PALUBA
April 09, 2020, 02:37:27 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Upozorenje za sve članove
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 ... 10   Go Down
  Print  
Author Topic: Koronavirus COVID-19 - Preporuke  (Read 1641 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #15 on: March 14, 2020, 09:14:39 pm »

Na ovoj stranici ima korisnih prijedloga.

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #16 on: March 14, 2020, 09:16:30 pm »

* Pranje_ruku_.pdf (665.44 KB - downloaded 2 times.)
* Stariji-i-kronični-Mjere-zaštite-2.pdf (100.3 KB - downloaded 6 times.)


https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

* Pranje_ruku_.pdf (665.44 KB - downloaded 2 times.)
* Stariji-i-kronični-Mjere-zaštite-2.pdf (100.3 KB - downloaded 6 times.)
* Dodatne-upute-za-pojedince-kolektive-i-poslodavce.pdf (61.67 KB - downloaded 4 times.)
Logged
fazan
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 103


« Reply #17 on: March 14, 2020, 10:55:25 pm »

На тему маски: https://www.dailymail.co.uk/news/article-8050587/Coronavirus-face-masks-selling-one-buy.html

Европски и амерички стручњаци се убише од објашњавања да нам маске за лице не требају, а Кинези их масовно носе.

У горњем тексту се наводи да оне традиционалне хируршке маске смањују шансе за заразу 6 пута. Чак и приручне маске смањују могућност заразе 2 пута.
Logged
Milan (longtrip)
Urednik
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 772



« Reply #18 on: March 15, 2020, 09:04:37 am »

Većina će morati da se leči u kućnim uslovima – ovo je tekst za njih


Autor teksta je dr Srđan Lukić, pulmolog.
twitter.com


14. 03. 2020.

Vlasti rade svoj deo posla, epidemiolozi i mikrobiolozi svoj, pa i mi kliničari se polako uključujemo. Manji broj obolelih od COVID-19 (zvanično ime bolesti koje prouzrokuje virus SARS-CoV-2) će biti lečen u bolničkim uslovima, dok će se većina lečiti kod kuće. Ovo je tekst za njih:



Mediji i javnost se bave uglavnom najtežim slučajevima, što je i razumljivo (briga da li ima dovoljno bolničkih kapaciteta, respiratora…) međutim većina obolelih će ostati da se leči u kućnim uslovima. Pored epidemioloških mera (karantin) bitno je i samo lečenje infekcije.


Kao i kod svake virusne infekcije i za lečenje COVID-19 najvažniji je imuni sistem. Zato je bitno ostaviti mu svu snagu na raspolaganje. Apsolutno mirovanje je najvažnije, a pored toga i adekvatna ishrana. Dijete ostavite za neko drugo vreme i zaboravite na “zdravu ishranu”.Da bi organizam funkcionisao potrebna mu je energija odnosno ugljeni hidrati na prvom mestu, a onda i masti. Ne treba naravno zaboraviti ni proteine ali je važno da ne izbegavate “hranu koja goji”. Jer ona će održavati vaš imuni sistem i ceo organizam.


Potrebno je dalje unositi dosta tečnosti jer u infekcijama organizam lako dehidrira. Čajevi, supice, čorbice, sokovi, štagod. Ali ne i alkohol, jer alkohol pogoršava dehidrataciju. Naravno hronični srčani i bubrežni bolesnici moraju unos prilagoditi svojim hroničnim bolestima.Povišena telesna temperatura je odbrambeni mehanizam koji imuni sistem koristi za borbu protiv virusa. I zato je greška obarati temperaturu ako je samo blago povišena jer tako pomažete virusu. Temp. se obara tek kada značajno poraste jer tada ugrožava funkcionisanje organizma.


Što se tiče lekova, za sada nema dokazanih lekova koji pomažu kod COVID-19. Neki lekovi su pokazali in vitro (van organizma) efikasnost protiv SARS-CoV-2 ali to ne znači da će delovati i in vivo. Ako dobijete antibiotik od lekara to je zbog prevencije bakterijske superinfekcije.


Što se tiče raznoraznih suplemenata, vitamina i sl. sve to najverovatnije već u dovoljnom nivou unosite hranom, tako da raznorazni imuno kompleksi neće mnogo pomoći (osim ako zbog nekog razloga nemate deficit nekog elementa) ali neće ni odmoći (osim manjka para u novčaniku).


Bitno je da pratite vaše stanje, ako je moguće u telefonskom kontaktu sa lekarom. Kritični znaci i simptomi su pojava otežanog i ubrzanog disanja, pad arterijskog pritiska, vrtoglavice, omaglice, nesvestice, konfuzija, pojava cijanoze (plavkaste prebojenosti kože i sluzokoža).


