PALUBA
March 29, 2024, 06:54:07 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 [7] 8 9 10   Go Down
  Print  
Author Topic: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju  (Read 32391 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #90 on: June 03, 2020, 05:17:19 pm »



Rusija ulaže pet biliona rubalja u obnovu privrede


Predsednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mihail Mišustin razgovarali su o detaljima plana za oporavak ruske ekonomije od posledica pandemije koronavirusa.

Ruski lider je istakao da je cilj države da stabilizuje situaciju, ali je glavni zadatak da se podrže građani i kompanije.

Prema rečima Mišustina, plan sadrži kompleks različitih mera, a nakon perioda oporavka ekonomija bi trebalo da beleži veći rast nego pre krize.

Dokument sadrži oko 500 tačaka, a vrednost projekta je oko pet biliona rubalja (pet hiljada milijardi rubalja), prenosi Sputnjik.

Plan se sastoji od tri faze:

1. Do kraja 2020. godine situacija bi trebalo da se stabilizuje.

2. Do drugog kvartala 2021. godine ekonomija bi trebalo da se oporavi.

3. Od četvrtog kvartala 2021. godine očekuje se rast ekonomije.

Putin je naglasio da je ruska Vlada uradila ogroman, ozbiljan posao kada je reč o planu za oporavak ekonomije.

On je dodao da se od jula može pristupiti realizaciji plana, i da bi se to trebalo odvijati bez pauze.

Ruski predsednik je krajem aprila poručio da se razradi akcioni plan oporavka ekonomije nakon ograničavajućih mera koje su uvedene zbog virusa korona.

Prema prognozama Ministarstva za ekonomski razvoj, ruska ekonomija će 2020. godine beležiti pad od pet odsto. Ministarstvo očekuje da će sledeće godine BDP porasti za 2,8 odsto.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #91 on: June 03, 2020, 05:18:38 pm »



Porasla nezaposlenost u evrozoni


Stopa nezaposlenosti u evrozoni povećala se u aprilu na 7,3 odsto u odnosu na 7,1 procenat u martu, usled blokade poslovnih aktivnosti izazvane pandemijom.

U aprilu je takodje porasla stopa nezaposlenosti u EU na 6,6 posto sa martovskog nivoa od 6,4 procenta, pokazuju podaci sa zvaničnog veb sajta Evrostata.

Prema proceni evrpskih statističara, u 27-članom bloku je u aprilu bilo oko 14,08 miliona nezaposlenih žena i muškaraca, od čega skoro 11,92 miliona u evrozoni.

U odnosu na mart 2020, broj nezaposlenih u EU se povećao za 397.000 ljudi, a u evrozoni za 211.000. Podaci pokazuju da je gubitak posla najviše pogodio mlade ljude, budući da je u evrozoni stopa nezaposlenosti mlađih od 25 godina u aprilu porasla na 15,8 procenatra u odnosu na 15,1 posto prethopdnog meseca.

U EU je nezaposlenost mladih takođe zabeležila rast u aprilu na 15,4 odsto sa martovskog nivoa od od 14,6 procenata.

Nezaposlenost mladih je posebno akutna u nekim zemljama zone evra. Primera radi, u Španiji je ona dostigla 33,2 posto u aprilu, u Italiji je iznosila 20,3 a u Francuskoj 21,8 procenata.

Podaci za Grčku nisu objavljeni za mart ili april, ali će verovatno biti još lošiji, s obzirom na to da je stopa nezaposlenosti u toj zemlji iznosila 35,6 odsto u februaru.

Čak i u Švedskoj, koja nije uvela stroge mere zabrane kretanja zbog pandemije, stopa nezaposlenosti mladih je dostogla u aprilu 24,4 procenta.

Nemačka, najveća evropska ekonomija, objavila je ranije danas podatke o nezaposlenosti u maju, prema kojima je ta stopa porasla prošlog meseca na 6,1 postu u odnosu na 5,8 procenata u aprulu.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #92 on: June 04, 2020, 08:03:37 am »



Nemačka vlada najavila plan podsticaja privrede od 130 milijardi evra


Nemačka kancelarka Angela Merkel najavila je plan obnove od 130 milijardi evra za 2020. i 2021. godinu, čiji cilj je da podstakne nemačku privredu teško pogođenu pandemijom koronavirusa.

Posle dva dana razgovora u Berlinu, Merkel je rekla da je paket mera "smeo odgovor" koji će podstaći potrošnju i investicije i smanjiti pritisak na porodice i druge.

