PALUBA
March 28, 2024, 02:17:30 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 [8] 9 10   Go Down
  Print  
Author Topic: Utjecaj pandemije COVID-19 na svjetsku ekonomiju  (Read 32372 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #105 on: July 08, 2020, 11:43:52 am »


U EU lažu isto k`o Vučić! Otkuda im projekcija da će u 2021. imati toliki rast, kad smo tek na početku opšte krize i niko nema pojma kada će se i kako završiti? Što se tiče trajanja pandemije, ja na žalost ne vidim osnovanije procene nego otvoriti Novi zavjet Gospoda našega Isusa Hrista - Otkrovenje Jovanovo. Druge nauke koja može dati odgovor za sada nema! Znači... tri godine, a tek je pola godine prošlo.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #106 on: July 13, 2020, 08:23:15 am »



"Evrozoni preti raspad"


Recesija koja je posledica virusa korone postaje sve dublja, preti čak i raspad evrozone, izjavio je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.

On je ovo izjavio u intervjuu "Veltu".

Đentiloni je naglasio da ekonomije Italije, Francuske i Španije padaju za 10-11 odsto, a Danske, Poljske, Švedske ili Nemačke – za 4-6 odsto.

"Poslednji ekonomski podaci upozoravaju: recesija je dublja, nego što se očekivalo, ekonomski razvoj država u evrozoni postaje neravnomerniji, nego što je prognozirano u proleće. To o čemu smo uvek upozoravali se potvrđuje: recesija zbog kovid-19 preti raspadu evrozone", rekao je evropski komesar.

Po njegovim rečima, države EU treba u najkraćem roku da dogovore plan obnove ekonomije radi jačanja poverenja u nacionalnu ekonomiju.

Ranije je Evropska komisija predstavila predlog osnivanja fonda za spasavanje EU u visini od 750 milijardi evra. Kako je planirano, države-članice Unije će dobiti pomoć u vidu grantova (do 500 milijardi evra). Ovaj predlog će Evrokomisija podneti državama članicama EU i Evropskom parlamentu. On se može i menjati, prenosi Sputnjik.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #107 on: July 13, 2020, 09:58:25 am »



Ekonomija kakvu smo poznavali nestaje:
Mučna nova era turbo nejednakosti



Ekonomija kakvu smo poznavali pre pandemije nestaje.

Mnogo je verovatnije da ćemo svedočiti jednom razbijenom ekonomskom pejzažu, nego da će sve ponovo biti kao što je bilo pre šoka koji je donio koronavirus, prenose Vijesti.

Šta god da se desi, pandemija će stvoriti novu verziju normalnosti, s novim obrascima ekonomskog vlasništva. Jedna od jasnih opasnosti s kojima ćemo se susresti nakon kovida-19 je pojačana nejednakost: mnoga mala i srednja preduzeća će verovatno bankrotirati, što će većim firmama dozvoliti da se konsoliduju.

Vlasnici krupnog kapitala, koji čekaju da uskoče, će prigrabiti imovinu na prinudnim rasprodajama po bagatelnim cenama. Odgovor Banke Engleske na ovo je bio da otvori slavinu novca za kvantitativne olakšice.

One bi bogate mogle učiniti još bogatijim, ali bi se njima malo učinilo za povećanje potrošnje ili podršku svakodnevnoj ekonomiji malih preduzeća.

Britanska ekonomija nakon kovida-19 bi se mogla pretvoriti prosto u jednu ružniju, iskrivljeniju verziju današnjeg sistema nejednakosti.

Zemlja srlja u takozvani "Amazon oporavak", u kojem će korporativne zveri držati još veći udeo tržišta, milijarderi postajati još bogatiji (i brojniji), a nejednakost skočiti do neslućenih razmera.

Kao i nekoliko drugih korporativnih giganata, biznis kompanije Amazon je proširen tokom ove krize. Od početka aprila, cena deonica im je skočila za više od 50 odsto, a osnivač Amaziona Džef Bezos uvećao je bogatstvo za preko 30 milijardi dolara samo tokom pandemije.

Svetska klasa milijardera nikada nije tako dobro prošla. Vlada mora da obezbedi oporavak svima, ne samo bogatima.

Veliki deo odgovora leži u blokiranju korporativnog konsolidovanja i predatorskog pripajanja preduzeća, što bi sprečilo otkup cele ekonomije putem finansijske poluge.

Ovo bi se moglo organizovati u formi javne holding kompanije, koja bi imala mandat da direktno podrži mala i srednja preduzeća koja su zapala u nevolje tokom perioda koronavirusa i da spreči uništenje onog što je ostalo od lokalnih malih preduzeća.

