Koronavirus COVID-19 - Preporuke

[Perun]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Perun]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Perun]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Perun]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Perun]

Koliko je riskantno putovati zrakoplovom ili vlakom?
   
Autor: HINA/HRT
17. 03. 2020.   prije 21 minuta
Koronavirus se nastavlja širiti svijetom, a vlade nekih zemalja ograničile su putovanja, dok pojedini putnici sami poduzimaju mjere opreza.

Vlakovi i autobusi

Još se ne zna kako se točno širi koronavirus, no zaraza sličnim virusima obično se prenosi udisanjem kapljica od kašljanja ili kihanja zaražene osobe ili dodirivanjem površina na kojima se nalaze.
Pretpostavlja se da se koronavirus ne zadržava u zraku, kao što je to slučaj kod 'obične' gripe, što bi značilo da ljudi moraju biti u bližem kontaktu da bi se zarazili, piše BBC.

Po smjernicama britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) "bliski kontakt" znači "biti na manje od dva metra od zaražene osobe više od 15 minuta".
Dakle, potencijalni rizik od zaraze u vlakovima i autobusima ovisi o tomu koliko je u njima putnika, što varira u različitim dijelovima zemlje i na različitim rutama.
Ranija istraživanja ukazuju na to da u londonskoj podzemnoj željeznici, gdje je iznimno velika gustoća ljudi naguranih u svakome vagonu, postoji povezanost između putovanja na posao i vjerojatnosti zaraze respiratornim bolestima.

Dr. Lara Gosce s Instituta za globalno zdravlje kaže da je njezino istraživanje (objavljeno 2018. godine) pokazalo da su ljudi koji redovito koriste podzemnu željeznicu skloniji simptomima bolesti nalik gripi.

Pokazalo se i da je stopa bolesti nalik gripi u gradskim područjima s manje linija na raspolaganju - u kojima su stanovnici primorani presjedati jednom ili više puta dok putuju podzemnom željeznicom - bila veća u usporedbi s dobro pokrivenim naseljima u kojima putnici do odredišta stižu jednim direktnim putovanjem, rekla je Gosce.

No ako putujete relativno praznim vlakom ili autobusom, rizik će biti drugačiji. Veliku ulogu u tomu ima i to u kojoj su mjeri vozila provjetrena i koliko vremena provedete u njima.

Značajan je čimbenik i čišćenje. Iz britanskih željeznica kažu da s rasporedom čišćenja nastavljaju "kao i obično" uz planove o dodatnim, posebnim čišćenjem postaja i vlakova.

Gosce kaže da je "ograničavanje broja bliskih kontakata s potencijalno zaraženim osoba i predmetima iznimno važno". Savjetuje da se, ako je moguće, izbjegavaju putovanja u vrijeme najvećih gužvi te predlaže da putnici biraju rute koje uključuju izravne linije.

Zrakoplovi

Općenito vlada vjerovanje da su vam izgledi da se razbolite u zrakoplovu veći jer ondje udišete "ustajali" zrak.

No zapravo bi zrak u avionu mogao biti bolje kvalitete od onoga u prosječnom uredu i gotovo sigurno bolji od onoga u vlaku ili autobusu.
Premda u zrakoplovnoj kabini punoj putnika ima više ljudi po četvornome metru, zrak se u njemu mijenja učestalijim ritmom.

Prof. Quingyan sa Sveučilišta Purdue, koji se bavi proučavanjem kvalitete zraka u različitim vozilima za prijevoz putnika, procjenjuje da se zrak u zrakoplovnoj kabini potpuno izmijeni svake dvije do tri minute u usporedbi s izmjenom zraka u klimatiziranoj zgradi koja se događa svakih deset do dvanaest minuta.

Naime, u kabini se zrak koji udišete pročišćava uz pomoć visokoučinkovitoga filtra čestica (Hepa) Ovaj sustav zadržava manje čestice od običnih ventilacijskih sustava, uključujući i viruse.

Filtar uvlači svježi zrak izvana i miješa ga sa zrakom u kabini, što znači da je ondje u svakome trenutku polovina zraka svježa. Mnogi obični ventilacijski sustavi samo miješaju isti zrak da bi se uštedjela energija.

Osim udisanjem kapljica koje dolaze od osobe koja kiše i kašlje, zaraze poput one koronavirusom mogu se prenijeti i dodirivanjem kontaminiranih površina, bilo da se radi o nečijoj ruci ili kvaki.

Vicki Hertzberg s američkog Sveučilišta Emory, godine 2018. uzela je uzorke s površine zrakoplova koji su letjeli na deset interkontinentalnih letova te otkrila da "izgledaju poput onih u vašem dnevnom boravku".