Predviđa se pomoć zaduženim opštinama, privremeno smanjenje PDV-a, prebacivanje zajedničkih dugova na saveznu državu, dodatak od 300 evra po detetu za porodice ili dupliranje premije za kupovinu eleketričnog automobila da bi se podržao sektor proizvodnje automobila.

Sredstva će pokriti 2020. i 2021. godinu a savezna vlada će snositi 120 milijardi evra od ukupne sume.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #93 on: June 09, 2020, 07:51:23 am »



Svet očekuje najdublja recesija od Drugog svetskog rata



Koronavirus i mere koje su zemlje donele sa ciljem suzbijanja panedmije dovešće na kraju 2020. do najvećeg pada svetske ekonomije od Drugog svetskog rata.

Prema prognozama Svetske banke (SB), ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2 odsto, što bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svetskog rata.

Većina svetskih ekonomija doživela bi pritom najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, saopštila je SB u najnovijem izveštaju "Globalni ekonomski izgledi".

Najgore su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj meri oslanjaju na globalnu privredu, turizam, izvoz roba i spoljno finansiranje, dodaje se u izveštaju.

Jačina udara razlikovaće se od regiona do regiona, ali sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju pojačanu ranjivost, upozorava SB.

Očekuje se da zbog ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, privrede i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam procenata u 2020. godini.

Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju dožive pad za 2,5 odsto, što je najveći pad ove grupe u poslednjih najmanje 60 godina. Iz Svetske banke upozoravaju da se očekuje i pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 odsto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #94 on: June 13, 2020, 01:08:07 pm »



Industrija evrozone dotakla dno



Industrijska proizvodnja u evrozoni zabeležila je u aprilu najveći pad, dotakavši dno, jer je u čitavom regionu bila obustavljena proizvodna aktivnost.

Statistička agencija Evropske unije, Evrostat, saopštila je da je industrijska proizvodnja u 19 zemalja članica monetalnog bloka pala za 17,1 procenat u aprilu na mesečnom nivou, a na međugodišnjem za 28 posto, najviše od 1991, kada je počela da se vodi ova evidencija za evrozonu, prenosi Rojters.

Među sektorima, najviše su stradali proizvodnja trajne robe za široku potrošnju s padom od 28,9 odsto na mesečnom nivou i od 47,7 procenta na godišnjem, kao i proizvodnja kapitalnih dobara, gde je mesečni pad iznosio 26,6 a međugodišnji 40,9 posto.

Najveća privreda evrozone, Nemačka, zabeležila je pad industrijske proizvodnje u aprilu od 30,2 procenta na godišnjem nivou, dok su Francuska i Italija, druge dve najjače ekonomije u bloku, registrovale još veći pad u iznosu od 34,9, odnosno 42,5 posto, respektivno.

Industrija u četvrtoj najvećoj ekonomiji, Španiji, potonula je za 34,3 procenta.

Najmanja ekonomija zone evra, Luksemburg, prošla je najgore, budući da se njena industrija stropoštala za 43,9 posto u aprilu,

Irska je bila jedina zemlja u 27-članoj Evropskoj uniji koja je u posmatranom mesecu ostvarila rast proizvodnje za 5,5 odsto međugodišnje.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #95 on: June 13, 2020, 01:09:47 pm »



Grčka ostrva na prodaju: Cene snižene, od pet do 12 miliona evra


Nekoliko malih ostrva u Egejskom moru oglašeno je na prodaju preko grčkih sajtova za promet nekretnina.

Ta ostrva pripadaju grupi ostrva Kikladi i blizu su poznatim ostrvima Folegandros, Sikinos, Amorgos, Kufonisija i Siros, prenose grčki sajtovi.

Najjeftinije se može kupiti za 4,9 miliona evra, dok se najskuplje, površine 1,1 milion kvadratnih metara, nudi za 12 miliona evra. Jednom drugom cena je snižena sa sedam na 4,9 miliona evra. Neka nemaju plaže, ali novi vlasnik ima mogućnost da ih napravi na određenim delovima ostrva, piše u oglasu. Na jednom od njih čak postoji i pećina sa "divnim stalaktitima".

Neki od oglasa za devet ostrva ponuđenih na prodaju pojavili su se u maju i junu ove godine a drugi su stariji. Među njima je grupa od tri ostrva po ceni od šest miliona evra.

