 2010, 08:12:55 am »

da nije u pozadini kanal svetog ante brodarski?ona kuća s live strane,sike zada na strani kampa na martinskoj..??
Logged
barba
Prijatelj foruma
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 819



« Reply #203 on: October 07, 2010, 01:53:07 pm »

Spica je kraća za 3m i uža za 75cm (trup, a ne širina preko svega). Drugačiji je raspored prostorija i razmeštaj pogona, kao i broj osovina. Baltik je mnogo surovije more od Jadrana.
Otkako sam kod Džejnsa pre četvrt stoleća pročitao da je RTop građena po ugledu na "Spicu" pokušavam da nađem sličnosti - i nikako da ih nađem.
Reč je o brodovima iste namene, sličnog načina taktičke upotrebe, sličnih dimenzija i brzine. Zakoni hidrodinamike su isti za sve. Ako ćemo tako, onda svi brodovi određenog tipa liče! Liče međusobno i Opel Insignia i Honda Accord - pa međusobno nemaju nikakve veze.

Ako smo kod sličnosti - nadgrađe YU RTop mnogo liči na nadgrađe malezijskih RTop koje je gradio Vosper početkom 70-ih.   
Odakle ti da je Baltik surovije more od Jadrana.
Ja sam se rodio na Jadranu, a sada zivim na Baltiku i smatram tvoju sugestiju pogresnom.
Neka ti Istra kaze kako je po fortunalu Juga na Juznom Jadranu.
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #204 on: October 07, 2010, 02:28:47 pm »

  Zar nije Brodarski Institut Zagreb I Neka me neko ispravi  (kbb) Petrović konstruisao RTOP? Čini mi se da je čovek za konstrukciju dobio nagradu 22.Decembar.Huh?
                                                                         MOJA GREŠKA!!!
   Idejni tvorac raketne Topovnjače tipa Rade Končar je pukovnik STEVAN GAŠIĆ.diplomorani inženjerKao njen glavi projektant dobio je 1977 nagradu 22.decembar za naučni doprinos i pronalazačka dela u JNA.
 
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #205 on: October 07, 2010, 02:51:29 pm »

da nije u pozadini kanal svetog ante brodarski?ona kuća s live strane,sike zada na strani kampa na martinskoj..??
Biće da je.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #206 on: October 07, 2010, 06:13:18 pm »

Spica je kraća za 3m i uža za 75cm (trup, a ne širina preko svega). Drugačiji je raspored prostorija i razmeštaj pogona, kao i broj osovina. Baltik je mnogo surovije more od Jadrana.
Otkako sam kod Džejnsa pre četvrt stoleća pročitao da je RTop građena po ugledu na "Spicu" pokušavam da nađem sličnosti - i nikako da ih nađem.
Reč je o brodovima iste namene, sličnog načina taktičke upotrebe, sličnih dimenzija i brzine. Zakoni hidrodinamike su isti za sve. Ako ćemo tako, onda svi brodovi određenog tipa liče! Liče međusobno i Opel Insignia i Honda Accord - pa međusobno nemaju nikakve veze.

Ako smo kod sličnosti - nadgrađe YU RTop mnogo liči na nadgrađe malezijskih RTop koje je gradio Vosper početkom 70-ih.  
Odakle ti da je Baltik surovije more od Jadrana.
Ja sam se rodio na Jadranu, a sada zivim na Baltiku i smatram tvoju sugestiju pogresnom.
Neka ti Istra kaze kako je po fortunalu Juga na Juznom Jadranu.

Barba, moja iskustva navigacije na Jadranu ograničena su sektorom 11GMO, u toku jedne sezone od jeseni do jeseni. Izuzetno za pamćenje, ali nedovoljno da bih mogao da sudim po sopstvenom iskustvu, naročito u poređenju sa vama koji ste hleb zarađivali na tim brodovima.  
U Rostoku sam se okupao jednom, u Petrogradu nijednom (voda je, kažu, bila 16*C, jul mesec).
Mogu i ja da kažem da Moskva ima bolju klimu od Beograda, živeo sam tamo.

Fortunala Juga na Baltiku nema, ima promenljivih vetrova koji prave nezgodne, kratke i strme valove kao Bura. Takvi su vetrovi česti. Struje su slabe, plime i oseke niske. Periodi dugotrajnog stabilnog i predvidljivog vremena teško da postoje. Zimi je u mnogim delovima (i do 50% površine) navigacija nemoguća zbog leda, što nameće i konstrukcijska ojačanja brodova za plovidbu u lomljenom ledu. Zimi su česte mećave, neretko sa jakim vetrom, a kiše može biti uvek i u svako doba, osim kad pada sneg ili ledena kiša. Broj sunčanih dana je mali. Po našim jadranskim merilima Baltik nikada nije za kupanje, zimi je površinska temperatura mora ispod 4*C, bliže nuli, i to tamo gde nema leda. A i upola je manje slan (osim u najzapadnijim delovima). Navigacija je opasna zbog peščanih pličina (na Jugu) i ogromnog broja hridi.
Odgovarajući uporedni podaci za Jadran su, mislim, poznati.

