PALUBA
March 29, 2024, 12:16:10 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7   Go Down
  Print  
Author Topic: ЕУ губи утицај на Балкану  (Read 14957 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #15 on: September 22, 2021, 05:38:55 am »

Samit EU - Zapadni Balkan 6. oktobra na Brdu kod Kranja, a domaćin će biti Janez Janša
Tanjug 21.09.2021.

Samit EU-Zapadni Balkan održaće se 6. oktobra na Brdu kod Kranja u Sloveniji, a okupiće šefove država ili vlada članica EU i njihove kolege iz regiona Zapadnog Balkana, najavljeno je u Savetu EU.

Domaćin samita biće premijer Slovenije Janez Janša, a predsedavaće predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, koji će zajedno sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen predstavljati EU. Ursula fon der Lajen će neposredno pred samit ( 27-30.09.) doći u posetu regionu, a u EK navode da će samit biti prilika ne samo da se potvrdi evropska perspektiva Zapadnog Balkana i njegove dalje integracije već i da se obezbedi dodatni podsticaj primeni Evropskog investicionog i ekonomskog plana koji je u samoj srži angažmana EU sa regionom.

Veče pred samit EU-Zapadni Balkna lideri država čalnica EU imaće neformalnu večeru u Sloveniji.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #16 on: September 22, 2021, 01:58:52 pm »

Borel organizovao večeru za lidere Zapadnog Balkana u Njujorku
SVET Autor: Beta 22. sep. 2021

Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel priredio je na marginama Generalne skupštine UN neformalnu večeru sa liderima Zapadnog Balkana na kojoj su razgovarali o situaciji u regionu i odnosima EU-Zapadni Balkan, kao i o pripremama za samit EU-Zapadni Balkan početkom oktobra.

„To je pružilo priliku za diskusiju o očekivanjima u pogledu pristupanja EU. Visoki predstavnik je podvukao potrebu snažne posvećenosti i partnera sa Zapadnog Balkana i Evropske unije i njenih država članica u prevazilaženju trenutne dinamike i pokretanju procesa napred“, saopšteno je danas iz Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).

Na sinoćenjem sastanku su učestvovali predsednici Crne Gore Milo Đukanović, Severne Makedonije Stevo Pendarovski i Kosova Vjosa Osmani, predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, premijer Albanije Edi Rama kao i ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković. To je bio drugi sastanak sa liderima Zapadnog Balkana čiji je domaćin bio visoki predstavnik, nakon neformalne večere u maju u Briselu, dodaje se u saopštenju.

Izvor: www.n1info.com
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #17 on: September 23, 2021, 03:50:23 pm »



Dodik: Zbog politike Evropske unije Balkan se „prazni“


Zbog politike Evropske unije Balkan se „prazni“, izjavio je srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik u govoru na četvrtom Demografskom skupu u Budimpešti.

„Dolazim iz zemlje gde nije sve određeno, gde smo nasledili mnoge probleme iz građanskog rata. Tokom građanskog rata u BiH broj rođene dece je bio mnogo veći nego u doba mira. To je potpuno apsurdno“, rekao je Dodik.
Istakao je da je politika EU sebična prema Balkanu.

„Pitam vas da li će za nekoliko decenija Evropljani živeti u Evropi?“, istakao je Dodik, a preneo RTRS.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #18 on: September 23, 2021, 08:03:00 pm »

EU stavila tačku na spekulacije: Ne postoji nikakav „non pejper“ za Balkan
SVET Autor: Nikola Radišić 23. sep. 2021

Nikakav “non pejper” o prekrajanju garanica na Zapadnom Balkanu nije kružio među članovima Evropskog saveta, niti se o njemu razgovaralo na bilo kom radnom telu Saveta, navodi se u nepotpisanom odgovoru na poslaničko pitanje.

Time je, tek poslednjih dana septembra, EU stavila tačku na spekulacije o “non pejperu” koji je liderima država EU proletos navodno prosledio slovenački premijer Janez Janša i koji je izazvao velike turbulencije u regionu. Pitanje nadležnim institucijama o tom dokumentu postavio je još 15. jula Slovenački poslanik Klemen Grošelj, poslanik političke grupacije “Obnovimo Evropu” i član više radnih tela Evropskog Parlamenta koja se bave pitanjima u vezi sa zapadnim Balkanom.

“Teme iz tog dokumenta bi imale dalekosežne implikacije na političku stabilnost zemalja zapadnog Balkana, a samim tim i značajne posledice na politiku Evropske unije u odnosu na ceo region,” naveo je tada Grošelj, tražeći pristup kontroverznom dokumentu, bez obzira na njegov eventualni stepen tajnosti. Sada je i zvanično stigao odgovor da takav papir ne postoji.

VIše puta su razni predstavnici institucija EU tvrdili da “slovenački non pejper” o prekrajanu granica nikada nisu videli, a i sam Janša je negirao autorstvo nad takvim dokumentom, ali su spekulacije iznova podgrevane novim “informacijama” koje su navodno izlazile u javnost. U tom dokumentu navodno se predlaže pripajanje Republike Srpske Srbiji, delova Crne Gore i Severne Makedonije s albanskom većinom Albaniji i priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.