Lokalni informativni sajt Cyclades24 primećuje da je "ono što impresionira to što su oglasi objavljeni na sajtu sa dobrom reputacijom, a oglasile su ih dobro poznate agencije za promet nekretnina".

Dodaje se da su to omiljena ostrva u toj oblasti.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #96 on: June 17, 2020, 06:27:55 am »



Posao izgubilo preko 600.000 ljudi: Broj radnih mesta se strmoglavio najviše ikada


Broj zaposlenih na platnim spiskovima britanskih kompanija opao je u aprilu i maju za više od 600.000 ljudi.

Broj slobodnih radnih mesta se strmoglavio najviše ikada, pokazuju zvanični podaci.

Stopa nezaposlenosti je neočekivano ostala na nivou od 3,9 odsto tokom tri meseca do aprila, uprkos rekordnom padu ukupne ekonomske aktivnosti u tom periodu, pošto su se kompanije prijavile za vladin program isplate dela plata za zaposlene uveden s ciljem očuvanja radnih mesta, izveštava Rojters.

Taj program prinudnih odmora, koji i dalje obezbeđuje da ne dođe do masovnog gubitka radnih mesta, trebalo bi da traje do kraja oktobra, s tim što će poslodavci od avgusta morati da učestvuju u troškovima isplate zarada za privremeno otpuštene radnike.

Mnoge kompanije su već najavile trajna otpuštanja radnika, među njima je i firma za građevinske materijale Trevis Perkins koja je saopštila da će smanjiti radnu snagu za oko 9,0 odsto, što je 2.500 radnih mesta. Avio-kompanije su u Britaniji otpustile više od 15.000 zaposlenih.

Prema do sada ažuriranim brojkama, zasnovanim na poreskim podacima, broj ljudi na platnim spiskovima kompanija smanjen je za 612.000 u aprilu i maju.

Kada je reč o slobodnim radnim mestima, podaci pokazuju da je u tri meseca zaključno sa aprilom njihov broj smanjen za 342.000 na 476.000, što je najveći tromesečni pad od 2001. godine, od kada Nacionalna kancelarija za statistiku vodi tu evidenciju.

Državnim programom za očuvanje zaposlenosti obuhvaćeno je devet miliona radnih mesta u Britaniji.



Najveći britanski proizvođač automobila otpušta radnike: 1.100 ljudi ostaje bez posla


Najveći britanski proizvođač automobila Jaguar Land Rover moraće da otpusti 1.100 radnika kako bi preživeo posledice pandemije koronavirusa.

Ova kompanija će smanjiti broj zaposlenog osoblja širom Velike Britanije kao deo "programa transformacije".

"Kroz svoj kontinuirani program transformacije, Jaguar Land Rover preduzima korake za optimizaciju performansi i postizanje daljih operativnih efikasnosti kako bi omogućio održivi rast i očuvao dugoročni uspeh poslovanja", rekao je portparol ove kompanije.

"Zbog pandemije koronavirusa, kompanija je donela tešku odluku o smanjenju broja zaposlenih tokom narednih meseci", saopšteno je iz kompanije.

Sa smanjenjem radnih mesta će se početi u proizvodnim pogonima Jaguar Land Rovera širom Britanije i ovaj proces trajaće od kraja jula do kraja godine. Grupa ima radnu snagu u Velikoj Britaniji od oko 32.000 ljudi, a smanjenja su usledila nakon gubitka oko 5.000 funkcija najavljenih krajem prošle godine, prenosi Skaj njuz.

Prethodnih nedelja i drugi britanski proizvođači, poput Bentlija i Aston Martina, morali su da smanje broj zaposlenih kako bi preživeli ekonomske posledice pandemije.

izvor
izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #97 on: June 17, 2020, 06:29:16 am »



ECB odbacio mogućnost otpisa dugova država


Evropska centralna banka (ECB) odbacila je danas mogućnost otpisa dugova država, što neki ekonomisti predlažu u cilju suočavanja sa posledicama pandemije.

"Čujem raspravu u Francuskoj o otpisu dugova centralne banke, ali to nije opcija za ECB", rekao je u intervjuu Mondu član izvršnog odobra ECB Fabio Paneta.

Pored zakonskih ograničenja koja zabranjuju takvu praksu, "građani bi rizikovali da izgube poverenje u valutu" i došlo bi do "finansijskog poremećaja", objašnjava Paneta. Paneta ne želi da se ponovi iskustvo Nemačke iz 20-ih godina prošlog veka, perioda hiperinflacije kada su građani "prevozili novac u kolicima zato što je izgubio vrednost".

