PALUBA
March 29, 2024, 07:44:19 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... 34   Go Down
  Print  
Author Topic: Turska strategija na Mediteranu  (Read 57821 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #30 on: August 27, 2020, 05:30:19 am »

"Izbegnite greške koje će vas dovesti do uništenja": Erdogan zapretio protivnicima Turske
Tanjug 26.08.2020.

Turska je odlučna da učini sve što je potrebno da bi ostvarila svoja prava u Crnom, Egejskom i Sredozemnom moru, izjavio je danas turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.

- Nećemo praviti kompromise o onome što nam pripada -
rekao je Erdogan, samo dan pošto je nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas pokušao da ublaži napetosti između Turske i Grčke oko prava koje obe zemlje polažu na vode istočnog Mediterana, u koje je Turska ovog meseca uputila specijalni brod za istraživanje potencijalnih nalazišta gasa i nafte. U govoru održanom na obeležavanju godišnjice pobede Turaka Seldžuka nad Vizantijom u bici kod Mancikerta 1071. godine, Erdogan je takođe pozvao protivnike Ankare da izbegnu greške koje će ih, kako je rekao, dovesti do uništenja.

- Ako postoji bilo ko ko želi da plati cenu, slobodno mogu da nam se suprotstave, a ako ne, onda treba da odu i puste nas da se bavimo svojim poslom - rekao je Erdogan.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #31 on: August 28, 2020, 01:13:18 pm »



Erdogan ne odustaje


Turske vlasti su najavile da će produžiti svoju misiju istraživanja prirodnog gasa u Sredozemnom moru za još pet dana.

Vlasti u Ankari 10. avgusta su, po naređenju turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, poslale istraživački brod Oruč Reis zajedno sa vojnim brodovima, a vlasti u Grčkoj su ocenile da je reč o aktivnostima na njihovoj teritoriji.

Istraživačka ekspedicija je nastavila svoju misiju nakon čega je došlo do tenzije u odnosima između Ankare i Atine, te je Grčka zatražila pomoć od EU da bi se rešio spor. Na jučerašnjem neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova EU šef grčke diplomatije Nikos Dendias je izjavio da postoje dve opcije, odnosno da se reši kriza ili da se Turska suoči sa sankcijama. To isto je juče rekao i portparol grčke vlade Stelios Pecas.

Dendias očekuje da visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel predstavi listu sankcija za Tursku u slučaju da ta zemlja, kako je naveo, nastavi sa provokacijama.

Prema prethodnim planovima, turska flota je do 27. avgusta trebalo da povuče svoje brodove u spornoj oblasti.

Reč je o ekskluzivnoj ekonomskoj zoni u istočnom Mediteranu u kojoj Turska istražuje nalazišta prirodnog gasa, dok Grčka, s druge strane, tvrdi da je reč o njihovoj teritoriji, te da Turska narušava teritorijalni suverenitet Atine.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #32 on: August 29, 2020, 09:46:27 am »



EU zapretila Turskoj


Šef evropske diplomatije Žozep Borel zapretio je danas Turskoj novim sankcijama.

Do sankcija će doći ukoliko ne bude napretka u dijalogu sa Grčkom o rešavanju krize u istočnom delu Sredozemnog mora.

"U nedostatku napretka sa turske strane, mogli bismo da ustanovimo spisak sa novim restriktivnim merama" o čemu bi se raspravljalo na samitu Evropske unije 24. septembra, izjavio je Borel u Berlinu posle sastanka šefova diplomatije EU.

Ankara je odmah reagovala navodeći da pretnje EU sankcijama neće pomoći u rešavanju problema.

Tenzije izmedju Ankare i Atine zbog spora o pomorskim oblastima bogatima gasom u istočnom delu Mediterana, povećane su ove nedelje, pošto su dve zemlje organizovale vojne vežbe.

Borel je rekao da bi restriktivne mere mogle da podrazumevaju zabranu upotrebe luka EU ili eventualnu zaplenu brodova uključenih u ekploataciju gasa u istočnom Mediteranu.

