PALUBA
March 28, 2024, 11:45:23 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Austrijsko utvrđivanje Požarevaca 1689/90  (Read 2299 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: March 07, 2019, 04:24:22 pm »



Austrijsko utvrđivanje Požarevaca 1689/90


Ohrabrene pobedom kod Beča, evropske hrišćanske sile formiraju Svetu ligu i kreću u opšti napad na Osmansko carstvo kojem u narednih petnaestak godina preotimaju ogromnu teritoriju u Ugarskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Teški gubici Osmanskog carstva doveli su do brojnih pobuna vojske, koje su završene obračunima na istanbulskim ulicama i svrgavanjem sultana Mehmeda IV u novembru 1687. godine. Stanje na ratištima nije se bitnije poboljšalo stupanjem na presto sultana Sulejmana II (1687-1691).

Vojska Habzburške monarhije osvojila je Beograd 6. septembra 1688. godine. Istog dana Leopold I izdao je proglas kojim je pozvao narode Osmanskog carstva da pristupe njegovoj vojsci. Turske posade napustile su Smederevo i Šabac, što je bio znak Srbima iz Mačve da se dignu na ustanak. Ustanici su zauzeli Valjevo i Soko na Drini. U oktobru 1688. godine Srbi su napali Užice, a ubrzo potom habzburške snage zauzele su Zvornik. Uz pomoć nekoliko hiljada srpskih ustanika vojska generala Hajzlera od 4800 ljudi osvojila je Požarevac i izvršila prodor ka jugu dolinom Velike Morave.

Ova operacija prodora na jug završena je neuspehom, ali ju je komandant Eneja Silvije Kaprara, ipak ocenio kao značajnu jer je „oduševio Srbe za borbu i napravio im krstaške barjake”. U svom izveštaju, međutim, nije pomenuo velika materijalna razaranja i stradanja civilnog stanovništva u Resavi i Pomoravlju koja su bili posledica osmanskih kaznenih ekspedicija.

Povoljan vojni položaj Habzburgovaca otežan je septembra 1688, kada je Luj XIV upao u Pfalc i osvojio Filipsburg, a 14. februara 1689. godine i formalno objavio rat Austriji. Leopold I morao je deo snaga s balkanskog ratišta da uputi na Rajnu. Ratni savet je odmah naredio svojim zapovednicima da povuku vojsku preko Morave, a da stanovništvo iz okoline Požarevca i Užica, presele u Srem i Slavoniju, pošto ne mogu da mu obezbede zaštitu od Turaka. Pravi razlog nije bila briga za postradali narod, već potreba da se nasele nove osvojene, ali opustele teritorije.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Austrijska vojska je u međuvremenu nastavila napredovanje prema i Nišu. General Fridrih Veterani, novoimenovani zapovednik carske vojske u Srbiji, učvrstio je granicu koja se do početka novog turskog pohoda, u pozno leto 1690. godine, održavala na liniji Pirot-Strelac-Leskovac. Stanje u unutrašnjosti zemlje bilo je stabilno. Narod je, od jeseni 1689. godine, počeo postepeno da se vraća svojim kućama, kako su se ratne operacije pomerale ka jugu.

Uključivanje Srbije u upravni sistem Habzburške monarhije teklo je bez većih problema. Austrijske vlasti su u svim osvojenim mestima uvele vojnu upravu sa širokim ovlašćenjima. Centri upravnih oblasti bile su veće tvrđave, u kojima su smeštene gradske posade, organizovane službe snabdevanja i preduzeti neki manji građevinski radovi.

Zapovednici utvrđenja kontrolisali su posade okolnih mesta, obezbeđivali puteve i sela od naleta osmanskih četa i brinuli o drugim vojnim poslovima. U isto vreme bili su nadležni i za poreska, imovinska, pravna, privredna i druga pitanja.

Za vreme austrijske uprave broj hrišćanskog stanovništva u gradovima stalno se povećavao. Nemački i mađarski vojni službenici, trgovci i zanatlije doseljavali su se, najčešće zajedno s porodicama, u Beograd, Niš i druga veća mesta širom Srbije.


* * *


* austrijski pohod.jpg (363.49 KB, 1600x1058 - viewed 56 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: March 07, 2019, 04:37:10 pm »


* * *


Veliku važnost za Habzburgovce imao je i Požarevac. Utvrđivanje mesta započeto je krajem jula 1689. godine, a zatim nastavljeno u poznu jesen, pošto je doneta odluka da u njemu prezimi general Donat Hajzler, glavnokomandujući snaga Monarhije u Srbiji.

