PALUBA
March 28, 2024, 10:34:10 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Atinski list: Geopolitičke igre s grčkim lukama  (Read 1885 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: February 09, 2021, 08:05:56 am »

Atinski list: Geopolitičke igre s grčkim lukama
SVET Autor: Beta 09. feb. 2021

Jedna od najsavremenijih ruskih fregata, "Admiral Kasatonov", s pratećom flotom doplovila je sredinom prošle nedelje do luke Pirej u okviru "radne posete", kako je najavila ambasada Rusije.

Tako je ruska fregata bila u grčkoj luci koja je pod kontrolom kineske državne kompanije, udaljenom samo pet milja od luke Ratne mornarice Grčke, piše konzervativni atinski lust „Katimerini“, ukazujući na geopolitičko i privredno takmičenje za grčke luke, u kojem učestvuju sve velike sile. Kompanije SAD, Kine, Rusije, ali i Izraela, Italije i Nemačke, već kontrolišu, pretenduju ili planiraju da pretenduju na grčke luke od Aleksandrupolisa na severoistoku Egeja, do Iraklia na Kritu, na jugu, i od Igumenice, na severu Jonskog mora, do luka Astakos, Volosa i Kavale. Preko nezavisnih američkih privatnih kompanija, ali delom i novcem državne Finansijske korporacije SAD za međunarodni razvoj (DFC), Sjedinjene Države pretenduju da zakupe luke Aleksandrupolis, Kavala i uskoro Volos, navodi američka štampa.

Državna kineska kompanija „Cosco Shipping“ već je u Pireju, posedujući većinu akcionarskog kapitala (51 odsto) Lučkog preduzeća Pirej. Mada ta kompanija izgleda usredsređena na svoju glavnu delatnost – pretovar kontejnera, Peking nikada nije skrivao značaj koji daje ekonomskoj diplomatiji „Novog puta svile“ da bi proširio svoj uticaj na Balkanu i dalje u Evropi, piše atinski list. U Solunu većinu akcijskog kapitala (dve trećine od 67 odsto) sada kontroliše firma „Belterra“ u vlasništvu Grka iz Rusije Ivana Savidisa kome je prošle nedelje udeo prodao nemački investitor kapitala DIEP. Pre osam meseci gotovo nezapaženo je prošao pokušaj američkog faktora koji je nagovestio džentlmenski sporazum za luke severne Grčke, piše „Katimerini“ o neuobičajenoj poseti ambasadora SAD u Grčkoj, Džefrija Pjata Lučkom preduzeću Solun (OLT). Ambasador je u saopštenju zahvalio OLT za saradnju pri transportu američkih vojnih snaga i naglasio da tek očekuje „izgradnju odnosa transparentnosti i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa“.

Ta formulacija, ukazuje „Katimerini“, odražava američko nezadovoljstvo ulaskom firme ruskog državljanina Savidisa u vlasništvo solunske luke, a narednih meseci videće se da li je moguća i direktna saradnja SAD i OLT. Dve američke kompanije, kao i Luka Solun, s novim rusko-grčkim suvlasnikom, pretenduju na Luku Aleksandrupolis i pristanište „Filip Drugi“ u Kavali, sve na severu Egeja. Izvori atinskog lista iz grčkog Ministarstva trgovačke mornarice, iz državnog Fonda za investicioni razvoj (TAIPED) i iz samog Lučkog preduzeća Solun navode da učešće tog preduzeća u nadmetanju za te dve luke „ima čisto odbrambeni karakter“, odnosno „da bi osigurali da, ako jedna od te dve luke ne pređe u američke ruke, da je ne dobije neki konkurent OLT“. Obavešteni izvori objašnjavaju da nije isključeno da OLT preuzme ulogu administratora nekog američkog investitora koji dobije te luke.

Međutim, u Igumenici koja je takođe u tenderskom postupku, stav OLT-a je drugačiji. Savidisova grupa, objašnjavaju izvori, ima dve razvojne orijentacije za Solun: da postane glavna luka celog Balkana, a s druge strane ta grupa bi da dobije pristup Jadranu, koji Igumenica obezbeđuje tim pre što je autoputem „Egnacija“ povezana sa Solunom. Na Igumenicu pretenduju i drugi važni poslovni interesi, poput italijanske grupe „Grimaldi“, najveće grčke brodarske kompanije „Attica Group“, zatim grupe drugih grčkih brodovlasnika i jedna nemačka brodska kompanija koja već radi na Jadranu. Tenderi za Aleksandrupolis, Igumenicu i pristanište „Filip Drugi“ u Kavali su u fazi predocenjivanja kandidata, koja bi trebalo da bude završena krajem februara. Naredna faza će trajati nekoliko meseci i biće završena kasnije ove godine podnošenjem obavezujućih finansijskih ponuda, objašnjava Fond za investicioni razvoj.

Grčka država u vezi s tim poslovima, vodi strategiju diktiranu potrebom za jakim međunarodnim savezima zbog tenzija s Turskom i zbog svog šireg interesa za jugoistočni Mediteran kao energetsku raskrsnicu i kao veliki izvor prirodnog gasa, kažu diplomatski posmatrači. Upravo u tom svetlu oni objašnjavaju trvenja u Pireju s kineskom firmom „Cosco“ koja insistira na daljem razvoju svog poslovanja s kontejnerima, dok se tome protive SAD i mnoge važne države EU. Grčka vlada se oslanja i na Sporazum o uzajamnoj odbrambenoj saradnji (MDCA) kojim su SAD stekle značajan pristup i olakšice u vojnoj lucu Suda na Kritu, i u Luci Aleksandrupolis. Grčke vlade su posebno tokom poslednje decenije, koliko traje program privatizacije luka pod pritiskom obaveza države iz memoranduma s poveriocima o pomoći tokom finansijske krize, kao i zbog potrebe za nadogradnjom infrastrukture uz veoma velike investicije, uvele dva sredstva kontrole u ​​svim privatizovanim lukama i u lukama koje idu u privatizaciju.