U slučaju pojave ovih znakova i simptoma potrebno je da se odmah javite u najbližu bolnicu jer će sigurno biti potrebna terapija kiseonikom, koju ne možete sprovesti u kućnim uslovima. Ovo ne znači da ćete sigurno završiti na respiratoru, ali je kućnom lečenju svakako kraj.


I na kraju bih dodao nešto što, vođeni logikom, i ne bi trebalo pominjati, ali na žalost, iskustveno, mora. Duvanski (i drugi) dim gledajte da izbegavate u potpunosti. On oštećuje ćelije epitela disajnih puteva i alveola i tako pomaže virusima.

izvor
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #19 on: March 15, 2020, 09:47:45 am »

Korona virus: put prijenosa i mjere smanjenja rizika
Točan način na koji je novi korona virus ušao u ljudsku populaciju i načini širenja s čovjeka na čovjeka nisu još sa sigurnošću utvrđeni. Zasad se ne može reći jesu li ljudi zaraženi alimentarnim putem (jedenjem neadekvatno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla), respiratornim putem (udisanjem aerosola koji nastaje pri manipuliranju životinjama i obradi mesa i ostalih proizvoda životinjskog porijekla), izravnim kontaktom (unosom infektivnog materijala, izlučevina ili krvi životinja putem sluznice ili oštećene kože) ili nekim drugim putem.

Pretpostavlja se da je izvor virusa za prvooboljele osobe neka životinja, moguće koja se ilegalno prodavala na tržnici. Kineske zdravstvene vlasti su zatvorile tržnicu s kojom se povezuju prvi bolesnici i u tijeku je ispitivanje uzoraka životinja kojima se trgovalo.

Put prijenosa s čovjeka na čovjeka također nije sa sigurnošću utvrđen. Vrlo vjerojatno se prenosi kapljičnim putem (izravan kontakt s izlučevinama bolesnika) i inhalatorno (udisanjem aerosola koji nastaje pri medicinskim zahvatima u zdravstvenim ustanovama). Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos stolice bolesnika u probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi, piše HZJZ.

Korona virus najvjerojatnije se prenosi kapljičnim putem i inhalatorno
S obzirom na nepoznanice o putevima prijenosa, putnicima u međunarodnom prometu koji putuju na zahvaćena područja savjetuje se pridržavanje uobičajenih mjera opreza, kao što se inače savjetuje radi smanjenja rizika od drugih bolesti na putovanjima. U ovom je trenutku zahvaćeno područje grad Wuhan. No s vremenom će možda i drugi gradovi, pokrajine ili države biti proglašene zahvaćenim područjem ako se utvrdi lokalna transmisija uzročnika na novim područjima.

Mjere smanjenja rizika:
izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koji imaju akutnu respiratornu infekciju
često pranje ruku, posebno nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom. Ako kontakt s bolesnom osobom nije moguće izbjeći, koristiti kiruršku masku za prekrivanje usta i nosa. Ne dodirivati oči, usta i nos nakon dodirivanja bolesnika i obavezno pranje ili dezinfekcija ruku nakon kontakta s bolesnikom;
izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama, kako domaćim tako i divljim životinjama;
konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, po mogućnosti neposredno nakon pripreme. Temeljito guljenje voća i povrća, pijenje flaširane vode bez leda;
izbjegavanje nezaštićenog spolnog odnosa s osobama čije je zdravstveno stanje nepoznato;
izbjegavanja dijeljenje pribora za injektiranje lijekova (ili ilegalnih opojnih sredstava) s drugim osobama;
Mjere smanjenja širenja bolesti na i po povratku iz zahvaćenog područja:
putnici koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije trebaju prilikom kašljanja i kihanja prekrivati nos i usta jednokratnim maramicama te prati ruke;
ako putnik u međunarodnom prometu oboli, savjetuje se da ne putuje tijekom bolesti iz više razloga: napor uzrokovan putovanjem može pogoršati zdravstveno stanje. U nekim zemljama putniku neće biti dozvoljen ukrcaj u prijevozno sredstvo (avion, brod, vlak, autobus) ako se prepozna da je bolestan jer postoji mogućnost da prenese zarazu na druge putnike
ako putnik oboli tijekom putovanja u prijevoznom sredstvu u međunarodnom prometu, treba o simptomima bolesti obavijestiti osoblje, kako bi osoblje osiguralo mir i udobnost oboljelome, a po potrebi i zaštitna sredstva (kiruršku masku), priručnu terapiju (antipiretik, analgetik), te oboljelome osiguralo da ga na odredištu dočeka zdravstvena služba
ako putnik unutar 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja (u ovom trenutku se samo grad Wuhan smatra zahvaćenim područjem) razvije povišenu tjelesnu temperaturu i/ili kašalj i poteškoće s disanjem treba se javiti liječniku i dati do znanja da je unazad 14 dana boravio u Wuhanu (ili drugom zahvaćenom području, ako se u međuvremenu utvrdi).

