PALUBA
March 29, 2024, 11:11:58 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7   Go Down
  Print  
Author Topic: ЕУ губи утицај на Балкану  (Read 14958 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #60 on: December 02, 2021, 08:23:45 am »

"Na Balkanu situacija je krhka"
IZVOR: TANJUG SREDA, 1.12.2021.

Ministar inostranih poslova Austrije Mihael Linhart ocenio je da je bezbednosna situacija na Balkanu krhka.

Austrijski parlament je odlučio da produži mandat do 600 vojnika pri KFOR-u. Ministar inostranih poslova Austrije Mihael Linhart ocenio je, povodom produženja učešća austrijskih vojnika i policajaca u međunarodnim misijama, da je bezbednosna situacija na Balkanu krhka.

Linhart je, na pitanje poslanika NEOS-a Helmuta Brandštetera o bezbednosnoj situaciji na Balkanu naglasio da je važno da se vodi briga o stabilnosti, bezbednosti i blagostanju, jer bi negativne posledice mogle imati posledice po Austriju. Na tzv. Kosovu, kaže, često dolazi do tenzija, ali je već pošlo za rukom, pod posredovanjem EU da se konflikti reše. Evropa mora ispružiti zemljama Balkana ruku, poručio je Linhart. Takođe je odlučeno da se nastavi upućivanje do 10 policajaca u misiju EULEKS, kao i upućivanje jendog policijskog oficira za vezu u okviru UNMIK misije. Pored toga produžen je i mandat 400 vojnika austrijske vojske pri misiji EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini.

Isto tako odobreno je nastavak učešća u misiji OEBS-a u Crnoj Gori sa deset pripadnika Ministarstva odbrane, međutim, aktuelno se u Crnoj Gori ne nalaze austrijski stručnjaci, već se upućuju samo u slučaju potrebe za projekte.

Parlament je odobrio nastavak učešća u ukupno 16 međunarodnih misija d Ukrajine, Kipra, do Libije, Libana i Malija. Dalje je parlament odlučio da dodeli diplomatski statu Kancelariji NATO u Beču, koja je uspostavljena zbog saradnje sa međunarodnim organizacijama čije je sedište u glavnom gradu Austrije.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #61 on: December 02, 2021, 08:39:41 am »

Stoltenberg: Zabrinjava porast tenzija na Zapadnom Balkanu i Dodikova retorika
SVET Autor: Beta 01. dec. 2021

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da je u poslednje vreme u regionu Zapadnog Balkana viđen porast tenzija uključujući na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, a da će Alijansa nastaviti da promoviše bezbednost, stabilnost i saradnju u regionu.

Videli smo porast tenzija, sa agresivnijom retorikom i zastoju u reformama, kao i upliv stranih aktera koji rade na potkopavanju napretka, rekao je Stoltenberg posle sednice o Zapadnom Balkanju na minsitarskom sastanku NATO u Rigi, prenela je Alijansa na svom portalu. Sastanku u Rigi je prisustvovao i visoki predstavnik EU Žozep Borel.

Stoltenberg je rekao da je Zapadni Balkan važan region za NATO i EU i da sada prisustvuju zabrinjavajućem razvoju situacije, da ih brine retorika podele u Bosni i Hercegovini i da i dalje postoje tenzije izmedju Beograda i Prištine.

„NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbednost i saradnju u regionu“, rekao je Stoltenberg i dodao da su se na sastanku složili o značaju prisustva NATO u regionu, uključujući misiju Kfor na Kosovu i kancelarija Alijanse u Sarajevu i Beogradu. Rekao je da saradnja NATO sa Evropskom unijom ostaje od suštinskog značaja i da će nastaviti da rade zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama. Stoltenberg je rekao da NATO čvrsto podržava integritet BiH i ukazao da je 1990-ih NATO otišao u Bosnu i tamo „okončao brutalni etnički rat“.

„Od tada NATO je bio u Bosni radeći blisko sa Evropskom unijom“, rekao je on. Šef NATO je rekao je da su na današnjem sastanku razgovarali o značaju toga da Alijansa i EU nastave blisko da sarađuju u Bosni. Prema njegovim rečima, NATO je zabrinut zbog „vrlo agresivne retorike“ Milorada Dodika i da „njegova vrlo zapaljiva retorika samo podriva Dejtonski sporazum i napore za izgradnju stabilne, multietničke“ BiH.

„NATO će nastaviti da pruža podršku sa izgradnjom kapaciteta i primenom reformi“, rekao je Stoltenberg. Rekao je da su jedna od malobrojnih multietničkih institucija u BiH oružane snage, da su one priča uspeha za NATO, jer je Alijansa pomogla da se izgrade i obuče kao multietnička institucija.

„Učinićemo sve što možemo da sprečimo bilo šta što bi moglo to da podrije, zato što su nam potrebne multietničke institucije, državne institucije uključujući oružane snage. Tako da ćemo biti usmereni i nastaviti da radimo sa BiH,“ rekao je Stoltenberg.