General Hajzler izabrao je Požarevac za zimovnik, zbog blizine erdeljskog fronta i Dunava kojim je održavana veza sa Bečom.. Izboru je doprinelo i obilje pašnjaka u okolini grada, koji su mogli da hrane više stotina grla stoke i konja.  U okolini je bilo pašnjaka u izobilju, tako da je zimi bilo dovoljno sena i slame, a na proleće i u leto 1690, dovoljno trave za ispašu konja i tovarnih životinja.

Radovi na utvrđivanju Požarevca počeli su krajem jula 1689. Nastavljeni su u poznu jesen iste godine.

Oko cele požarevačke varoši, i muslimanskih i hrišćanskih mahala, prokopan je dubok rov. Unutar ovog rova je iskopan još jedan rov, ali samo oko muslimanskog dela varoši, koji je bio napušten.

U rov su postavljeni veliki balvani, tako da je od nekadašnje muslimanske četvrti napravljena svojevrsna palanka u koju se ulazilo kroz vrata ojačana naročitim zaklonom od jelovine, tzv. čarkifelekom, koji onovremeni topovi nisu mogli da probiju. Hajzler i njegovi ljudi zimovali su u ovom zaštićenom delu, dok je hrišćanskom stanovništvu Požarevca naređeno da ostane u svojim kućama i pomogne izdržavanje austrijske vojske.


"Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale", detalj
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Osvajanje Niša krajem leta 1690. postalo je pitanje dana posle velike pobede osmanske vojske u Erdelju, pada Vidina i Bihaća, i potpunog povlačenja austrijskih snaga sve do Beograda. Jedna od retkih varoši koja pri tom povlačenju nije bila uništena je bio i Požarevac. Austrijska vojska se potpuno povukla iz Srbije, ostavivši malobrojne posade u Beogradu i Smederevu.

Vojska Habzburške monarhije je prilikom povlačenja, u nameri da neprijatelju oteža napredovanje ali i da natera domaće stanovništvo na iseljavanje, sistematski palila sve za sobom: naselja, mostove i useve. Gradska naselja u Srbiji su takođe pretrpela ogromna razaranja i bila su sistematski uništena, kako bi se usporilo napredovanje Osmanlija a stanovništvo nateralo na seobu u krajeve pod njihovom vlašću.

Retka naselja, poput Grocke i Požarevca, ostala su netaknuta. Kada je Hajzlerova vojska u leto 1690. prešla u Erdelj, u Požarevcu je ostalo malo carskih vojnika i nekoliko srpskih hajdučkih odreda. Oni su, 19. septembra, napali konvoj brodova sa provijantom iz Vidina, a zatim su se povukli iz tog kraja pred napadom arnautske pešadije. Požarevac, suprotno običaju, nisu zapalili.

Uoči pokreta vojske iz Niša nakon osvajanja istog, veliki vezir je izdao ferman o pomilovanju raje na putu od Niša do Beograda, koja je iz svojih kuća otišla u zbegove, ili čak „na sremsku stranu”.

Zapovest se izričito odnosila na muškarce u zrelom dobu, a upućena je „seoskim starešinama i popovima”. Fermani o pomilovanju davani su i u pojedinačnim slučajevima, na zahtev predstavnika pojedinih mesta ili kadiluka, koji su dolazili u osmansku vojsku da izraze pokornost sultanu i zatraže milost.

Tako su izvesno vreme nakon osvajanja Niša, oproštaj dobili stanovnici Požarevca.


* * *


* požarevac.jpg (241.23 KB, 1279x803 - viewed 50 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: March 07, 2019, 04:45:42 pm »


* * *


Po završetku ratnog pohoda u jesen 1690. godine, osmanska vojska je koristila najkraći suvozemni put od Beograda do Vidina, u koji je u vreme Osmanskog carstva, vodio je preko Zvižda, Porečke Reke i Krajine. Od Vidina je nastavila uobičajenom trasom pored Dunava do Nikopolja i Svištova, potom je skrenula na jug u pravcu Trnova i preko Stare Zagore stigla u Jedrene.

Na tom putu, turska vojska je posle prelaska Morave krenula ka Požarevcu udaljenom oko tri sata hoda. U predvečerje 13. novembra prošla je kroz kasabu Požarevac i zanoćila na obližnjem polju.