https://www.adiva.hr/zdravlje/zanimljivosti-i-savjeti/korona-virus-mjere-smanjenja-rizika-kojih-se-treba-pridrzavati/
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #20 on: March 15, 2020, 09:49:02 am »

Kako je sve počelo?
U prosincu 2019. uočeno je  grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, Hubei provincija u Kini. Oboljeli su razvili simptome povišene tjelesne temperature i otežanog disanja. Prema raspoloživim podacima, prvi slučaj razvio je simptome 8. prosinca 2019. Oboljeli su se u početku uglavnom epidemiološki povezivali s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. Kao uzročnik početkom siječnja identificiran je novi korona virus koji pripada istoj porodici koronavirusa kao i SARS-CoV.

U siječnju su potvrđeni pojedinačni slučajevi bolesti uzrokovane novim korona virusom i u drugim gradovima i provincijama Kine, kao što su Guandong i Beijing, te nekoliko importiranih slučajeva u drugim državama (Tajland, Japan, Južna Koreja, SAD) kod ljudi koji su doputovali iz Wuhana.

Simptomi korona virusa
Bolest je karakterizirana povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem. U težim slučajevima može se razviti upala pluća s otežanim disanjem i nedostatkom zraka.

U ovom trenutku nema jasnih dokaza o održivom tj. efikasnom prijenosu virusa s čovjeka na čovjeka, iako su potvrđeni pojedinačni slučajevi prijenosa bolesti s čovjeka na čovjeka u bliskom obiteljskom kontaktu i s pacijenta na zdravstvene djelatnike.

Praćenje kontakata i provođenje higijensko-sanitarnih te ostalih zdravstvenih mjera prevencije u Wuhanu i drugim gradovima u kojima su zabilježeni bolesnici u tijeku su, piše HZJZ.

Međunarodne mjere suzbijanja širenja bolesti
U Svjetskoj zdravstveno organizaciji održan je sastanak Odbora za hitna stanja na kojem se odlučivalo o tome hoće li ovu bolest proglasiti javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja (Public Health Emergency of International Concern – PHEIC). Proglašavanje ove epidemije PHEIC-om omogućilo bi bolju međunarodnu koordinaciju odgovora na epidemiju, u skladu s obvezujućim preporukama SZO-a te dodatnu međunarodnu mobilizaciju financijskih i ljudskih resursa.

Odlučeno je da se u ovom trenutku ne proglasi ova bolest javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja. Neovisno o tome, sve zemlje trebaju u okviru razumnih granica provoditi mjere za smanjenje rizika od unosa i širenja bolesti u svojoj populaciji. Neke su zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Italije i nekih azijskih zemalja uvele mjerenje temperature putnicima koji ulaze u zemlju izravnim letovima iz Wuhana. Neke zemlje savjetuju odgodu putovanja u Wuhan ili u provinciju Hubei, ako nisu nužna.

Kina provodi vrlo stroge mjere obuzdavanja širenja korona virusa
To su sve mjere koje nadilaze uobičajene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Istovremeno, Kina provodi vrlo stroge mjere obuzdavanja širenja bolesti. Na aerodromu u Wuhanu, većim autobusnim i željezničkim postajama već se dulje vrijeme provode mjerenje temperature putnika koji napuštaju grad. Kineske vlasti preporučuju svojim građanima da ne putuju u Wuhan ako ne moraju. Po svemu sudeći, planira se ukidanje transportnih linija iz Wuhana prema drugim dijelovima Kine i prema inozemstvu.

Dakle, u Kini i u nekim drugim zemljama već se provode vrlo restriktivne mjere za obuzdavanje širenja bolesti.

Za sada Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje nikakva ograničenja u prometu ljudi i trgovini s Kinom, pokrajinom Hubei ni gradom Wuhanom.

