PALUBA
March 29, 2024, 12:15:34 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Američki dalekodometni raketni sistem PVO "IM-99 CIM-10 Bomarc"  (Read 2289 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« on: November 22, 2020, 02:37:56 pm »


*UVOD

Jedan od najintrigantnijih i možda i najsloženijih hladnoratovskih PVO sistema u svetu, svakako je bio američki raketni sistem PVO "IM-99 CIM-10 Bomarc".
Na više načina, radilo se o avangardi razvoja PVO sistema. Od prvog pravog računara, preko aktivnog radara u glavi rakete, preko veoma složenog i kompleksnog sistema otkrivanja, javljanja i navođenja do činjenice da se suštinski radilo o prvoj "bespilotnoj letelici" sa radio-komandnim upravljanjem koja je mogla nositi i konvencionalnu i nuklearnu bojevu glavu.
Zašto je sistem dobio nadimak "Slomljena strela"?

Inicijalni sistem je "IM-99A CIM-10A Bomarc" sa raketom CIM-10A sa konvencionalnom bojevom glavom težine 450 kg ili nuklearnom bojevom glavom 7-10 kilotona.
Domet rakete je bio do 320 km, dužina rakete 14,2 metara i težina 7000 kg i proizvedeno je ukupno 269 projektila "CIM-10A".
Unapređeni sistem je "IM-99B CIM-10B Bomarc" sa raketom CIM-10B sa isključivo nuklearnom bojevom glavom 7-10 kilotona.
Raketa je imala jači buster i poboljšan je marševski (krstareći) motor pa je domet raketa povećan na 710 km. Dimenzije rakete su gotovo jednake, a proizveden je 301 projektil "CIM-10B".
Sistem "IM-99 CIM Bomarc" uveden u sistem odbrane SAD i Kanade 1959. godine, a poslednji sistem je povučen u prvoj polovini 1972. godine....


Izgled raketnog položaja sistema "IM-99 Bomarc":

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Raketni položaj projektila CIM-10.jpg (58.33 KB, 746x599 - viewed 10 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #1 on: November 22, 2020, 02:43:49 pm »

Funkcionisanje sistema detekcije (NORAD)

Kod sistema "IM-99 CIM-10 Bomarc", pored raketa, posebno me zainteresovalo samo funkcionisanje sistema detekcije, upozoravanja, uzbunjivanja i reakcije na pretnju iz vazdušnog prostora.
Na prvom mestu je komandno mesto za vazdušno-kosmičku odbranu na nivou SAD-a i severne Amerike, a to je NORAD.

NORAD je formiran dogovorom SAD-Kanada 12.05.1956. godine za zadatke :
- detekcija i upozoravanje na napad na severnu Ameriku, vazdušnim putem, strateškim balističkim projektilima i objektima iz Zemljine orbite
- kontrola i odbrana vazdušnog prostora iznad SAD i Kanade
- saradnja i pružanje informacija nižim nivoima komandovanja

NORAD je koristio u svom radu sistem SAGE - (Semi Automatic Ground Environment) Poluatomatsko zemaljsko okruženje - koje je opet bilo organizovane u manje ili veće centre.

SAGE je bio poluautomatski komandni centar aktivnih mera protivvazdušne odbrane SAD-a, baziran na prvoj američkoj vojnoj kompjuterskoj mreži. Sistem je uspostavljen Jula 1958. godine od strane IBM-a uz saradnju Tehnološkog Instituta iz Masačusetsa.

Poluautomatski komandni centar SAGE je obuhvatao:
- centralizovanu automatsku obradu podataka dobijenih od raznih izvora detekcije i osmatranja sistema protivvazdušne odbrane
- identifikacija, prepoznavanje svojih prijateljskih i stranih neprijateljskih objekata u vazdušnom prostoru
- pružanje aktuelnog uvida u stanje u vazdušnom prostoru i stanje i spremnost pojedinih elemenata sistema PVO
- navođenje jedinica sistema PVO na neprijatelja u vazdušnom prostoru
Sistem je bio organizovan za celu kontinentalnu SAD, kroz tri Zone i unutar svake Zone više Sektora. Unutar svakog Sektora bilo je više Pod-Sektora.
U centru komandnog sistema za svaki Sektor i Pod-Sektor, nalazio se IBM AN/FSQ-7 Specijalizovani američki vojni i mornarički kompjuter. Svaki takav kompjuter je imao svog "dvojnika" ili "parnjaka" radi neprekidnosti u radu u vanrednim slučajevima.