Zvaničnici Evropske unije ranije su naveli da su granice na Zapadnom Balkanu “zatvoreno pitanje”.

Izvor: www.n1info.com
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #19 on: September 28, 2021, 09:44:45 am »

Predsednica Evropske komisije započela posetu Zapadnom Balkanu, sutra stiže u Beograd
Blic 28.09.2021.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen stiže danas u Albaniju i Severnu Makedoniju u okviru posete zemljama zapadnog Balkana, saopšteno je na internet stranici Komisije.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sutra će se u Beogradu sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a u četvrtak i sa premijerkom Anom Brnabić, najavljeno je u Briselu, javlja Tanjug. U četvrtak ujutru zajedno sa predsednikom Vučićem fon der Lajen će učestvovati u pokretanju projekta na železničkom koridoru 10. Planirano je da predsednica EK prisustvuje i potpisivanju ugovora za rehabilitaciju deonice na Autoputu mira (Niš -Priština) koji se radi uz finasijsku podršku Evropske unije. Pred sastanke u Beogradu, Ursula fon der Lajen će u Prištini razgovarati sa Aljbinom Kurtijem i Vljosom Osmani, a zatim u Podgorici sa Milom Đukanovićem i Zdravkom Krivokapićem.

Fon der Lajenova je tokom obraćanja Evropskom parlamentu 15. septembra u Strazburu najavila da će posetiti zemlje zapadnog Balkana do kraja meseca. Ona je tada rekla da želi da posjetom zemljama zapadnog Balkana pošalje snažan signal privrženosti Evropske unije procesu pristupanja bloku.

- Pre kraja meseca posetiću region i poslati snažan signal naše privrženosti procesu proširenja. To dugujemo svim mladim ljudima koji veruju u budućnost Evrope - izjavila je.

Prema njenim rečima, ulaganje u budućnost zapadnog Balkana je, istovremeno, ulaganje u budućnost EU. Fon der Lajen je podsetila da EU pojačava podršku regionu, uključujući kroz novi Investicioni i ekonomski plan.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #20 on: September 28, 2021, 11:14:28 am »

Šib: I sa socijaldemokratama, integracija Zapadnog Balkana u EU prioritet za Nemačku
Tanjug 28.09.2021.

Kontinuitet nemačke politike prema Zapadnom Balkanu bio bi obezbeđen i sa vladom socijaldemokrata, izjavio je nemački ambasador u Srbiji Tomas Šib.

On je, u autorskom tekstu za današnji ''Kurir'', istakao da će, i sa SPD kao najjačom snagom posle izbora u Nemačkoj, pristupanje država regiona Zapadnog Balkana Evropskoj uniji ostati pitanje visokog prioriteta za Berlin. On je podsetio da je u periodu od 16 godina koliko je Angela Merkel bila kancelar, 12 godina vladala takozvana velika koalicija, sa demohrišćanima na čelu, kao i da je u tih 12 godina ministar spoljnih poslova uvek bio socijaldemokrata. Obe stranke su, istakao je, zajedno postavile smernice za aktuelnu politiku Nemačke u odnosu na Zapadni Balkan.

- Znači, ako bi se formirala vlada pod vođstvom SPD, kontinuitet bi bio obezbeđen. Zbog mnogobrojnih mogućnosti potencijalnih koalicija, izgleda da ćemo se morati strpeti dok ne dođe do konačnog formiranja nove vlade - naveo je Šib. Do tada će, kako kaže, sadašnja savezna vlada privremeno ostati na dužnosti, što znači da će Angela Merkel možda prevazići svog nekadašnjeg mentora Helmuta Kola i postati osoba koja je najduže bila na funkciji saveznog kancelara.

- Podrazumeva se da me je posebno obradovalo što je savezna kancelarka uoči samih izbora još jednom posetila Beograd - nakon njenih poseta 2011. i 2015.godine - napisao je nemački ambasador u autorskom tekstu.

Analizirajući ishod nemačkih izbora, Šib navodi da je za sada potpuno neizvesno kako će zaista izgleda nova vlada u Nemačkoj uz ocenu da koalicioni pregovori neće biti jednostavni, ali da se smatra sigurnim da će tri stranke biti u njenom sastavu. On je dodao da je moguća koalicija socijaldemokrata sa strankom Zelenih i liberalima (FDP), takozvana ''semafor koalicija'', ali i da je moguća koalicija demohrišćana (CDU/CSU), Zelenih i FDP koju nazivaju ''Jamajka koalicijom'', jer boje stranaka odgovaraju bojama zastave Jamajke.

- Bez obzira na to koju koaliciju ćemo na kraju videti, sigurno mesto u budućoj vladi imali bi i Zeleni i FDP - ocenjuje Šib.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #21 on: September 28, 2021, 07:03:34 pm »

Države EU se više ne slažu oko proširenja na Zapadni Balkan, jedna deklaracija je napravila zastoj i za sada je bez dogovora
I.Z.K. 28.09.2021.