Ni HZJZ ne preporučuje građanima izbjegavanje putovanja u zahvaćena područja, jer se rizik od bolesti može smanjiti pridržavanjem mjera opreza. Međutim, zbog restrikcija u prometu koje su uvele kineske vlasti, preporučljivo je izbjeći putovanje u Wuhan ako je moguće, jer će biti teško izići iz grada dok su na snazi ograničenja prometa što su ih uvele kineske vlasti.

https://www.adiva.hr/zdravlje/zanimljivosti-i-savjeti/korona-virus-mjere-smanjenja-rizika-kojih-se-treba-pridrzavati/
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #21 on: March 15, 2020, 09:50:32 am »

Savjet plus za osobe koje imaju korona virus
Svrha neodgodivog javljanja putnika liječniku zbog povišene tjelesne temperature s respiratornim simptomima je pravovremena dijagnostika radi utvrđivanja pravog uzroka bolesti. Naime, puno je veća vjerojatnost da povratnik s putovanja ima gripu ili neku drugu respiratornu bolest nego bolest uzrokovanu novim korona virusom. Zatim, svrha javljanja je i pravovremeni početak adekvatnog liječenja, sprečavanje prijenosa bolesti na osobe u bliskom kontaktu te osiguravanje zdravstvenog nadzora nad osobama koje su bile u bliskom kontaktu s bolesnikom.

Povratnik iz zahvaćenog područja može najaviti svoj dolazak liječniku telefonom da izbjegne boravak u čekaonici i dogovori način dolaska (nije preporučljivo da takav bolesnik putuje javnim prijevozom). Ako ne zna kome se treba obratiti, osoba može radi savjeta nazvati teritorijalno nadležnog epidemiologa u pripravnosti ili epidemiologa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

https://www.adiva.hr/zdravlje/zanimljivosti-i-savjeti/korona-virus-mjere-smanjenja-rizika-kojih-se-treba-pridrzavati/
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #22 on: March 15, 2020, 09:52:39 am »


* Screenshot_20200313-152010.jpg (184.62 KB. 671x1278 - viewed 27 times.)


https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/

Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #23 on: March 15, 2020, 09:54:57 am »

https://drive.google.com/file/d/160N8udiXhv3YcN6DNGJ4tWxeJJkB6CB3/view


Kako umanjiti rizik od zaraznih bolesti
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #24 on: March 15, 2020, 01:53:01 pm »

Psihološki aspekti pojave koronavirusa
 Objavljeno: 11. ožujka 2020.
Pojava koronavirusa SARS-CoV-2 u Kini 2019. godine i njegovo širenje zaokupilo je pažnju stručnjaka, medija i opće populacije. Iako je to donekle očekivano, u posljednje vrijeme, posebice s prvim zabilježenim slučajevima oboljelih u Hrvatskoj, sve više se u medijima spominje kako se proširila panika i strah među ljudima od moguće zaraze te smo bili svjedoci ili smo u medijima čitali o nepotrebnim ponašanjima kao što su masovna kupovina i stvaranje zaliha hrane, zaštitnih maski i sl., do neopravdanih napada na strane državljane ili ljude koji dolaze iz žarišta zaraze, izravno ili preko društvenih mreža.

Budući da pojava novog koronavirusa SARS-CoV-2 predstavlja novost te mnogi detalji nisu poznati što pojačava osobni doživljaj opasnosti, strah je normalna reakcija. Panika pak predstavlja intenzivan, odnosno jak doživljaj straha, a strah može biti reakcija na stvarnu prijetnju ili pretpostavljenu prijetnju – prijetnju koju pretpostavljamo ili očekujemo i percipiramo na temelju naše osobne procjene ili doživljaja rizika. To je slučaj i s doživljajem prijetnje od zaraze koronavirusom. Strah i tjeskoba, a s tim u vezi i naše ponašanje, često nije odraz stvarnog rizika utemeljenog na epidemiološkim podatcima već odraz našeg osobnog doživljaja rizika ili opasnosti.

Koliko su zapravo ljudi u strahu i kolika je razina panike u populaciji trenutno prvenstveno zaključujemo na temelju onoga što vidimo u bliskom okruženju ili preko medija. To nije ni na koji način provjereno, ispitano ili istraživano, a i općenito je malo podataka i istraživanja o utjecaju izbijanja epidemija i pandemija zaraznih bolesti na mentalno zdravlje. Ono što sa sigurnošću ipak možemo reći jest da je koronavirus u centru pozornosti javnosti i jedna od vodećih tema u posljednje vrijeme.

 

Razlozi zbog koji se prijetnja zaraze i opasnosti koronavirusom doživljava kao veća opasnost od sezonske gripe

 

Postavlja se pitanje o razlozima zbog kojih se prijetnja od zaraze koronavirusom doživljava kao veća opasnost od sezonske gripe. Važno je pritom osvrnuti se na obilježja trenutne prijetnje od zaraze koronavirusom, jer specifična obilježja prijetnje povećavaju emocionalnu reakciju, ali i osvrnuti se na razloge zašto ljudi općenito pokazuju sklonost čuti loše informacije, a ne i one umirujuće.

