PALUBA
March 29, 2024, 08:17:05 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: ATLANTSKA PLOVIDBA -Dubrovnik  (Read 3961 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
seawolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 277



« on: June 08, 2019, 10:28:06 am »

Ovdje možemo stavljati slike brodova ove Pomorke kompanije iz Dubrovnika.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* hr_atlan.gif (4.5 KB, 360x216 - viewed 452 times.)
Logged
seawolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 277



« Reply #1 on: June 08, 2019, 10:32:02 am »

M/B  AP Jadran 

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* FB_IMG_1545810282547.jpg (75.43 KB, 1200x900 - viewed 71 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: June 08, 2019, 12:25:37 pm »



Priča o brodu po imenu "Banja Luka"


“Ovo je istinita priča koja bi mogla zanimati moje drage Banjalučane, o postojanju grandioznog broda pod imenom Banja Luka. S obzirom da baš volim brodove, detalje o njemu sam, i pored nedostatka internet informacija, lično istražio i fotografijama potkrijepio.

Moj tetak, penzioner koji živi u Dubrovniku, u mlađim danima bio je moreplovac, radio na mnogim brodovima širom svijeta. Uvijek sam volio slušati njegove priče, meni je to zvučalo jako zanimljivo i mogao sam se povezati s tim, jer sam i sam bio mornar.

Pošto sam ja iz Banjaluke, često sam mu spominjao moj grad, a on je na to u jednom razgovoru sjetno odgovorio: “E, dok sam ja radio na Banjaluci…” pa započeo jednu od svojih priča. Pošto nisam znao o čemu priča, a čuo sam tačno šta je rekao, pitao sam kako “na Banjaluci” kad se kaže “u Banjaluci”. Onda je započeo priču o tom velikom brodu, o kome, pretpostavljam, malo ko, osim starijih Banjalučana zna.

Nekad se u školama učilo o jugoslovenskoj mornarici, pomorskoj industriji i njenoj cjelokupnoj floti, danas nema toliko informacija o tome. Brodovima su se u bivšoj Jugoslaviji često davala imena gradova, i jedno od tih imena je bilo Banja Luka – ovo lijepo ime grada nekako i pristaje imenu broda (postojali su i brodovi s imenima Beograd, Smederevo, Sarajevo, Tuzla, Ljubljana…). Nisam mogao naći informacije o njemu na internetu samo na osnovu njegovog imena, a ako dodate jos riječ “brod” na to, dobijete neku autorutu Banjaluka-Brod. Ipak, u mojoj znatiželji, napisao sam mail brodskoj kompaniji “Atlantska plovidba” koju je tetak spominjao. Dok sam čekao na njihov odgovor već sam pomalo i zaboravio na priču, kad u tom, na moju radost, stiže njihov mail.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


“Poštovani gospodine Gavrić,

Uz isprike za čekanje, u attachmentu dostavljam fotografiju Banja Luke, kao i skeniranu stranicu iz monografije Atlantske plovidbe d.d., sa podatcima broda.

Nadam se da sam makar malo pomogla.

Uz srdačne pozdrave,

Marita M.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

20000 Dubrovnik”


Svakako da je pomogla, ovim putem joj se i javno zahvaljujem, upravo je Banja Luka sačuvala još jedan mali dio svoje istorije, i na osnovu ovog se može kasnije još detaljnije istražiti, ako neko to jednom poželi.

Dijelim sa vama slike i informacije koje sam od njih dobio, a koje su mi pomogle da uz pomoć serijskog broja pratim kuda se sve brod kretao, a da je to zabilježeno, i dođem do dodatnih fotografija.

1968. – izgrađen za Atlantsku plovidbu u italijanskom brodogradilištu Cantieri Riuniti dell’Adriatico – Cantiere San Marco Trieste, kao “novogradnja 1905” pod imenom BANJA LUKA. Porinut je 15. marta i predan 5. juna 1968. godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Pretražujući dalje na internetu, pod novim imenom broda, pronasao sam fotografije usidravanja u Roterdamu (Holandija), i Antverpu (Belgija). Na fotografijama se može primjetiti da ime Banja Luka nije uklonjeno sa broda nakon preimenovanja, samo je iznad dopisano novo, i takav je služio pod zastavom UK.

2. oktobra predan je rezalištu u Gadani Beachu, Pakistan.


AL_RAZAK – 30. jul 1986 – luka Antwerp Belgium – poslednja slika, nakon istovara produzila prema Indijskom okeanu u Karaci Pakistan na rastavljanje
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


U potrazi za još informacija o istoriji ovog broda dok je plovio vodama, pretražio sam i istoriju brodogradilišta u Trstu u kom je brod pravljen.