Evropska unija, plašeći se političke reakcije u državama članicama, ne može više da bude saglasna da daje garancije za buduće članstvo šest balkanskih zemalja kojima su obećale mesto u klubu, navodi Rojters, pozivajući se na izjave četiri diplomata i interni dokument.

Zastoj oko deklaracije za samit lidera EU i Balkana 6. oktobra niska je tačka u strategiji EU da u blok uvede Srbiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju. To se podudara sa rasplamsavanjem tenzija na granici između Kosova i Srbije. Na samitu je EU planirala da ponovi svoje obećanje dato pre 18 godina da će "dati nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana", prema nacrtu deklaracije o samitu od 11. septembra koju je video Rojters. Taj nacrt je prošao najmanje dve runde razgovora bez dogovora, rekli su diplomate.

Države EU nisu želele da otkriju svoje stavove, ali bogate severne zemlje poput Danske, Francuske i Holandije strahuju od ponavljanja hitnog pristupanja Rumunije i Bugarske 2007. i loše upravljane migracije istočnoevropskih radnika u Britaniju koja je mnoge Britance okrenula protiv EU. Bugarska se protivi pridruživanju Severne Makedonije zbog jezičkog spora. Čak i ako se oko jezika konačno dogovore, malaksalost odražava paralizu u planu EU da izgradi „prsten prijatelja“ od Ukrajine do Tunisa nudeći bliže veze, trgovinu i pomoć. Umesto toga, Kina i Rusija zadiru u investicije i uticaj. Srbija je u januaru bila prva evropska država koja je primila kineske vakcine protiv KOVID-19 za masovnu inokulaciju.

Zaoštravanje tenzija

EU takođe indirektno zaoštrava tenzije u regionu od 20 miliona ljudi, kažu diplomate, jer su balkanski građani sanjali o pridruživanju EU nakon etničkih ratova devedesetih godina prošlog veka kada se Jugoslavija raspala. Trupe NATO pojačale su u ponedeljak patrole na Kosovu u blizini graničnih prelaza koje su blokirali lokalni Srbi razljućeni zabranom ulaska u zemlju automobilima srpskih registarskih oznaka. Srbija ne priznaje proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine i započela je vojne manevre u blizini granice.

- Moraju da se loše ponašaju da bi bili zapaženi. Na Balkanu postoji pogoršanje koje proizilazi iz izgubljenog interesa za prestonice EU - rekao je visoki diplomata EU u Briselu uključen u balkansku politiku.

EU i Sjedinjene Države zatražile su smirenost, a predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen započela je u utorak trodnevno putovanje u šest balkanskih zemalja kako bi pokazala predanost izvršne vlasti EU regionu.

Na putu za nigde

U svom prvom boravku u Albaniji, Fon der Lajen je rekla da ostaje pri obećanju da je "budućnost Albanije u EU". Ali kredibilitet EU je narušen, posebno nakon što su Francuska i Holandija privremeno zaustavile proces proširenja pre dve godine, a Bugarska ga sada blokira. Kosovo i Srbija se osećaju iznevereno od strane Sjedinjenih Država, nakon što ih je pre godinu dana u Belu kuću pozvao tadašnji predsednik Donald Tramp da potpišu sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa, od koga sada nema ničega. EU nije ispunila obećanje da će dozvoliti putovanje bez viza na Kosovo.

Države koje se zalažu za proširenje, uključujući Austriju, Italiju, Hrvatsku, Sloveniju i baltičke zemlje, kritikuju Nemačku i Francusku zbog toga što nisu izvršile pritisak na Bugarsku da ukine veto. Napredak Albanije je takođe zaustavljen jer je vezana za Severnu Makedoniju u procesu proširenja.

- Sve dok imate toliko država članica koje, iz ovih ili onih razloga, smatraju da nije u redu dalje proširivati zajednicu EU, onda zaista ne idemo nikuda - rekao je Džon O'Brenan, stručnjak za evropske integracije na Univerzitetu Mainut u Irskoj.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #22 on: September 30, 2021, 06:15:42 am »

Evropska komisija ukida bezvizni režim za pet država? Srbija na spisku
IZVOR: BLIC SREDA, 29.09.2021.

Brisel -- Nezakonita prebivališta i neosnovani zahtevi za azil iz nekih država Zapadnog Balkana pokrenuli su rasprave o obustavi bezviznih putovanja u Evropsku uniju.

Interni dokument EU, od 27. septembra, koji je pregledao EU obzerver, došao je dan uoči turneje predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen po Zapadnom Balkanu. Čini se da nezadovoljstvo raste u Francuskoj, Nemačkoj i Italiji, dok zemlje vode širu raspravu o zaustavljanju navodnih zloupotreba. Državljanima Crne Gore, Srbije i Severne Makedonije dozvoljeno je da putuju u EU bez vize do 90 dana od decembra 2009. godine, a državljanima Albanije i Bosne i Hercegovine sledeće godine.

