Srednjevekovni grad KučlatKučlat ili Kušlat je srednjevekovni grad podignut na špic steni nedaleko od Paljevića na mestu ušća reke Jadar u Drinjaču, u opštini Zvornik. Grad je sagradio srpski ban Radovan, piše Evlija Čelebija. Tvrđava je pripadala kraljevskoj domeni u župi Trebotić.
Kučlat se prvi put pominje 1345. godine, a u povelji kralja Stefana Ostoje iz 1417. godine, kao svedok navodi se Nikola Kučlatović
lat. Cuclatovich. Po Nikolinoj porodici grad se zvao Kučlat. Grad je imao i svoje predgrađe u kome je bila i Dubrovačka kolonija trgovaca, a u njemu je bila smeštena i carina. Zahvaljujući rudarskoj delatnosti u širem regionu Podrinja razvija se podgrađe Podkučlat (1346). U privrednom smislu radi se ipak o periodu uspona koji završava krajem 14. veka. a dalje se radi o važnoj raskrsnici, prolaznoj stanici dubrovačkih trgovaca na sever prema Zvorniku, na jug prema Srebrenici i preko Drine za Srbiju.
Kučlat je od 1404. bio u rukama Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a od 1410. godine, sporazumno, u rukama ugarskog vladara Sigismunda Luksemburškog. Od 1411. godine je u rukama je despota Stefana Lazarevića. Dolazi pod osmansku vlast posle pada srpske despotovine 1459. godine. Predaju o prelasku pod osmansku vlast prenosi Evlija Čelebija, koji navodi, da ovaj grad nije mogao osvojiti sultan Fatih, nego ga je opsadom prisilio na predaju.
U osmansko doba Kučlat je nahija koja pripada Zvorničkom sandžaku.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pao je pod Turke 1463. godine i od tada, pa do 1833. godine u njemu je bila smeštena turska posada. Anonimni opis kaže, da je grad malen, sa malo slabih topova, i posadom do 15 čuvara. Godine 1804. bilo je u Kučlatu 12 mustahfiza timarlija i 15 džebedžija. Usled reformi napušten je pre 1833. godine.
Unutar stare utvrde sagrađena je Kušlat džamija. Namenjena je bila potrebama posade osmanske vojske. Za nju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena u 15. veku, za vreme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha, kada su Osmanlije osvajale Bosnu. Džamija Kučlat smatra se najstarijom vojnom džamijom na prostoru Bosne i Hercegovine.
Turski putopisac Evlija Čelebija piše da je Kučlat okrugao kameni grad tvrdih bastiona, podignut na vrletnoj steni; nema opkopa ali je opasan paklenim ponorom. Važi za jedan od najnepristupačnijih gradova Bosne i Hercegovine.
Danas su vidljivi ostaci zidova nekadašnjeg grada, ali je nemoguće utvrditi tačnu osnovu tvrđave. Zajedno sa okolnim liticama osnova izgleda kao izlomljena elipsa što se Čelebiji učinilo kao da je grad okruglog oblika, smatra Redžić.
izvor
izvor