Ускршњи устанак у Ирској 1916. године

[JASON]

Beogradske novine, 2. Juli 1916. Osuda Casementova. (Naročiti brzojav Beogradskih Novina) Berlin, 1. Jula.
K osudi Casementovoj se još javlja: Porotnici potvrdili su u punom obsegu pitanja o krivnji. Na to je Casement dao dugačku izjavu protiv načina engleskog sudovanja, te izjavio, da ga ispunjava velikim ponosom, što sjedi na optuženičkoj klupi mjesto da stoji na mjestu državnog tužitelja.
'Daily News' piše, da je veliko pitanje, je li razborito, da se Casementa napravi mučenikom. Nemirne elemente ne bi trebalo dalje uzbudjivati.

[JASON]

Beogradske novine, 6. Juli 1916. Irsko pitanje. K. B. Rotterdam, 5. jula.
'Nieuwe Rotterdamsche Courant' javlja iz Londona: Uprava irske lige održala je juče u Dublinu, pod predsjedništvom Rodmondovim jedan skup, na kome je primila predloge LIoyd Georgeove. Kako 'Daily News' javlja, Landsdowne i Lang može biti da će povući svoje ostavke.

[JASON]

Beogradske novine, 7. Juli 1916. Pisma Casementova. (Naročiti brzojav 'Beogradskih Novina'). Haag, 6. jula.
Newyorski 'Times' publikuje pisma Sir Roger Casementa, upućena njekom amerikanskom novinaru, u kojima Casement osvjetljava politiku Engleske i njene ratne ciljeve. On piše medju ostalim i ovo: Ja znam, da su u Londonu već godinama kovali komplote i poznajem tačno planove londonskog ministarstva spoijnih poslova. Ja sam svagda ljude opominjao i ukazivao sam na to, kuda će ih odvest njihov takav rad, ali sve bijaše uzalud, jer oni znadjahu vrlo dobro, kakav zločin spremaju. Najveći zločin Njemačke bio je njezina veća sposobnost na svima poljima trgovine. Engleska se bori samo za svoje interese kao svjetska trgovačka sila. Engleska borba protiv Njemačke pretvorna je i lažljiva je. Ona teži samo za tim, da uništi njemačku konkurenciju. U tom cilju združila se sa dva razbojnika, jer sama nije u stanju da izvrši udar. Na taj način vrši najveći zločin, za koji se zna, odkad svijet postoji, a to je, da se civilizacija srednje Evrope uništi, a njemačka kultura da bude potisnuta ruskim neznalaštvom i tiranijom.

[JASON]

Beogradske novine, 9. Juli 1916. lstina o Englezima. Iz pisama Sir Roger Casementa njegovom prijatelju.
Njemačke novine objelodanjuju seriju dugačkih pisama, koje je pisao Sir Roger Casement u augustu i septembru 1914. godine, dakle odmah poslije početka rata, svom prijatelju i poznatom amerikanskom književniku Poultney Bidowu. Sir Casement najavljuje već u ovim pismima čitavu svoju akciju, jer je prema njegovom mišljenju Engleska izazvala ovaj rat i to iz čistih svojih poslovnih interesa. U pismu od 30. septembra 1914. piše vodja Iraca svom prijatelju Bidowu slijedeće:
'Pouzdano znam, da ću konačno ipak da završim u tamnici, u engleskoj tamnici, radi irskog izdajstva. Naravno kad bi ja i stupio sa razbojničkim mislima protiv Njemačke, koja nije nikada učinila ništa zla Irskoj, onda bi bio najveći patriota. Ali kada tražim, da moji siromašni junački i lakovjerljivi zemljaci ostanu kod svojih kuća i kad ja tražim, da ako se već bore, neka se bore za Irsku, onda sam izdajnik. Ovakova je ironija engleski 'demokratizaim'. Čuvaj nas Bože ovakove 'demokracije', koja se u mirno vrijeme hrani razbojstvom nad drugim narodima, izaziva ratove i stvara bijedu. Engleski demokrati vode uvijek ratove krvi drugih naroda i u stranim zemljama, gdje se uništavaju i pljačkaju tudji gradovi. Samo onda, na onaj dan, kada će Englezi osjetiti strahote invazije, kada će osjećati rat na vlastitom svom tijelu, samo će onda svijet uživati mir, ali nikada prije. Zato je i svrha svake prave civilizacije, da uništi sigurnost Engleske od invazije, tako da će i Engleska snašati i odgovornost za svoje intrige a ne njezini saveznici. Kad bi u Engleskoj, odnosno u Londonu, morali ono da podnašaju, što danas podnašaju gradjani u Bruselju, Löwenu, Lüttichu, onda nebi više bilo rata u Evropi. Samo zato, jer ljudi u Londonu smatraju sebe u svojoj požudi za vlašću sigurnima od svake ratne nevolje, izazvali su i ovaj teški rat protiv Nijemaca. Meni su poznati svi komploti, koji su u poslijednjim godinama kovani, poznajem sve osnove ministarstva izvanjih djela u Londonu'.
Na drugom jednom mjestu piše Casement:
'Daj Bože, da još prije svoje smrti mogu nješta učiniti za Irsku. Ovo je, moj dragi stari prijatelju, što me spriječava, da ne mogu da dodjem k vama, da se kupam u Hudsonu, šećem s vama po šumama i pijem vašu dobru kafu. Spremam, ako Bog da, da se čim prije vratim u Irsku i da pomognem mojim dobrovoljcima i održim čistu savjest moje otadžbine, da niko ne sudjeluje u ovom besramnom podhvatu, koji se krije pod imenom 'svetog rata'. Ako ja i moji irski prijatelji budemo mogli štogod da učinimo, moraće Engleska svoju borbu izvršiti sama, sama uništiti njemačku mornaricu I njemačku pomorsku trgovinu. - Lord Curson neka podje sam na bojište, neka se stavi sinovima njemačkoga cara, mjesto da ih uništuje riječima, jednako i lord Creve neka stupi u vojsku kao što je to učinio do sada svaki njemački princ i plemić. Jednako i Lloyd George, mjesto da se grozi 'srebrenim kuršumom', neka sam podje u boj kao dobrovoljac, neka čuva belgijanska polja i francuske vinograde. Ali svi se ti ponosni kavaliri čuvaju, da se izvrgnu pogibeljima rata, kojega su kroz godine snovali i izazivali. Ali oni uživaju u najfinijiin londonskim gostionicama i slave 'pobjede' Francuza nad Njemačkom. Njekada sam poznavao lord Cursona, poznavao sam i Lloyd Georgesa i sve druge. Danas bi izišao iz svake sobe, gdje bi se sastao sa ovim ljudima i bilo bi mi milije društvo običnih kelnera. Ako se Amerika ne može odlučiti, da se i pod uvjetima bori za svoju neutralnost, onda će Engleska ovu neutralnost uništiti i pomalo prisiliti Ameriku, da stupi na njezinu stranu protiv neprijateija svake civilizacije. Vidim da ovdje neprestano agitiraju ljudi kao Kipling, Conan Doyie, Winston Churchill i drugi članovi 'Wistminstarske artistke trupe'. Za sada je samo to početak'.