- To znači da na uzorcima iz zrakoplova nema ničega osobito drukčijeg u odnosu na testiranja provedena u zgradama i drugim vrstama prijevoza, kazala je.

Naravno, teško je generalizirati kolika je opasnost u bilo kojoj vrsti prijevoznog sredstva, s obzirom na različite faktore koji povećavaju ili smanjuju rizik. Primjerice, u zrakoplovu se na nekom duljem letu putnici možda više kreću po kabini i, ako su nositelji virusa, mogu ga proširiti.

Smjernice WHO-a kažu da je najveća opasnost od zaraze u zrakoplovu dva reda ispred, iza ili pokraj zaražene osobe

No za vrijeme epidemije Sarsa 2003. godine, 45 posto onih koji su se zarazili virusom u zrakoplovu kojim je putovala jedna zaražena osoba, sjedilo je izvan tog područja.

Uobičajeni savjeti vrijede i u ovom slučaju - perite ruke, čistite površine gde god je to moguće, kašljite i kišite u maramicu.

Kada je posrijedi putovanje zrakoplovom glavna briga avioprijevoznika je na koji način prevesti potencijalno zarazne osobe s jednoga kraja svijeta na drugi.

https://vijesti.hrt.hr/592092/koronavirus-koliko-je-riskantno-putovati-zrakoplovom-ili-vlakom

[Perun]

Kako se ispravno socijalno distancirati
   
Autor: HINA/HRT
17. 03. 2020.   prije 3 sata
Ostanite kod kuće što više možete. To je trenutačno najvažniji savjet medicinara ondje gdje se širi koronavirus.

Što je manji međusobni kontakt, manji je i rizik od širenja novog virusa.
Nije uopće dvojbeno da to znači otkazivanje masovnijih događaja, ali problem su i bliskiji osobni kontakti u manjim skupinama.

Čak i ako ste zdravi i mislite da vas koronavirus ne bi životno ugrozio, socijalno distanciranje ne štiti samo vas već i one ranjivije koje biste mogli zaraziti.

Evo što o tome kažu stručnjaci:
- Izbjegavajte blizak kontakt:
Ako možete, dogovorite s poslodavcem da radite od kuće. Ako to nije opcija, ima i drugih načina da smanjite rizik na način da kontakte održavate na minimumu. Okupljanja s prijateljima treba otkazati, vjenčanja odgoditi. Vaš automobil i bicikl sada su sigurnije prijevozno sredstvo od autobusa ili tramvaja.

- Kontaktirajte iste ljude:
Ne možete očekivati da ćete izbjeći svaki kontakt s ljudima. Bez obzira na to radi li se o privatnim ili poslovnim razlozima, s vremena na vrijeme ćete se susresti s ostalim ljudima. Zdravstveni stručnjaci kažu da ograničite kontakte na iste rođake i prijatelje i izbjegavate susrete  s 'nepoznatima'. To, među ostalim, epidemiolozima olakšava potragu u slučaju zaraze.

- Držite razmak:
Kada srećete druge ljude, držite razmak od najmanje jednog metra, po mogućnosti dva. Nemojte se rukovati i grliti. I, naravno, ono što vrijedi uvijek, dobro operite ruke.

- Planirajte vrijeme izlaska:
Ako možete, izbjegavajte kupovinu u vrijeme najvećih gužvi i otiđite u trgovinu ili u ljekarnu kada je vjerojatnije da će biti prazne. Čak i ako restorani ili kafići u blizini vašeg doma ostanu otvoreni, stručnjaci će vam savjetovati da ondje ne odlazite. Isto vrijedi za trgovačke centre ili igrališta, zapravo sva javna mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi.

https://magazin.hrt.hr/592039/koronavirus-kako-se-ispravno-socijalno-distancirati

[Dreadnought]

[Perun]

Koronavirus: Mitovi i lažni savjeti koje treba zanemariti
   
Autor: Hina
17. 03. 2020.   prije 33 minuta
Broj oboljelih od koronavirusa sve je veći diljem svijeta, a lijeka još nema, no to nije smanjilo niz zdravstvenih savjeta koji kolaju internetom. Neki među njima su relativno bezopasni, a drugi mogu biti vrlo štetni.

BBC je prikupio neke od najčešćih savjeta koji se dijele online i provjerio što o njima kaže znanost.