"To nije način za stvaranje prosperiteta" i zato "ugovori zabranjuju monetarno finansiranje", dodao je on.

U trenutku kada države Evrozone moraju da se masovno zadužuju zbog recesije izazvane pandemijom korona virusa, ECB je povećala za 600 milijardi evra program hitne pomoći za otkup državnih i privatnih obveznica, prvobitno dotiranog sa 750 milijardi evra.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #98 on: June 17, 2020, 01:08:05 pm »



"Ruska ekonomija doživela trostruki šok"


Pad cena nafte, smanjeni izvoz i unutrašnja ograničenja zbog virusa korona postali su glavni udarci za ekonomiju Ruske Federacije ove godine.

"Danas naša zemlja doživljava uticaj tri ekonomska šoka odjednom. Prvo, pad cena nafte na svetskom tržištu. To je glavni šok, jer domaća ekonomija ostaje zavisna od izvoza ugljovodonika", napisao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev u članku za časopis "Rusija u globalnoj politici".

On je istakao da je u poslednjih 20 godina Rusija tri puta pretrpela takve udarce i da je u stanju da odredi najefikasnije mere, kako bi ublažila negativne posledice, prenosi Sputnjik.

"Glavni negativni efekat trebalo bi očekivati u 2020. godini, dok se u narednoj godini ekonomija može u potpunosti prilagoditi novim uslovima, nezavisno od dinamike cena nafte", smatra Medvedev.

Kako kaže Medvedev, drugi šok je posledica unutrašnjih ograničenja zbog epidemije virusa korona, i tome praktično nema pandana.

"Spolja on (šok) nekako podseća na situaciju s početka 1990-ih godina. Ali je to poređenje krajnje uslovno. Aktuelni problemi u stvarnom ekonomskom sektoru, na tržištu rada, u socijalnoj sferi i bankarskom sektoru su posebne prirode, a uobičajeni pristupi analizi ekonomskih i finansijskih kriza ovde nisu pogodni", rekao je on.

Prema njegovom mišljenju, vreme recesije može biti ograničeno vremenom očuvanja regulatornih odluka, a ekonomski oporavak će početi prilično brzo, pod uslovom da novi talasi epidemije ne dovedu do još jednog kruga prinudnih ograničenja.

Medved je takođe izjavio da zbog pandemije svetsku ekonomiju očekuje neviđen pad bruto domaćeg proizvoda, možda najveći od perioda Drugog svetskog rata.

"Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, 2020. godine globalnoj ekonomiji zbog krize predstoji recesija do tri odsto u odnosu na 2019. godinu. To je maksimalni pad svetskog BDP-a od Drugog svetskog rata. Poređenja radi, tokom poslednje globalne finansijske i ekonomske krize 2008-2009. godine, maksimalni godišnji pad iznosio je samo 0,1 odsto", kaže Medvedev.

Bivši ruski premijer smatra da je treći šok povezan sa padom strane potražnje za ruskom robom, zbog usporavanja svetske ekonomije.

On upozorava na opasnost od izbijanja novog talasa pandemije, koji bi bio u stanju da zada razorni udarac globalnoj ekonomiji - uporediv samo sa svetskim ratovima.

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije dodao je da će verovatnoća nove finansijske krize u jednoj ili više stranih zemalja naredne godine biti veća nego ove, kao i da Rusija treba da bude spremna na spoljne šokove i mogući pad potražnje za izvoznom robom.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #99 on: June 18, 2020, 01:07:24 pm »



Kancelarkin govor u Bundestagu ukratko:


Bićete zauvek zatvoreni zbog "virusa" (što bi jedan predsednik, jedne evropske zemlje rekao "nećete ići napolje, nikad, niko"  Smiley);

Nacionalno loše - evropsko dobro;

Nemačka mora biti jaka, svi moraju da je slušaju i biće tako;

Nema povratka na staro, stari svet je umro, ostaćete bez posla i biti zamenjeni robotima u procesu digitalizacije ....


...


Pandemija pokazala ranjivost Evrope


Nemačka kancelarka Angela Merkel istakla je danas da je pandemija koronavirusa pokazala ranjivost Evrope i najavila da će lajtmotiv nemačkog predsedavanja EU, od 1. jula, biti zajedničko i solidarno prevazilaženje izazova.