Izvor: www.nova.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #62 on: December 04, 2021, 06:26:24 pm »

Sastanak CEI: Zapadni Balkan nema alternativnu budućnost osim članstva u EU
REGION Autor: Beta 03. dec. 2021

Zapadni Balkan nema alternativnu budućnost osim da jednog dana svi budemo za istim evropskim stolom, a Evropska unija (EU) ne može biti kompletna bez Zapadnog Balkana, ocenjeno je na panelu u okviru "Konferencije o ekonomiji – Montenegro 2021", tokom kojeg su visoki predstavnici vlada zemalja Centralnoevropske inicijative (CEI) razgovarali o postpandemijskoj budućnosti Evrope.

Konferenciji su prisustvovali premijeri Crne Gore i Hrvatske, kao i šefovi delegacija Albanije, Bugarske, Češke, Madjarske, Severne Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije, a panel je vodio moderator Goran Svilanović, bivši Generalni sekretar Regionalnog saveta za saradnju i diplomata. Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da se EU proteklih godina suočava sa neverovatnom krizom, te da, kako je ukazao, nije lako govoriti o brzoj dinamici proširenja.

„To nije nikakva skepsa to je realnost“, rekao je Plenković.

Govoreći o porukama koje EU šalje zemljama Zapadnog Balkana, Plenković je kazao da, kako se izrazio, osećaj za realnost nije toliko na kapacitetu zemalja koje idu prema Evropi, nego i na kontekstu u kojem se EU nalazi. On je, medjutim, istakao da su uprkos tome ekonomske i finansijske poruke koje Evropska komisija šalje vrlo snažne i moćne.

„Države koje žele da se dokažu imaju prostor da to pokažu. Vlada Hrvatske će se zalagati za individualno dostignuće svake države“, istakao je Plenković.

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić rekao je da Crna Gora ne može da pravi projekte kao velike sile, jer, kako je precizirao, nema kapacitet to da radi.

„Ako nemate projekat kako da očekujete pare. Zato je naše nastojanje da od Evropske Unije dobijemo razumevanje da nam nekad urade sve ‘ključ u ruke’, i projekat i investitor i pare. Možda je to najbolji način za male države“, smatra premijer Crne Gore. Odgovarajući na pitanje šta su njegova očekivanja od EU u ovom trenutku, odnosno koju poruku mogu da pošalju gradjanima Crne Gore da imaju sigurnu budućnost, Krivokapić je rekao da sigurnosti nema, dodajući da postoje nada i očekivanje.

„Tu nadu i očekivanje mi nekada ne umemo da artikulišemo, ili prepoznamo na pravi način. Tvrdim da veliki deo sredstava ne možemo da povučemo iz EU zahvaljujući malim kapacitetima i u administrativnom i u svakom drugom pogledu“, kazao je Krivokapić u Budvi na medjunarodnoj Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2021.

Vladimir Marić, pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije, je kazao da je veoma bitno što je pandemija podstakla razvoj nauke u koju ta država mnogo ulaže, kao i u razvoj četiri slobode na kojima počiva EU. Prema njegovim rečima, inicijativa Otvoreni Balkan ne poništava pojedinačne napore ka EU, već čini da se ceo proces ubrza.

„Želimo da uklonimo barijere kako bi ljudi mogli da nadju posao kako u Srbiji, tako u Albaniji i Severnoj Makedoniji“, kazao je on. Izrazio je velika očekivanja od predstojeće medjuvladine konferencije sa EU, pošto Srbija dve godine nije otvorila nova poglavlja u pregovaračkom procesu. Posebno je bitnim ocenio poglavlja 23 i 24 i podsetio da je u tom smislu Srbija odlučna da realizuje ustavne reforme koje su neophodne.

Izvor: www.n1info.com
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #63 on: December 10, 2021, 07:21:24 am »

 Roll Eyes Roll Eyes Roll Eyes

---------------------------------

Makron uoči francuskog predsedavanja Savetom EU: Zapadni Balkan je više od susedstva, to je srce Evrope
Tanjug 09.12.2021.

Predsednik Francuske Emanuel Makron izdvojio je zapadni Balkan kao jedan od prioriteta nastupajućeg francuskog predsedavanja Savetom EU u prvoj polovini 2022. godine.

Makron je na konferenciji za medije u Parizu poručio da su jasna evropska perspektiva zapadnog Balkana, investiranje u jedinstvo regiona i zajedničke ambicije EU i regiona ono na čemu treba raditi u naredom periodu.

”Zapadni Balkan je više od susedstva. Balkan je srce Evrope”, poručio je predsednik Makron.

Emanuel Makron je, predstavljajući prioritete francuskog predsedavanja EU, konstatovao da je Zapadni Balkan danas ponovo ispunjen tenzijama i ukazao da EU ima ”posebnu odgovornost” kada je ovaj region u pitanju.

”Moramo da vodimo politiku ponovnog angažmana i investiranja u cilju ekonomske integracije ovog regiona. Moramo da se borimo protiv manipulacija nekoliko regionalnih sila koje kroz Balkan žele da destabilizuju Evropu. Politički i ekonomski rad na Zapadnom Balkanu je rad na suverenitetu Evrope”, nagalasio je Makron.