Češnjak

Mnogi korisnici Facebooka u objavama savjetuju konzumiranje češnjaka, koji navodno sprečava zarazu koronavirusom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da, premda je riječ o "zdravoj namirnici koja ima određena antimikrobna svojstva", nema dokaza da konzumacija češnjaka štiti ljude od zaraze koronavirusom.

Mnogi savjeti koji se dijele po društvenim mrežama sami po sebi nisu štetni, dok god vas ne sprečavaju u tomu da se pridržavate dokazanih medicinskih savjeta, no potencijalno bi to mogli postati.

List The South China Morning Post je pisao o ženi koja je hospitalizirana zbog teške upale grla nakon što je pojela kilogram i pol sirovog češnjaka. Poznato je da konzumacija voća i povrća, kao i većih količina vode može dobro utjecati na zdravlje, ali nema dokaza da će neka konkretna hrana pomoći u borbi protiv ovog virusa.


Čudotvorni minerali

Youtuber Jordan Sather, koji ima više tisuća pratitelja na raznim platformama, tvrdi da "čudotvorni mineralni suplement", naziva MMS, može iskorijeniti koronavirus.

Prava je istina da MMS sadrži klorov dioksid - industrijski izbjeljivač. Sather i ostali promovirali su ga i prije izbijanja epidemije korona virusa. U siječnju je tvitao da klorov dioksid (MMS) ne samo da učinkovito uništava stanice raka, već i da može iskorijeniti koronavirus.

Prošle je godine američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) izdala upozorenje po kojemu je MMS opasan za zdravlje ako se konzumira oralno. I zdravstvene ustanove u drugim zemljama svijeta izdale su slična službena upozorenja.

Iz FDA kažu da im nije poznato " nijedno istraživanje koje upućuje na to da su ovi proizvodi sigurni i učinkoviti u liječenju bilo koje bolesti". Upozoravaju da uzimanje MMS-a može izazvati mučninu, povraćanje, prolljev i tešku dehidraciju.


Sredstva za dezinfekciju ruku kućne izrade

U svijetu vlada nestašica gela za dezinfekciju ruku, s obzirom na to da je održavanje njihove higijene ključno u sprečavanju širenja virusa. Pošto su se pojavile prve informacije o nestašicama u Italiji, na društvenim su se mrežama pojavili recepti za pripravu gela u kućnoj radinosti.

No riječ je o sredstvima za dezinfekciju namijenjenim čišćenju površina, koji, kako su istaknuli znanstvenici, nisu pogodni za nanošenje na kožu. Gel za ruke na bazi alkohola obično sadrži 60 do 70 posto čistog alkohola, ali i omekšivače zbog čega neće isušiti kožu.

Prof. Sally Bloomfield s londonskog Fakulteta za higijenu i tropsku medicinu smatra da se kod kuće ne može napraviti učinkovit proizvod za dezinfekciju. Naime čak i votka sadrži samo 40 posto alkohola.


Srebro koje se uzima oralno

Upotreba koloidnog srebra reklamirala se u emisiji američkog televanđelista Jima Bakkera. Riječ je o tekućoj suspenziji mikroskopskih čestica srebra. One je dovoljno malena da prođe kroz ljudske membrane i lako se apsorbira u tijelo.

Gost u Bakkerovoj emisiji tvrdio je da ova otopina ubija neke vrste koronavirusa u roku od 12 sati. Zagovornici upotrebe koloidnog srebra tvrde da ono može izliječiti mnoge bolesti, no američke zdravstvene institucije pišu kako nema dokaza da ovaj oblik srebra pomaže u borbi protiv koronavirusa.
Facebookova služba za provjeru činjenica uz objave koje promoviraju ovu otopinu tvrdeći da poboljšava opće zdravstveno stanje upozorava kako nije znanstveno dokazano da koloidno srebro jača imunološki sustav i djeluje kao prirodni antibiotik.


Konzumiranje vode svakih 15 minuta

Prema objavi jednoga "japanskog liječnika", koju su kopirali i podijelili brojni korisnici Facebooka, preporučuje se konzumiranje vode svakih 15 minuta, jer navodno ispire bilo kakav virus iz usne šupljine. Verzija na arapskom podijeljena je više od 250.000 puta.

Prof. Bloomfield kaže kako nema nikakvih dokaza da to pomaže.
Virusi iz zraka u organizam ulaze putem respiratornog trakta kad ih udahnete. Neki od njih možda će i ući na usta, no čak i stalno uzimanje vode neće spriječiti da se zarazite.

Ipak, uzimanje vode i stalno hidriranje općenito se smatra dobrim medicinskim savjetom.


