PALUBA
March 28, 2024, 04:43:34 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 34   Go Down
  Print  
Author Topic: Turska strategija na Mediteranu  (Read 57790 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dead1
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 560


« on: February 12, 2020, 02:23:36 am »

Turska mijenja svoju strategiju u Mediteranu.  Nova strategija je agresivnija prema drugim zemljama na istocnom Mediteranu i gleda da napravi Tursku naj jacu silu u ovom dijelu svijeta. 


https://www.washingtoninstitute.org/policy-analysis/view/why-turkey-is-raising-the-stakes-in-the-east-mediterranean

https://www.janes.com/article/94245/turkish-intervention-in-libya-part-of-wider-mediterranean-strategy

https://thearabweekly.com/turkeys-mediterranean-strategy-risks-overstretch

.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1 on: February 12, 2020, 07:20:06 am »

Мислим да се Ердоган прерачунао и да ће му се све ово на крају обити о главу. Нема против себе само Грчку и Кипар, него Израел и Египат. Како би било да сада Египат и Грчка договоре своју поморску границу на исти начин на који су Турска и једна од либијских фракција то дефинисале. При томе је удаљеност од Турске (па и од Кипра) до Либије већа од удаљености између Крита и Египта.

Навукао је бес Американаца и њихове симпатије ће сигурно бити на грчкој страни. Крит је једина лука у источном Медитерану где могу да уплове носачи и тачка коју Турска не би смела да угрози без ризика да увуче Американце директно у конфронтацију.

Грчка је потписница Конвенције УН о праву мора, која предвиђа територијалне воде од 12 наутичких миља. Тренутно у Егејском мору Грчка има територијалне воде од 6 наутичких миља, ради противљења Турске. Ако Грчка прошири зону територијалних вода на 12 миља, око 70% овог мора ће постати грчке територијалне воде, око 20% ће бити отворено море, а 10% ће остати Турској.

Шта ће се догодити у том случају?

Ако Ердоган остане на власти и настави путем којим је кренуо, за неких 5-10 година Грчка ће бити спремна да то уради. При томе ће имати подршку Америке и ЕУ. Територијалне воде Грчке су воде ЕУ, тако да се може десити да се у Егејском мору нађу и италијански и француски бродови.

Logged
dead1
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 560


« Reply #2 on: February 12, 2020, 10:58:57 pm »

Slazem se Fazan.

Mislim da Erdogan misli da Trump mozda nece primjetiti ovo.  A mozda ocekuju da ce Amerika se ponasati isto kao sto su prema Kini i Juzno Kineskom Moru - to jest dopustili Kinesku agresivnost.

Inace Libija je ogroman problem.  Tu se cak i Francuska i Italija protive jednoj drugoj iako su oba dvije clanice NATO i EU.  Isto je umijesan i Egipat i Ujedinjeni Emirati, a na protivnickoj strani Qatar.  Onda se ponekad mijesaju Amerikanci.

A sada Grcka ide pomoci Saudiskoj Arabiji - salju Patriot raketne jedinice da stite Saudi Arabiju.  Naravno Saudi Arabija se protovi Turksoj.  A Turska stiti Qatar. 

Znaci tu se mijesa situacija iz bliskog istoka sa juznom Evropskoj situacija izmedu Turske i Grcke.


Sve je ovo sve lude.

Ako se Amerika nastavlja propadati i gubiti moc ili ako se povuce onda ce biti puno vise kriza na Mediteranu a mozda i sukoba.

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #3 on: February 13, 2020, 08:19:26 pm »

Turci svojim ponašanjem samo okupljaju sve više i više neprijatelja. Tajip el ISIS-i se zaleteo i umislio da je, u najmanju ruku, Mehmed II Osvajač, a to će mu se, iskreno se nadam, olupati o glavu kad tad.
Logged
dark-bullet
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 532



« Reply #4 on: February 13, 2020, 08:34:59 pm »

Tko nije do sada shvatio, shvatit će. Erdogan je već odavno krenuo na put jačanja Turske u smeru obnove Otomanskog carstva. Moje predviđanje je, da će se još pre smrti dati okruniti za sultana, te tako posve odbaciti predsjedničku ulogu i demokratske izbore. U Turskoj on nema konkurencije, a ono što je van Turske je ili beznačajno ili ide njemu u prilog.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #5 on: February 13, 2020, 08:48:43 pm »

U Turskoj on nema konkurencije, a ono što je van Turske je ili beznačajno ili ide njemu u prilog.