Turski hroničar i putopisac Uskudari Mahmud Efendi tom prilikom je opisuje austrijsko utvrđivanje Požarevca, u jesen 1689. i u zimu 1689/90, kada je ovde zimovao general Donat Hajzler, glavnokomandujući snaga Habzburške monarhije u Srbiji.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


 “On [Hajzler] je prokopao dubok jendek na sve četiri strane pomenute kasabe, izvan muslimanskih i hrišćanskih mahala, tako da je ova, taboru slična kasaba ostala unutar dubokog jendeka i nije se zadovoljio samo pomenutim rovom, već je napravio još jedan dubok jendek na sve četiri strane oko muslimanskih mahala. U njega je, celom dužinom, postavio šarampov od velikih balvana a vrata je učvrstio čarkifelekom (zaklon od jelovine koga onovremeni topovi nisu mogli probiti). Prokleti Hajzer zimovao je sa svojom pratnjom i vojskom u muslimanskim kućama obezbeđenim šarampovom, dok je neverničkoj raji naredio da stanuje u svojim mahalama, gde je od davnina i živela.”

Uskudari opisujući varoš Požarevac, piše:

 “Pomenuta kasaba pripada Smederevskom sandžaku i od davnina je samostalan kadiluk. Nalazi se na tri sata udaljenosti istočno od reke Morave i dva sata udaljenosti južno od reke Dunav, u golom podnožju planina, na njihovoj zapadnoj strani. Na južnoj strani ove kasabe nalaze se mahale muslimanskih kuća, a na severnoj strani mahale neverničkih kuća. Pretpostavljamo da ima više od 600 kuća. U središtu grada postoji jedna kafana i brojni dućani i kamena džamija u muslimanskim mahalama. Ovuda, međutim, ne protiče nikakva reka, pa stanovnicima kasabe trebaju bunari. Zato u svim kućama ima hladnih bunara u izobilju.”

Sledećeg dana, 14. novembra 1690., otomanska vojska je krenula sa požarevačkog polja u pravcu narednog menzila – Kučajne.


*


Izvor i lit:
Mr.Tatjana Katić, "TURSKO OSVAJANJE SRBIJE 1690. GODINE"
Mr.Tatjana Katić. Istorijski institut SANU, "SUVOZEMNI PUT OD BEOGRADA DO VIDINA", Prema dnevniku pohoda Mustafa-paše Ćuprilića 1690. godine



* janičar.jpg (238.65 KB, 682x1200 - viewed 49 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: February 09, 2020, 12:38:09 pm »



Prošlog leta, nakon dugotrajne suše i pada vodostaja Velike Morave, kod Ćuprije su se pojavili ostatci drvenog turskog mosta iz vremena ovih događaja.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Na ovom istom mestu Veliku Moravu je prelazio i stari Carigradski drum, a primetno je da je reka bila premoštena iz pravca kojim je ondašnji drum vodio do nje.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Ostaci-turskog-mosta-1.jpg (114.85 KB, 672x448 - viewed 37 times.)

* Ostaci-turskog-mosta-3.jpg (117.84 KB, 672x448 - viewed 37 times.)

* Ostaci-turskog-mosta-2.jpg (103.16 KB, 672x448 - viewed 33 times.)

* Ostaci-turskog-mosta-4.jpg (108.11 KB, 672x448 - viewed 30 times.)

* Ostaci-turskog-mosta-5.jpg (115.01 KB, 672x448 - viewed 35 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: April 22, 2020, 05:09:56 pm »



"Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale", detalj



Požarevac, detalj sa jedne od verzija mape Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale.


Quote
Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale
Autor: Weingartner, Johann   

Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale divisés dans tous ses district et mesure apres la Battaille de Belgrade et la Paix de Passarowitz et sur differents memoires nouveaux de 1736 et 1737 qui n'ont pas encore parte jusqu'a ce jour, de même que la Vallachie dans son entiez, Bulgarie, et partie du Bannat, de L'esclavonie, Bosnie, Albanie, Macedonie, et Romanie, avec les veritables Frontieres zegleés entre S.M.I. et Cathol. et la porte Ottomane, et le veritable Journal de la Campagne de 1737 les fleuves qui sont navignabl sont marqué double de même que les chemins qui sont procticable pour les chariots, comme aussi toutes les grandes montagnes et forest, excepté auprès des Villages ou se trouvent quelques Campagnes, et aupres de plusiers des Vignes. Cette Carte manuscritte est l'unique jusqu'a ce jour / Briffaut Libraire à Vienne 1738 ; Johannes Weingartner Ingen: et Geograph. fecit Anno 1738 et Copié por Aug: Ferd: Heckenauer. Anno 1750


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* požarevac.jpg (413.21 KB, 1600x1072 - viewed 32 times.)
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.024 seconds with 24 queries.