Toplina i izbjegavanje sladoleda

Mnogi tvrde da toplina ubija viruse, pa preporučuju ispijanje vruće vode, kupanje u vrelim kupkama ili upotrebu fena. U objavi, koju su kopirali i podijelili korisnici društvenih mreža iz različitih zemalja, a lažno je pripisana Unicefu, stoji da konzumiranje vruće vode i izlaganje suncu ubija virus, no i da treba izbjegavati - sladoled i druge hladne namirnice.

Iz Unicefa kažu da je to "potpuna neistina". Zna se da virus gripe ne živi dugo izvan tijela za vrijeme ljeta, no još uvijek ne znamo na koji način toplina djeluje na koronavirus, kaže prof. Bloomfield.

- Zagrijavanje tijela ili izlaganje suncu u nastojanju da spriječite ulazak virusa u organizam potpuno je neučinkovito. Jedanput kad virus uđe u vaš organizam, ne možete ga 'ubiti', vaš se organizam s njim jednostavno mora sam izboriti. Da biste izvan tijela uništili virus potrebna vam je temperatura od 60°C, što je toplije od bilo koje kupke ili saune, pojašnjava.

Pranje posteljine ili ručnika na 60°C dobra je zamisao, jer može ubiti virus koji se zadržao u tekstilu, no ni u kojem slučaju nije dobra opcija za kožu. A vruće kupke i vrela tekućina ne mijenjaju vašu stvarnu tjelesnu temperaturu - ona će ostati stabilna kod svih osim kod onih koji su već bolesni.

https://magazin.hrt.hr/592204/koronavirus-mitovi-i-lazni-savjeti-koje-treba-zanemariti

[Perun]

WHO: Ne uzimajte ibuprofen ako sumnjate na zarazu koronavirusom
   
Autor: B.V.M./HRT/Hina
17. 03. 2020.   prije 2 sata
Osobe koje sumnjaju na zarazu koronavirusom ne bi trebale piti popularni lijek ibuprofen bez konzultacije s liječnikom, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

- Koronavirus: najnovije informacije

- Koronavirus: Mitovi i lažni savjeti koje treba zanemariti

- Proizvođač: Nema dokaza da ibuprofen štetno djeluje na liječenje koronavirusa

Glasnogovornik WHO-a Christian Lindmeier rekao je na konferenciji za medije u Ženevi da nema novijih studija koje bi povezale protuupalni lijek s povećanom smrtnošću, ali je dodao da stručnjaci trenutno istražuju to pitanje.

- Preporučujemo paracetamol, a ne ibuprofen, rekao je Lindmeier.

Preporuke UN-ove agencije uslijedile su nakon što su vodeći francuski zdravstveni dužnosnici upozorili da se ne koriste nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolesti Covid-19.

Ta skupina lijekova uključuje ibuprofen, aspirin i druge.

U nedavnom članku u medicinskom časopisu The Lancet navedena je hipoteza po kojoj neki lijekovi poput ibuprofena mogu ugroziti oboljele od koronavirusa koji imaju visoki krvni tlak ili dijabetes.

Lindmeier je također izvijestio da su dva člana osoblja WHO-a zaražena koronavirusom.

Nekoliko stotina zaposlenika WHO-a stoga rade od kuće.

UN-ova zdravstvena agencija više ne poziva novinare na konferencije o pandemiji, već ih prenosi na društvenim mrežama.


https://vijesti.hrt.hr/592265/who-ne-uzimajte-ibuprofen-ako-sumnjate-na-zarazu-koronavirusom

[Solaris]

Za detaljno praćenje tekuće situacije.  

https://www.bing.com/covid

Što južnije to tužnije izgleda da je prednost. 

poz.

[Solaris]

Praćenje covida19 u RH.

https://www.koronavirus.hr/

poz.

[Perun]

Ako vam je određena mjera samoizolacije, ovo su stvari kojih se obavezno morate pridržavati. Ova mjera štiti vas, ali i druge. Kontakti dežurnih epidemiologa nalaze se OVDJE.

1. Nije dozvoljeno izlaziti iz kuće, osim u krajnjoj nuždi.

2. Kada uđete u samoizolaciju, dužni ste se javiti izabranom liječniku obiteljske medicine. Daljnja javljanja nisu potrebna, osim ako dobijete temperaturu.