Francuski predsednik je upozorio i da se za 50 godina neće moći da govori o ”Evropi mira” ukoliko se zapadni Balkan ”ostavi u situaciji u kojoj je sad”.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #64 on: December 12, 2021, 06:41:26 pm »

Makron pred predsedničke izbore preuzima kormilo EU, a to bi mogle da budu loše vesti za Balkan
Jovana Radovanović 12.12.2021.

Predstojeće predsedavanje Francuske Evropskom unijom imaće za cilj da se "krene ka Evropi koja će imati moć u svetu, potpuno suverenoj Evropi, slobodnoj da donosi sopstvene izbore i sposobnoj da upravlja svojom sudbinom“, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron.

Šestomesečni mandat, koji treba da počne 1. januara, preklapa se sa predsedničkim izborima u zemlji zakazanim za april. Ovo su neki od zaključaka iz Makronovog govora koji je otkrio prioritete Pariza za rotirajuće predsedavanje blokom od 27 zemalja.

Кa reformi Šengena

Makron je rekao novinarima da želi Evropu koja je "sposobna da kontroliše svoje granice" i koja će uvesti reformu šengenske zone slobodnog kretanja.

- Da bismo sprečili zloupotrebu prava na azil, koje je izmišljeno na evropskom kontinentu i koje treba da poštujemo, apsolutno moramo da pronađemo Evropu koja zna kako da zaštiti svoje granice i političku organizaciju koja nas stavlja u poziciju da branimo svoje vrednosti, zbog čega ćemo pod ovim predsedavanjem pokrenuti reformu šengenskog prostora - rekao je on. Makron je naveo "pokušaje destabilizacije, tenzije, uključujući i naše bliže susedstvo” kao neke od razloga za taj potez.

Poslednjih meseci, blok je optužio Minsk da podstiče tražioce azila da pređu iz Belorusje u susedne članice EU Poljsku, Litvaniju i Letoniju. Makron je insistirao na važnosti odnosa sa afričkim kontinentom i najavio samit EU-Afrika koji će se održati u februaru u Briselu.

Odbrana socijalnog modela Evrope

Makron je istakao "odbranu evropskog društvenog modela“, pozivajući na "model proizvodnje ali i solidarnosti“.

Francuska će 10. i 11. marta održati "vanredan samit oko novog evropskog modela rasta i investicija“, rekao je francuski lider, dodajući da su ekonomiji bloka nakon kovida potrebna nova budžetska pravila. On je predložio da se "preispita budžetski okvir“ Evrope koji je ranije definisan kriterijumima iz Mastrihta, tvrdeći da je pitanje pravila deficita od tri odsto "zastarelo“. Oslanjajući se na uspeh Erazmus programa, Makron je takođe rekao da želi šestomesečnu "evropsku građansku službu“ za sve mlađe od 25 godina.

Zajednički odbrambeni kapaciteti EU

Makron je naglasio da je napredak u zajedničkoj odbrambenoj sposobnosti bloka takođe ključan za osiguranje suvereniteta EU. Od svog izbora 2017. godine, francuski predsednik se zalagao za to da EU bude nezavisna u pogledu odbrane i da se više ne oslanja samo na američki bezbednosni kišobran nasleđen od Drugog svetskog rata. Potreba za bezbednosnom nezavisnošću EU je naglašena tokom predsedavanja Donalda Trampa, pri čemu je bivši američki predsednik često pretio da će se povući iz NATO-a. Francusko-američki odnosi su takođe bili zategnuti ove godine nakon što su Amerika, Velika Britanija i Australija potpisale novi bezbednosni sporazum pod nazivom AUКUS, koji je naveo Australiju da odustane od kupovine francuskih podmornica.

Pomirenje klimatskih ambicija i ekonomskog razvoja

Francuski predsednik je obećao da će "pomiriti klimatske ambicije i ekonomski razvoj" i izneo planove za novi porez na ugljenik na granici EU.

- Pod francuskim predsedavanjem, jedan od naših ciljeva biće da primenimo mehanizam prilagođavanja ugljenika ili čuveni "porez“ na ugljenik na granicama Evrope, koji će nam omogućiti da izvršimo ovu tranziciju za sve naše industrije, uz očuvanje naše konkurentnosti - rekao je Makron. Evropski ekonomski igrači ne mogu da "budu žrtve napora" u borbi protiv klimatskih promena, insistirao je on. Makron je rekao da će blok "krenuti ka evropskom alatu za borbu protiv krčenja šuma", zabranjujući uvoz proizvoda koji doprinose krčenju šuma.

Vladavina prava o kojoj se "ne može pregovarati"

Povodom debate o vladavini prava koja je podelila zapadnu i istočnu Evropu, Makron je upozorio: "To su pitanja koja su egzistencijalna, o njima se ne može pregovarati”. Odgovarajući na pitanje o mađarskom Viktoru Orbanu, sa kojim će se uskoro sastati, francuski lider je rekao: "On je politički protivnik, ali je evropski partner. Moramo zajedno da radimo za Evropu“.