Ove mere treba usmeriti na preduzeća koja su pre pandemije bila u plusu i koja imaju šansu da opet posluju pozitivno kada prođe kriza. Kasnije, kada se za to steknu uslovi, ova holding kompanija bi mogla ponovo da pokrene mnoge od spasenih preduzeća tako da budu u vlasništvu radnika ili zajednice, ili kao društvena preduzeća koje pokreće zajednička misija.

Jedno demokratsko društvo ne može da se razvija pod uslovima neobuzdane nejednakosti i biće dodatno ugroženo u ekonomiji u kojoj se bogatstvo i moć budu dalje usko koncentrisali.

Jedina alternativa nepravednom oporavku je da se iskoristi moć države da se zaštite manje firme i stvori demokratskija ekonomija u kojoj su vlasništvo nad imovinom i ekonomska korist bolje raspodeljeni.

Ako su se ovakvi potezi pravili da se spasu giganti, zašto se isti princip ne bi primenio na mala preduzeća? Nema ništa kratkovidije od spasavanja avio kompanija, dok se za to vrijeme ignorišu lokalne firme, uključujući i one koje su neophodne kako bi se stvorila održivija ekonomija za budućnost.

Novi "Novi sporazum" možda zvuči ambiciozno, ali ambiciozna akcija nam je jedina nada da izbegnemo budućnost koju će posedovati korporativni monstrumi. Istorija nas uči da nam je potrebna intenzivna intervencija države. Ogromna moć države je upotrebljena da se ekonomija stavi na aparate tokom nezapamćene kovid-19 izolacije.

Sada istu tu moć treba iskoristiti da se osigura da od ekonomskog oporavka nema koristi samo malobrojna elita, kao što je prečesto bio slučaj s krizama u prošlosti.

Umesto ulaska u mučnu novu eru turbo-nejednakosti, oporavak bi mogao da bude prilika da se izgradi bolja ekonomija.

Ali to će se desiti jedino ako mi to zahtevamo.


Lekcija iz istorije

Ovde se nešto može naučiti i iz istorije.

Sličan potez je napravljen tokom ekonomske krize u SAD 1930-ih. Na čelu s Frenklinom Ruzveltom, državnoj holding kompaniji pod nazivom Korporacija za finansijsku rekonstrukciju (RFC) dozvoljeno je da pripoji propala preduzeća dok se ne stvore uslovi da se ona ponovo pokrenu po oporavku od Velike depresije.

RFC, jedan od pokretača „Novog sporazuma“ (New Deal), postao je ne samo najveća banka u SAD, već i najveći investitor u zemlji.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #108 on: July 21, 2020, 07:30:07 am »



Lideri 27 zemalja članica EU postigli sporazum u Briselu o ekonomskom oporavku Unije


Nakon višednevne, maratonske, sednice postignut je plan za oporavak i višegodišnji zajednički budžet u iznosu od 1.824 evra, za period od 2021. do 2027.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel kaže da su se "teški pregovori u teška vremena" završili dobro za svih EU 27 članica i naorod Evrope.

On navodi da je dogovoreno da evropski budžet u narednih sedam godina bude podržan sa 1.074 milijarde evra uz 750 miljardi evra koje će biti mobilisane za oporavak ekonomija.

"Ovo je dobar i jak dogovor. Pokazali smo kolektivnu odgovornot, solidranost, kao i veru u zajednićku budućnost. Verujem da će se na ovaj dogovor gledati kao na odlučujući momenat na evropskom putu koji će nas lasnirati u budućnost", poručio je Mišel nakon četvrte noći pregovora EU lidera u Briselu.

Šarl Mišel kaže da je novim dogovorom "prvi put u istoriji EU" budžet snažno povezan sa klimatskim ciljevima, a vladavina prava je postala odlučujući kriterijum za potrošnju iz budžeta.

"Pokazali smo da magija evropskog projekta nastavlja da živi, jer čak i kada neko pomisli da je nešto nemoguće, uvek postoji mogućnost da se dođe do rešenja, uz pomoć poštovanja i želje da se radi zajedno, prepbrode prepereke i zajedno krene u budužnosti", poručio je Mišel iz Brisela.

On je naglasio da politički lideri imaju odgovornost da odgovore na još nedoživljenu krizu pandemije COVID19 koja je odnela 600 hiljada života i koja nastavlja da utiče na život svih.

"Mi imamo različita mišljenja i pritupe, ali smo poslali snažu poruku svetu i Evropljanima da delimo iste vrednosti i da možemo da odgovorimo snažno kada je potrebno", zaključio je Mišel.


Šta kaže Merkelova

Nemačka kancelarka Angela Merkel ocenila je da je "EU sposobna da deluje zajednički, čak i u periodu najveće krize, kao i da je spremna da primenjuje nova rešenja u neuobičajenim okolnostima.