3. Mjerite tjelesnu temperaturu ujutro i navečer

4. Obratite pažnju na pojavu simptoma respiratorne infekcije (temperatura, kašalj, otežano disanje...)

5. Redovito perite ruke sapunom ili koristite hidroalkoholnu otopinu

6. Redovito čistite i dezinficirajte predmete i površine u prostorijama gdje boravite

7. Redovito provjetravajte prostoriju

8. Koristite zasebnu posteljinu, ručnike i pribor za jelo

9. Osigurajte odvojenu sobu i odvojeno koristite kupaonicu

10. U slučaju potrebe za odlaskom u zdravstvenu ustanovu prethodno se javite telefonom liječniku obiteljske medicine ili nadležnom epidemiologu.

https://www.koronavirus.hr/sto-znaci-samoizolacija-i-kako-je-provoditi/84

[Perun]

Kako se zaštititi od zaraze koronavirusom, kako se koronavirus prenosi, i sve ostale informacije koje su vam važne.
1. Što je novi koronavirus?
Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.
 
2. Odakle potječu koronavirusi?
Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.
 
3. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?
Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. SARS se pojavio krajem 2002. godine u Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba. Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije.
 
4. Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa.
 
5. Koji su simptomi zaraze koronavirusom?
Koliko je poznato, virus može uzrokovati simptome slične gripi poput:
povišene tjelesne temperature
kašlja
kratkog daha
bolova u mišićima i
umora
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.
 
6. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?
Općenito starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
 
7. Postoji li lijek za bolesti uzrokovane koronavirusom?
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Potporno liječenje može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.
 
8. Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od koronavirusa?
Javiti se epidemiologu ili liječniku. Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa bit će stavljena pod aktivn zdravstveni nadzor u samoizolaciji. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
 
9. Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?
Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.
 
10. Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv koronavirusa?
Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen koronavirus, savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod medicinskih zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

11. Mogu li dojiti ako sam zaražena?
Trenutno ne postoje klinički dokazi koji bi sugerirali da se virus prenosi majčinim mlijekom. Infekcija se može prenijeti na dijete bliskim kontaktom, jednako kao i na bilo koga drugoga s kim ste u kontaktu. Prema onome što je dosad poznato, prednosti dojenja nadmašuju potencijalne rizike prenošenja virusa putem majčinog mlijeka ili putem bliskog kontakta s djetetom. No, to je pojedinačna odluka svake dojilje, oko koje se dodatne može konzultirati s pedijatricom, savjetnicom za dojenje ili patronažnom sestrom.
Ako želite nastaviti dojiti, poduzmite mjere opreza i ograničite potencijalno širenje koronavirusa na dijete, i to:pranjem ruku prije nego dodirnete dijete, pumpu za izdajanje ili bočice
izbjegavanjem kašljanja ili kihanja tijekom dojenja
temeljitim čišćenjem pumpe za izdajanje nakon svake uporabe, prema uputama proizvođača. Razmislite možete li nekoga zamoliti da nahrani dijete vašim izdojenim mlijekom. Bez obzira dojite li ili hranite dijete adaptiranim mlijekom, obvezno stelizirajte bočice i svu ostalu opremu koju koristite. Ne dijelite pumpe za izdajanje, bočice ili dude s nekim drugim.

12. Postoji li cjepivo protiv koronavirusa?
Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.
 
13. Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od koronavirusa?
Virus gripe i koronavirusa su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
 
14. Što s kontaktom s kućnim ljubimcima?
Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.

15. ​Kako trebam postupati s odjećom koju nosim izvan kuće ili u samoizolaciji?
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako još uvijek ne postoje jasni dokazi koliko koronavirus preživljava na površinama, ali preliminarne informacije govore da se na površini može zadržati od nekoliko sati do nekoliko dana. Prema podacima koje su objavili znanstvenici s američkog Harvarda, vjerojatnije je kako će virus preživjeti na čvršćim površinama nego na mekšim, poput različitih tkanina. Ipak, liječnici sugeriraju skidanje obuće nakon ulaska u zatvoreni prostor i presvlačenje u čistu odjeću.
Odjeću koju ste koristili nemojte tresti ili provjetravati. Operite je kao i inače, prema uputama s etikete.
Nakon dodirivanja korištene odjeće svakako operite ruke.

https://www.koronavirus.hr/cinjenice-o-koronavirusu/najcesca-pitanja-i-odgovori/106

[Perun]

Što je točno novi koronavirus, kako se prenosi, koje su mjere zaštite te što funkcionira, a što ne. Provjerene, medicinski točne informacije koje vam mogu pomoći.
Koronavirus se može prenijeti u područjima s toplom i vlažnom klimom
Iz dosadašnjih dokaza koronavirus se može prenijeti na SVIM PODRUČJIMA, uključujući područja s toplim i vlažnim vremenom. Izbjegavajte putovanja u područja u kojima se pojavio koronavirus ukoliko ona nisu apsolutno neophodna. Bez obzira na klimu, usvojite zaštitne mjere ukoliko živite ili putujete u područje u kojem se pojavio koronavirus. Najbolji način da se zaštitite od koronavirusa je čestim i temeljitim pranjem ruku. Time eliminirate viruse koji mogu biti na vašim rukama i izbjegavate infekciju do koje može doći dodirom očiju, usta i nosa.