Predsednička trka i sukob interesa

Makron se suočio sa kritikama – kako u evropskim prestonicama tako i kod kuće – jer nije odložio francusko predsedavanje EU jer se ono poklapa sa njegovom kampanjom za reizbor u Francuskoj. On je na konferenciji za novinare u četvrtak rekao da će "Francuska ostati Francuska“ bez obzira ko pobedi na izborima i obećao da će vladati "do poslednjeg minuta svog mandata“.

Međutim, mnogi kažu da je Makronov govor samo potvrdio upozorenja da će mu francusko predsedavanje Savetom Evropske unije pružiti platformu za predizbornu kampanju. Ističe se da su stavke koje je Makron istakao kao prioritete francuskog predsedavanja, poput migracije, bezbednosti i ekonomije, upravo one oko kojih se vrti predsednička trka u zemlji. Makronovo dokazivanje francuskim građanima da u okviru EU može da zaštiti francuske nacionalne interese biće ključno u njegovoj kandidaturi za reizbor, jer je on "najproevropskiji" političar u areni i to je lepak koji povezuje njegovo šarenoliko biračko telo.

Šta čeka Zapadni Balkan?

Francuska preuzima evropsko kormilo od Slovenije, koja je u toku svog šestomesečnog mandata, uprkos tome što je imala pune ruke posla oko zdravstvene krize, posebnu pažnju posvetila zamrlom proširenju i organizovala samit EU-Zapadni Balkan. Francuska je usvojila svoju nacionalnu strategiju za Zapadni Balkan 2019. godine, pa se mnogi nadaju da će naći prostora da i tokom svog mandata da prioritet proširenju, a s obzirom na to da je zemlja jedan od kreatora nove metodologije pridruživanja, očekuje se da Makron podrži dalji nastavak integracija.

Međutim, za razliku od blagonaklone Slovenije, Francuska je poslednjih godina izuzetno skeptična prema proširenju. "Kočnica" procesa proširenja EU prema Zapadnom Balkanu bio je upravo Makron, sa čvrstim stavom da blok ne treba da prima nove članice dok ne reši svoje unutrašnje probleme. Isto i čvršće stajalište je izneo uoči samita u Sofiji, kada je EU, prvi put nakon 15 godina organizovala samit sa državama Zapadnog Balkana. U oktobru 2019. godine, sprečio je otvaranje pristupnih pregovora za Tiranu i Skoplje. Radilo se o ključnom trenutku za EU budući da je Severna Makedonija već bila rešila bilateralani spor sa susednom Grčkom i promenila ime države. Ohrabruje to što je Makron tokom predstavljanja plana ove nedelje izdvojio vreme da pomene Balkan, nazivajući ga "srcem Evrope".

- Taj region danas prolazi kroz nove napetosti. Istorija se vraća. Ponekad se vraća i tragičnost. Danas imamo posebnu odgovornost prema Zapadnom Balkanu - naveo je. On je objasnio da EU treba voditi politiku ponovnog angažovanja, ali i investicija kako bi "favorizovala ekonomsku integraciju regona i borila se protiv uticaja i manipulacija koje su posledica delovanja više regionalnih sila koje preko Balkana žele da destabilizuju Evropu".

- Verujem da je taj politički i ekonomski rad prema Zapadnom Balkanu prava agenda suverenosti za našu Evropu jer ne možemo da izgradimo mirnu Evropu u narednih 50 godina ako ostavimo Zapadni Balkan u situaciji u kojoj je danas. To znači da treba razjasniti njegovu evropsku perspektivu, reinvestirati u region i njegovo jedistvo i imati zajedničku ambiciju za decenije koje slede - izjavio je Makron.

Ipak, ako se ispostavi da su kritičari bili u pravu, pa Makron predsedavanje iskoristi za potrebe svoje predsedničke kampanje, čitavo pitanje proširenja i problema Zapadnog Balkana ostalo bi u senci francuskih izbora i unutrašnjih bitki.

Izvor. www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #65 on: December 14, 2021, 07:02:24 am »

Nema alternative evropskim integracijama za Zapadni Balkan
Tanjug 14.12.2021.

Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograd i Prištine Miroslav Lajčak, izjavio je nakon današnjeg sastanka u Londonu sa ministrima spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana, da nema alternative evropskim integracijama za ovaj region.

"Imali smo vrlo koristan sastanak na nivou VB-EU-SAD plus Zapadni Balkan u Londonu. Nema alternative evropskim integracijama za taj region", naveo je Lajčak na svom Tviter profilu.

On je dodao da mu je drago da su se s tim složili svi učesnici sastanka.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #66 on: December 15, 2021, 02:20:30 pm »

Среда, 15.12.2021.
П.О.

Пич стигао у Сарајево и поручио: Овде сам да промовишем евроатлантске интеграције

Специјални изасланик Велике Британије за Западни Балкан Стјуарт Пич, стигао је у Сарајево и обратио се видео-поруком грађанима Босне и Херцеговине. Британски официр је саопштио да је премијер Борис Џонсон тражио од њега да преузме ту функцију како би подржао напоре његове земље широм региона.