"To je važan signal koji šaljemo i izvan granica EU, da su zemlje članice, iako svaka zabrinuta na drugačiji način, sposobne da preduzmu akciju", izjavila je Merkelova, prenosi Rojters.

Merkel je to rekla na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim predsednikom Emanulom Makronom.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #109 on: August 19, 2020, 06:22:04 pm »



Desetine miliona Amerikanaca pred prinudnim iseljenjem


Skoro 40 miliona Amerikanaca je u opasnosti da bude prinudno iseljeno iz svojih domova do kraja godine, objavio je Glas Amerike (VoA).

To je direktni rezultat ekonomskog pada i masovnog gubitka radnih mesta uzrokovanog pandemijom.

Naime, federalna pomoć za nezaposlene je istekla krajem jula i članovi Kongresa još nisu doneli odluku o njenom produženju. Pojedini eksperti predviđaju da će kriza sa nekretninama zbog pandemije biti još gora.

Milionima Amerikanaca, koji su izgubili posao zbog pandemije, preti prinudno iseljavanje iz stanova, dok se ekonomska situacija i dalje pogoršava zbog širenja virusa, piše VoA.

"Da li ću izgubiti stan? To je za mene pitanje života i smrti", kaže Tijana Koldvel, kojoj preti prinudno iseljenje.

Tijana i njena porodica su već jednom izbačeni iz stana 2019. godine, kada je izgubila posao i lečila se od raka jajnika.

Nezaposlena i jedva u stanju da plati kiriju, Koldvel je organizovala protest sa grupom "KC stanari", koja se zalaže za pristupačne cene stanova u Kanzas Sitiju, u Misuriju, u kojem je stambena kriza postojala i pre pandemije.

Sada je gotovo 50 odsto građana koji iznajmljuju stanove u toj američkoj državi u opasnosti da bude prinudno iseljeno jer ne mogu da plate kiriju.

"U Misuriju smo već imali desetine hiljada ljudi koji su izdvajali više od 50 odsto svojih prihoda za stanarinu i pre pandemije, a sada su stotine hiljada nezaposlene što znači da je ovo za radničke porodice nepremostivo”, ističe direktorka grupe "KC stanari" Tara Raghuver.

Mnogi Amerikanci primaju državnu i federalnu finansijsku pomoć za nezaposlene. Međutim, federalna pomoć od 600 dolara nedeljno je istekla u julu, zbog čega milioni građana nisu u stanju da plate račune ili kiriju.

"Stoga će ljudi biti u dubokoj krizi kakva nije zabeležena ranije", upozorava Tara Raghuver.

Aktivisti koji se bave stambenim pitanjima apeluju da se oproste kirije ili da se produži moratorijum na prinudno iseljenje što je pitanje koje je komentarisao i predsednik Donald Tramp.

"Potpisujem uredbu kojom nalažem Sekretarijatima za stambena pitanja i urbani razvoj, i zdravstvo, kao i Centrima za kontrolu bolesti da obezbede da stanari i vlasnici nekretnina mogu da ostanu u svojim domovima", rekao je Tramp na konferenciji za novinare 8. avgusta.

Međutim, stručnjaci za stambena pitanja ocenjuju da Trampova uredba ne daje nikakve jasne direktive vladinim agencijama da preduzmu takve mere.

"Svi moramo da se ujedinimo i borimo se da Kongres učini nešto ovim povodom, ne samo da kratkoročno reši aktuelni problem, već da dugoročno reši pitanje zarada i stambenog smeštaja", smatra Đina Kijala iz nevladine organizacije "Hartlend centar za radna mesta i slobodu".

Kijala takođe ohrabruje stanodavce da pregovaraju sa svojim stanarima kad god je to moguće. Međutim, pošto je 40 odsto stanova za izdavanje u vlasništvu pojedinih porodica mnoge od njih ne mogu da apsorbuju gubitke zbog neplaćenih kirija.

Keti Filips iz Severne Karoline zarađuje od izdavanja deset stanova. Jedna od stanarki ne plaća kiriju.

"Ona je samohrana majka i ne želim da je prinudno iselim u ovoj situaciji. Ponudila sam joj da tri meseca plaća samo 50 odsto kirije bez obaveze da kasnije to nadoknadi. Morate biti saosećajni”.

Tijana Koldvel se slaže.

"Oba puta kada sam bila prinudno iseljena osetila sam to kao lični napad, jer nisam uradila ništa pogrešno”.

izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #110 on: August 19, 2020, 07:42:56 pm »


Obično u SAD nije reč o "neplaćanju kirije" - zakupnine, već o neplaćanju rate za stambeni kredit - hipoteku (mortgage), jer većina Amerikanaca otplaćuje kredit za stan/kuću u kojoj žive. Brojke su svakako zastrašujuće i ne znam kako će se taj problem rešavati, jer je reč o milionima ljudi koji su izgubili posao, osiguranje, itd. Poznata je izreka u SAD da je "prosečan amerikanac na korak od toga da postane beskućnik".
Logged
torpedo011
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 222


« Reply #111 on: January 19, 2021, 09:45:48 pm »

Последњих дана сам размишљао о свему овоме и желим да то изнесем овде.