Mislim da ima i da se polako i sami Turci okreću protiv njega. Prošle godine je izgubio Istambul, što je do tada bilo nezamislivo.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #6 on: February 16, 2020, 11:57:13 am »

Рат за природни гас у Медитерану
Аутор: Војислав Лалић субота, 15.02.2020.

Многи страхују да би у источном Средоземљу могла да се обистине злокобна предвиђања Клемансоа, који је пре сто година упозоравао да ће кап нафте вредети колико и кап крви

Када су амерички и норвешки стручњаци утврдили да се испод дубина источног Медитерана крију огромне резерве гаса и нафте, највеће које су у последње време пронађене у том делу света, земље у региону су одмах почеле да трагају за тим природним богатством. Република Кипар, Грчка, Израел постигли су договор о подводном разграничењу и почели истраживања. Нађен је заједнички језик и с Египтом, док је Турска остала по страни и уместо тога упутила ратне бродове у воде источног Средоземља како би заштитила права своје „браће” на подељеном острву и осујетила конкуренцију. Сада се у те игре око природног гаса укључила и Либија, која је већ десет година у расулу.

Република Кипар је као суверена држава ангажовала италијанске и француске фирме (ЕНИ и „Тотал”) и почела истраживања у својим водама источно од острва. Одмах је почело звецкање оружјем: Анкара је у то подручје послала ратне бродове и они су отерали платформе које је ангажовала влада у Никозији под изговором да та нафта припада и турској мањини која је на северу острва прогласила непризнату државу.

Спор око петролеја у Медитерану се сада шири и заоштрава: крајем прошле године Турска је са владом у Триполију једнострано исцртала подводне границе заобилазећи Крит и друга грчка острва. Потписан је и меморандум о војној сарадњи, што изазива зебње од нових сукоба пошто је Либија дубоко подељена после „арапског пролећа” и убиства Муамера Гадафија 2011. године. Председник друге либијске владе генерал Халифа Хафтар, чије је седиште на истоку земље, одмах је најавио „одлучујућу офанзиву против ривалских снага” у Триполију. Њега подржавају Египат, УАЕ, Русија, Француска.

У центру спора у источном Медитерану у суштини су гас и нафта, што је пре девет година дошло главе Гадафију, зато што је једног тренутка почео да се окреће ка Русима и Кинезима. На Западу то нису могли да му опросте. Али, Ердоган се на то не осврће и најављује да ће и у водама између Турске и Либије ускоро почети подводна бушења упркос противљењу земаља региона, укључујући и Француску. Ако се настави звецкање оружјем, многи страхују да би поново могла да се обистине злокобна предвиђања Жоржа Клемансоа, француског премијера који је крајем Првог светског рата упозоравао да ће кап нафте вредети колико и кап крви.

У Бриселу је усвојен нацрт санкција које ће бити примењене против Анкаре уколико почне подводна истраживања у економској поморској зони између Либије и Турске која припада и Грчкој. „Та одлука ЕУ је за нас ништавна пошто ми радимо у складу са међународним правом”, изјавио је потпредседник Турске Фуат Октај. „Турска ће бранити и одбранити своја права”, отворено је запретио.

Потез Анкаре осуђују и у Паризу. „Турска у Либију последњих дана шаље ратне бродове, наоружање и плаћенике из Сирије. Ердоган не поштује договор који је недавно постигнут на састанку у Берлину о успостављању мира у Либији”, истиче председник Емануел Макрон.

Париз је крив за све проблеме који потресају Либију од 2011. године када је убијен Гадафи, узвраћају у Анкари.

Турска се последњих година због начина на који води спољну политику нашла изолована у региону, поготово после доласка „арапског пролећа” 2011. године, јер је председник Ердоган на силу покушао да се наметне као предводник муслимана у том делу света. Многи су му због тога окренули леђа. У региону он сада ужива безрезервну подршку само Катара, у коме Турска има војну базу, нелегитимне турске државе на северу Кипра и Муслиманске браће, па изненадно окретање ка Триполију очигледно није случајно. То му је сада нови ослонац. Анкара покушава да уз помоћ владе у Триполију прекине ту изолацију и да се усидри у водама Средоземља, где се крију, како се процењује, огромна налазишта гаса.