Kompjuteri u samim Sektorima i Pod-Sektorima su bili uvezani elektronskim putem za centralni kompjuter i vršili su proračune u realnom vremenu kako su novi podaci pristizali.
Podaci neophodni da se proceni situacija u vazdušnom prostoru i prepoznaju i identifikuju objekti u vazduhu, dolazili su iz 13 izvora među kojima su:
- radarske stanice VOJIN velikog dometa
- radarske stanice za merenje visine ciljeva
- radarske stanice malog dometa
- radarske stanice i senzori civilnog i vojnog vazduhoplovstva
- radarski podaci sa udaljenih radarskih linija ranog upozoravanja, koje su bile razmeštene na krajnjem severu Arktika i Aljaske, kao i na Grenlandu, Islandu i Farskim Ostrvima, tzv. "DEW Line radars"
- podaci sa radarskih stanica na improvizovanim platformama (npr. naftnim) na moru "Texas Towers"
- podaci sa radarskih sistema na ratnim brodovima i avionima za osmatranje i izviđanje

Koristeći podatke iz ovih izvora, kompjuter brzo kreira i osvežava dinamički prikaz u vazdušnom prostoru iznad velikog prostora SAD-a, zahvaljujući radu velikog broja radarskih stanica.
U istom trenutku, kompjuter i predlaže optimalne mere u sistemu PVO koje bi trebalo preduzeti radi odbrane od neprijatelja iz vazdušnog prostora.
Sistem SAGE omogućava i prenos podataka o stanju u VaP-u lovačko-izviđačkoj avijaciji koja tako lakše vrši praćenje ciljeva koji se približavaju zoni odbrane i navođenje lovačko-presretačke avijacije na ciljeve koji su ušli u zonu dejstva, da mogu lakše uočiti pretnju i lansirati rakete vazduh-vazduh.
Takođe, što je i naša tema, sistem SAGE navodi PVO rakete velikog dometa iz sistema IM-99 CIM-10 Bomarc!
Pretpostavke za uvođenje u borbeno dežurstvo sistem PVO IM-99 CIM-10 Bomarc su bile maksimalno iskorištenje odbrambenih kapaciteta Komandnog mesta za vazdušno-kosmičku odbranu SAD-a, NORAD-a.
U skladu sa tim sistem je u potpunosti uvezan u radarsko-komandno-informacioni sistem NORAD-a i poluatomatski sistem aktivnih mera PVO SAD-a SAGE.


Komandni centar NORAD u Čejen planinama:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Komandni centar NORAD u Čejen planinama.jpg (82.83 KB, 640x512 - viewed 5 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #2 on: November 23, 2020, 06:04:13 pm »

Funkcionisanje sistema SAGE

Objasniti rad sistema SAGE - Poluautomatsko zemaljsko okruženje, bi bukvalno značio objasniti kako je tada funkcionisao američki NORAD i veoma je složen i težak proces.
Dakle...osmatranje, detekcija i identifikacija ciljeva u VaP-u vršena je pomoću radara za rano upozoravanje velikog dometa i to po vremenskim fazama: AN/FPS-8 + 2 AN/FPS-6 (visinci), kasnije unapređeni AN/FPS-24 i AN/FPS-35 + 2 AN/FPS-90 (visinci), zatim radarima DEW linija za rano upozoravanje FPS-19, kao i radarima kratkog dometa za popunu mrtvih uglova radara ranog upozoravanja FPS-14 i kasnije unapređeni FPS-18.
Zavisno od Centra SAGE, bilo je i drugih vrsta radara različitih namena.
Takođe, podaci su stizali i od meteoroloških civilnih radara, vizuelnih osmatračnica, podaci sa radara ratnih brodova i improvizovanih morskih platformi i ostalih izvora....
Svi ti radari bili su opremljeni SAGE data link opremom za povezivanje i predaju podataka u Centar SAGE sa kompjuterom AN/FSQ-7 koji je srce sistema.
Radari ranog upozoravanja velikog dometa bili su opremljeni predajnom opremom AN/FST-2, a radari popune mrtvih uglova kratkog dometa opremom AN/FST-1.
Ta navedena oprema je služila da digitalizuje podatke sa radara velikog dometa i radara kratkog dometa i u takvoj formi ih preda digitalnom prijemniku Centra SAGE u računar AN/FSQ-7.
Kada računar AN/FSQ-7 primi podatke o neprijateljskim ciljevima, donosi odluku šta je najbolje aktivirati u sistemu protivvazdušne i kosmičke odbrane SAD-a.
Ako se odluči za primenu dalekometnih raketa-presretača IM-99 CIM-10 Bomarc, onda podatke u digitalnoj formi šalje na Glavnu raketnu stanicu sistema Bomarc. Lansiranje raketa-presretača se vršilo daljinski iz Centra SAGE, a postojala je opcija i iz Glavne raketne stanice, koja je u osnovi imala zadatak pripreme raketa za lansiranje i proveru gotovosti. Raketa-presretač se na inicijalnom i srednjem delu putanje navodi sa zemlje iz automatskih predajnih centara veze koji komuniciranju sa SAGE primopredajnom opremom na samoj raketi-presretaču.