Evropska komisija posmatra bezvizna putovanja kao "značajno dostignuće" u odnosima između EU i Zapadnog Balkana pod okriljem njene politike "Istočnog partnerstva". Ali nisu svi srećni. Prema internom dokumentu EU, Srbija i Albanija su svrstane među 10 najproblematičnijih zemalja kada je u pitanju poštovanje bezviznog režima, zbog čega u Nemačkoj smatraju da bi Evropska komisija trebalo da podseti da je pokretanje mehanizma za suspenziju bezviznog režima realna opcija.

- U slučaju malog ili nikakvog napretka trećih zemalja, Evropska komisija bi trebalo, prema našem mišljenju, da naglasi da je pokretanje Mehanizma za suspenziju viza realna opcija - navela je nemačka delegacija u dokumentu.

Prema zvaničnim podacima Nemačke o kršenju zakona o strancima 2020. godine, Albanija je na drugom mestu, Ukrajina na petom, Srbija na sedmom, Moldavija na devetom i Gruzija na desetom mestu. Za ponovno uvođenje viza potrebno je više od 50 odsto povećanja nezakonitih boravaka ili ako je niska stopa prihvatanja zahteva za azil. Holandija je prva i jedina članica EU koja je do sada tražila suspenziju bezviznog režima. Njen zahtev je bio usmeren protiv Albanije 2019. godine, ali ga je Evropska komisija odbacila, podseća EU obzerver. U dokumentu u koji je, portal imao uvid, Nemačka navodi da je promećen veliki broj "prekršaja neovlašćenog boravka“ iz Albanije, Moldavije i Ukrajine, uprkos ukupnom padu prošle godine zbog pandemije.

Italija je dala slične komentare o Moldaviji, primetivši da mreže za trgovinu ljudima koje deluju kroz "susedne zemlje" zloupotrebljavaju režim putovanja bez viza. Francuska je takođe nezadovoljna Albanijom i Gruzijom i ostaje oprezna prema Srbiji. Češka je saopštila da je videla veliki broj neosnovanih zahteva za azil od državljana Gruzije, Moldavije i Ukrajine. Belgija je ukazala na „alarmantno povećanje“ broja podnosilaca zahteva za azil ove godine.

Izvor: www.b92.net
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #23 on: September 30, 2021, 08:57:38 am »



Bugarski ekspert: Makedonija mora da bude primljena u EU kako bi "blokirala" Srbiju


Bugarski istoričar Vojin Božinov saopštio je da niko u Skoplju ne krije da se nada da će na Bugarsku biti izvršen pritisak spolja kako Bugarska ne bi stavila obećani veto na početak pregovora o članstvu Severne Makedonije u EU.

Nada se, pre svega, polaže na Sjedinjene Američke Države, jer je nedavno američka ambasadorka u Makedoniji Kejt Berns izjavila da će se Vašington uključiti u rešavanje nesuglasica između Skoplja i Sofije.

Namera da se Severna Makedonija priključi EU objašnjava se željom da se „blokira“ Srbija, izjavio je Božinov.

„Smatra se da Srbiju treba "blokirati" sa juga. Prvo je to bilo urađeno zahvaljujući ulasku Severne Makedonije u NATO. To sada treba potvrditi i politički njenim ulaskom u EU“, rekao je ekspert u emisiji Bugarskog nacionalnog radija.

Božinov je izrazio zabrinutost da je vlada Bugarske spremna na kompromis, dok je predsednik Rumen Radev stavio do znanja da su mu važniji američki interesi.

„Svima je jasno da predsednik Rumen Radev sada ima svu vlast u zemlji zahvaljujući svojoj vladi. Na forumu Inicijative tri mora izjavio je da bugarska politika treba da se sprovodi u sinergiji sa američkim interesima na Balkanu. Ova očigledna prednost koja se javno daje američkim nad nacionalnim interesima Bugarske je u skladu sa planovima sadašnje vlade da napravi ustupke radi bržeg primanja Severne Makedonije u EU. To će zadovoljiti i američke interese“, izjavio je istoričar.

Bilo koji bugarski političar koji napravi sličan kompromis će izvršiti nacionalnu izdaju, izjavio je Božinov.

„Ono što mene lično veoma zabrinjava je ozbiljno mešanje američke ambasade u našu unutrašnju politiku pomoću političkih projekata i njihove podrške, što ne može da se ne odrazi na našu spoljnu politiku, posebno prema Severnoj Makedoniji“, rekao je istoričar.

Podsetimo, Bugarska je već nekoliko puta odbila da podrži početak pregovora o pridruživanju Severne Makedonije Evropskoj uniji. Iz Sofije je saopšteno da Skoplje ne ispunjava tačke bilateralnog sporazuma iz 2017. godine i da sabotira sastanke zajedničke istorijske komisije koja radi na rešavanju nesuglasica po pitanju zajedničke istorije dve zemlje. Takođe, Bugarska zahteva od Severne Makedonije da prestane sa govorom mržnje protiv Bugara i da ne promoviše ideju postojanja makedonske manjine u Bugarskoj.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #24 on: October 02, 2021, 03:56:50 pm »

"EU da se proširi na Zapadni Balkan do 2030.": Slovenija vrši pritisak na Brisel, države članice zaprepašćene predlogom
J.R. 02.10.2021.