Почетком јануара Грчка, Израел и Република Кипар су потписали споразум о заједничкој изградњи гасовода од Левантског мора до грчког копна. Како се најављује, на њега ће касније ставити параф и Рим. Заобилазећи Турску њиме ће се транспортовати петролеј из источног Средоземља до западних купаца.

Izvor: www.politika.rs
Logged
dark-bullet
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 532



« Reply #7 on: February 17, 2020, 05:53:29 pm »

U Turskoj on nema konkurencije, a ono što je van Turske je ili beznačajno ili ide njemu u prilog.

Mislim da ima i da se polako i sami Turci okreću protiv njega. Prošle godine je izgubio Istambul, što je do tada bilo nezamislivo.

Kako Erdogan niti približno nema nameru odustati od svoga plana, na kojemu, verujem, radi već godinama, to samo znači, da će požuriti sa promenom ustava, te dostići svoje pre negoli bi na izborima bilo ko i bilo šta mogao da mu postane konkurencija. Ili to ili će posegnuti po klasičnim diktatorskim potezima, jer sada je država i formalno u ratu (u Siriji). Rat mu je idealan za unutarnju konsolidaciju i za izbacivanje "nepoćudnih" iz igre. Što se tiče toga, da se Turci okreću protiv njega, pa osobno znam da je Turska država jako velikih suprotnosti. Gradovi poput Istambula i Ankare su pune visoko obrazovanih i relativno pro-zapadno usmerenih ljudi. Međutim, unutrašnjost, te provincije su duboko zaostale i religiozne (iako razvijenije od drugih država bliskog i srednjeg Istoka).

Ono što zapad ne razume je da je Erdogan pre svega turčin koji ne veruje u sekularnu, dakle ataturkovu viziju Turske. U tom smislu je islamist (iako ne salafist). Između svih islamističnih pravnih škola turska je još najsličnija bosanskoj (i obratno, što je i logično).
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: February 24, 2020, 09:18:40 am »



Francuska ministarka odbrane: Podržavamo Grčku i Kipar u sporu sa Turskom


Francuska će biti uz Grčku i Kipar i podržati obe zemlje u njihovim sporovima sa Turskom oko pomorskih zona na Mediteranu, poručila je francuska ministarka odbrane Florans Parli.

- Francuska planira da bude uz Grčku i pomogne joj da se suprotstavi mnogobrojnim tenzijama u Egeju i istočnom Mediteranu - rekal je Parli za grčki list To Vima , a prenosi Rojters.

Ona je dodala da je francuski predsednik Emanuel Makron jasno stavio do znanja, prilikom sastanka sa grčkim premijerom Kirijakos Micotakis krajem januara, da Pariz i Atina treba da ojačaju odbrambenu saradnju.

- Francuska podržava Grčku i Kipar po pitanju poštovanja njihovog suvereniteta u pomorskim zonama i osuđuje, zajedno sa evropskim partnerima, turski nedostatak poštovanja ovih osnovnih pravila - rekla je Parli.

Grčka i Turska u sukobu su zbog niza pitanja, koja uključuju sve od prava na minerale u Egejskom moru do podel Kipra po etničkoj liniji.

Tenzije su u porastu i zbog bušenja koje sprovodi Turska kod Kipra, a EU je pripremila sankcije protiv Turske u znak odgovora.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #9 on: February 28, 2020, 08:48:37 am »



Širi se lista ljudi pod sankcijama zbog turskih bušotina


EU je dodala još dve osobe na listu onih koji su pod sankcijama zbog nezakonitih aktivnosti bušenja koje Turska sprovodi u istočnom Sredozemlju.

U Savetu EU naglašavaju da su u pitanju osobe odgovorne ili uključene u planiranje i sprovođenje aktivnosti za istraživanje nalazišta gasa i nafte u istočnom Sredozemlju koje Kipar nije odobrio.