Šef grčke diplomatije Nikos Dendijas rekao je posle sastanka u Berlinu da je njegova zemlja dobila ono što je mogla, a to su moguće sankcije Turskoj ako se ne smiri situacija.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #33 on: September 02, 2020, 07:29:17 am »



Quote
Air and naval forces of Cyprus, France, Greece and Italy concluded a three-day military exercise off the southern coast of Cyprus. The drills, dubbed 'Evnomia,' were scheduled from 26-28 August, according to the Greek National Defense General Staff.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #34 on: September 02, 2020, 09:45:14 am »



Analiza situacije.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #35 on: September 03, 2020, 01:49:03 pm »



Ankara najavila zajedničke pomorske vežbe sa ruskom RM


U jeku rastuće napetosti između Turske i Grčke, iz Ankare je najavljeno da će ruska ratna mornarica održati manevre sa bojevim gađanjem u istočnom Mediteranu.

Turska i Grčka se spore oko prava na eksploataciju pomorskih nalazišta ugljovodoničnih, fosilnih goriva.

U zvaničnoj najavi se kaže da će ruske pomorske snage održati manevre u periodu od 8. do 22. septembra i od 17. do 25. septembra u delovima istočnog Mediterana, u kojima se kreću turski istraživački brodovi.

Zvanična Moskva se do sada nije oglasila povodom turske najave koja je usledila nakon što su SAD saopštile da delimično ukidaju 33-godišnji embargo na izvoz naoružanja etnički podeljenom Kipru.

S obzirom na to da Rusija održava značajno vojno prisustvo u istočnom Mediteranu, turska najava predstojećih manevara mogla bi da se protumači i kao direktna poruka Moskve da je i dalje najsnažnija regionalna sila koja ne podleže riziku od delimičnog ukidanja američkog embarga Kipru.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #36 on: September 04, 2020, 05:40:03 pm »



Teške reči Čavušoglua na račun Makrona


Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je da je francuski predsednik Emanuel Makon postao histeričan zbog dešavanja u libijskom i sirijskom sukobu i zbog spora oko pomorskih granica na istočnom Mediteranu.

Mevlut Čavušoglu navodi da je Francuska podržala Kalifu Haftara.

"U Libiji su oni (Francuska) podržali pučistu (Kalifu) Haftara i napravili tešku grešku", rekao je Čavušoglu.

Prema njegovim rečima, stvari su se promenile, ravnoteže su se promenile, Haftar je poražen, a Makron je postao histeričan.

"Sa tom histerijom nije znao šta da radi. Odmah nakon toga je rekao da su naši brodovi maltretirali njihove brodove na istoku Mediterana, ali to nije mogao dokumentovati i bio je ponižen", dodao je Čavušoglu.

Za sada nema komentara iz Makronove kancelarije niti francuskog Ministarstva inostranih poslova o Čavušogluovoj izjavi.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #37 on: September 06, 2020, 01:59:00 pm »



Quote
U novom izdanju emisije Granice istoka, analiziramo zbog čega Turska želi imati veće prisustvo u istočnom Mediteranu i zašto u tim ambicijama nema mnogo saveznika.


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #38 on: September 08, 2020, 07:25:02 am »



Makron i Micotakis ove sedmice o Turskoj


Predsednik Francuske Emanuel Makron razgovaraće ove sedmice sa grčkim premijerom Kirjakosom Micotakisom.

Tema razgovora biće zategnuti odnosi Evropske unije sa Turskom, saopštila je danas Makronova kancelarija.

Makron i Micotakis će prisustvovati samitu MED 7 na francuskom ostrvu Korziki 10. septembra zajedno sa liderima Portugala, Španije, Italije, Kipra i Malte, preneo je Rojters.

NATO saveznici Turska i Francuska imaju suprotstavljene stavove o Siriji, Libiji i sporu Ankare sa Grčkom oko energetskih resursa u istočnom Mediteranu.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #39 on: September 08, 2020, 12:01:58 pm »



Grčka traži odlučnu reakciju EU: Upozorite Ankaru


Pomoćnik grčkog ministra inostranih poslova Miltijadis Varviciotis ocenio da EU "mora odlučno i jedinstveno da osudi provokativno ponašanje Turske.

On je u intervjuu TV stanici Open rekao i da Brisel Ankari mora da ponudi izbor - deeskalacija ili ozbiljne sankcije.