„Влада Велике Британије жели сигуран Западни Балкан са јаким, демократским институцијама и снажном владавином права. Данас сам у Сарајеву у склопу моје прве посете као специјалног изасланика у БиХ. Сјајно је поново бити овде. Већ дуго радим у јавној служби, био сам високи официр у НАТО-у, а пре тога на важним позицијама у војсци Велике Британије“, навео је Пич у поруци објављеном на Твитеру британске Амбасаде у БиХ. Пиче је нагласио да ће на новој позицији специјалног изасланика спојити лично искуство с најбољим искуствима британске дипломатије, сигурности и трговинских односа.

„Да пружим подршку политичким решењима и промовишем евроатлантске интеграције. Током моје посете БиХ састајем се са високо рангираним политичарима, агенцијама за спровођење закона, парламентарцима и, веома битно, са младим актерима у цивилном друштву који раде на промоцији мира и помирења“, навео је Пич, пренео је Танјуг. Рекао је да се радује блиској сарадњи са свим партнерима укључујући и тзв. високог представника и међународне савезнике у пружању подршке онима који су посвећени постизању напретка у БиХ.

Пич је у уторак допутовао у БиХ и састао се са члановима Председништва БиХ, а након тога и са такозваним високим представником у БиХ Кристијаном Шмитом, као и са амбасадором Велике Британије у БиХ Метју Филдом.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #67 on: December 17, 2021, 08:06:07 am »

"EU želi Srbiju i Zapadni Balkan"
IZVOR: TANJUG ČETVRTAK, 16.12.2021.

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre poručio je da EU i njene države članice žele da Srbija i Zapadni Balkan postanu deo Unije i da je to korisno za sve.

''Zajedno smo jači i možemo da odgovorimo na izazove koji nas čekaju, kao što su klimatske promene, migracije, regionalna stabilnost, problemi u oblasti zdravstva.Samo zajedno možemo da gradimo i pravedniju budućnost za generacije koje dolaze'', rekao je Žiofre na prijemu povodom početka šestomesečnog francuskog predsedavanja Savetom EU od 1. januara 2022. Čestitao je Sloveniji na predsedavanju u prethodnih šest meseci i na odličnom poslu u okviru Saveta u teškim trenucima i na tome što je temu proširenja zadržala na visokom mestu među prioritetima političke agende EU.

''Ohrabreni smo što će se francusko predsedavanje EU nastaviti sa istom odlučnoscću i što smo čuli snažno angažovanje predsednika Emanuela Makrona'', rekao je Žiofre na prijemu u Ambasadi Francuske.

Istakao je da je odlukom o otvoranja klastera EU poslala snažan politički signal Srbiji i dodao da to potvrđuje da su pregovori o pridruživanju proces koji je zasnovan na zaslugama i da EU konstatuje napredak Srbije u sprovođenju reformi. Žiofre je poželeo uspeh Francuskoj tokom narednog šestomesečnog predsedavanja i poručio da može da računa na zajednički rad i saradnju kako bi se, kaže, postigli opipljivi rezultate kada je reč o proširenju i druge važne teme za Srbiju i njene građane.

Izvor. www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #68 on: December 22, 2021, 07:13:00 am »

Poznati nemački politikolog otkriva: Pametno je prepoznala da je region bačva baruta Evropskog poretka
Dojče vele 21.12.2021.

"Da Angela Merkel 2015. godine nije primila milion migranata, na područlu Balkana bi gotovo sigurno izbio novi rat", tvrdi poznati nemački politikolog Herfrid Minkler.


U intervjuu za "Dojče Vele", Minkler je istakao da je Merkelova pametno prepoznala da je Balkan "bačva baruta evropskog poretka" i da se o njemu treba pametno brinuti.

- U poslednje dve godine, i to uz relativno male brojke izbeglica, uz sve te izbegličke kampove u Moriji i drugde, videli smo kako je dovoljno samo nekoliko hiljada izbeglica da to te zemlje dovede na rub njihovih mogućnosti. Zamislimo samo da je Merkel zatvorila nemačke granice, da je Austrija zatvorila svoje granice, a onda i Mađari. To znači da bi se na jugoistoku, od Mađarske, Hrvatske, od BiH, pa sve tamo do Egejskog mora odjednom našlo pola miliona, možda i više ljudi. U toj situaciji bi se komplikovana etničko-konfesionalna ravnoteža koja postoji u tim krajevima, a radi se o prostorima na kojima su se ranije vodili ratovi povezani s raspadom Jugoslavije, u toj meri raspala, da bi se moralo računati s opcijom da opet dođe do velikih sukoba i nasilja. Ko zna kako bi se u tom slučaju razvijala spirala nasilja - rekao je Minkler i dodao da je Merkelova tada povukla pravi potez:

- I kad se stavimo u kožu jednog racionalnog političara, ili kako je to Merkel rekla da se stvari moraju posmatrati od njihovog kraja, u toj je situaciji bilo sasvim razumljivo da kaže kako je bolje te ljude pustiti u Nemačku, gde su oni i hteli. Odnosno da se nije insistiralo na bezuslovnoj primeni Dablinskog sporazuma, kako bi se sprečilo da Balkan, koji je već i ranije, bio bačva baruta evropskog poretka, ne završi opet u neredu - objasnio je Minkler. Prema njegovim rečima, posebna pažnja posvećena Balkanu ostaće nešto što je do kraja pratilo politiku Anglele Merkel.

https://twitter.com/srecko_matic/status/1473213255971741697

- Balkan kao šupljikavi jugoistočni bok Evrope, kao faktor koji ugrožava stabilnost Evrope, kao regija oko koje se Evropljani moraju brinuti, ali na pametan način, to je ono što je pratilo politiku Angele Merkel sve do samog kraja. I zato sam mišljenja da je to sigurno igralo važnu ulogu u donošenju odluke o tome da se teritorija Nemačke iskoristi takoreći kao bazen za alociranje problema koji bi na Balkanu mogao imati opasne posledice.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #69 on: December 28, 2021, 07:39:25 am »

Понедељак, 27.12.2021.

Борељ оценио да су поделе на Западном Балкану у 2021. омеле пут земаља ка ЕУ

БРИСЕЛ - Шеф дипломатије ЕУ Жозеп Борељ оценио је да су у 2021. години пораст ескалација и реторике подела на Западном Балкану омели земље региона у њиховом приближавању европској будућности, преноси Танјуг.

Као посебан пример за такво стање, Борељ је навео ситуацију у БиХ. Борељ је у свом новогодишњем блогу о најважнијим дешавањима у 2021. у области спољне и одбрамбене политике ЕУ, годину за нама оценио као „годину транзиције” у којој је ЕУ радила на очувању својих интереса и вредности и на јачању глобалног поретка. „Тај рад мора да се настави и у 2022. години”, констатује Борељ. Говорећи о непосредном суседству ЕУ, Борељ се првенствено фокусирао на Украјину, Молдавију и Белорусију, где се Унија, према његовим рецицма, суочила са „јасним примерима политике моћи” и хибридним нападима. „Како се хибридни напади шире, морамо да наставимо да подржавамо Украјину и Молдавију у одупирању Русији и дазадржимо непопустљив приступ према Белорусији”, написао је Борељ. Борељ је нагласио да је 2021. године дошло до поновног покретања односа ЕУ и САД под председником Џозефом Бајденом који су се огледали у блиској сарадњи по питању борбе против климатских промена, нуклеарних преговора Ирана, корпоративног опорезивања, али и по питању односа са Кином и Индо-Пацификом.

Шеф дипломатије ЕУ оцењује да је Унија, када је реч о Кини, одржала јединствен став у препознавању те земље као „партнера, конкурента и ривала”. Он додаје да је ЕУ у 2021.години повећала ангажман са Латинском Америком, усвојила нову стратегију према Индо-Пацифику и почела рад на јачању ангажмана са афричким земљама. Борељ је позитивно оценио стабилизације ситуација у Либији и источном Медитерану током 2021. године. У свом новогодишењем блогу сеф дипломатије ЕУ констатује да пандемија траје „дуже него што је очекивано” и додаје да је ЕУ обезбедила довољно доза за пуну вакцинацију и бустере за своје грађане.

Борељ је подсетио да је већина Европљана примила две дозе вакцине против ковида 19 и позвао да се више ради на равномерности вакцинације широм света. „Од укупно две милијарде доза вакцина, ЕУ је извезла преко 1,1 милијарду доза у 61 земљу, а тим Европе је поделио више од 385 милиона доза. Намера тима Европе је да донира укупно 700 милиона доза до средине 2022. године”, најавио је Борељ. Поред пандемије, Борељ је навео да се ЕУ у 2021. години суочвала и са другим „кризним ситуацијама” на међународној агенди, као што су „Белорусија, Украјина, Мали, Судан, Авганистан, Етиопија и Венецуела”.

„Бити у сталном режиму управљања кризом понекад је слабило наш капацитет да се бавимо трансверзалним и дугорочним питањима'', констатује Борељ.

Он ипак закључије да је и поред много препрека у 2021. години било и ''позитивних помака'', као што су представљање Стратешког компаса ЕУ који за циљ има јацање безбедносне улоге ЕУ у свету.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #70 on: January 03, 2022, 07:54:21 am »

Makronov plan za Balkan: Čemu možemo da se nadamo?
SVET Autor: Ana Tašković 02. jan. 2022

Sa prvim danom 2022. godine, počelo je francusko šestomesečno predsedavanje EU. Iz Jelisejske palate ranije je saopšteno da će prioriteti na agendi Pariza biti izgradnja jače i suverenije EU, odbrana vladavine prava i jačanje strateške autonomije. Takođe, bitno mesto na toj agendi zauzima i Zapadni Balkan. Šta region može da očekuje od Emanuela Makrona kao šefa EU do jula 2022. godine?