Merkel je, obraćajući se Bundestagu, naglasila da Berlin preuzima veliku odgovornost u vreme kada je EU suočena sa najvećim izazovom, kao i da je predsedavanje EU veliki izazov, jer se Nemačka mora posvetiti prevazilaženju krize i učiniti Uniju otpornijom.

„Kriza sa kojom se suočavamo je potpuno drugačija od svih do sada. Ona nas pogađa sve, nepripremljene, i to ne samo u Evropi, već i svetu. Samo u Evropi je odnela 100.000 života, a par nedelja zastoja privrede ugrozilo je ono što smo gradili decenijama”, poručila je ona, prenosi Tanjug.

Ukazala je da su bile neophodne restrikcije u borbi protiv koronavirusa, i da će i dalje biti potrebno poštovanje odstojanja od 1,5 metara i nošenje maski, jer virus nije nestao, i neće sve dok ne bude bilo vakcine.

„Pandemija je pokazala koliko je evropski projekat krhak. Prvi refleksi su bili nacionalni, a ne evropski. Neophodno je u suočavanju sa ovim izazovom međunarodno delovanje i sretna sam što je Evropska komisija brzo delovala i stalno nas pozivala na jedinstvo”, kazala je Merkel.

Naglasila je da je pandemija pogodila sve, ali ne istom silinom, te posledice krize produbljuju nejednakosti društava.

„Pandemija je pokazala da je naša Evropa ranjiva i zbog toga je solidarnost potrebnija nego ikada”, poručila je Merkel.

Nijedna zemlja, prema njenim rečima, ne može sama i izolovano prevazići aktuelnu krizu, već samo zajednički.

Merkel je kazala da je snažnoj Evropi potrebna jaka Nemačka, a da bi ona tako ostala, kako dodaje, vlada je preduzela odlučne mere.

„Nalazimo se u vremenu u kojem se privreda nalazi pred velikim preokretom, jer klimatske promene i digitalizacija u osnovi menjaju način rada. Zbog toga odgovor na pandemiju ne može biti povratak na stari način privređivanja, već mora da ubrza preokret privrede i od toga zavise radna mesta”, objasnila je ona.

Ukazala je da i drugi u svetu ne miruju, već odlučno deluju, navodeći na važnost jačanja konkurentnosti.

Merkel se, u svom govoru, založila za brzo postizanje dogovora o višegodišnjem budžetu, dodajući da se ne sme dozvoliti da pandemija stvara razdor među ekonomijama EU.

Istakla je da antidemokratske snage samo čekaju na ekonomske krize da bi ih politički zloputrebile.

U svom govoru istakla je da će borba protiv klimatskih promena biti jedan od prioriteta.

Takođe je podvukla da je neophodno da EU bude globalno aktivnija i pored težih okolnosti na svetskoj političkoj sceni.

Podvukla je značaj saradnje sa Afrikom i Kinom.

izvor

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #100 on: June 18, 2020, 01:35:51 pm »



Tramp neće ponovo zaustavljati ekonomiju


Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da SAD neće ponovno zaustaviti ekonomiju zbog porasta broja zaraženih koronavirusom koje su prijavile neke američke savezne države, prenosi Tanjug.

„Nećemo ponovo zatvarati zemlju. Nećemo to morati da radimo”, rekao je Tramp za Fox njuz.

Taj njegov komentar usledio je nakon izjava savetnika Bele kuće za ekonomiju Larija Kadloua i ministra finansija Stivena Mnučina koji su kazali da SAD ne bi mogla ponovo da zaustavi ekonomiju, prenosi Rojters.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #101 on: June 24, 2020, 06:29:42 am »



Auto-industrija pred slomom?

 
Konsultantsko-revizorska kompanija Dilojt obavila je istraživanje pod nazivom Budućnost prihoda prodaje u automobilskoj industriji.

Istraživanje je pokazalo da je pandemija koronavirusa snažno uticala na automobilsku industriju koja je, kako se navodi, pred slomom.

Dilojt je saopštio da se auto-industrija i pre pandemije suočavala s velikim izazovima i dalekosežnim posledicama za tradicionalna automobilska preduzeća.

"Očekuje se dodatan pad profitabilnosti pa će proizvođači morati da se nose s bržim i ozbiljnijim posledicama pandemije, posebno ako u obzir uzmemo ogroman pad prodaje kojem trenutno svedočimo", rekao je partner u Dilojtovom odeljenju poslovnog savetovanja i rukovoditelj hrvatskog kabineta Zlatko Bazianec.