Osvrnuvši se na jučerašnje izjave turskog predsednika Taipa Erodogana, Varviciotis je ponovio da se Grčka zalaže za dijalog, ali ne pod pretnjom oružjem i dok turski ratni brodovi defiluju po Istočnom Mediteranu.

"Duh dijaloga je nemoguće negovati ako ste suočeni sa neverovatno provokativnim i zapaljivim izjavama koje stižu iz Ankare", upozorio je Varviciotis i založio se za jedinstveni front zemalja sa juga Evrope.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #40 on: September 08, 2020, 01:02:15 pm »



Moskva: Posredovaćemo


Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je Kipru da je Moskva spremna da pomogne u posredovanju u razgovorima s Turskom.

"Što se tiče vaših odnosa sa Turskom, mi smo spremni da promovišemo dijalog, pragmatično zasnovan na uzajamnim interesima i u potrazi za odlukama, koje će biti pravične i zasnovane na međunarodnom pravu", rekao je Lavrov na sastanku sa predsednikom Kipra Nikosom Anastasijadesom u Nikoziji, preneo je Rojters.

Rusija smatra sve korake koji bi mogli da dovedu do dalje eskalacije tenzija u istocnom Mediteranu neprihvatljivim, dodao je Lavrov kasnije na konferenciji za novinare.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #41 on: September 10, 2020, 03:21:45 pm »



Makron: Turska više nije partner na Istočnom Mediteranu


Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je danas Evropu na „jedinstveniji i jasniji” stav prema Turskoj, koja, kako je rekao, „više nije partner” na Istočnom Mediteranu.

„Mi, Evropljani, moramo biti jasni i odlučni prema vladi predsednika (Redžepa Tajipa) Erdogana koji danas ima neprihvatljivo ponašanje” i koji mora da „razjasni svoje namere”, rekao je Makron uoči samita južnih zemalja Evropske unije (EU), organizovan na Korzici, ističući pritom „duboku želju” da se „ponovo uključi u plodan dijalog sa Turskom”, prenosi Beta.

Francuski predsednik je rekao da je Turska potpisala „neprihvatljive sporazume sa libijskom vladom nacionalnog jedinstva, negirajući legitimna prava Grčke” i da „vrši bušenja u kiparskoj zoni... što je danas neprihvatljivo”.

„Jasno je da Turska danas više nije partner ovog regiona”, ocenio je Makron.

Makron danas učestvuje na sedmom samitu južnih zemalja EU (Med7) sa liderima Italije, Španije, Grčke, Portugalije, Kipra i Malte. Glavna tema je povećanje tenzija u regionu.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #42 on: September 11, 2020, 09:55:54 am »



EU priprema sankcije protiv Turske


Na sljedećem susretu predsjednika država i vlada EU na dnevnom redu će biti spisak mogućih sankcija protiv Turske. Time bi Ankaru trebalo prisiliti na ustupke u sporu oko gasa u istočnom Sredozemnom moru

Evropska unija u Briselu trenutno radi na spisku mogućih sankcija protiv Turske. Time bi ta zemlja trebalo da se podstakne da sporna bušenja u potrazi za zemnim gasom u istočnom Sredozemnom moru ograniči na svoje teritorijalno more. Grčka i Kipar smatraju da Turska ugrožava njihovu bezbjednost i još sredinom jula su progurale da se EU pozabavi mogućim sankcijama protiv Turske. Ali, spor i dalje eskalira. U međuvremenu su održane vojne vježbe, a govorilo se i o „razlozima za rat“.

Ministri spoljnih poslova EU smatrali su da je neophodno dati nalog za sastavljanje spiska mogućih konkretnih sankcija. To su krajem avgusta i učinili. O tim sankcijama bi predsjednici država i vlada EU mogli da odlučuju na svom sljedećem susretu 24. septembra, najavio je komesar EU za spoljnu politiku Žozep Borel. Mogli bi, rekao je, a ne da će odlučiti ili morati da odluče.