Francuska preuzima predsedavanje EU u specifičnom trenutku kako za Uniju, tako i za samu Francusku. Gledano iz Brisela, EU odlaskom Angele Merkel u penziju ostao bez šefa i to u trenutku kada se Unija suočava sa nekoliko gorućih problema – od rata sa Budimpeštom i Varšavom zbog nepoštovanja EU zakona do migrantske krize na granici Belorusije i Poljske do pitanja budžetskih pravila i bezbednosti. Sa druge strane, Francusku na proleće očekuju predsednički izbori na kojima se Makron takmiči za drugi mandat, dok istovremeno ta zemlja gubi borbu sa korona virusom – prvog dana 2022. godine zabeleženo je skoro 220.000 zaraženih za 24 sata.

Ipak, Makron je ambiciozno pristupio zadatku, najavivši na konferenciji u decembru brojne planove za šestomesečno predsedavanje. Na spisku je i Zapadni Balkan, za koji je rekao da je „područje tenzija“, ali naglasio da „EU mora da se uključi u političke i ekonomske procese“ u tom regionu. Prvi čovek Francuske rekao je da mora da se "razjasni evropska perspektiva" za balkanske države i da ovaj region „ne može da ostane u situaciji u kojoj se sada nalazi“.

"Balkan je više od susedstva, u srcu je Evrope. Istorija se vraća, ponekad i tragična. Danas imamo posebnu odgovornost u vezi sa Balkanom. Moramo da vodimo politiku ponovnog angažovanja, ali i ulaganja, kako bi se promovisala ekonomska integracija ovog regiona, razvijala saradnja, pokrenulo pitanje manjina, kao i da se borimo protiv mešanja, protiv manipulacije, što je čin nekoliko regionalnih sila koje nastoje, širom Balkana, da destabilizuju Evropu", rekao je Makron dodavši da će na kraju francuskog predsedvanja biti održana konferencija o Zapadnom Balkanu.

Makronov šamar Skoplju

Iako je Balkan postavljen visoko na listi priortiteta, pitanje je da li će francusko predsedavanje doneti neki realan napredak u evropskim integracijama Srbije, Crne Gore, BiH i Severne Makedonije. Francuska je ranije javno podržavala širenje Unije na EU, ali je u praksi bila jedan od najvećih kočničara procesa proširenja.

Primer koji to najbolje ilustruje datira s kraja 2019. godine kada je Makron bio taj koji je rekao „ne“ i onemogućio da Severna Makedonija dobije datum za početak pregovora. U tom trenutku Skoplje i tadašnji premijer Zoran Zaev ispunili su sve što je Brisel od njih tražio, uključujući i potpisivanje Prespanskog sporazuma kojim je rešen 27 godina dug spor između Skoplja i Atine oko imena nekadašnje jugoslovenske republike. Iako je Merkelova tada podržala ideju da Makedonci naprave prvi veći korak ka EU, to se nije dogodilo, pa je poraženi premijer Zaev podneo ostavku nekoliko dana nakon sada već čuvenog Makronovog „ne“.

Balkan zavisi i od reformi u EU

Takođe, status Zapadnog Balkana i potencijalnog proširenja zavisiće i od reformi u samoj EU koje Makron sada može da pokrene i na kojima već dugo insistira.

Naime, Makron zastupa stav da je EU „preslaba, prespora i suviše neefikasna“ i da su reforme nužnost, a više puta tokom prethodnih godina izjavljivao da su „neophodne unutrašnje reforme pre nego što nove države postanu članice“.

Bitan faktor - aprilski izbori

Bitan faktor koji će oblikovati francusko predsedvanje EU su predsednički izbori koji očekuju tu zemlju u aprilu. Kritičari koji Makronu prebacuju da je trebalo da odloži predsedavanje EU za šest meseci, smatraju da bi on mogao to da iskoristi za potrebe predizborne kampanje. Taj strah nije neopravdan jer su Makron nije skrivao želju da bude šef Evrope ni dok je tu neformalnu pozciju zauzimala Angela Merkel.

Prvu ozbiljniju priliku da pokaže u kom pravcu bi vodio EU imaće u martu kada bi evropski lideri trebalo da se sastanu u Parizu gde će razgovarati o velikoj reformi budžetskih pravila bloka.

Izvor: www.nova.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #71 on: January 03, 2022, 01:51:40 pm »

"Nezamislivo je da Srbija i tzv. Kosovo budu u EU"
IZVOR: TANJUG PONEDELJAK, 3.01.2022.

Ambasador Nemačke u Prištini Jern Rode rekao je da je za kompromis između Beograda i Prištine potrebna politička volja.

On je poručio da Evropska unija neće uvoziti otvorena pitanja.

"Nezamislivo je da EU primi nove države članice koje se međusobno ne priznaju jer EU neće da uvozi sporove u svoju porodicu. Srbija je otvorila nove klastere u pregovorima, a tzv. Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju, te dve stvari nisu povezane, nema prečica na putu ka EU", rekao je Rode za RTK.

Komentarišući nedavne policijske akcije na severu KiM, on je ocenio rekao da one nemaju etnički prefiks i da su uhapšeni različitih nacionalnosti. Dodao je i da ne vidi zašto bi neko te akcije predstavio kao akcije protiv Srba.