Sankcije podrazumevaju zabranu putovanja u EU, zamrzavanje imovine dok se osobama i subjektima iz EU zabranjuje davanje sredstava licima sa liste.

EU je okvir za sankcije zbog nelegalnih aktivnosti bušenja koje preduzima Turska kod obala Kipara usvojila u novembru 2019. godine.

Zbog nelegalnih aktivnosti Turske u potrazi za gasom i naftom u istočnom Mediteranu EU je ranije suspendovala pregovore sa Ankarom o Sporazumu o vazdušnom saobraćaju, do daljeg je odložila sastanke na visokom nivou i smanjila finansijsku pomoć Turskoj.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #10 on: February 28, 2020, 06:08:34 pm »

Ne znam od kada je snimak, ali u njemu Tajip el ISISi govori o granicama Turske i obnovi Otomanske imperije.

https://twitter.com/Bodljikava/status/1233402260564172802
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #11 on: February 29, 2020, 02:57:23 pm »



Prilog od pre pola godine.


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #12 on: April 21, 2020, 07:57:23 am »



Ekskluzivna zona bogata naftom i gasom izaziva rast tenzija


Turska i Grčka u sukobu su još od 1974, kad je Ankara izvršila invaziju na severni Kipar, nakon čega je ostrvo podeljeno između grčkih i turskih stanovnika, a rast tenzija između dve zemlje nije zaustavila ni pandemija korona virusa. Novi sukob izbio je oko turske eksploatacije gasa na plutajućoj platformi “Javuz” u kiparskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni , koju Grčka smatra ilegalnom.

Portparol kiparske vlade Kirijakos Kusios optužio je krajem prošle nedelje Tursku da se u Istočnom Mediteranu ponaša "poput pirata", ne poštujući čak ni teška vremena kroz koje sada prolaze sve države u borbi protiv korona virusa.

- Svedoci smo politike koja zateže situaciju u Istočnom Mediteranu, a ta politika ne samo što se nastavlja već se intenzivira u vreme kad je čitav svet suočen sa pandemijom korona virusa, a države ulažu napore da zaštite zdravlje i bezbednost svojih građana - izjavio je Kusios za novinsku agenciju Sipriot, komentarišući tursku eksploataciju gasa na platformi “Javuz”.

Prošle godine su u Istočnom Mediteranu kod obala Kipra, Izraela i Egipta otkrivena velika polja gasa. Međunarodno priznata grčka vlada na Kipru i EU optužuju Tursku da bušenjem u vodama kod podeljenog ostrva narušava podmorsku ekonomsku zonu, dok vlada na čelu sa predsednikom Redžepoj Tajipom Erdoganom insistira da operiše u vodama kod svog dela teritorije nad koji pravo polažu kiparski Turci.


Nova mapa

Kako su velike naftne kompanije početkom prošle godine počele da otkrivaju sve više prirodnog gasa oko Kipra, Turska je pojačala pritisak, uprkos pandemiji. Početkom ove godine Ankara je iscrtala novu podmorsku liniju razgraničenja u Istočnom Mediteranu na novoj mapi u dogovoru sa vladom Muslimanskog bratstva u Libiji, prema kojoj tvrdi pravo na ogromne delove grčkih voda, ukazuje “Grik Siti tajms”.

Erdogan je tada rekao da će novi odnosi s Libijom “omogućiti Turskoj da sprovodi legalno bušenje na libijskoj kontinentalnoj ploči uz odobrenje Tripolija”, preneo je “Forbs”.

- Sa novim dogovorom između Turske i Libije, možemo zajedno istraživati u ovim ekskluzivnim ekonomskim zonama koje smo odredili. Nema problema - rekao je on početkom januara.

Prema njihovom dogovoru, Grčki Kipar, Egipat, Grčka i Izrael ne mogu istraživati niti eksploatisati gas bez dozvole od Turske. Izrael je tada naveo da unilateralna akcija ne dozvoljava Ankari da ih spreči od izgradnje cevovoda od Levijatanskih gasnih polja do Kipra, pa dalje do grčkog Krita i Evrope.