Ako uzmemo da RTop i Spica imaju vrlo sličnu formu trupa, vrlo slične maritimne osobine i jednaka ograničenja, interesuje me postoji li statistika koliko dana u godini (%) RTop mogu nesmetano ploviti i vršiti BD u uslovima srednjeg/južnog Jadrana, a koliko Spica u uslovima Baltika, naročito Botnije. Procenat dana upotrebljivosti ratnog broda u zavisnosti od vremena je važan pokazatelj.  
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #207 on: October 07, 2010, 06:30:50 pm »

Iskoristljivost broda u smislu njegovih maritimnih osobina je vrlo nezahvalno računati. Dešava se da brod može mnogo da izdrži, a da se posada desetkuje nakon isplovljena po takvom vremenu - i dobije se neupotrebljiv brod ( u manjem i li većem stepenu).
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #208 on: October 07, 2010, 09:28:33 pm »

Iskoristljivost broda u smislu njegovih maritimnih osobina je vrlo nezahvalno računati. Dešava se da brod može mnogo da izdrži, a da se posada desetkuje nakon isplovljena po takvom vremenu - i dobije se neupotrebljiv brod ( u manjem i li većem stepenu).

Rade,

sustina pitanja je u tome da se vidi koliko dana u recimo godinu sa sigurnoscu Spica/RTOP mogu upotrijebiti svoje glavno orudje u odnosu na more po kojem plovi (bolje maritivne osobine svakako povecavaju upotrebljivost). Koliko citam, spica je kraca i uza, znaci da joj po iskustvu more vise skodi (ali i ne mora).

Da je granicar tipa 171 bio za samo koji metar duzi (kako je prvotno planirano) bila bi to balerina na moru. Ovako vec kod mora 1-2, kod plutanja, kada se okrene bocno, na brodu je pogibija,  dok je tip 137 (vjerujem i 131) samo lagano lelujao poput djecje kolijevke.

Logged
barba
Prijatelj foruma
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 819



« Reply #209 on: October 12, 2010, 07:32:07 pm »

Dragi moj Kumbor, odlicno si sve postavio i opisao uvjete u Baltiku. Tesko je na sve to odgovoriti. Istra se takodjer dotakao problema, a oba smo plovili na ti malim brodovima i bili cesce od drugih u tadasnjoj RM izlozeni cudina otvorenog mora na Jadranu. Po meni oba tipa brodova nisu bila upotrebljiva po teskom moru.
Ali prikazimo to na drugi nacin.
U Baltiku su postojale u doba hladnog rata RM SSSR, Poljske i DDR sa jedne strane. S druge strane su tu bile RM SR Njemacke, Svedske, Danske. Finsku cemo postaviti neutralno.
U jeku najvece napetosti sve su ove mornarice imale veliki broj RC, TC i RTop. Istocne su se bazirale na RC tipa OSA I i II, Nanuske, Tarantule sa raketama generacija P-15, P-20, P-21 i P-22. Svedska je imala Spice, Stockholm i td.. sa RBS-15, a zapadni Nijemci RC sa raketame Exocet.
Svima je taktika bila brzo iskakanje, lansiranje i izvlacenje. Istocni blok je raketne napade bazirao na masovnom raketno-torpednom udaru sa ciljem sprecavanja prodora bilo kojih snaga kroz Danske prolaze. Posebno su za tu ulogu bili izvjezbani RC RM DDR.
Svedjani su se zelili zastiti od iskrcavanja istocnog bloka i nastojali su sprijeciti povremene upade podmornica SSSR-a. U tu su svrhu dugo razvijali raketu RBS-15, upravo da mogli izvesti raketni udar sa brodova zasticenih razvedenom obalom. Ali su i ugradjivali PEL-ove i Ppd naoruzanje na te male brodove (kao i Finci kasnije).
Upravo je lansiranje raketa iz borbenog kursa bio najveci nedostatak sovjetskih raketa ranije generacije.
Zna vec svako dijete da je lansirati raketu P-15 sa RC bilo tesko vec i kod manjeg mora. P-20 su imale malo vecu toleranciju, ali se ipak moralo drzati borbeni kurs prije lansiranja.
U tom smislu upotreba RTop tipa 401 je u Jadranu bila ogranicena isto kao i svih onih OSA, Nanuskih i Tarantula u Baltiku.
RTop na juznom Jadranu nisu ni bile planirane za upotrebu.Nisu ni Svedjani mogli racunati na upotrebu RTop u zaljevu Botnije tijekom zime zbog leda.
Koliko sam citao o RM DDR i oni su imali povremeno probleme sa ledom, iako se njihov dio Baltika rijetko smrzava.

Inace je interesantno da je Finska takodjer imala RC sovjetskog podrijetla.

I da zakljucim - JRM je radila potkope selektivno i to zbog omogucavanja upotrebe UPS po dubini akvatorije, ali i po losijem vremenu. Zbog toga su, osim podkopa na Visu i Lastovu, gradjeni potkopi kod Ploca i na Bracu.
Svedjani su raketama RBS-15 mogli djelovati iza svakog kantuna, kako bi nasi ljudi rekli.
Oba sistema se nisu bazirala na upotrebu na otvorenom moru.
RTop tipa 401 su se mogle dobro upotrebiti kao PZO (PVO) plovnih sastava ili TG zbog izuzetnih mogucnisti radara i racunalnih sustava, te svojih topova.

Uh, nadam se da nisam previse zakomplicirao :-).

Jedna ispravka -Istra, PC-131 je bio nesto kao prototip i ne moze se staviti u klasu sa klasom C-80 132/137.
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 ... 97   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 24 queries.