Hladno vrijeme i snijeg ne mogu suzbiti koronavirus.
Hladno vrijeme potiče boravak ljudi u zatvorenom prostoru, što je poznato da potiče širenje većine zaraznih bolesti koje se prenose kapljičnim putem, pa tako i ovog novog virusa. Nema razloga vjerovati da hladno vrijeme može ubiti koronavirus ili druge bolesti. Normalna temperatura ljudskog tijela iznosi oko 36,5 °C do 37 °C, bez obzira na vanjsku temperaturu ili vrijeme. Najučinkovitiji način da se zaštitite od koronavirusa je učestalo brisanje ruku vlažnim maramicama na bazi alkohola ili temeljito pranje sapunom i vodom.

Vruća kupka ne sprječava koronavirus.
Vruća kupka neće vas zaštititi od koronavirusa. Normalna tjelesna temperatura ostaje oko 36,5 °C do 37 °C, bez obzira na temperaturu kupke ili tuša. Zapravo, vruća kupka s iznimno vrućom vodom može biti štetna jer vas može opržiti. Najbolji način da se zaštitite od koronavirusa je temeljitim i čestim pranjem ruku. Time eliminirate viruse koji mogu biti na vašim rukama i izbjegavate infekciju do koje može doći dodirom očiju, usta i nosa.

Koronavirus se ne može prenijeti ugrizom komarca.
Do danas nije bilo informacija ni dokaza koji bi upućivali na to da se koronavirus može prenijeti komarcima. Koronavirus je virus koji se primarno širi kapljicama koje nastaju kada zaražena osoba kašlje ili kihne, ili kapljicama sline te ispuštanjem sline iz nosa. Kako biste se zaštitili, često očistite ruke vlažnim maramicama na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom. Također, izbjegavajte blizak kontakt sa svima koji kašlju i kišu.

Jesu li sušila za ruke učinkovita u uklanjanju koronavirusa?
Sušila za ruke nisu učinkovita u ubijanju koronavirusa. Kako biste se zaštitili od koronavirusa, morate često čistiti ruke vlažnim maramicama na bazi alkohola ili ih prati sapunom i vodom. Nakon što očistite ruke, temeljito ih osušite papirnatim ručnicima koje nakon korištenja bacite u kantu za smeće s poklopcem.

Može li ultraljubičasto zračenje ubiti virus?
UV svjetiljke ne smiju se koristiti za sterilizaciju ruku ili drugih dijelova kože jer UV zračenje može izazvati iritaciju i rak kože.

Koliko su termalni skeneri učinkoviti u otkrivanjju ljudi zaraženih novim koronavirusom?
Termalni skeneri učinkoviti su u otkrivanju osoba koje su razvile vrućicu (tj. imaju višu od normalne tjelesne temperature). Međutim, oni ne mogu otkriti ljude koji su zaraženi, ali još uvijek nisu dobili temperaturu. To je zato što je potrebno između 2 i 10 dana prije nego što osobe koje su zaražene postanu bolesne i razviju vrućicu, dok neke zaražene osobe uopće nemaju povišenu temperaturu. Također, termalni skeneri ne mogu razlikovati osobe koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu zbog zaraze novim koronavirusom od osoba koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu zbog neke druge bolesti, primjerice gripe.

Može li nanošenje alkohola ili klora po cijelom tijelu suzbiti koronavirus?
Nanošenjem alkohola ili klora po cijelom tijelu ili po bilo kojoj većoj površini kože može dovesti do smrti, jer su alkohol i klor otrovni te se nanošenje istih NIKAKO NE SMIJE RADITI. Posebno smrtonosno može biti za djecu pa čak i na manjoj površini kože! Jedino se dezinficijensi na bazi alkohola mogu koristiti za dezinfekciju ruku, dok je sve ostalo izrazito štetno za zdravlje i može biti smrtonosno. Uz to, navedeno neće suzbiti stanice virusa koje su već ušle u vaše tijelo. Nanošenje takvih sredstava može biti štetno za sluznicu (oči, usta itd.) i odjeću. Imajte na umu da alkohol i klor mogu biti korišteni za dezinfekciju površina, ali ih je potrebno koristiti prema odgovarajućim preporukama.