Bogata zona

Ekskluzivna zona je bogata naftom i gasom, zbog čega je Turska proteklih pet i više godina postepeno jačala svoj pritisak ometajući kompanije i brodove koje sprovode energetsko istraživanje oko Kipra, koje su prve otkrile polje prirodnog gasa kod južne obale pre skoro deset godina. Tada su odnosi sa Grčkom bili “na tihoj vatri”, jer su energetski projekti puni tehničkih izazova i potrebne su godine da se razviju.

Tenzije su ponovo kulminirale otprilike u ovo doba prošle godine, kad je Turska krenula u potragu za prirodnim gasom u Istočnom Mediteranu, terajući Evropsku uniju da smanji kontakte sa evroazijskom državom. Podmorski izvor gasa u tom području je ogroman, pa nije ni čudo da je Turska prošlog proleća poslala nekoliko ratnih i brodova za istraživanje i bušenje u sporne vode oko Kipra, ne bi li premašili Kipar.

Kako je tada navodio “Forin polisi”, istraživačke brodove je pratila flota turskih mornaričkih plovila – podmornica, dronova i patrolnih brodova. Ovo je izazvalo kritike sa južnog, grčkog dela Kipra, dok je EU nazvala akcije Turske “ilegalnima” i nametnula joj simboličke finansijske kazne.

Kipar je stoga početkom jula 2019. dogovorio sa Egiptom izgradnju cevovoda za eventualni izvoz gasa, u vreme kad je delovalo da se Turska udaljava od zapada a približava Rusiji, nakon što je pokvarila odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama zbog kupovine ruskog oružja (brzo je, međutim, ušla i u sukob sa Rusijom zbog Idliba u Siriji).


"Ponašaju se poput pirata"

Tenzije oko eksploatacije gasa u Istočnom Mediteranu nisu se značajno umanjile ni u vreme pandemije korona virusa. Kusios je istakao da se Turska sada ponaša “poput pirata”.

- Turska sprovodi politiku naoružanim brodovima, ponašajući se poput pirata u Istočnom Mediteranu, kršeći principe međunarodnog zakona i mešajući se u suverena prava trećih zemalja, uključujući Kipar - rekao je on i dodao da turska politika ignoriše čak i pandemiju i da nema poštovanja čak ni teška vremena u kojem se sada nalaze države.

Turska je jedina zemlja u svetu koja ne priznaje Republiku Kipar i ujedno je jedina koja priznaje “Tursku Republiku Severni Kipar”, koju su Ujedinjene nacije proglasile ilegalnim entitetom. Kako Turska ne priznaje kiparsku republiku, smatra da može da koristi resurse koji joj pripadaju, navodi “Grik Siti tajms”, ukazujući da je Turska ne priznaje ni Konvenciju UN o pravu mora.


Provokacije

Tenzije u regionu možda se nisu značajno smanjile, ali su svakako pale u senku pandemije. Turska sa današnjim danom beleži 90.980 slučajeva zaraze i 2.140 preminulih, podaci su Worldofmeters.info. Prošle nedelje je “Grik Siti tajms” naveo da iako provokacije turskih ratnih aviona u Egejskom moru “nisu prestale ni na jedan dan” otkako je izbila pandemija, intenzitet i broj prekršaja se umanjio. List ističe da su u periodu pre izbijanja zdravstvene krize turske letelice stalno nadletale region.

“Obično bi 15-20 aviona F-16 prekršilo grčki vazdušni prostor, međutim sada ulaze samo jedan do dva para, u želji da prosto pokažu svoje prisustvo u Egeju i konstantno osporavaju suverena prava Grčke”, naveo je “Grik Siti tajms”, dodajući da su pretprošlog četvrtka samo dve turske letelice ilegalno ušle u grčki prostor, između ostrva Lemnos i Lezbos, a da su ih grčki borbeni avioni odmah oterali.

Zvaničnici vazduhoplovnih snaga grčke pažljivo motre situaciju, ističući da se broj turskih aviona koji ulaze u prostor Egejskog mora možda smanjio, kao i njihova dužina boravka, ali da se prekršaji nastavljaju čak i u vreme pandemije.