Evropska unija bi do kraja decenije trebalo da se proširi na čitav Zapadni Balkan, prema predlogu Slovenije koji je zaprepastio zemlje članice pre samita sledeće sedmice.

Slovenija, koja trenutno drži rotirajuće predsedavanje Savetom EU, iznela je u petak ideju o brzom priključenju zemalja, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, u EU, neposredno uoči sastanka evropskih lidera na kojem će se razgovarati o proširenju unije. Predlog, dat na sastanku ambasadora u Briselu, začudio je ostale zemlje članice, a neke su ga opisale kao potpuno nerealan s obzirom na ekonomske i političke izazove u regionu, piše "Fajnenšel tajms".

Proširenje je visoko osetljivo pitanje za EU, koja je podeljena oko pitanja brzine kojom bi zemljama trebalo dozvoliti ulazak u blok. Ali, Unija je pod pritiskom da nastavi pregovore o pridruživanju sa balkanskim zemljama koje takođe jačaju svoje veze sa Кinom i Rusijom. EU je dodala 13 država članica između 2004. i 2013. u brzoj ekspanziji. Nakon toga, Žan-Klod Junker, bivši predsednik komisije, obećao je da neće više primati do 2019. godine - ali zemlje podnosioci zahteva postaju sve nestrpljiviji jer Brisel nastavlja da "vuče pete".

Lideri svih zemalja članica EU i zemalja Zapadnog Balkana - Albanije, Bosne, Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije i takozvanog Kosova, prisustvovaće samitu u sredu. Diplomate iz država članica koje žele da Brisel ubrza pregovore sa Zapadnim Balkanom, uglavnom sa istoka i juga bloka, zalažu se postavi "ambiciozan“ rok za pristupanje, ali priznaju da bi to bilo "politički eksplozivno", prenosi "Fajnenšel tajms".

- Potrebna nam je deklaracija. Ovo je veoma važno - rekao je jedan diplomata EU.

Stav EU prema regionu dodatno komplikuje to što pet država članica - Кipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija - ne priznaju takozvano Кosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije.

Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, obišla je Zapadni Balkan uoči samita, ponavljajući svoju podršku zemljama da se pridruže uniji. Ali političari u regionu na ovu temu gledaju sa skepticizmom, jer mnoge države članice ne pokazuju želju za proširenjem.

Кomisija, koja vodi proces evaluacije napretka ka članstvu u EU, rekla je da pregovori sa Albanijom i Severnom Makedonijom treba da krenu napred "što je pre moguće". Skoplje i Tirana je trebalo da prošle godine počnu pregovore o članstvu u EU, ali oni su i dalje blokirani zbog nedostatka jednoglasne podrške članica. Severna Makedonija, jedna od zemalja koje traže pridruživanje, rekla je da pozdravlja pritisak koji Slovenija vrši na Brisel.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #25 on: October 04, 2021, 05:45:37 am »

EU gubi moć na Balkanu?
IZVOR: KOSOVO ONLINE NEDELJA, 3.10.2021.

Evropska unija je pokazala da nije politički jaka da drži stvari pod kontrolom na svom terenu pa je za očekivati da tu kontrolu preuzme Amerika.

To je rekao Stevica Deđanski, direktor Centra za razvoj međunarodne saradnje. Danijel Igrec, međunarodni stručnjak iz Slovenije, smatra da je EU oduvek bila produžena ruka Amerike, te iznenađenja nema.

Pozvan ili ne, tek specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pojavio se u Briselu tokom razgovora Beograda i Prištine sazvanih povodom krize na severu Кosova. Eskobar se sastao sa obe delegacije, kao i sa evropski posrednikom u dijalogu Miroslavom Lajčakom. Tom prilikom nije se pozabavio samo kosovskim pitanjem već i Bosnom i Hercegovinom.

EU se pokazala nesposobna

Na pitanje da li ovo vodi ka američkom „potapanju“ EU na Balkanu i hoće li Gabrijel Eskobar postati važniji i od Miroslava Lajčaka, i od komesara za proširenje EU, posebno sada kad je EU odustaje od članstva balkanskih zemalja Stevica Deđanski kaže da Amerika očigledno želi da ponovo preuzme kormilo na Balkanu, a koji joj je krajnji cilj i zašto to želi baš sada tek treba videti.

"Evropska unija se pokazala kao nesposobna politička organizacija, uz svu ekonomsku moć preko koje je mogla da utiče na rešavanje nekih pitanja. Međutim, razmatranjem odluke da nema članstva u EU za zemlje iz ovog regiona njena moć koja je inače bila slaba sada je potpuno opala. Ako tome dodamo da ima nezadovoljstva i u samoj EU među njenim članicama, onda je jasno na kom nivou je EU", ističe Deđanski. S druge strane, Amerika je postavljanjem Eskobara na ovu poziciju, a u pitanju je političar ozbiljnog formata koji je duže od 20 godina prisutan na ovim prostorima, pokazala da više nema nameru da Evropskoj uniji prepušta rešavanje problema u regionu.