Neka obilježja prijetnje povećavaju emocionalnu reakciju i doživljaj rizika i opasnosti. Istraživanja su pokazala da postoji sklonost u precjenjivanju opasnosti kod novih rizika, odnosno novih vrsta opasnosti. Naime, više se brinemo kada su u pitanju novi i nama do sad nepoznati rizici, nego neki poznati. U ovom slučaju možemo napraviti usporedbu između sezonske gripe i prijetnje zarazom koronavirusom. Koronavirus je nov virus te kao takav nova prijetnja koja nam je manje poznata od sezonske gripe. Što manje znamo o određenoj prijetnji raste strah i osjećaj neizvjesnosti te se nerijetko javljaju i ponašanja kojima se pokušava vratiti osjećaj kontrole, ponašanja kao što su spomenuta masovna kupovanja i stvaranje zaliha hrane i potrepština, kupovina zaštitnih sredstava i maski i sl. To je pojava koja se ne događa samo u Hrvatskoj već i šire. Također, rizike kojima se osoba svjesno i dobrovoljno izlaže obično doživljavamo manjima za razliku od onih koji nisu dobrovoljni i nisu dostupni našoj kontroli, kao što je koronavirus.

 

Zašto ljudi čuju samo loše stvari, a ne i umirujuće informacije od stručnjaka?

 

Istraživanja su pokazala da u svakodnevnom životu, kako bi se brzo donijela odluka o čemu se brinuti, a o čemu ne, mozak koristi „mentalne prečice“ koje se odvijaju na nesvjesnoj razini, i instinkti i emocije tu igraju važnu ulogu. Usto je mozak skloniji pamtiti loše i općenito je osjetljiviji na neugodne i loše informacije koje su ključne za preživljavanje. Zapravo u primanju informacija mozak djeluje selektivno, veću pažnju pridaje lošim informacijama (raširenosti virusa, broju oboljelih, broju umrlih…),  a zanemaruje primjerice one o ozdravljenju. Dodatno, uslijed preplavljenosti strahom, koji je donekle razumljiv i očekivan u ovakvim situacijama, precjenjivanje realnoga rizika može dovesti do još intenzivnijeg straha, a on pak do nepromišljenih ponašanja.

 

Kako se nositi sa strahom?

 

Iako je strah normalna reakcija koja u određenoj mjeri pomaže da budemo pozorniji na moguće izvore prijetnje i da povećamo brigu o svom zdravlju općenito, pretjerani strah i panika mogu više u tome više štetiti nego koristiti. Kako bismo „upravljali“ našim doživljajem rizika, a time i našim doživljajem straha, evo nekoliko preporuka:

Važno je prvo i osnovno naći i pratiti provjerene i vjerodostojne izvore informacija[1]. Usto je važna kontinuiranost i dosljednost informiranja, ali ne pretjerano i stalno.
Drugi važan način na koji možemo upravljati osobnim doživljajem rizika je da si postavimo nekoliko jednostavnih pitanja, kao što su Postoji li razlog zbog kojeg mislim da sam ja osobno u riziku od zaraze? Jesam li bio u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze? Takvim promišljanjem smanjujemo mogućnost doživljaja rizika na nesvjesnoj i instinktivnoj razini, odnosno racionalnije promišljamo o mogućoj opasnosti.
Treća preporuka je da promišljamo koje su to mjere i načini, odnosno naša ponašanja kojima uspješno možemo doprinijeti smanjivanju rizika. Na tom mjestu je ponovno važno donositi odluke na temelju vjerodostojnih informacija od strane stručnjaka. To uključuje i ponašanja vezano uz načine na koje možemo zaštiti sebe, ali i druge ljude. Navedenim načinima i ponašanjima odgovorno se ponašamo prema svom zdravlju, ali i zdravlju drugih osoba.

Ovo je trenutak u kojem je važno osvijestiti i važnost općenite brige i ulaganja u vlastito zdravlje te prilika da promjenama u našem zdravstvenom ponašanju prihvatimo stilove života koji doprinose općenito boljem očuvanju našega zdravlja, uključujući doprinose boljoj zaštiti i od zaraznih kao i kroničnih nezaraznih bolesti. To bi mogla biti četvrta važna preporuka i poticaj kada govorimo o tome što možemo učiniti.
I na kraju, peta važna preporuka, ne zaboravimo da ne reagiraju svi jednako na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje, neki reagiraju većim stresom, zabrinutošću i tjeskobom. Bez obzira na ozbiljnost i jačinu ugroze neki pojedinci bit će više, a neki manje uznemireni. Neka istraživanja u zemljama koja su prolazila iskustva izbijanja epidemija zaraznih bolesti kao što je gripa, SARS i dr. pokazala su da se velik udio populacije osjećao bespomoćno, prestravljeno i zabrinuto.