“Grik Siti tajms” navodi da je turska avijacija tokom prošle godine prekršila grčki vazdušni prostor 4.811 puta, što je najveći broj u jednoj godini od 1987. U prvih 100 dana ove godine zabeležena su 192 kršenja grčkog vazdušnog prostora. Iako su turski avioni nadletali “uobičajena područja”, ostrva Lezbos, Leros i Hios su zabeležila “alarmanti” broj preletanja. “Grik Siti tajms” ukazuje da su turski avioni po prvi put od 1993. prekršili nebo iznad zemljane granice Grčke i Turske kod Evrosa, i to u sred imigrantske krize u martu.


Rasprava na samitu NATO

Iako su Grčka i Turska zajedno ušle u NATO 1952. kao prve nove članice od osnivanja pakta, one svakako nisu saveznice, a zategnuti odnosi kulminirali su pre dve nedelje na samitu NATO, prema izvorima CNN-a Grčke, kad je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu ponovio optužbe svoje zemlje da grčki graničari muče i ubijaju imigrante.

Čavušoglin grčki kolega Nikos Dendijas nije mu ostao dužan, navodeći da je Grčka suočena sa “orkestriranim napadom bez presedana” i “kampanjom dezinformacija” iz Turske, kako je preneo “Grik Siti tajms”. Dendijas je naveo da su turske metode prekršile NATO vrednosti i da “takozvane saveznice imaju pravo da se pozovu na solidarnost alijanse, ali samo ako poštuju svoje obaveze”.

Besan Čavušoglu je nakon toga ponovo zatražio da se obrati učesnicima konferencije, što je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg odbio. Dendijas je kasnije na “Tviteru” naveo da se tokom samita odnosio na “nedavni razvoj događaja na Evrosu i instrumentalizaciju ljudi, što potkopava vrednosti alijanse”, ali bez iznošenja detalja u vezi onoga što su CNN-u rekli diplomatski izvori.

Iako su Grčka i Turska saveznice NATO “na papiru”, njihovi odnosi ostali su zategnuti, što se ogleda u u istočnom Mediteranu, te imigrantskoj krizi koju je izazvala Turska kad je početkom marta otvorila izbeglicama granicu sa Grčkom, odnosno EU.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #13 on: June 16, 2020, 06:56:42 am »



Grčka se sprema: U igri četiri scenarija


Nakon planova Turske da započne aktivnosti bušenja u potrazi za naftom u grčkim vodama, Atina je razradila planove za odvlačenje Turske od tih aktivnosti.

U Grčkoj i dalje žele da održe kanale komunikacije sa Ankarom, piše grčki portal Ekatimerini.

Naime, razvijena su četiri moguća scenarija kao odgovori Atine ukoliko Turska realizuje svoje planove za početak traženja bušotina.

Prema prvom scenariju, predviđa se da, ako turski istraživački brod bude poslat sa pratnjom turskih ratnih brodova, ali ne krene odmah sa istraživačkim aktivnostima, sličan broj grčkih brodova biće poslat na to područje i ostaće tamo onoliko dugo koliko i turski brodovi.

Drugi scenario predviđa da će, u slučaju da istraživački brod položi kablove za seizmička ispitivanja, grčka strana koristiti bežična sredstva za intervenciju. U suprotnom, kablove treba preseći ili sprečiti da dođu do morskog dna.

Najmanje verovatnim smatra se treći scenario. On se odnosi na mogućnost da Turska pošalje plutajući uređaj za bušenje. U ovom slučaju su uputstva jasna da bušilica nikada ne sme da dodiruje morsko dno. S obzirom na veličinu sve tri bušotine Turske naftne korporacije, grčke fregate bi to mogle da spreče.

Takođe, u ovom slučaju nije isključena upotreba hitaca upozorenja za sprečavanje bušenja.

Četvrti scenario se odnosi na kombinovanu misiju turskih istraživačkih brodova u različitim delovima grčkog kontinentalnog pojasa. Ponovo su uputstva za sprečavanje geodetskog pregleda ili bušenja u bilo kojoj tački od Rodosa do Krita jasna, piše Ekatimerini.

Upravo poslednji scenario, iako se ne smatra najverovatnijim, sve se više procenjuje, posebno nakon nedavnog vazduhoplovnog turskog prisustva u regionu od južnog Krita do Libije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #14 on: June 17, 2020, 05:32:10 pm »



Na temu ...


Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 34   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.