Dilojt smatra da je Kina trenutno najvažnije prodajno tržište i da će se njena dominacija povećati zbog mirovanja najvećih evropskih tržišta, prenosi Index.

Prema istraživanju, postoji očigledna razlika između tradicionalnih tržišta i Kine budući da su kineski potrošači spremniji da prihvate alternativne pogonske sklopove nego evropski ili američki kupci.

Prema procenama, relativno uskoro će u Kini 80 odsto svih novih registrovanih vozila biti u potpunosti električna, hibridna ili vozila s gorivim ćelijama, a između 31 i 35 odsto u Evropi i SAD.

Sektor usluga nakon prodaje, uglavnom ovlašćeni servisi i prodaja zamenskih delova, iskusiće posebno naglašen pad u prodaji budući da električna vozila iziskuju manje održavanja. Takođe, sistemi za pomoć vozačima najnovije generacije smanjuju verovatnoću nesreća, kažu u Dilojtu .

Procenjuju da će postprodajni prihodi proizvođača do 2035. godine pasti za 10 odsto, uprkos porastu globalnog voznog parka za 50 odsto.

"Očekuje se da će evropski distributeri, koji su se s problemima u pogledu profitabilnosti suočili i pre pandemije koronavirusa, biti u najnepovoljnijem položaju u razdoblju nakon krize. Njihovo spašavanje neće biti jednostavan zadatak", kažu u Dilojtu.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #102 on: June 25, 2020, 07:40:30 am »



Gore je nego što su mislili: MMF predviđa još veći pad globalne privrede



Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio danas da će se globalna privreda suočiti sa dubljim padom nego što se ranije predviđalo.

Takođe, saopštili su i da će se javne finansije država znatno pogoršati usled nastojanja vlada da suzbiju negativne ekonomske efekte korona krize.

MMF sada procenjuje da će globalni pad ove godine iznositi 4,9 posto, u odnosu na pad od tri procenta, koliko je predviđao u aprilu, prenosi Si-En-Bi-Si.

"Pandemija COVID-19 imala je negativniji uticaj na ekonomsku aktivnost u prvoj polovini 2020. godine nego što je predviđano, a očekuje se da će i oporavak biti postupniji nego što je ranije prognozirano", navodi se u ažuriranom izveštaju MMF-a "Svetski ekonomski izgledi", objavljenom danas.

Fond je takođe oborio prognozu BDP-a za 2021, i sada očekuje stopu rasta od 5,4 procenta u odnosu aprilsku projekciju od 5,8 posto.

Ova finansijska institucija sa sedištem u Vašingtonu objasnila je da su naniže revidirane procene posledica mera socijalnog distanciranja koje će u zemljama verovatno ostati na snazi i u toku druge polovine godine, što pogađa produktivnost i lance snabdevanja.

Fond takođe predviđa da će globalni javni dug premašiti 100 procenata BDP-a u ovoj godini.

Prema osnovnom senariju MMF-a, globalni javni dug dostići će istorijski record u 2020. i 2021. godini, od 101,5 posto BDP-a, odnosno 103,2 procenta BDP-a, respektivno. Pored toga, prosečan ukupan fiskalni deficit će porasti na 13,9 odsto BDP-a ove godine, što je za 10 procentnih poena više u odnosu na 2019.

„Strmi pad aktivnosti praćen je katastrofalnim udarom na globalno tržište rada“, naveo je MMF, napominjući da će globalni pad radnih sati u drugom kvartalu verovatno biti ekvivalentan gubitku od preko 300 miliona radnih mesta sa punim radnim vremenom.

U ažuriranom izveštaju nisu date procene očekivanog pada u svim zemljama sveta pojedinačno, pa ni za Srbiju, već samo za vodeće svetske ekonomije.

Tako sada predviđa pad američke privrede od od 8,0 posto u ovoj godini, umesto pada od 5,9 procenata koliko je prognozirao u aprilu.

Fond takođe očekuje dublji pad evrozone, od 10,2 odsto u 2020. godini, a Brazilu, Meksiku i Južnoj Africi prognozira recesiju od 9,1, 10,5 i 8,0 posto, respektivno, navodi Si-En-Bi-Si.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #103 on: June 25, 2020, 07:56:14 am »



Nemačka privreda: "Verovatno najveći pad od kad postoji Savezna Republika"


Privreda posrće, a neka nemačka preduzeća u 2020. računaju s gubicima u trocifrenim milionskim iznosima.

Situacija je ozbiljnija nego što se u početku mislilo, ocenjuju eksperti koji savetuju nemačku vladu.