Grčka i Kipar vrše pritisak

EU i dalje ostaje oprezna. Borel naime ima nalog da paralelno pregovara i sa Turskom, kako bi se smanjila napetost. Njemačka kao trenutno predsjedavajuća EU, pokušava da posreduje između Grčke, Kipra i Turske, ali za sada bez uspjeha. Zato se u Evropskoj komisiji i radnim grupama Savjeta EU u kojem su zastupljene zemlje-članice i dalje radi na spisku mogućih sankcija.

Grčka i Kipar žele da spriječe odugovlačenje i povećavaju pritisak, što se komesaru Borelu ne sviđa. Oni su spremni da podrže sankcije protiv Bjelorusije, koje su već spremne, samo ako će istovremeno da budu prihvaćene i sankcije protiv Ankare. Kipar je ove srijede otvoreno prijetio vetom. A za odluke o sankcijama potrebna je jednoglasna odluka svih članica EU i svaka zemlja može da ih blokira.


Više stepena sankcija

Još je nepoznato kakve bi to mogle da budu sankcije i koga u Turskoj bi pogodile. Iz izjava Borela da se naslutiti da se ne radi o sankcijama samo protiv pojedinih osoba, već i protiv firmi koja rade na vađenju gasa. „Sve što ima veze s tim problemom“ moglo bi da bude obuhvaćeno, rekao je komesar EU. Pod tim se misli i na brodove koji učestvuju u istraživanju i vađenju gasa. Za njih bi luke u Evropskoj uniji bile zatvorene i ne bi mogli iz EU da dobijaju nikakve zamjenske djelove. Ali, na spisku bi mogle da se nađu i banke koje finansiraju te firme.

Sljedeći stepen bi bile sankcije protiv čitavih privrednih grana u Turskoj. I to se može naslutiti iz Borelovih izjava. One bi pogodile sektore „na kojima je turska privreda tijesno povezana s privredom EU“. To se sigurno odnosi i na carinsku uniju koja omogućava razmjenu dobara između Turske i EU gotovo bez ikakvih carina. A Turska već odavno želi da proširi područja koja su obuhvaćena carinskom unijom. EU bi sada mogla to da ograniči.

Moguće je i formalno okončanje pristupnih pregovora s Turskom koji teku veoma sporo. Austrija to otvoreno zahtijeva, ostale članice EU još nisu za to spremne. Carinska unija i pristupni pregovori su najteže diplomatsko oružje koje bi EU mogla da upotrijebi protiv Turske.


Kakav efekat imaju sankcije?

„Tursku neće impresionirati veliki topovi“, kaže Sinan Ulgen iz Karnedži-instituta Evrope sa sedištem u Briselu. „U Ankari ne vjeruju da će EU ikad oko uvođenja sankcija postići saglasnost svih članica. To je kontraproduktivno.“ Sinan Ulgen, ekspert za spoljnu politiku porijeklom iz Turske, smatra da se EU nalazi u dilemi. „Evropska unija mora da odluči jednoglasno. To dovodi do toga da će sankcije u svakom slučaju ispasti previše skromne da bi Tursku navele na promjenu ponašanja.“ On ne zagovara oštrije sankcije, ali smatra da pojedinačne sankcije protiv osoba ili firmi ne bi imale smisla, odnosno da ne bi imale nikakvog efekta, kaže Ulgen u razgovoru za DW.

Njemački ministar privrede Peter Altmajer načelno je sumnjičav prema takvim mjerama. Na pitanje o sankcijama protiv Rusije on je na javnom servisu ARD izjavio da ne zna ni za jedan slučaj da je neka zemlja na takav način bila podstaknuta na promjenu ponašanja. Sankcije više vode ka zaoštravanju politike, smatra Altmajer.

Ali ima stručnjaka, kao što je Janis Kluge iz berlinske Fondacije za nauku i politiku, koji sankcije smatraju oprobanim sredstvom za dugoročni uticaj na politiku.


Štap i šargarepa

„Mislim da to možemo da uporedimo i sa drugim sankcijama, mislim da ciljane sankcije mogu da ostvare određeni efekat“, smatra i poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Sergej Lagodinski. Radi se o tome da se Turcima pošalje jasan signal da „smanje brzinu“ u svojoj ratničkoj retorici, kaže Lagodinski.