"One imaju za cilj borbu protiv korupcije i kriminala, ali, ako neko misli da je ovim akcijama nepravedno ugrožen, može se žaliti sudu", poručio je Rode.

Govoreći o nesprovođenju odluke tzv. ustavnog suda u Prištini o vraćanju zamljišta manastiru Visoki Dečani, ambasador ističe da "ne možete birati koje ćete odluke suda sprovesti". Dodao je da je razočaran zato što nekoliko vlada u nizu nije sprovelo odluku suda.

"Vlada koja tvrdi da želi da ojača vladavinu prava, urušava sopstveni kredibilitet jer ne sprovodi odluke suda, istog suda koji se koristi za opravdanje o nesprovođenju Zajednice srpskih opština. Sudske odluke treba sprovesti bez obzira da li vam se sviđaju ili ne, i ja ne volim da plaćam porez ali moram", zaključio je Rode.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #72 on: January 03, 2022, 02:07:32 pm »

Generalni sekretar NATO pozvao lidere Zapadnog Balkana da se posvete reformama
REGION Autor: Beta 03. jan. 2022

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je lidere Zapadnog Balkana da pokažu posvećenost reformama i pomirenju i saopštio da je Alijansa odlučna da pomogne regionu u reformama.

U intervjuu podgoričkoj Pobjedi, Stoltenberg je pozvao Rusiju da „igra konstruktivnu ulogu na Balkanu“ i ocenio da Moskva „redovno radi suprotno“. On je naveo porast tenzija na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, „agresivniju retoriku, zaustavljanje reformi“ i prisustvo „stranih aktera koji rade na podrivanju napretka“.

Stoltenberg se osvrnuo na situaciju u Crnoj Gori, Srbiji i BiH. Generalni sekretar NATO je kazao da je Crna Gora „posvećen partner“, pohvalio povećanje izdvajanja za odbranu, te poručio da Podgorica može uvek da računa na podršku Alijanse

"Naša Er polising misija (Air policing mission) nastavlja da čuva nebo vaše zemlje bezbednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su takođe pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije kovida-19", precizirao je on. Generalni sekretar NATO je naveo da ima "redovni dijalog" sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da NATO "u potpunosti poštuje" politiku neutralnosti Srbije, te da je Alijansa posvećena izgradnji “snažnog partnerstva” sa Srbijom.

"Suočavamo se sa zajedničkim bezbednosnim izazovima i partnerstvo sa NATO može doneti stvarne koristi Srbiji i njenim građanima, ali i širem regionu", dodao je on.

Govoreći o situaciji u BiH, generalni sekretar NATO je ocenio da će "svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine".

"To će takođe imati negativne posledice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost. Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbedi efikasno funkcionisanje državnih institucija. Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija", izjavio je Stoltenberg.

Po njegovim rečima, bezbednosni izazovi koji su postojali pre pandemije nisu nestali i naveo je da oni uključuju "asertivnu Rusiju, terorizam, sajber i raketne pretnje, klimatske promene i bezbednosne implikacije koje proizilaze iz uspona Kine."

Generalni sekretar NATO je pozvao Rusiju da "igra konstruktivnu" ulogu na Zapadnom Balkanu.

"Nažalost, redovno vidimo da Rusija radi suprotno. Samo prošlog meseca, Rusija i Kina su zajedno radile u UN kako bi potkopali napore međunarodne zajednice da obnovi misiju EU Altea u Bosni. Ovo je samo jedan primer ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu koji nije od pomoći. Takođe smo videli hakovanje, dezinformacije, zastrašivanje i druge destabilizujuće aktivnosti", kazao je Stoltenberg.

Izvor: www.n1info.com
Logged
PakleniVuk
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 061


Ko laje zlo ne misli


« Reply #73 on: January 03, 2022, 04:28:22 pm »

Stoltemberg je poslednji trol koga je njegova država izrodila. Ako zamenimo reč "Rusija" u njegovim izjavama sa rečju "Nato"dođemo do istine.  Dok Nato ovde nije došao svi smo živeli u istoj državi i uživali u miru od kako su oni ovde njihov "mir" nam je doneo...
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #74 on: January 19, 2022, 07:53:41 am »

Lavrov: Situacija na Balkanu da se razvija pozitivno
IZVOR: TANJUG SREDA, 19.01.2022.

Moskva -- Nemačka i Rusija imaju zajednički interes da se situacija na Balkanu razvija prema pozitivnom scenariju, izjavio je u utorak Sergej Lavrov.

Ministar spoljnih poslova Rusije razgovarao je u Moskvi sa šeficom nemačke diplomatije Analenom Berbok, nakon čega je održana zajednička konferencija za medije. Lavrov je naveo da je Rusija, kao i Nemačka, član Upravnog odbora Saveta za sprovođenje mira u BiH u skladu sa sporazumom sklopljenim u Dejtonu, saopšteno je iz Ambasade Rusije u BiH, a prenosi RTRS.

"Zainteresovani smo za obnavljanje prakse konsenzusa u radu ovog važnog mehanizma", poručio je Lavrov.

Izvor: www.b92.net
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.041 seconds with 22 queries.