PALUBA
March 29, 2024, 02:57:40 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2]   Go Down
  Print  
Author Topic: JUGOLINIJA - CROATIA LINE - Rijeka  (Read 8993 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
seawolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 277



« Reply #15 on: June 17, 2019, 06:16:55 am »

M/B  Kvarner

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* FB_IMG_1560698803911.jpg (99.19 KB, 1193x807 - viewed 109 times.)
Logged
seawolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 277



« Reply #16 on: June 24, 2019, 03:49:36 pm »

M/B Sarajevo Express

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* FB_IMG_1561387480055.jpg (68.92 KB, 1024x742 - viewed 155 times.)
Logged
seawolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 277



« Reply #17 on: October 27, 2019, 09:08:47 am »

M/B Omišalj

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Omisalj slikan dana 7_5_87, fotograf Rene Beauchamp.jpg (271.11 KB, 1537x1014 - viewed 109 times.)
Logged
Perun
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 668


« Reply #18 on: March 20, 2020, 08:08:08 pm »

Jugolinija, brodarsko poduzeće za međunarodni pomorski prijevoz robe i putnika, sa sjedištem u Rijeci. Osnovana je odlukom Vlade FNRJ 1947. pod nazivom Jugoslavenska linijska plovidba zajedno s još trima brodarskim poduzećima: Jugoslavenskom slobodnom plovidbom (Jugoslobodna), Jadranskom linijskom plovidbom (→ Jadrolinija) i Jadranskom slobodnom plovidbom (Jadroslobodna). Sva četiri poduzeća imala su tada sjedište na Sušaku, jer status Rijeke neposredno poslije rata nije bio formalno definiran međudržavnim sporazumom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Motorni brod Učka, Jugoslavenska linijska plovidba Rijeka