Žozep Borel, komesar EU za spoljnu politiku, nakon sastanka ministara spoljnih poslova EU krajem avgusta ocjenjivao je da se Turskoj ne smije samo pretiti batinom, već da bi joj trebalo ponuditi i neku šargarepu, dakle dati joj neku privlačnu ponudu. To bi recimo moglo da bude proširenje carinske unije, ako Ankara popusti u sporu oko zemnog gasa.

Evropskoj uniji, s turske tačke gledišta, pripada uloga posrednika, smatra stručnjak za Tursku Sinan Ulgen. Uvođenjem sankcija, EU bi tu ulogu izgubila. Osim toga Turska bi odgovorila kontra-sankcijama. Sergej Lagodinski zato smatra da bi se trebalo potruditi oko dijaloga dvaju sukobljenih strana. „Načelno još nismo iscrpjeli sve mogućnosti da se situacije zamrzne, kako bi se tražilo zajedničko rješenje i stvarala bezbjjednosna arhitektura u Sredozemnom moru koja bi bila fer.“ Trebalo bi, kaže Lagodinski, razmisliti i o tome da EU, zajedno sa Turskom, potraži alternativne izvore energije, umesto da se samo koncentriše na gas.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #43 on: September 11, 2020, 01:57:32 pm »




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #44 on: September 12, 2020, 09:16:04 pm »

Balansiranje na ivici - Pominje rat i otvoreno preti: Zašto Erdogan postaje sve agresivniji po pitanju Mediterana
J.R. 12.09.2020.

Istočnoevropske države Turska, Grčka i Кipar več neko vreme su uplete u sukob oko prava na istraživanja ležišta gasa u Sredozemnom moru. Međutim, reči su brzo počele da prelaze u eksplicitne demonstracije vojne snage, jer su i Grčka i Turska poslale ratne brodove da zaštite nalazišta za koja smatraju da su na njihovoj teritoriji.

Grčka tvrdi da se rezerve gasa nalaze u njenoj isključivoj ekonomskoj zoni (EEZ) prema UN-ovoj Кonvenciji o morskim zakonima (UNCLOS), dok Turska, koja nije potpisnica UNCLOS-a, tvrdi da je u njenom regionu. Evropska unija izrazila je svoju podršku Grčkoj i Кipru, jer su obe države članice EU, ali Turska je odbila da odstupi. Sukob dodatno komplikuje jer su obe države NATO članice. Dok su plovne i vazduhoplovne snage obe strane raspoređene na istočnom Mediteranu, Turska proteklih dana zaoštrava ratobornu retoriku dodatno potpirujući tenzije.

- Ili će Grčka razumeti jezik politike i diplomatije ili će se suočiti sa bolnim gubicima na terenu. Shvatiće da Turska ima političku, ekonomsku i vojnu moć da cepa nemoralne mape i nametnute dokumente - rekao je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan. Prethodne izjave turskog državnog vrha uključivale su otvorene pretnje ratom, kao i najavu da će se vojnim manevrima u spornim vodama pridružiti i ruske snage, što je Moskva kasnije otpisala kao laž. Mnoge iznenađuje što se Erdogan pokazao kao ratoboran i žilav protivnik u ovom sukobu s obzirom na rekordno niske cene nafte i opadajuću vrednost turske lire. Turske devizne rezerve su na kritičnom nivou i zavise od katarskih dolara. Neki posmatrači su pokušali da objasne stav Turske kao očajnički pokušaj da podstakne svoju ekonomiju grabeći za sebe unosnu rezervu gasa.

U ovome može biti istine, ali to je kratkovidno objašnjenje. Istraživanje gasa ispod mora samo je po sebi vrlo skupa operacija koja zahteva ogromna ulaganja. Povrh toga, postavljanje postrojenja za bušenje i preradu zahteva dalja ulaganja, što Turska trenutno ne može sama sa uradi. Dodajte ovome škakljivu geopolitičku situaciju u kojoj se nalazi Turska. Кrajem 2019. godine Turska je potpisala bilateralni pomorski sporazum sa libijskom Vladom nacionalnog jedinstva (GNA) u kome se ukazuje da se istraživanje gasa u Mediteranu neće dogoditi bez učešća Ankare. To je urađeno i zbog toga što su druge mediteranske države razvile projekat gasovoda "EastMed" bez konsultacija sa Turskom, kroz čiju će EEZ vodovod morati da prođe.