Mada nisam naišao na nove podatke o brodu, bila mi je zanimljiva informacija da su ti talijanski graditelji Cantieri Riuniti dell’Adriatico (“United Shipbuilders of the Adriatic”) napravili ovaj brod otprilike godinu prije prodaje kompanije, a otkupila ju je najveća brodogradilišna kompanija današnje Evrope, Fincantieri Group, koji su 1999. napravili kruzer na kom sam ja plovio sedam mjeseci, Carnival Triumph, pa sam imao osjećaj kao da mu je Banja Luka bila neki predak od kojeg je nastao, a ja joj se tamo vratio. Napravili su 2005. i kruzer Costa Concordia, koja je poznata po tome što se 13. januara 2012. u Italiji nasukala i potonula.

Danas je ta kompanija postala četvrta najveća brodogradilišna kompanija na svijetu. Iako brod Banja Luka više ne postoji, ove fotografije su sada i na internetu da svjedoče o njegovoj nekadašnjoj ljepoti.”


izvor


* brodbl1.jpg (119.54 KB, 608x784 - viewed 76 times.)

* brodbl2.jpg (148.38 KB, 1600x864 - viewed 73 times.)

* brodbl3.jpg (130.82 KB, 1280x863 - viewed 85 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: June 08, 2019, 12:28:09 pm »



Od mene, fotografija Banja Luke iz kolekcije.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Banja Luka.jpg (1438.72 KB, 4098x2550 - viewed 80 times.)
Logged
seawolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 277



« Reply #4 on: July 14, 2019, 03:51:47 pm »

M/B Dubrovnik

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* FB_IMG_1563105031935.jpg (78.21 KB, 1340x960 - viewed 74 times.)
Logged
barba
Prijatelj foruma
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 819



« Reply #5 on: October 23, 2019, 03:29:15 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Zagreb_Atlanska_Hamburg 23.10.2019.jpg (299.27 KB, 908x1210 - viewed 85 times.)
Logged
Perun
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 668


« Reply #6 on: March 20, 2020, 07:53:27 pm »

Atlantska plovidba d. d., brodarsko poduzeće za pomorski prijevoz općega tereta u slobodnoj plovidbi, utemeljeno 1955., sa sjedištem u Dubrovniku. Od 1992. djeluje kao dioničko društvo.

Nazivom je trebalo nastaviti tradiciju dubrovačke Atlantske plovidbe koju je 1922. osnovao Ivo Račić (→ Jugoslavenski Lloyd). Prvu flotu Atlantska plovidba oformila je zahvaljujući decentralizaciji jugoslavenske trgovačke mornarice kojom je iz Jugoslavenske linijske plovidbe izdvojeno sedam parobroda za prijevoz općega tereta (Banija, Livno, Korenica, Korčula, Kragujevac, Plitvice i Beograd, ukupne nosivosti 58 316 t, starih u prosjeku 36 godina).

Potkraj 1950-ih i početkom 1960-ih nastojala je osuvremeniti flotu kupnjom novih (Petka, 1957., 12 042 dwt; Ruđer Bošković, 1959., 13 709 dwt; Gundulić, 1960., 13 704 dwt; Držić, 1961., 16 169 dwt; izgradilo ih je Brodogradilište Split) i polovnih brodova (Gruž, kupljen 1957., 10 319 dwt; Dubrava, 1957., 7401 dwt; Travnik, 1958., 1725 dwt; Naprijed, 1959., 9711 dwt; Koločep, 1959., 9925 dwt; Korčula, 1959., 9776 dwt; Konavli, 1960., 8840 dwt; Uvala, 1960., 610 dwt) te prodajom brodova u rezališta (Korčula, 1959., Korenica i Kragujevac, 1960., Livno i Plitvice, 1961).

Flota Atlantske plovidbe dodatno se povećala 1962. kada joj je pripojeno Pomorsko transportno poduzeće Dubrovnik, kojega se flota sastojala od sedam teretnih brodova obalne plovidbe (Dubac, Pčela, Lopud, Susak, Lovrijenac, Bosanka i Voljak), ukupne nosivosti 2045 dwt. Kako je pet od sedam dobivenih brodova bilo izgrađeno od drva, većina ih je brzo prodana, dio je ostao u uporabi, a preuređen je jedino brod Pčela (izgrađen 1918., 400 dwt). Tim pripajanjem Atlantskoj plovidbi pripalo je i manje brodogradilište u Mokošici (osnovano 1933., potom prepušteno dubrovačkom turističkom poduzeću Atlas).

Atlantska plovidba 1962. proširila je djelatnost na malu obalnu plovidbu, a 1963., preuzimanjem linije Jadran–zapadna obala Velike Britanije od Mediteranske plovidbe iz Korčule, i na dugu linijsku plovidbu. Od tada poduzeće pruža usluge duge linijske, duge slobodne i male obalne plovidbe.

Kako u floti Atlantske plovidbe do tada nije bilo brodova za dugu linijsku plovidbu, ubrzo je kupila polovne brodove Kučište (1961., 2649 dwt), Lapad (1963., 2370 dwt), Bitolu (1963., 2945 dwt) i Zaton (1964., 2943 dwt) koje je razmjerno brzo zamijenila motornim brodovima Korčula i Cavtat (svaki 3230 dwt), izgrađenima u trogirskom brodogradilištu Jozo Lozovina – Mosor 1968. (→ Brodotrogir).