Štite li cjepiva protiv upale pluća od koronavirusa?
Druga cjepiva ne pružaju zaštitu od koronavirusa! Čak niti cjepiva protiv uzročnika upalu pluća, poput cjepiva protiv pneumokoka i cjepiva protiv Haemophilus influence tipa B (Hib) ne štite od novog koronavirusa. Virus je nov i drugačiji od prethodnih tako da treba posebno cjepivo baš za ovaj novi koronavirus. Znanstvenici pokušavaju razviti cjepivo protiv koronavirusa i u to ulažu maksimalne napore. Iako druga cjepiva nisu učinkovita protiv koronavirusa, ova situacija nam pokazuje koliko trebamo cijeniti i biti zahvalni što protiv nekih bolesti postoje cjepiva koja nas štite od ovakvih situacija kakvu sada imamo s novim koronavirusom.

Može li redovito ispiranje nosa fiziološkom otopinom pomoći u sprječavanju infekcije koronavirusom?
Ne postoje dokazi da je redovito ispranje nosa fiziološkom otopinom zaštitilo ljude od infekcije koronavirusom. Postoje djelomični dokazi da redovito ispiranje nosa fiziološkom otopinom može pomoći bržem oporavku od obične prehlade. Međutim, nije dokazano da redovito ispiranje nosa sprječava infekcije dišnog sustava.

Može li konzumiranje češnjaka pomoći u sprječavanju infekcije koronavirusom?
Češnjak je zdrava hrana koja može imati neka antimikrobna svojstva. Međutim, nema dokaza da je konzumacija češnjaka zaštitila ljude od koronavirusa.

Pogađa li koronavirus samo starije ili su i mlađi podložni virusu?
Koronavirus može zaraziti ljude svih uzrasta! Prema dosadašnjim slučajima čini se kako su starije osobe i osobe sa zdravstvenim komplikacijama (poput astme, dijabetesa, srčanih bolesti) osjetljivije na virus. Zdravstvene organizacije savjetuju ljude svih uzrasta da poduzmu korake kako bi se zaštitili od virusa, prvenstveno pridržavajući se adekvatne higijene ruku i korištenja mjera opreza u slučaju kašljanja i kihanja.

Jesu li antibiotici učinkoviti u sprječavanju i liječenju koronavirusa?
Ne, antibiotici ne djeluju protiv virusa, nego samo bakterija!

Postoje li neki specifični lijekovi za sprječavanje ili liječenje koronavirusa?
Do danas nije preporučen poseban lijek za sprječavanje ili liječenje novog koronavirusa. Međutim, oni zaraženi virusom trebaju biti odgovorni i oprezni kako bi ublažili i liječili simptome, a oni s teškim simptomima trebaju dobiti optimalnu zdravstvenu skrb. Neki specifični tretmani su u fazi testiranja i bit će testirani kroz klinička ispitivanja. Svjetska zdravstvena organizacija u suradnji s nacionalnim zdravstvenim institucijama pomažu ubrzati istraživanje i razvoj lijeka.

"Čudesni minerali" i slična čarobna sredstva suzbijaju koronavirus.
U moru dezinformacija pojavila se i ona da čudesni minerali i slična neprovjerena sredstva mogu izliječiti koronavirus. Važno je naglasiti kako navedene supstance NE pomažu u suzbijanju virusa, nego mogu i štetno djelovati na vaše tijelo. Većina neprovjerenih supstanci sadrži opasne kemijske spojeve koji mogu dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija.

Dezinfekcijska sredstva napravljena kod kuće mogu pomoći u sprječavanju virusa.
U trenucima povremenih smanjenja zaliha dezinfekcijskih sredstava u maloprodaji, na određenim stranicama i društvenim mrežama pojavili su se neprovjereni recepti za domaći gel. Znanstvenici ističu kako su ti recepti pogodniji za čišćenje površina i nisu prikladni za upotrebu na koži. Ne može se napraviti efikasan proizvod za čišćenje ruku kod kuće koji bi zamijenio dezinfekcijske tekućine iz maloprodaje.

Ispijanje tekućine koloidnog srebra ubija virus u roku od 12 sati.
Iako društvenim mrežama kruže različite formule koje uspješno suzbijaju koronavirus, među kojima je i ispijanje sitnih čestica metala suspendirane u tekućini važno je naglasiti kako trenutno ne postoji potvrđeni lijek koji efikasno djeluje u suzbijanju virusa. Korištenje neprovjerenih metoda poput ove može biti opasno po život!

