Trenutno po meni znanim podatcija (šta vidio
), postoje 3 veči igrači, Huawei, Ericsson i Nokia (i još par drugih, manjih, ali dosta nebitnih za Evropu )
Od 2 G pa nadalje, postoje standardi, koje pišu proizvođači, operateri, p ase jih onda usvoji u ITU ( International Telecommunication Union). I onda proizvođači rade po tim standardima.
Po mojim iskustvima, osnovne funkcije svi podržavaju. Bitna razlika između evropskih proizvođača (Nokia, Ericsson) i istočnih (Huawei, Samsung, ZTE) je ta, da istočni imaju malo more opcija i funkcija (koje cijelo vrijeme dorađuju) dok Evropski imaju manje, ali kad imaju funciju, ona jim radi. Svakako to znači da koristnik ne vidi razliku između upotrebe.
Ono što večina ljudi ne razume, je to, da 5 G nije nadgradnja 4G mreže, nego ima novi koncept, u kojemu je klasična mobilna samo dio priče.
Pored klasične mobilne telefonije (govor, podatci), u 5 G se uvodi i samovozeči auti, ono što sada znamo kao IoT (svet stvari, senzori svuda, frižider, radiatori, brojači elektrike, senzori na radiatorima, štekeri itd, senzori napunjenosti kanti za smeče), onda zdravstveni senzori, a i na kraju krajeva senzori za životinje ako treba.
Kažu da slika kaže više od riječi.. par upotreba 5G
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
i spektar 5 G.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tu se lome koplja, jer ljudi ne razumijju. "Problematične" ili bolje rečeno frekvence koje mogu biti sporne su od 26 GHz pa naviše. Spodni band, je isti kao i do sada (800MHz - 5 GHZ) i tu se u prvom koraku radi 5G.
I još jedna sitnica, niže frekvence su bolje z apokrivanje prostora a imaju manje brzine u sebi (bandwith) dok su više frekvence, koje nose puno brzine a doseg imaju vrlo mali.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]