Od osnutka do proglašenja hrvatske samostalnosti

Prve flote novoosnovanih poduzeća činilo je brodovlje bivših brodarskih poduzeća Kraljevine Jugoslavije. Dijelom flote tijekom II. svj. rata koristilo se britansko Ministarstvo ratnoga transporta za potrebe transporta robe i ratnoga materijala te drugih usluga u lukama britanskoga imperija i ostalih saveznika. Mnogi od njih bili su potopljeni, nasukani ili onesposobljeni na koji drugi način, dok su ostali brodovi nakon rata vraćeni novoosnovanoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji te dani u nadležnost organizacijama pomorske privrede i uprave. Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi pri osnutku dodijeljeno je 16 brodova, od kojih dva zbog oštećenja nisu bila sposobna za plovidbu, a dva su nedugo potom prebačena u flotu Jadranske slobodne plovidbe. Poduzeće je u prvoj godini poslovanja imalo 12 brodova, s ukupno 40 106 brt, prosječne starosti od približno 30 godina. Jugoslavenska slobodna plovidba dobila je 14 brodova, a Jadranska linijska plovidba i Jadranska slobodna plovidba svaka po 29 brodova sposobnih za plovidbu. U prvoj godini poslovanja Jugoslavenska linijska plovidba imala je 198 zaposlenih. Godine 1949. flota je dobila prve novogradnje – brodove Zagreb, Srbija, Sarajevo i Skopje. Brod Zagreb, izgrađen u brodogradilištu 3. maj u Rijeci, prvi je brod koji je domaće brodogradilište isporučilo jugoslavenskoj trgovačkoj mornarici. Zbog poteškoća u upravljanju brodovima Jugoslavenske slobodne plovidbe, njezina se flota postupno od 1949. predavala na upravu Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi, pa su poduzeća 1950. spojena te nastavila djelovati pod nazivom Jugoslavenska linijska plovidba – Jugolinija. U prvoj godini poslovanja Jugolinijini su brodovi najčešće plovili na liniji Jadran–istočno Sredozemlje, a rjeđe pravcem Jadran–sjeverna Europa. Već sljedeće godine uvedene su linije: Jadran–Sjeverna Amerika, Jadran–Južna Amerika i Jadran–Bliski istok. Poduzeće je tada zapošljavalo 1147 radnika. Razvojem jugoslavenske industrije i izvoza poslovanje Jugolinije širilo se te su se otvarale nove plovidbene linije. Godine 1954. uspostavljena je jedna od najznačajnijih linija, Jadran–Daleki istok. Brodovi koji su osim prostora za teret imali i prostor za prijevoz putnika bili su Srbija, Hrvatska, Viševica, Tuhobić, Klek, Zvir i dr., a najčešće su prometovali na liniji Jadran–Sjeverna Amerika.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Motorni brod Skopje, izgrađen u riječkom brodogradilištu 3. maj, 1949., Zbirka Croatia Line, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Motorni brod Hrvatska, izgrađen u riječkom brodogradilištu 3. maj, 1969., Zbirka Croatia Line, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Od osnutka pa do prve decentralizacije Jugolinijina brodovlja njezina flota neprekidno se povećavala (1949. imala je 38 brodova, a 1955. 54). Cilj decentralizacije brodova bio je osnivanje drugih brodarskih poduzeća duž istočne jadranske obale. Tako je Jugolinijinih 20 brodova 1956–57. bez naknade ustupljeno Splošnoj plovbi Piran, Atlantskoj plovidbi Dubrovnik, Jugoslavenskoj oceanskoj plovidbi Kotor, Jugoslavenskoj tankerskoj plovidbi, Kotarskomu narodnom odboru Zadar i Kvarnerskoj plovidbi u Rijeci. Godine 1957. Jugolinijina flota sastojala se od 34 broda te se postupno povećavala. Slijedom stupanja na snagu birokratskoga saveznoga propisa o vanjskotrgovačkoj djelatnosti (1962), koji je među ostalim propisao da se međunarodnim prijevozom tereta i putnika ne mogu baviti brodarska poduzeća kojih je brodovlje nosivosti manje od 150 000 t, 1963. provedena je likvidacija Kvarnerske plovidbe te je ona pripojena Jugoliniji. Brodove koji nisu bili uključeni u linijski servis Jugolinija je redovito uključivala u tramperske prijevoze te tako maksimalno iskorištavala raspoložive kapacitete. Iako je još 1967. započela između Italije i SAD-a prevoziti kontejnerski teret svojim konvencionalnim brodovima, prvi redoviti kontejnerski servis uvela je 1973. na liniji Jadran–Sjeverna Amerika zakupljenim kontejnerskim brodom Ede Sottorf. Nagli razvoj i primjena te transportne tehnologije ubrzo su naveli Jugoliniju da nabavi vlastiti kontejnerski brod (Pionir) i uvrsti ga u istu liniju 1974.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kontejnerski brod Ede Sottorf, Zbirka Croatia Line, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Kao radna organizacija Jugolinija je od 1974. u svojem sastavu imala tri OOUR-a: Zapad, Istok i Slobodnu plovidbu. U tom razdoblju održavala je deset redovitih linija: Jadran–Sjeverna Europa, Jadran–Sjeverna Amerika, Jadran–Meksički zaljev, Jadran–zapadna obala Južne Amerike (OOUR Zapad), Jadran–Bliski istok, Jadran–Irak i Iran, Jadran–Bengalski zaljev, Jadran–Kina, Jadran–Japan (OOUR Istok). Svojom flotom brodova u OOUR-u Slobodna plovidba Jugolinija je pružala raznovrsne prijevozne usluge (najčešće suhoga rasutog tereta) neovisno o brodovima s utvrđenim redom polaska i plovidbe na stalnim međunarodnim linijama. Godine 1976. imala je 69 brodova s ukupnom tonažom od 502 260 brt i 737 223 t nosivosti, prosječne starosti 11,7 godina, a zapošljavala je 3578 radnika. Nakon što su OOUR-i  ukinuti 1986, Jugolinija je ponovno bila ustrojena kao jedinstvena radna organizacija. Tada je imala 57 brodova i 3577 zaposlenih.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ro-ro kontejnerski brod Ledenice, nosivosti 7478 t, izgrađen u riječkom brodogradilištu 3. maj, 1979.

Od proglašenja hrvatske samostalnosti do gašenja poduzeća

Uspostavom samostalne RH, od 1992. poduzeće je poslovalo pod nazivom Croatia Line, a od 1997. bilo je organizirano kao dioničko društvo. Godine 1999. imalo je 367 zaposlenih i flotu od 34 broda. Zbog financijskih problema, gubitka linija i rasprodaje flote 2000. nad njim je proveden stečajni postupak, koji je okončan 2014., kad je poduzeće formalno prestalo djelovati. Iako je posljednji brod završio u rezalištu 2003., svjetskim morima i danas plovi osam brodova koji su bili dio flote.

Početkom 2000-ih fotografska ostavština poduzeća ustupljena je Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, u sastavu kojega je 2012. osnovana Zbirka Croatia Line, koja sadržava gotovo 5000 fotografija.

https://tehnika.lzmk.hr/jugolinija/


* HTE_0293.jpg (95.52 KB, 720x326 - viewed 48 times.)

* HTE_0487.jpg (154.84 KB, 673x500 - viewed 54 times.)

* HTE_0486.jpg (185.96 KB, 686x500 - viewed 48 times.)

* HTE_0488.jpg (158.05 KB, 720x442 - viewed 43 times.)

* HTE_0142.jpg (117.69 KB, 525x500 - viewed 43 times.)
Logged
Pages:  1 [2]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.029 seconds with 23 queries.