Razina stresa i anksioznosti te percipirani rizik od zaraze pokazali su se povezani s usvajanjem mjera opreza (preventivnih mjera). U normalizaciji emocionalnih reakcija i naglašavanju nade i otpornosti pomaže redovito i ponavljajuće informiranje jasnim i jednostavnim porukama te empatičan pristup normalnim stresnim reakcijama. Stoga je u ovim trenutcima važno da pružimo podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću. Pritom je važno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike. Važno je prihvatiti da ne reagiramo svi jednako i da je svakome „njegov strah realan“, te im treba pomoći, umiriti ih, pritom ih ne osuđivati i ne podcjenjivati ili slično negativno reagirati. Također je važno poticati realne procjene rizika kao i sposobnosti pojedinca da zaštiti sebe i svoju obitelj ponavljanjem točnih informacija, realnih procjena rizika i opasnosti te mjerama zaštite utemeljenima na stručnim dokazima. U svakom slučaju važno je međusobno povezivanje i davanje podrške i pomoći jedni drugima.
dr.sc. Ljiljana Muslić, prof. psih.

Odsjek za promicanje mentalnog zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa/
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #25 on: March 15, 2020, 01:54:39 pm »

NIJE VAŽNO SAMO ŠTO SE GOVORI, VEĆ I TKO I GDJE TO GOVORI
POSTED ON FEBRUARY 20, 2019 BY ZPDADMIN
ZA ZPD PISALE BRANKA BAGARIĆ I MARINA MARTINČEVIĆ
Život bez suvremene tehnologije gotovo je nezamisliv u današnjem svijetu. Svaki dan koristimo računala, mobitele, tablete i drugu tehnologiju za posao, zabavu i komunikaciju s drugim ljudima. Također, tehnologija se sve više koristi za pretraživanje informacija na internetu, kao što su stručne činjenice, poslovne informacije i zdravlje. Osim što su lako dostupne, danas ih gotovo svatko može brzo i jednostavno postaviti na internet. Zbog toga često nailazimo na velik broj tekstova koji sadrže različite, a ponekad i proturječne informacije. Zato je važno zapitati se kako čitatelji doživljavaju informacije na internetu i može li razlika u vjerodostojnosti izvora utjecati na čitateljeve misli, osjećaje i ponašanja.

Što je vjerodostojnost i kako ona utječe na nas?

Vjerodostojnost se definira kao istinitost, odnosno kao karakteristika onoga koji ne izaziva sumnju i može mu se vjerovati. Mediji poput novina, knjiga, časopisa, televizije i radija su vjerodostojniji izvori informacija nego internet. Za razliku od interneta, informacije u novinama, knjigama i na televiziji prolaze kroz provjeru, kao što je recenzija urednika. Takav nadzor nad informacijama na internetu uglavnom ne postoji. Iako nam se čini jasno i razumljivo da se ljudi pouzdaju u provjerene izvore informacija, istraživanje koje su proveli Flanagin i Metzger (2000), je pokazalo da se, izuzev novina kojima se više vjeruje, svim drugim izvorima, uključujući i internetu, vjeruje podjednako. Dakle, iako bi ljudi trebali manje vjerovati informacijama koje čitaju na internetu, oni ih smatraju jednako vjerodostojnima kao i druge medije informiranja.

Istraživanja pokazuju da su vjerodostojniji izvori informacija općenito utjecajniji nego manje vjerodostojni. Percipirana vjerodostojnost izvora informacija može dovesti do iskrivljenja informacija u našem pamćenju i stvaranja tzv. lažnih sjećanja. Primjerice, nakon čitanja sadržaja na internetskom forumu o nekom događaju, možemo promijeniti naše sjećanje o tom događaju i ugraditi informacije dobivene od drugih ljudi u vlastito pamćenje, a koje ne moraju biti točne. Vjerojatnije je da će se to dogoditi ako smatramo da je informaciju na forum objavila pouzdana i stručna, odnosno vjerodostojna osoba.

Vjerodostojnost zdravstvenih informacija na internetu

Jedna od tema o kojoj ljudi najviše pretražuju na internetu je zdravlje. Pretraživanje o ovoj temi može imati važne posljedice na pojedinca, kako pozitivne tako i negativne.

Korisnici interneta navode da upotrebljavaju sljedeće tehnike za procjenu kvalitete sadržaja o zdravlju: osobna procjena na temelju iskustva, čitanje savjeta i recenzija drugih korisnika, provjeravanje izvora informacija i kompetencija autora te procjena profesionalnosti stranice (npr. dizajn, gramatika) (Singh, Fox i Brown, 2016). Međutim, nisu sve strategije koje ljudi koriste za procjenu vjerodostojnosti korisne. Važnu ulogu u procjeni kredibiliteta ima dizajn stranice. Atraktivniji dizajn obično imaju komercijalne stranice čiji sadržaj može biti pristran. Nadalje, u procjeni kvalitete zdravstvenih informacija korisnici se snažno oslanjaju na tražilice, pa su tako ljudi skloniji više vjerovati stranicama koje Google visoko rangira iako one ne moraju biti vjerodostojne.