Pored toga, Francuska i Turska već dugi niz godina učestvuju u međusobnim prepirkama. Libijska politika predsednika Emanuela Makrona, koja je podržavala pokušaj puča moćnika Kalifa Haftara, bila je jedan od takvih slučajeva. Nedavno je Makronova poseta razrušenom Bejrutu i ​​njegovo obećanje da će ponovo podiću lučko područje uništeno u eksploziji nadjačalo pokušaj Turske da učini isto to. Istorijski se Francuska nedvosmisleno protivila ulasku Turske u EU. To je, uz činjenicu da Amerika pod Donaldom Trampom neće biti ništa više od posmatrača, na Nemačku prebacilo zadatak da interveniše i spreči bilo kakvu eskalaciju tenzija, piše "Modern dilomasi".

Agresivni turski nacionalizam i neoosmanizam

Strani posmatrači ostali su zbunjeni zbog ponašanja Turske u sukobu i neprihvatanja bilo kakvih kompromisa. Pitanje je vrlo logično kada se uzme u obzir da Turska nema saveznike u Zapadnoj Evropi, a uz to ima ekonomiju koja tone. Mora se, međutim, razumeti da je od Erdoganovog uspona na mesto predsednika evrocentrični nacionalni identitet Turske, koji je gradila decenijama, doživeo radikalni preokret. Nakon raspada Osmanskog carstva, suverena Turska nastojala je da se blisko uskladi sa Zapadom, ne samo geostrateški već i kulturno. Razvijena je nova nacionalna svest koja je predstavljala Istanbul kao prolaz između Zapada i Bliskog Istoka. Međutim, upornim odbijanjem članstva u EU promenilo je pogled sveta na Tursku, ali i njen pogled na samu sebe. Pod Erdoganovim čvrstim stiskom, Turska je pokušala da se ponovo utvrdi kao lider muslimanskog sveta (o čemu svedoči i njegova odluka da Aja Sofiji vrati status džemije), što objašnjava delom njenu ratobornost na Mediteranu.

Turska takođe ima presudnu kartu za pregovaračkim stolom sa Nemačkom nakon njenih akcija u Siriji, gde kontroliše nekoliko zatvora u kojima se nalaze bivši borci ISIS-a, a koje su ranije držale kurdske vlasti. Turska takođe kontroliše nekoliko izbegličkih kampova u kojima su smeštene hiljade raseljenih sirijskih i iračkih građana i mogla bi da iskoristi ovaj faktor za "razoružavanje" zemalja EU koje bi bile dobrodošle destinacije za imigrante. Važna manifestacija radikalne tranzicije turskog političkog diskursa je njeno nametanja pomorske hegemonije u istočnom Mediteranu. Popularno nazvan "plava domovina" u turskom političkom dijalogu, što oslikava njen nepokolebljiv stav da rezerve nafte pod morskim dnom pripadaju Turskoj, čak i ako je zbog toga suočena sa strogim sankcijama EU i još većom diplomatskom izolacijom.

Šta se može očekivati?

Postoji snažno uverenje da Erdogan povlači rizične poteze, ali da njegova konačna namera nije da izazove potpuni frontalni vojni sukob u, kako mnogi ocenjuju, trenutno najopasnijim vodama na svetu. Pre svega što bi u slučaju vojnog sukoba Turska ima male šanse. Suprotstavila bi se ekonomskoj i vojnoj snazi Evropske unije, ali Ujedinjenih Arapskih Emirata sa Izraelom, sada kada su dve zemlje skolopile istorijski sporazum. Erdoganovi postupci najverovatnije su pokušaji da se sve strane dovedu za pregovarački sto, uz to da on dobije deo rezerve gasa za podsticanje ekonomije u krizi. Vojni sukob se ne čini verovatnim jer će se preduzeti sve preventivne mere, ali može se očekivati da to pitanje odjekuje u medijima. Štaviše, s obzirom da moraju sačekati da prođu izbori u Americi da bi ona uopšte formirala stav, dvosmislenost Moskve i nedostatak konsenzusa u EU - najverovatnije predstoji duži period balansiranja na ivici rata.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... 34   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 22 queries.