Pandemija koronavirusa daleko je od kraja. To pokazuje i situacija s kojom se suočava okrug Gitersloh u Severnoj Rajni Vestfaliji, kao i susedni okrug Varendorf. Samo što su mere uvedene zbog pandemije ublažene, nakon masovnog izbijanja zaraze u koncernu "Tenis" uveden je regionalni "lokdaun" i tek će da se vidi da li je to kraj.

Sve to je snažno pogodilo privredu u čitavom tom regionu. Živeti i privređivati u vremenima korone znači da morate da se nosite s velikom nesigurnošću. I to dugo. To veoma dobro pokazuje novo žarište, a na to upozorava i Savet ekonomskih eksperata koji savetuje nemačku vladu i procenjuje sveukupan privredni razvoj zemlje.

"Ako nam ne pođe za rukom da društvenom distancom održimo mali broj infekcija i ostanemo na ovom kursu ublažavanja mera kako bi se smanjila nesigurnost kompanija i domaćinstava, onda se mora računati s dužom slabom fazom", navode eksperti.

Oni polaze od toga da će konjuktura ove godine pasti za 6,5 procenata. Istovremeno, pad na nivou Evropske unije mogao bi da bude 8,5 odsto.

Privredni mudraci, kako se još taj Savet zove u nemačkoj, time su naniže, i to značajno, korigovali svoje prognoze s kraja marta. Oni govore o "verovatno najvećem padu nemačke privrede otkako postoji Savezna Republika".

Industrijska proizvodnja pala je na najnižu tačku u poslednjih 20 godina.

Savezno udruženje nemačke industrije (BDI) računa da će neke kompanije u ovoj godini zabeležiti dvocifrene, pa čak i trocifrene milionske gubitke.


Retko su prognoze bile ovako komplikovane

Da li to znači da je Savet eksperata u martu bio previše optimističan?

"Ne", odgovara Lars Feld, predsednik tog tela.

Savet je u martu imao suviše malo podataka i moguće scenarije zasnivao je na različitim pretpostavkama. Jedna od njih je bila da će "lokdaun“"da potraje pet nedelja.

"A to je prošlo veoma brzo", kaže Feld.

Pored toga, epidemija koronavirusa se u nekim zemljama razvila mnogo dramatičnije nego što se očekivalo.

"Spoljnotrgovinsko okruženje veoma se pogoršalo."

SAD će u ovoj godini morati da se suoče s padom konjukture od 6,1 odsto.

"To je najgora brojka u posleratnoj istoriji Sjedinjenih Država."

Kina će pak da zabeleži mali plus od 0,3 procenta. U EU, Francuska može da očekuje pad od 11 odsto, Španija 11,5, a Itallija 11,8 procenata.


Katastrofalan pad nemačkog izvoza

To ne znači samo da je izostala potražnja za nemačkom robom u inostranstvu, već i da su ometeni lanci isporuke.

Samo u proizvodnoj industriji, četvrtina isporuka dolazi iz inostranstva, naglašava ekonomistkinja Veronika Grim, koja je od nedavno u Savetu eksperata.

"Stoga je oporavak Evrope veoma važan za oporavak nemačke industrije."

Njen kolega Folker Viland se nada da će nemačka industrija krizu da vidi kao šansu i da će brzo sprovesti strukturne promene. Potražnja za nemačkim mašinama u SAD i Kini i pre krize se smanjila. Koncerni moraju da ulože više napora u razvoj digitalizacije.

"Samo oni koji budu sposobni da svoje sisteme prodaju digitalno, imaće prednost u budućnosti. Ne može se jednostavno reći – ma biće nešto. Tako se neće krenuti napred."


Milijarde za konjukturu

Savezna nemačka vlada usvojila je ogroman paket pomoći kako bi pomogla industriji, ali i drugim privrednim granama. Već je na raspolaganje stavljeno 130 milijardi evra. I PDV će, između ostalog, u narednih pola godine da bude smanjen sa 19 na 16 procenata, a tu su još i premije pri kupovini elektro-automobila, funansijske injekcije za porodice i opštine. Vladajuće nemačke partije CDU/CSU i SPD nadaju se da će na taj način podstaći potrošnju, što je hitno potrebno.

Za preživljavanje se posebno bore u turizmu i ugostiteljstvu. Udruženje ugostitelja "Dehoga" saopštilo je da smanjeni PDV neće osetiti njihove mušterije, jer je ugostiteljima taj novac neophodan za opstanak.