"Naravno, oni neće to otvoreno reći, ali EU će im nadalje biti samo platforma koju će koristiti za rešavanje preostalih pitanja gde bi se oni direktno mešali. Mada je činjenica da će se nadalje sve oni pitati",uveren je Deđanski. Iz tog ugla, smatra Deđanski, sasvim je bilo očekivano da se Gabrijel Eskobar umeša i u dešavanja u BiH.

Danijel Igrec, stručnjak za međunarodno pravo i spoljnu politiku iz Slovenije, napominje da moramo imati u vidu da EU nikada nije vodila, niti je imala samostalnu spoljnu politiku prema Balkanu.

EU nije dorasla poverenom poslu

"Ona je oduvek bila produžena ruka SAD i služila je kao instrument Vašingtona u sprovođenju američkih geopolitičkih interesa u regionu, a Amerika je EU poverila rešavanje ključnih balkanskih pitanja. Briselski zvaničnici, uključujući i Lajčaka, imali su ulogu američkih emisara odnosno izaslanika koji su pitanja КiM i Republike Srpske morali da reše u skladu sa američkom spoljnopolitičkom agendom", ističe Igrec. Кada se, međutim, pokazalo da EU nema potreban autoritet i kapacitet da taj zadatak samostalno sprovede do kraja, u rešavanje ključnih balkanskih procesa morali su da se direktno umešaju Amerikanci.

"U tom svetlu posmatram i imenovanje Gabrijela Eskobara za specijalnog izaslanika za Balkan koji je već počeo otvoreno da se nameće kao direktan učesnik u pregovorima oko КiM. Slična situacija je i sa Metjuom Palmerom koji je postao američki izaslanik za izbornu reformu u BiH i koji je već počeo da nameće izborna pravila koja bi umanjila uticaj konstitutivnih naroda, a pre svega Srba na izbor vlasti na nivou BiH,“ objašnjava sagovornik Sputnjika.

Amerika želi da Balkan reši što pre

Razlog za ovaj povećani i direktniji angažman SAD Igrec vidi u promeni geopolitičkih prilika u svetu, posebno u pogledu zaoštravanja odnosa između Amerike i Кine.

"Vašington je svestan da mu predstoji ozbiljan front političke, ekonomske, pa i moguće vojne konfrontacije sa Pekingom i zato sada žuri da što pre završi posao na Balkanu i zatvori sva otvorena pitanja u ovom delu Evrope. SAD nam svakako ne nude nikakvu šargarepu. Jedino što od njih možemo da očekujemo jeste štap, i to u vidu ucena i ultimatuma", uveren je ovaj ekspert.

Smatram, zaključuje Igrec, da će Srbija ubuduće biti izložena još žešćim pritiscima administracije Džozefa Bajdena koja će putem angažmana Eskobara i Palmera pokušati od Beograda da iznudi puno toga, i de jure priznanje Кosova, i da ga privoli na određeni vid revizije Dejtonskog ugovora koja bi za cilj imala dodatno umanjivanje nadležnosti Republike Srpske i centralizaciju vlasti u BiH.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #26 on: October 04, 2021, 11:43:34 am »

"To je bitno za sigurnost i stabilnost Evrope"
Tanjug 04. 10. 2021.

AUSTRIJSKI kancelar Sebastijan Kurc, koji će učestvovati na Samitu EU - Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja, ističe da se Zapadnom Balkanu i dalje mora ponuditi verodostojna pristupna perspektiva.

- To je - kaže Kurc - bitno za sigurnost i stabilnost Evrope.

Kurc će sutra i prekosutra učestvovati na neformalnom Savetu EU na Brdu kod Kranja, gde će Zapadni Balkan biti jedna od glavnih tema. Austrijski kancelar je pozdravio odluku slovenačkog kolege Janeza Janše, kao predsedavajućeg EU, o organizovanju posebnog Samita o Zapadnom Balkanu.

- Smatram izuzetno važnim da šefovi država i vlada EU, zajedno sa svojim kolegama iz regiona, razgovaraju o Zapadnom Balkanu. U tome podržavamo Sloveniju. Moramo i dalje regionu ponuditi verodostojnu pristupnu perspektivu, i podržati ih masivno u reformskim naporima - podvukao je Kurc. On je istakao da EU mora, na drugoj strani, ispoštovati svoja obećanja.

- To je od izuzetne važnosti, jer time brinemo o bezbednosti i stabilnosti u Evropi. Ako na Balkanu ostavimo vakuum, njega će druge države, poput Turske i Kine, popuniti - upozorio je Kurc.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #27 on: October 04, 2021, 11:49:55 am »

Žofre: "Budućnost Balkana je u EU"
IZVOR: TANJUG PONEDELJAK, 4.10.2021.

Budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji, poručio je danas šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žofre.

On je naveo da politika proširenja na region Zapadnog Balkana nema alternativu, kao i da predstavlja strateško ulaganje u prosperitet i stabilnost Evrope. Žofre je na konferenciji ''Zaokružena Evropa'', u organizaciji Centra za evropske politike, rekao da građani EU i Zapadnog Balkana dele zajedničku istoriju i kulturu, ali i da imaju zajedničku budućnost.