Kada bi se raketa-presretač približila cilju na 16 km, aktivirao bi se u raketi-presretaču "CIM-10A" aktivni radar AN/DPN-34 kod sistema IM-99A odnosno pulsni Doplerov tragač AN/DPN-53 kod sistema IM-99B i rakete-presretača "CIM-10B" i preuzeo vođenje rakete do cilja.
Treba znati da su i sistemi Nike/Ajax i Nike/Hercules takođe bili uvezani u sistem SAGE, uz razliku da su se radarski sistemi koji su opsluživali pukove Nike na osnovu podataka iz sistema SAGE, usmeravali ka ciljevima i zatim sami, pod budnim okom i kontrolom operatera iz pukovskog Centra za upravljanje vatrom ostvarivali zahvat, lansiranje i navođenje raketa na cilj, za razliku od IM-99 Bomarc. Dakle upravljanje vatrom i vođenje raketa se obavljalo od strane operatera iz pukovskog Centra za upravljanje vatrom uz pomoć sopstvenih pukovskih radarskih sredstava praćenja cilja i praćenja i navođenja raketa.
Ovo je otprilike najjednostavnije moguće što sam uspeo da objasnim princip rada sistema IM-99 CIM-10 Bomarc i Nike/Ajax/Hercules u sistemu SAGE...
Sistem SAGE je zaista bio monumentalan poduhvat uvezivanja i povezivanja velikog broja položaja sa enormnom mrežom telefona, modema, teleprintera, računara i ostale opreme koja je korištena u tom vremenu.


Komandno mesto SAGE, Vazdušna baza Peterson, Kolorado:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Osmatranje, detekcija i identifikacija ciljeva u VaP-u vršena je pomoću radara za rano upozoravanje velikog dometa.

Ovde na slici vidimo: Osmatrački radar AN/FPS-8 pod kupolom i 2 AN/FPS-6 radara za merenje visine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Osmatranje, detekcija i identifikacija ciljeva u VaP-u, vršena je i sa veoma udaljenih lokacija poput radarskih stanica na improvizovanim platformama (npr. naftnim) na moru "Texas Towers":

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Komandno mesta SAGE Colorado.jpg (46.96 KB, 504x370 - viewed 3 times.)

* AN FPS- 8 i AN FPS- 6.jpg (43.92 KB, 795x407 - viewed 1 times.)

* Texas Towers.jpg (157.89 KB, 800x647 - viewed 2 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #3 on: November 23, 2020, 08:11:02 pm »

Sistem vođenja i kontrola leta projektila-presretača IM-99 Bomarc

Vođenje i kontrola leta projektila-presretača IM-99 se postiže uz pomoć zemaljske opreme za kontrolu i vođenje, koja funkcioniše zajedno sa elektronskom opremom koja se nalazi u samom projektilu-presretaču.
Zemaljska oprema za kontrolu i vođenje je najčešće funkcionisala u okviru sistema SAGE (polu-automatsko zemaljsko orkuženje). SAGE je odgovorana za zadatke vazdušnog osmatranja, identifikacije ciljeva, planiranje dejstava i oružja i oruđa za dejstvo.
Za sistem IM-99 Bomarc, SAGE obezbeđuje i pruža pred-lansirne pripremne komande, praćenje ciljeva i projektila-presretača iz sistema Bomarc, kao i vođenje u srednjem delu putanje projektila-presretača i predviđanje odnosno određivanje tačke/vremena početka poniranja (ulaska u završnu fazu) i uključivanja aktivnog radara projektila-presretača.
Pozicija, odnosno koordinate cilja, dobijaju se od osmatračko-akvizicijskih radarskih stanica, dok se podaci o položaju projektila-presretača IM-99 dobijaju korištenjem radarskog pitača standarda Mark X.