Godine 1971. flotu Atlantske plovidbe činila su četiri broda duge linijske plovidbe (Cavtat, Korčula, Kruševo i Titov Veles, ukupne nosivosti 13 415 t), 14 brodova duge slobodne plovidbe (tramperi Držić, Getaldić, Gundulić, Hercegovina, Kragujevac, Miho Pracat, Petka, Plitvice i Ruđer Bošković, ukupne nosivosti 132 655 t i brodovi za rasuti teret Banija, Banja Luka, Baranja, Bosanka i Dubrovnik, ukupne nosivosti 134 000 t) i četiri broda male obalne plovidbe (Duba, Janjevo, Lopud i Zaton, ukupne nosivosti 1907 t). Najveći brodovi za prijevoz sipkoga tereta tijekom 1970-ih bili su Jadran (izgrađen 1976., nosivosti 72 150 t, prvi u floti koji je imao potpuno automatiziranu strojarnicu) i Hercegovina (izgrađen 1977. u riječkom brodogradilištu 3. maj, nosivosti 30 882 t).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Motorni brod za opći teret Ruđer Bošković, izgrađen u Brodogradilištu Split, 1959.

Početkom 1980-ih poslovanje poduzeća proširilo se i na prijevoz teških tereta i prekooceanski prijevoz kontejnera. Danas se služba za prijevoz teških tereta u Atlantskoj plovidbi naziva Atlant Heavy Lift. Flotu te službe tijekom vremena činili su brodovi Kutina (prvi brod kupljen 1979. radi osuvremenjivanja linijske plovidbe Jadran–zapadna obala Velike Britanije od 3510 dwt, opremljenoga jakom dizalicom za upravljanje teškim teretima), Jahorina (izgrađen 1980., 2176 dwt), Molunat (1982., 1142 dwt), Ston (1983., 3565 dwt), Lapad (1984., 1970 dwt), Plitvice (1985., 2720 dwt), Kupari (1985., 2720 dwt), Gruž (1986., višenamjenski brod za teške terete, 4244 dwt), Slano (1985., 1676 dwt), Love Letter i Love Song (oba 2002., 8914 dwt), Atlant Frauke (1994., 7713 dwt), Atlant Trina (1995., 7380 dwt), Atlant Regine (1996., 7713 dwt) i Atlant Svenje (1996., 7713 dwt).

Početkom 1980-ih riječko brodogradilište 3. maj za Atlantsku je plovidbu izgradilo četiri nova broda za prijevoz sipkog tereta i kontejnera (tipa panamax) nosivosti 71 000 t, koji su plovili na liniji Sjeverna Europa–Kanada (Jadran, 1982., 71 229 dwt; Konavle i Pelješac, 1983., 71 229 dwt; Miho Pracat, 1984., 71 242 dwt), a splitsko brodogradilište izgradilo je brod Mljet (1983., 29 700 dwt).

Od osnutka 1955. Atlantska plovidba imala je značajnu ulogu u poticanju i razvijanju pomorskoga školstva u Dubrovniku. Sudjelovala je u osnivanju i financiranju Više pomorske škole za nautičare (1959), Više pomorske škole za brodostrojare (1964) i Pomorskoga fakulteta (1986).

Nestabilnost na svjetskom pomorskom tržištu potaknula je društvo da prihode osigurava i iz drugih izvora. Godine 1998. Atlantska plovidba postala je većinski vlasnik dubrovačkoga Grand hotela Imperial, danas dijela svjetski poznatoga hotelskog lanca Hilton. Od 2004. vlasnici su hotela Grand na Lopudu (zaštićeni spomenik kulture) i Lapad u Dubrovniku. Društvo je 2000. osnovalo pomorsku i prometnu agenciju (danas Atlantagent), a 2003. i putničku agenciju (Atlanttravel). Potkraj 2004. sa Zračnom lukom Dubrovnik osnovali su zrakoplovno poduzeće Dubrovnik Airline (od 2005. društvo je jedini vlasnik, od 2009. posluje s gubitkom, zatvoreno 2011).

Godine 2017. flotu Atlantske plovidbe čini 17 brodova duge slobodne plovidbe Argosy, Astarea, Držić, Dubrava, Jadran, Revelin, Slano, Ston, Sveti Vlaho, City of Dubrovnik, Imperial, Libertas, Maple Glory, Miho Pracat, Oluja, Orsula i Zagreb, ukupne nosivosti 978 200 t.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Motorni brod Zagreb, 2008.


https://tehnika.lzmk.hr/atlantska-plovidba-d-d/


* HTE_0362.jpg (117.41 KB, 375x500 - viewed 40 times.)

* HTE_1047.jpg (144.93 KB, 720x417 - viewed 45 times.)
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.026 seconds with 23 queries.