''Budućnost regiona Zapadnog Balkana je u EU, jer nema alternative politici proširenja na region. To je i za nas i za partnere na Zapadnom Balkanu strateško ulaganje u prosperitet i stabilnost Evrope'', kazao je Žofre. Naveo je da je EU glavni ekonomski partner zemalja Zapadnog Balkana i da postoje jake veze EU i građana tog regiona – ekonomske, kulturne, pa i lične.

''Zapadni Balkan daje snagu, vitalnost, kreativnost projektu EU i ta dodata vrednost regiona mora biti istaknuta, shvaćena, vrednovana i stavljena na pravo mesto'', istakao je Žofre. Dodao je da je prošlonedeljna poseta predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen regionu bila važna i sa snažnom porukom.

''Fon der Lajen je rekla da želi da Srbija uzme puno učešće u Konferenciji o budućnosti Evrope (CoFoE) i da treba čuti mišljenje, percepcije i ideje građana Srbije i celog Zapadnog Balkana kada, jer reč o oblikovanju evropske budućnosti'', naveo je Žofre. Ocenio je da će Evropa biti potpuna i zaokružena ako bude mogla da odgovori na izazove sa kojima se suočava, od klimatskih promena do digitalizacije i prilagođavanje ekonomija tom novom sistemu.

''Takođe, moramo biti u mogućnosti da zaštitimo lične podatke, kao i da budemo sposobni da zaštitimo demokratiju koja nikada nije 'zaokružen posao'', rekao je Žofre i dodao da su izazovi i borba protiv organizovanog kriminala, kao i potreba da se osigura poštovanje vladavine prava. Šef Delegacije EU kazao je da smo prošli kroz težak period zbog pandemije kovida 19 i da je jedna od prvih naučenih lekcija da je potrebna saradnja i da izolovani ne možemo da odgovorimo na takve izazove.

''Potrebno je da budemo sposobni da proizvodimo i distribuiramo vakcine, da vakcine budu dostupne svakome, takođe da budemo sposobni da odgovorimo na potrebe svake države u medicinskoj podršci. Zato zatvaranje granica nije rešenje'', kazao je Žofre. Dodao je da nije važna samo saradnja u medicinskom sektoru, već i u društvenom i ekonomskom sektoru i da je neophodno ''ubrizgavanje resursa'' kako bi ekonomije mogle da odgovore na krizu.

''Kada Evropa odgovori na potrebe građana, građani pozitivno reaguju na Evropu'', rekao je Žofre.

Na konferenciji ''Zaokružena Evropa'' učestvovao je i ambasador Slovenije u Srbiji Damjan Bergant.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #28 on: October 05, 2021, 04:46:44 pm »

Maratonski pregovori pred samit u Sloveniji: Jedni hteli jasnu poruku - Zapadni Balkan u EU! Drugi ni da čuju za članstvo!
DW 05.10.2021.

Lideri zemlja-članica Evropske unije, institucija EU i zemlja sa Zapadnog Balkana okupiće se sutra na Brdu kod Kranja kako bi se još jednom potvrdila "nedvosmislena podrška EU evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana".

Upravo se to "potvrđivalo" u svim do sada usvojenim deklaracijama, još od samita EU-Zapadni Balkan u Solunu 2003. godine, ali i u većini drugih zvaničnih dokumenta EU koji se odnose na region u celini ili države pojedinačno. Većina građana sa Zapadnog Balkana reći će da izjednačava podršku evropskoj perspektivi sa podrškom proširenju ili eventualnom članstvu u EU. Za EU međutim, proširenje je nešto što može da prođe, čak i u tekstu, ali uz brojne kriterijume i ograde.

- Obezbeđen je balans kada je reč o ambiciji proširenja s jedne strane i kapaciteta EU da se razvija i integriše nove članice s druge - poručio je pred samit jedan visoki zvaničnik EU, piše "Dojče vele" (DW).

To konkretno znači da su 27 država članica, nakon maratonskih pregovora u kojima su jedne insistirale na jasnoj poruci da će Zapadni Balkan biti deo EU, a druge odbijale samu pomenu proširenja, došle do kompromisa da u tekstu deklaracije ipak stoji reč "proširenje", ali uz jasna uslovljavanja po pitanju političkih i ekonomskih kriterijuma koje zemlje - kandidati moraju da ispune, i uz naglašavanje prioriteta "jačanja integracija i kapaciteta apsorpcije novih članica" od strane same EU. Međutim, ni tu nije kraj specifičnom EU formalizmu, pa se u najavi samita posebno naglašava da "proces proširenja neće naći na agendi".

Šta su "opipljive mere"?