Скоро сам сазнао да ће потврда о вакцинацији бити издата у виду "кју-ар кода" или да се она већ тако издаја у иностранству. Не знам да ли је то истина и да ли је проверено 100%, али ако јесте, онда може да представља проблем. Зашто? QR је врста неког електронског или дигиталног записа/трага за чије очитавање је неопходан неки дигитални читач, односно мобилни телефон или тако нешто. Према ономе што се најављује, у будућности ће људима бити потребна та потврда да би могли да учествују у јавном животу и да иду у јавне установе као што су пошта, суд, полиција, општина, школа итд. Дакле неће бити могућ нормалан живот без тога, ако се то усвоји. Ако неко, ко стоји на улазу у установу, има овлашћење да очитава кодове, онда та установа или чувар могу да складиште податке ко је ушао, а ко изашао, а сам унос у базу података би био аутоматски. Шта то значи даље? Значи да би онда могли да прате кретање људи од тачке А до тачке Б или барем да прате већи део дневне путање сваког појединца.

Већ сад постоје камере на свакој раскрсници или се постављају. Те камере, осим што прате ко вози жутом траком и ко прекорачује брзину, могу да прате кретање возила као и да виде да ли је возило регистровано или није. Уз кју-ар кодове контрола и праћење ће бити још потпуније.

Вратио бих се на 2001. годину и закуцавање авиона у торњеве у Њујорку. Тада је донет низ мера, односно закона за борбу против тероризма. Не може течност у авион, мора скидање до голе коже и претрес, прати се новац који се пребацује са рачуна на рачун, не може да се плаћају велики износи у готовом новцу, мора рачун да се отвара за скоро сваку ствар итд. Тероризам више нико не помиње, нема више Бин Ладена, нема више антракса у ковертама, али сви ти закони и све те мере су остале на снази. Проток новца је данас врло лако контролисати и све се одвија преко банака и текућих рачуна. Поједине земље чак разматрају да укину готов новац и да све пређе на плаћање путем каритца и рачуна.

Слушајући разне људе и разне медије, нама најављују да ћемо морати да се вакцинишемо на шест месеци или више пута у неколико година. Говоре да ће људи који су прележали вирус морати да приме вакцину. Ако је то тако, онда постоји могућност да трајно задрже контролу над људима и да прате ко је када ушао у коју установу или који објекат.

Чињеница је да када се неке мере усвоје, оне остају трајно без обзира што је разлог њиховог доношења нестао или је ослабио до те мере да је бесмислено одржавати то на снази. Ја се надам да ово што говорим неће заживети и да се неће обистинити.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #112 on: January 19, 2021, 10:23:30 pm »

Sporna je aplikacija za Kovid, sporno je QR koda za testiranje.. a ako imaš pametni telefon na izvolite daješ sve svoje podatke MS, google, FB, twitter, snapchat instagram i sve ostalo..

Kako misliš da čika google crta gdje je u prometu gužva kdje nije? Pa preko pametnog telefona, i to se ne da isključiti.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #113 on: January 20, 2021, 07:10:43 am »

Kako misliš da čika google crta gdje je u prometu gužva kdje nije? Pa preko pametnog telefona, i to se ne da isključiti.

Ако користиш Андроид...
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #114 on: January 20, 2021, 07:19:27 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 00123.jpg (191.94 KB, 1117x1600 - viewed 8 times.)
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #115 on: January 20, 2021, 08:50:06 am »

Ако користиш Андроид...

i za iOS je isto.. :/
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #116 on: January 20, 2021, 10:10:04 am »

Ovo je jedna od ponuđenih opcija.

The Swiss electronic vaccination record
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #117 on: January 20, 2021, 04:31:10 pm »

MAHNI, PRISLONI I PLATI
VIDEO: DENIS PERIŠA JE PRVI HRVATSKI CYBERPRST 'Ugradio sam čip u ruku. Njime plaćam račune, otključavam vrata...'


Jos ubacis korona propusnicu i citav svijet je tvoj.  Grin

poz.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #118 on: January 20, 2021, 04:50:56 pm »


Кад криминалцима падне напамет да одсецају руке како би приступили тамо где "чиповани" држе драгоцености, онда се више нико неће чиповати...
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #119 on: January 20, 2021, 05:09:04 pm »

Ne ide to bas tako  Grin ima i pin zastita, kao kartica samo nije u dzepu.

poz.
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 [8] 9 10   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 23 queries.