Koristimo li u praksi strategije procjene vjerodostojnosti?

Čini se da korisnici interneta barem u nekoj mjeri znaju odrediti karakteristike kvalitetnog sadržaja. No, primjenjuju li ta znanja i vještine u praksi? Čini se da ne. Ili barem ne uvijek. Polovica korisnika izjavila je da povremeno, rijetko ili nikada ne provjeravaju tko je autor nekog teksta o zdravlju na internetu (Fox i Raine, 2002). Mnogi od njih kasnije se ni ne sjećaju gdje su pojedine podatke pronašli. U jednom istraživanju mladi su u intervjuima izjavili da više vjeruju stranicama koje završavaju sa .com ili .org (Buhi i sur., 2009). No, kada su ih istraživači kasnije zamolili da pronađu odgovore na neka zdravstvena pitanja, uglavnom ih nisu nalazili na takvim stranicama. Dakle, kada Vas netko upita kako biste procijenili je li neki sadržaj kvalitetan, vjerojatno možete dobro smisliti kako biste to učinili. Vjerojatno to možete i uspješno provesti. No, kada ste u situaciji da pretražujete o glavobolji koju osjećate već nekoliko dana, možda ćete biti toliko usredotočeni na traženje uzroka i rješenja da uopće nećete voditi računa o kvaliteti internetske stranice s koje ste nešto pročitali.

Kakve posljedice zdravstvene informacije na internetu imaju na nas?

Pretraga zdravstvenih informacija na internetu može imati posljedice na ponašanje pojedinca. Informacije koje se procjene vjerodostojnima, a ukazuju na ozbiljnu dijagnozu, mogu osobu uznemiriti i potaknuti na nepotrebne odlaske liječniku. Pored toga, čini se da su ljudi skloni na temelju informacija na internetu donositi čitav niz potencijalno opasnih zdravstvenih odluka.

Čak i oni koji ne vjeruju zdravstvenim informacijama s interneta ipak ih pregledavaju. Čitanje o bolesti iz nevjerodostojnog izvora ne uznemiruje kao kada je riječ o vjerodostojnom izvoru. Istraživanje provedeno sa studentima u Hrvatskoj (Bagarić, Martinčević i Vranić, 2018) pokazalo je da oni bolje pamte  informacije o bolesti kada su pružene od vjerodostojnog, u odnosu na nevjerodostojan izvor. Međutim, najviše informacija su pamtili kada nisu znali ništa o izvoru informacija! Takva situacija ih je ujedno i najviše uznemirila. S obzirom na to da korisnici uglavnom ne provjeravaju izvor informacija na internetu, takva je situacija vjerojatno i najbliža svakodnevnici.

Dakle, nepoznati izvori informacija vjerojatno stvaraju neizvjesnost te dovode do uznemirenosti i boljeg pamćenja zdravstvenih informacija. Da bismo izbjegli nepotrebnu zabrinutost i pamćenje pogrešnih informacija, trebamo provjeriti njihovu vjerodostojnost. Pa kako to možemo učiniti?

Praktični savjeti za procjenu vjerodostojnosti izvora i kvalitetu informacija na internetu:

Istražite je li navedeno tko je autor teksta. Potom pročitajte ili istražite na internetu kojeg je zanimanja ta osoba. Procijenite je li ta osoba stručna da piše o toj temi (npr. ako čitate tekst o lijekovima, stručni osobe bile bi liječnik ili farmaceut). Ako tekst uopće nije potpisan, uzmite u obzir da je autor možda osoba koja o toj temi ne zna puno više od Vas.
Istražite tko je vlasnik stranice koju čitate. Te informacije obično se nalaze u kategoriji „o nama“ ili sličnog naziva. Ako je riječ o pravnoj osobi koja prodaje neke proizvode ili usluge, informacije bi mogle biti pristrane. Ako je riječ o fizičkoj osobi koja govori o vlastitom iskustvu, imajte na umu da ono što vrijedi za jednu osobu, ne mora vrijediti za drugu.
Provjerite kada su informacije objavljene. U slučaju nekih područja, informacije s vremenom zastarijevaju.
Jesu li uz tekst dostupne reference (izvori) navedenih informacija? To mogu biti poveznice na neku drugi stranicu ili popis radova ili knjiga na dnu teksta. (Za primjer pogledajte kako je to učinjeno u ovom tekstu.) Ako se neki članak poziva na znanstvena istraživanja, a ne navodi svoje izvore, budite sumnjičavi.
Obratite pažnju na stil pisanja. Stranice stručnih organizacija obično su pisane književnim jezikom i ne sadrže pravopisne pogreške.
Postoji li na stranici „Izjava o odricanju od odgovornosti“? Primjerice, vlasnik stranice se može odricati odgovornosti za netočne i nepotpune informacije, za potencijalne posljedice sadržaja na korisnika ili navesti da je sadržaj namijenjen isključivo zabavi. Uzmite to u obzir.
Provjerite točnost informacija kroz usporedbu s informacijama na drugim stranicama.