Pa o čemu će se, ako ne o pristupanju EU, razgovarati na sastanku lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana? U Briselu kažu da su pripremili "obiman paket opipljivih mera" koje bi trebalo da donesu "opipljivu razliku" u svakodnevnom životu građana regiona. Navodi se recimo to da bi iz Ekonomskog i investicionog paketa EU regionu u narednih sedam godina trebalo da stigne 30 milijardi evra. Navodi se izgradnja transportne mreže za povezivanje regiona međusobno i sa EU. Pominje se podrška Zelenoj agendi u regionu, pokretanje plana smanjenja cena rominga između zemalja Zapadnog Balkana i EU, pa i donacija od 2,9 miliona doza vakcina protiv kovida 19. Na pitanje novinara koliko su takve inicijative zapravo iskupljivanje za očigledan zastoj u politici proširenja, iz EU odgovaraju da put jeste težak, ali da "vrata nisu zatvorena".

- Istina je da EU ima mnogo izazova u procesu proširenja. Tu su reforme koje moraju da se sprovedu, bilateralna pitanja koja moraju da se reše, u pitanju je i kapacitet za integrisanje. Nije sve savršeno, ali vrata nisu zatvorena. Ulazak Hrvatske je bio uspeh i očekujemo da će to ponovo biti moguće - navodi se u Evropskom savetu uoči samita.

Ali kada - to u EU niko ne želi da spekuliše. Inicijativa Slovenije da se u tekst deklaracije u poslednjem trenutku ubaci 2030. godina kao vremenska odrednica za pristupanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, koliko se iznenada pojavila, toliko je brzo i skinuta sa dnevnog reda. U sećanju je i dalje inicijativa nekadašnjeg predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera, koji je 2025. godinu označio kao indikativni datum za uspešno pristupanje Srbije i Crne Gore, što se danas vidi samo kao ohrabrenje ili dobra namera Komisije, ali nikako kao nešto što je usklađeno sa pozicijama pojedinih zemlja-članica.

Samit pre samita

Iako proširenje "neće biti na agendi“, lideri EU i Zapadnog Balkana trebalo bi da zajedno razmotre i neke od prepreka na putu evrointegracija, posebno kada je reč o bilateralnim problemima. Na samitu u Sloveniji naći će se zvaničnici Severne Makedonije i Bugarske, a u Briselu očekuju da se još ponovo pokrene pitanje blokade koju Sofija drži kada je reč o pristupnim pregovorima sa Severnom Makedonijom.

Od lidera Beograda i Prištine zatražiće se da intenziviraju napore u cilju postizanja pune normalizacije odnosa. Kroz nacrt usvojene deklaracije, EU poziva partnere sa Zapadnog Balkana da napreduju ka "punom usklađivanju sa spoljnom politikom EU", pojačaju saradnju sa EU u borbi protiv dezinformacija i hibridnih pretnji, i da nastave saradnju po pitanju migracija i borbe protiv terorizma. A tu je i "nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi", navodi DW. Ti pozivi su uglavnom samo prepisani tekst iz prethodnih deklaracija EU koji se ponavlja iz godine u godinu kada je reč o odnosima EU i Zapadnog Balkana.

Veče pre nego što će im se na Brdu kod Kranja pridružiti lideri sa Zapadnog Balkana, zvaničnici EU imaće zajedničku večeru - svojevrsni nezvanični samit posvećen ulozi EU u svetu, od Kine do Avganistana. Već u tom trenutku bi podsećanje na važnost uloge EU na Zapadnom Balkanu kao neposrednom susedstvu Unije bilo primereno, jer ako EU prvenstveno nije na Zapadnom Balkanu - pa gde je onda?

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #29 on: October 05, 2021, 05:11:14 pm »

Bela kuća objavila: Zapadni Balkan
IZVOR: TANJUG UTORAK, 5.10.2021.

Vašington -- Američki predsednik Džozef Bajden razgovarao s predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o Zapadnom Balkanu.

U jeku medijskih natpisa da EU ne može garantovati ni jednoj zemlji Zapadnog Balkana članstvo u EU i ovog današnjeg da je odbijen slovenački predlog da se kao godina primanja navede 2030, na sajtu Bele kuće je objavljeno i da je Bajden izrazio snažnu podršku nastavku procesa pristupanja zemalja ovog regiona Uniji. Bajden je tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora sa Fon Der Lajen potvrdio i svoju podršku Evropskoj uniji, ključnom partneru Sjedinjenih Država, i svoju posvećenost nastavku primene rezultata postignutih na samitu SAD i EU u junu, navodi se u saopštenju Bele kuće.

Oni su razgovarali i o važnom poslu američko-evropskog Saveta za trgovinu i tehnologiju, koji se sastao u Pitsburgu 29. septembra, kako bi se obezbedilo da pravila koja regulišu globalnu trgovinu i ključne i nove tehnologije, budu ukorenjena u demokratskim vrednostima i tržišnim principima. Bajden je naglasio važnost omogućavanja prekograničnog protoka podataka i izjednačavanja uslova u medjunarodnom poreskom sistemu. Američki predsednik je takođe pozdravio obnovljenu saradnju SAD i EU u vezi sa kovidom-19 i preduzimanje koraka za rešavanje klimatske krize, uoči samita KOP-26 u Glazgovu kasnije ovog meseca.

Predsednik Bajden je takođe naglasio važnost bliske saradnje SAD i EU u Indo-Pacifičkom regionu.

Izvor: www.b92.net
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.