Direkcioni centar SAGE koji sadrži kompjutersko-računarski uređaj AN/FSQ-7 je centralna i ključna tačka za prijem podataka o cilju sa različitih osmatračko-akvizicijskih radarskih stanica kao i podataka o položaju projektila-presretača u prostoru posredstvom radarskog pitača standarda Mark X i odgovarača u samom projektilu koji je kompatibilan sa sistemom SAGE i na osnovu toga za izračunavanje i slanje u Operativni centar Raketnog Puka IM-99 Bomarc svih potrebnih podataka i komandi po opisu koji sledi u nastavku teksta, dok se komande za korekciju leta prema projektilu-presretaču šalju preko antenskih predajnika GAT (ground to air transmiter).
Kod sistema GAT, obično su se koristile 2 antenska predajnika sa kružnim zračenjem u horizontalnoj ravni, ali sa znatno užim zračenjem u vertikalnoj ravni i 1 komplet sa više usmerenih antenskih predajnika koji su zračili znatno uže u određenom pravcu sa ciljem da se što više usmeri zračenje radio-talasa, jer što je uži ugao zračenja to se šalje jači signal (ili prima u drugim primerima sličnih antena)....
Oba antenska sistema su, naravno, bila uvezana u sistem SAGE...

GAT predajne antene sistema SAGE, za upravljanje letom projektila-presretača iz sistema "Bomarc":

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* GAT predajne antene.jpg (38.54 KB, 600x515 - viewed 2 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #4 on: November 23, 2020, 08:12:44 pm »

IBM AN/FSQ-7 (AN/FSQ-7) je profesionalni računar firme IBM koji je počeo da se proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama tokom 1958. godine.
AN/FSQ-7 je izrađen za Američko ratno vazduhoplovstvo (USAF), za komandu i navođenje u polu-automatskom sistemu vazdušne odbrane (Semi Automatic Ground Environment) SAGE. Izrađena su ukupno 52 računara.
Koristio je 55,000 elektronskih cevi u svakoj jedinici, a RAM memorija računara je imala kapacitet od 8892-reči memorije sa feritnim jezgrima.

Računari IBM AN/FSQ-7, "srce" sistema SAGE:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* IBM računar.jpg (30.14 KB, 504x405 - viewed 3 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #5 on: November 25, 2020, 01:37:38 pm »

Vođenje projektila-presretača iz sistema "IM-99 CIM-10 Bomarc"

1. Pred-lansirna pripremna faza:
Pre lansiranja projektila-presretača IM-99, iz Direkcionog centra SAGE se u Operativni centar Raketnog Puka Bomarc i odatle u projektile-presretače se šalju podaci o azimutu cilja, orijentaciji aktivnog radarskog tragača prema cilju, i podaci o visini i okvirnom vremenskom trajanju leta projektila pre ulaska u fazu poniranja, kao i ugao poniranja.

2. Faza lansiranja:
Nakon lansiranja projektila-presretača, projektil-presretač se penje po visini, pri fiksnom azimutu. Ne prima još uvek nikakve podatke i komande sa zemlje. Prelazak sa programirane faze početnog penjanja na vođenje u srednjem delu je automatsko i postepeno.