https://zgpd.hr/2019/02/20/nije-vazno-samo-sto-se-govori-vec-i-tko-i-gdje-to-govori/
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #26 on: March 15, 2020, 01:58:17 pm »

Osobne zaštitne mjere uključuju:

redovito i učestalo pranje ruku
higijenu dišnih puteva: pokrivanja nosa i ustiju prilikom kihanja i kašljanja, korištenjem maramica i pravilnom dispozicijom iskorištenih maramica
ostajanje kod kuće kada se pojave simptomi bolesti
 

Mjere u okolini uključuju redovito provjetravanje prostorija, učestalo čišćenje predmeta i površina koje se najčešće dodiruju rukama (telefonske slušalice, kvake, slavine, tipkovnice zajednička računala i ostalo.)

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/19441/Gripa-kako-se-zastititi-od-zaraze.html#27715
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #27 on: March 15, 2020, 02:01:52 pm »

U svrhu čim uspješnije prevencije zaraze na radnim mjestima, ali i u trgovinama, ugostiteljskim objektima, javnom prijevozu potrebno je održavati udaljenost od najmanje jednog metra između ljudi u razgovoru te prilikom socijalnih interakcija. Nadalje potrebno je izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i pridržavati se higijenskih mjera, posebice ako rad zahtijeva kontinuirani kontakt sa drugim osobama. Češće pranje ruku koje obuhvaća higijenskog gela na kraju pranja ruku, a u situacijama kada nije moguće pranje ruku, održavati higijenu uporabom higijenskog gela koji sadrži 70% alkohola. Potrebno je prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja  ili kašljanje u papirnatu maramicu koju je odmah potom potrebno baciti u zatvoreni koš za smeće te nakon toga oprati ruke. Iznimno je važno da s rukama koje nisu čiste ne dirate lice ili trljate oči.

Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/vijesti/kako-se-zastiti-od-zaraze-kod-odlaska-u-soping-1385973 - m.vecernji.hr
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #28 on: March 15, 2020, 07:57:05 pm »

Preporuke za osobe kojima je određena kućna samoizolacija
   
Autor: P.F./HRT
15. 03. 2020.   prije 20 minuta
Donosimo Preporuke za osobe kojima je određen zdravstveni nadzor u kućnoj samoizolaciji. Njih je objavio Nacionalni stožer civilne zaštite.

1. Nije dozvoljeno izlaziti iz kuće.

2. Svakodnevno kontaktirajte nadležnog epidemiologa.

3. Mjerite tjelesnu temperaturu ujutro i navečer.

4. Obratite pažnju na pojavu simptoma respiratorne infekcije (temperatura, kašalj, otežano disanje...).

5. Redovito perite ruke sapunom ili koristite hidroalkoholnu otopinu.

6. Redovito čistiti i dezinficirajte predmete i površine u prostorijama gdje
boravite.

7. Redovito provjetravajte prostoriju.

8. Koristite zasebnu posteljinu, ručnike i pribor za jelo.

9. Osigurajte odvojenu sobu i odvojeno koristite kupaonicu.

10. U slučaju potrebe za odlaskom u zdravstvenu ustanovu prethodno se javite telefonom liječniku obiteljske medicine.

Također napominju kako se broj nadležnog epidemiologa može saznati i dobiti preko županijskih centara 112. (pozivom na broj 112).

Inače, za sve one koji se ne pridržavaju samoizolacije kazne su drakonske.  Izvršenje naplate tako izrečene novčane kazne izvršit će se prisilnim putem FINA-e.

https://vijesti.hrt.hr/591554/preporuke-za-osobe-kojima-je-odreena-kucna-samoizolacija
Logged
Perun
Moderator
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 602


« Reply #29 on: March 15, 2020, 07:58:08 pm »


* 89945662_210312693392746_8195422771912638464_n.jpg (75.19 KB. 679x960 - viewed 26 times.)

Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 ... 10   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 25 queries.