Pijenje vode svakih 15 minuta može isprati koronavirus u organizmu.
Na društvenim mrežama se pojavila priča u kojoj se savjetuje ispijanje većih količina vode svakih 15 minuta radi ispiranja koronavirusa iz organizma. Znanstvenici su to demantirali. Ovakvo pretjerano pijenje vode može biti opasno pa čak i ugroziti život, posebno kod kroničnih bubrežnih i srčanih bolesti te djece.

https://www.koronavirus.hr/cinjenice-o-koronavirusu/mitovi-i-istine-o-koronavirusu/60

[MOTORISTA]

Prvo se pojavljuje groznica, pa kašalj: Kako se ispoljavaju simptomi korona virusa iz dana u dan
I.Z.K. 19.03.2020.

Bolest KOVID-19 počinje sa groznicom. To je najčešći simptom među pacijentima zaraženim korona virusom u Vuhanu, gradu koji je epicentar zaraze koja je prerasla u pandemiju.

Virus je sada stigao u najmanje 167 zemalja i teritorija. Prema poslednjim informacijama, ne osećaju svi zaraženi iste simptome, niti istom jačinom, ali naučnici su na osnovu nove studije objavljene u Žurnalu amerike medicinske asocijacije (JAMA Network) došli do zaključka kako se razvijaju simptomi kod većine zaraženih korona virusom.

Studija na gotovo 140 pacijenata iz bolnice Žongnan pri Univerzitetu Vuhan, identifikovala je tipičan obrazac simptoma povezanih sa bolešću KOVID-19. Oko 99% pacijenata imalo je visoku temperaturu, dok je više od polovine osećalo umor i suv kašalj. Otprilike trećina je takođe doživela bolove u mišićima i otežano disanje. Istraživanja iz Kineskog centra za kontrolu bolesti sugerišu da oko 80% slučajeva korona virusa ima blage simptome. Oko 15% pacijenata je teže obolelo, a 5% je postalo kritično bolesno.

Evo kako se iz dana u dan javljaju simptomi, prema ovoj studiji:

1. dan   Pacijenti imaju groznicu. Takođe mogu da osete umor, bol u mišićima i suv kašalj. Mala manjina je možda imala dijareju ili mučninu jedan do dva dana pre groznice.

5. dan     Pacijenti mogu imati otežano disanje - posebno ako su stariji ili imaju neke hronične i teže bolesti od ranije. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da su simptomi koji se pojave dva do 14 dana nakon izlaganja virusu visoka temperatura, kašalj i nedostatak daha.

7. dan     U proseku sedmog dana pacijenti budu primljeni u bolnicu, pokazala je studija Univerziteta u Vuhanu. To se uglavnom dešava ako imaju dispneju, odnosno nedostatak daha.

8. dan     U ovom trenutku, pacijenti koji se smatraju težim slučajevima (njih 15%, prema kineskom CDC-u) razvijaju akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), odnosno sindrom akutnog plućnog edema, bolest koja se javlja kada tečnost ispunjava pluća. ARDS može da bude fatalan.

10. dan     Ako pacijenti imaju pogoršanje simptoma, onda će biti primljeni na odeljenje intenzivne nege. Ti pacijenti verovatno imaju više bolova u stomaku i gubitak apetita nego pacijenti sa blažim simptomima.

12. dan     Najčešće se 12. dana završava groznica, ali kašalj može da potraje i duže. Kod preživelih od bolesti dispneja bi prestala nakon otprilike 13 dana.

17. dan     U proseku najviše ljudi se oporavilo i pušteno je iz bolnice nakon dve i po nedelje. Međutim, najteži slučajevi su se u proseku završavali smrću 18. ili 19. dana.

Međutim, prvi simptomi se možda neće pojaviti odmah nakon što se osoba inficira. Loren Ansel Majers, epidemiolog sa Univerziteta u Teksasu u Ostinu, rekla je za "Biznis Insajder" da se tipičan pacijent može zaraziti, a da tek nakon pet ili više dana pokaže simptome. Jednom kada se simptomi pojave, mogu biti slični onima kod upale pluća. Ali Paras Lakhani, radiolog sa Univerziteta Tomas Džeferson, rekao je da se KOVID-19 može razlikovati od upale pluća po načinu na koji se vremenom pogoršava.

- Pneumonija obično ne napreduje brzo. Obično je leče antibioticima i pacijentima će stanje biti stabilno, a zatim se poboljšati - rekao je on.

Zdravlje pacijenata sa korona virusom može da se pogorša čak i nakon što su primljeni na lečenje.

Izvor: www.blic.rs