3. Srednji deo leta:
U srednjem delu leta, projektil-presretač krstari na istoj, konstantnoj visini i pri konstantnoj dostignutoj brzini. Praćen je zemaljskim radarom-pitačem standarda Mark X. Projektil na upite odgovara svojim odgovaračem, a podaci se prosleđuju u Direkcioni centar sistema SAGE. Podaci o položaju projektila-presretača i cilja koji se dobijaju od osmatračko-akvizicijskih radarskih stanica uvezanih u sistem SAGE, dolaze u Direkcioni centar SAGE, a tu se vrši proračun za korekciju leta projektila-presretača i podaci se na projektil-presretač šalju predajnim antenskim sistemom GAT (Ground to air transmitter). Ovaj proces se odvija sve do trenutka poniranja projektila-presretača pri ulasku u završnu fazu. Dakle, u ovoj fazi se određuje vreme kada će projektil-presretač krenuti u poniranje, a ugao poniranja je pre-programiran u pripremnoj pred-lansirnoj fazi, na osnovu početnih podataka o cilju i njegovom kretanju. Aktivni radarski tragač je takođe u pripremnoj pred-lansirnoj fazi približno orijentisan na osnovu koordinata cilja po azimutu i elevaciji. U ovoj fazi, u projektil stižu konstanti podaci o korekciji leta projektila-presretača, preko antenskog predajnog sistema GAT.
Kada dođe vreme da projektil-presretač krene u poniranje, formira se komanda za poniranje i šalje na projektil koji kreće u poniranje po ranije određenom uglu. Ovo ujedno označava i ulazak u završnu fazu.

4. Završna faza:
U toku ove faze aktivni tragač RGS projektila-presretača IM-99 je pretraživao i zahvatio cilj na udaljenosti od max. 16 km od cilja. RGS stalno gleda u cilj i na osnovu toga sada aktivni radar samog projektila šalje komande pokretnim površinama projektila (kormilima) za korekciju leta projektila, nezavisno od zemaljske kontrole. Kada se projektil približi cilju na odgovarajuću udaljenost dolazi do aktiviranje b/g i uništenja cilja.


Šema vođenja projektila-presretača iz sistema "IM-99 CIM-10 Bomarc"(izvinjavam se na slabijoj rezoluciji i veličine šeme, sačuvajte sliku na kompu, otvorite, pa uvećajte):

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Šema vođenja Bomarc.jpg (112.57 KB, 2048x1489 - viewed 6 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #6 on: November 25, 2020, 08:09:13 pm »

Par reči o sistemu vođenja i kontrole leta u samom projektilu-presretaču IM-99 Bomarc.

1. Sistem Odgovarača
Sistem Odgovarača je sistem koji se nalazi u projektilu-presretaču i služi u okviru sistema za identifikaciju i praćenje projektila. Odgovarajući na signale Pitača, standarda Mark X, koji je deo Osmatračko-akvizicijske radarske stanice na zemlji, sistem olakšava određivanje pozicije projektila-presretača i identifikaciju svakog pojedinačnog lansiranog projektila radi pravilnog navođenja i kontrole leta u srednjem delu, radi dostizanja tačke presretanja projektila sa ciljem.

2. Komandni sistem (Prijemnik i Dekoder)
Upravljačke komande se projektilu-presretaču šalju iz zemaljskog Direkcionog centra SAGE, kroz Operativni centar Raketnog Puka IM-99 Bomarc, a pomoću predajnih antena sistema GAT. Komande se šalju u USAF šifrovanom data linku u formi 16-bitne poruke. Ove poruke se šalju u sekvencama sa 24 dostupna kanala u UHF opsegu.
Komandni sistem u projektilu prima i dekodira složene radio signale, pretvarajući ih u upotrebljivu formu pozicioniranjem mehaničkih upravljačkih sistema (osovina) ili upravljanjem elektromehaničkim upravljačkim mehanizmom (davanje i oduzimanje napona).
Digitalna poruka koja se šalje projektilu-presretaču tokom srednjeg dela leta, koristi se za kontrolu i upravljanje pravcem leta rakete (azimut), uglom elevacije, uglovima usmeravanja aktivnog radarskog tragača i određivanje vremena početka poniranja projektila po ulasku u završnu fazu leta.
Pred-lansirne pripremne komande definišu azimut penjanja projektila, grubo orijentišu aktivni radarski tragač po uglovima i određuju visinu leta projektila pre obrušavanja jer je to uslovljeno i dometom aktivnog radara (16-20 km).

3. Sistem završnog vođenja (Antena i talasovod, predajnik-prijemnik, kontrolna oprema)
Projektil-presretač se tokom završne faze leta vodi pulsnim radarom AN/DPN-34. Dve glavne funkcije radara su: pretraživanje i akvizicija cilja i automatsko praćenje cilja do tačke presretanja.
Tokom faze pretraživanja, pravac pretraživanja je uslovljen pravcem leta projektila, pa se isti kontroliše iz zemaljskog računara sistema SAGE radio komandnim putem. U toku faze praćenja. radar je usmeren prema cilju, određuje daljinu do cilja i uglove i šalje komande korekcije leta na kormila vodeći na taj način projektil do tačke presretanja.
Podaci o daljini cilja se prosleđuju i kolima za aktiviranje blizinskog upaljača.