S jedne strane, za ustupanje luka koje je uvek na određeno vreme, zahtevaju se velika obavezujuća ulaganja u infrastrukturu, da bi se povećala ekonomska korist za realnu privredu Grčke, i da bi se osigurala ozbiljnost investitora. S druge strane, država je u sve ugovore o koncesiji unela klauzulu na osnovu koje, iz razloga državnog interesa i javne bezbednosti, može zabraniti pristup bilo kojem brodu u bilo koju luku, ako sama tako odluči. Uz to, u većini ugovora država ima učešće s manjinskim procentima i sporazume s drugim akcionarima koji ograničavaju mogućnost da investitor u luku samostalno odlučuje o važnim poslovnim transakcijama. Pored toga, aktivnosti stranih i grčkih interesa u grčkim lukama poslednjih godina su predmet stalne pažnje grčkih bezbednosnih i obaveštajnih službi, kažu upućeni, zaključuje „Katimerini“.

Izvor: www.n1info.com
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1 on: February 13, 2021, 08:42:20 am »

петак, 12.02.2021.
Јасмина Павловић Стаменић

„Туча” светских сила око грчких лука

Солунска лука је почетна станица кинеског „Новог пута свиле"

Атина – Грчка и Кина намеравају да наставе да шире сарадњу у свим областима, а кинеска инвестиција у луку Пиреј остаје најбољи пример обострано корисног посла, подвукли су премијер Киријакос Мицотакис и кинески председник Си Ђинпинг на телеконференцији током првог самита Кине и 17 земаља Централне и Источне Европе.

Лука Пиреј, у којој je државна кинеска компанија „Коско шипинг” базирала своје контејнерске терминале и где поседује већински део акционарског капитала на период од 35+5 година, за Пекинг представља врата за бржи копнени и поморски саобраћај са Европом и везу Азије и Старог континента. Пекинг никад није крио да преко „Новог пута свиле” жели да прошири свој утицај на Балкану и даље, у Европи. Зато, како је нагласио председник Си, његова земља жели да са Грчком ради и на другим аспектима ширења сарадње.

Кинеске инвестиције у атинску луку износе око седам милијарди евра, у конструкцију и оспособљавање аеродрома на Криту уложено је још милијарду евра, последњих година за 70 одсто је порастао број кинеских туриста... Премијер Мицотакис добре намере Кине у овом тренутку види и као шансу да врати кинеске туристе, који ће, рекао је председнику Сију, уколико имају потврду о вакцинацији моћи да долазе без икаквих допунских ограничења.

Географски положај и мора која је окружују чине Грчку значајним геополитичким фактором, а десет лука које су у власништву државе примамљив су колач за остали део света. Компаније из САД, Русије, Кине, Израела, Италије, Немачке већ претендују или бар планирају да се домогну луке Солун, Кавале и Волоса недалеко од северне престонице, Александруполиса на североистоку Егеја, Лаврија недалеко од Атине, лука на Криту, Игуменице на Јонском мору, Патре на Пелопонезу... У приватизацију својих лука Грчка је ушла 2009, а затим, у годинама кризе и меморандума који су је обавезивали да што пре спроведе приватизацију, почело је и распродавање лука и грчевито трагање за инвеститорима који ће уз то обновити разрушену или непостојећу инфраструктуру. Тако су немачке фирме преузеле све домаће аеродроме, Кинези желе да граде луку за крузере у Пиреју... Да би се заштитила, грчка држава је увела два средства контроле у свим приватизованим лукама и онима које су на путу да то постану. Уступа их на одређено време и тражи велико инвестиционо улагање како би се повећала економска корист и осигурала озбиљност инвеститора. У већини уговора држава има мањинско учешће и споразум са другим акционарима који ограничавају могућност да инвеститор самостално одлучује о важним пословним трансакцијама.

У Солуну већину акцијског капитала – 67 одсто – сада контролише контроверзни руски бизнисмен Иван Савидов, коме је, како пише конзервативни атински лист „Катимерини”, недавно свој удео продао немачки инвеститор капитала ДИЕП. Међутим, већ одавно су на њу „око бацили” и Американци, који нису задовољни оваквим развојем ситуације. Наиме, две америчке компаније, као и лука Солун са новим руско-грчким сувласником Савидисом, претендују и на позиције на северу Егеја – на луку Александруполис и пристаниште „Филип Други” у Кавали. Преко америчких приватних компанија, али и новцем државне Финансијске корпорације САД за међународни развој, САД претендују да по сваку цену закупе луке Александруполис, Кавалу и Волос. Александруполис је америчкој страни, која већ има своју војну базу у Суди на Криту, врло занимљив и има геополитички значај кад је реч о борби са Русијом за енергетску превласт у том региону. Американци желе да ту буде њихова војна авио-база и да инвестирају у изградњу плутајућих терминала за течни природни гас.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.024 seconds with 22 queries.