Savet eksperata ipak ne smatra da je to dramatično i polazi od toga da će polovina firmi postupiti tako.

"To je ekonomski podsticaj za kompanije koje povećavaju profit i jačaju solventnost", smatra Lars Feld.

Iako ekonomisti za sledeću godinu predviđaju privredni rast u visini od 4,9 odsto, privredna snaga koju je Nemačka imala pre krize neće moći da se dostigne pre 2022. – a i to samo ako ne bude drugog talasa i potpunog "lokdauna

Sve u svemu, ekonomski mudraci su zadovoljni paketom pomoći nemačke vlade.

"Više je svetla nego tame", tako to opisuje Lars Feld.

Savet smatra da su nova državna zaduženja neophodna, pa čak i ako značajno povećavaju kvotu zaduženja preko dozvoljene na nivou EU (60%). Procenjuju da bi to moglo da iznosi i više od 75 odsto.

A kada i kako će ti dugovi da budu vraćeni? Ni u kom slučaju prerano, savetuju eksperti. I naglašavaju da se to nikako ne radi kroz povećanje poreza.

"Fatalno" bi bilo i samo pričati o tom, kaže ekonomista Folker Viland. To bi, zaključuje, bilo kao da "čekićem udarite po tek isklijaloj nadi u privredni rast".

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #104 on: July 08, 2020, 10:12:42 am »



Najteži ekonomski pad od Drugog svetskog rata


Evropska komisija prognozira da će u drugom kvartalu ove godine ekonomija EU doživeti najteži pad od Drugog svetskog rata.

Predviđa se da će se BDP Evrozone smanjiti za 8,7 procenata ove godine, a porasti za 6,1 u 2021. godini. Kada je u pitanju EU 27, očekivani pad BDP u 2020. godini je 8,3, a rast 5, 8 procenata u narednoj godini.

Evropski komesar zadužen za ekonomiju Paolo Đentiloni predstavljajući letnju ekonomsku prognozu Evropske komisije ocenjuje je da je pandemija COVID19 pogodila evropsku ekonomiju više nego što je bilo očekivano. Đentiloni dodaje da je put ka privrednom oporavku u Evropi , ali i celom svetu, i dalje nesiguran prvenstveno zbog novih žarišta infekcije koje zathevaju ponovno uvođenje vanrednih mera i mera zatvaranja.

"Realni globalni BDP van EU očekuje pad od više od 3 procenta u prvom kvartalu ove godine dok će drugi kavartal biti mnogo teži na globalnom nivou jer je većina zemlja tada uvela mere zatvaranja", kaže Đentiloni.

U Evropskoj komisiji navode da su izvesna poboljšanje u ekonomskim aktivnostima već je primećena krajem juna i početkom jula.

Istovremno ocenjuje se da su primetne razlike među zemljma članicama kada je reč o ekonomskom padu, ali i oporavku.

"Sve zemlje članice će imati pad u ekonomiji i oporavak u 2021. godine, ali i postoje velike razlike između recesija i oporavka među članicama što je zasnovano na različitim ekonomski strukturama i posledicama pandemije", navodi Đentiloni.

Značajan ekonomski pad u 2020. godini očekivan je za Francusku, Italiju i Španiju, dok se manji predviđa za Nemačku, Holandiju i Poljsku. Očekuje se da će Nemačka u ovoj godini zabežiti pad BDP od 6,3 procenta, a da se u 2021. godini očekuje oporavak nemačke privrede za 5,3 procenta

Istovremeno, Komisija predviđa pad francuske ekonomije 10,6 procenata BDP, a zatim i rast 7, 6 procenata u 2021. godini.

Za Italiju je očekivan pad BDP 11,2 procenta u 2020 i rast od 6,1 u 2021. godini.

U Briselu očekuju da će inflacija u članicama Evrozone ostati relativno niska ove godine (0,3 procenta), a da će se malo povećati 2021. godine (1,1 procenat).

Kada je reč o tržištu rada, u Evropskoj komisiji navode da se značajno manji broj radnih časnova tokom trajanja pandemije nije pretvorio u veliki broj nezaposlenih u EU.

"Povećanje broja nezaposlenih je, za sada, relativno malo u odnosu na snažni pad ekonomskih aktivnosti što razlikuje EU od ostatka sveta, posebno SAD", naglašeno je u Evropskoj komisiji.

izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 [7] 8 9 10   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 22 queries.