4. Sistem kontrole leta (kontrola manevra i pretvarač koordinata)
Sistem kontrole leta se u suštini sastoji od elektronskih sklopova koji odgovaraju na komande sa zemlje kroz pretvarač koordinata i uz pomoć ovih ulaznih podataka podešavaju elektro-hidraulične sklopove regulišući na taj način kretanje projektila. Pretvarač koordinata upoređuje komandovane uglove azimuta i elevacije sa stvarnim uglovima i rezultate prevodi u upravljačke koordinate leta projektila i šalje ih u pokretne površine projektila, kormila, radi korekcije leta.

5. Stabilizirajući nosač-pregrada
Pretvarač koordinata i aktivni radarski tragač su montirani na stabilizirajući nosač-pregradu. Kontrolni hidraulički mehanizam napaja i kontroliše sistem stabilizacije celog nosača- pregrade, odnosno pretvarača koordinata i aktivnog radarskog tragača.


Projektil-presretač iz sistema "IM-99 CIM Bomarc":

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Projektil iz sistema Bomarc.jpg (194.37 KB, 2048x1489 - viewed 7 times.)
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #7 on: November 26, 2020, 09:28:18 pm »

Koliko je ovaj sistem bio efikasan protiv sovjetskih krilatih raketa P-5 lansiranih sa podmornica ili H-20 lansiranih sa Tu-95?
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #8 on: November 26, 2020, 10:07:34 pm »

Koliko je ovaj sistem bio efikasan protiv sovjetskih krilatih raketa P-5 lansiranih sa podmornica ili H-20 lansiranih sa Tu-95?

Preciznost generalno nije bila "Bog zna šta", pogotovo kod kasnijeg tipa presretača, značajno povećanog dometa od 710 km. Zato su uveli nuklearnu bojevu glavu.
Znači sistem navođenja treba samo okvirno da navede presretač u zonu cilja. Ostalo će nuklearna b/g "da završi"....
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #9 on: November 26, 2020, 10:16:40 pm »

Zašto je sistem "IM-99 CIM-10 Bomarc" postao "Slomljena strela"?

Jedan od najvažnijih problema sa ranim Bomarcom bio je visoko korozivno tečno raketno gorivo. Ovo gorivo nije bilo moguće čuvati na samoj raketi i moralo je biti napunjeno pre lansiranja, proces koji je odlagao skoro dva minuta start rakete.
Koliko je prvobitno rešenje pogona rakete bio problematično pokazalo se 7. juna 1960 u Fort Diksu, Nju Džersi, Bomarc baza No1, kada je došlo do eksplozije helijumskog rezervoara koji je bio smešten između dva rezervoara goriva što je dovelo do požara na raketi koji je doveo do topljenja nuklearne bojeve glave. Sam požar na raketi je trajao oko pola sata dok je gašenje same glave trajalo nekih 15 sati. Tako je Bomarc postao i „slomljena strela“.

Rešenje je bilo zamena motora na tečno gorivo sa motorom sa jednim velikim blokom čvrstog goriva. Međutim i tako veliki buster je bio manji od originalnog rezevoara tako da se mogla povećati zapremina ramjet rezevoara. Rezultat je bio mnogo sigurniji i bolji za korišćenje IM-99B Super Bomarc, koji je imao vreme odziva do lansiranja manje od 30 sekundi. Model B je imao povećani domet od 710 kilometara, dok je maksimalna brzina iznosila 2.8 Maha, model B je testiran na brzine od 4 Maha i bio je efikasan od nivoa mora do visine od 30.480 metara.
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 464



« Reply #10 on: February 15, 2022, 11:05:29 am »

Kako smo nekada obarali projektile, bušenim kartama i markirajućim "pištoljima".

Kratak video o načinu funkcionisanja daleko-dometnog sistema PVO "Bomarc" sa akcentom na polu-automatskom sistemu protivvazduhoplovne odbrane (Semi Automatic Ground Environment) SAGE.

Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.03 seconds with 23 queries.