Nemiri u Dublinu. (Naročiti brzojav 'Beogradsklh Novina') Haag, 8. jula.
U Dublinu je došio do krvavih sukoba izmedju demonstranata i engleskih vojnika. Jedno nepoznato irsko društvo, vjerovatno ostaci Sinnfajnera, rasturalo je brošure, u kojima se Irci pozivaju, da onoga dana, kada Engleska izvrši smrtnu presudu nad Casementom, nemllostivo poubijaju sve Engleze, koji bi se našli na Irskom zemljištu.

[JASON]

Beogradske novine, 11. Juli 1916. Poštanske marke irskih ustanika.
U 'Deily Telegraphu' opisuje stručnjak za poštanske marke, koje su u svezi sa društvom Sinn-Fein i ustankom u Irskoj, a to će zanimati osobito filateliste. Već su prije velikog ustanka u Dublinu bile poznate u Engleskoj različite marke, koje se zovu 'irskim ustaničkim marikama'. Tu se ne radi o priznatim poštanskim markama, nego o markama za propagandu, a bilo ih je puno napravljeno, pa se i danas nadje u prometu. Irci su u raznim prigodama triažili za svoju zemlju posebne poštanske marke, pa je Asquith i obećao u pošljednjoj debati o homeruli, da će uvesti za Irsku posebni poštanski sistem, slično kao što imadu engleske kolonije svoje posebne poštanske marke. Ali to obećanje nije bilo održano, pa tako Irci prave na svoju ruku marke za irske svrhe. Te marke imadu veliku vrijednost za sabirača maraka. Prva je marka za Irsku slobodu bila napravljena u New-Yorku koncem 19. stoljeća, ona je pokazivala u sredini sliku harfe, a pod njom napis: Libertas et natale soluru - Sloboda i rodjena gruda, a natpis je glasio: Republika Irska. Za vrijeme posljednjih osam godina izdavali su Sinn-Feinovci svoje marke. Ima ih dvije vrsti, a kod obje nema ni jedne jedite riječi engleski napisane. Jedna pokazuje križ na crno-plavom polju, a druga harfu s bojama: zelenom, žutom i crnom. Za vrijeme najnovijeg ustanka bile su marke tiskane, koje su pokazivale malu zastavu u zelenoj, bijeloj i narančastoj boji, pa slike ustaničkih vodja Larkina, Allena i O'Briena, a pod njima stoje riječi: God save Ireland.

[JASON]

Beogradske novine, 12. Juli 1916. Najnovije brzojavne vijesti. Irska nagodba. K. B. London, 11. jula.
U donjem je domu saopštio minister Asquith najvažnije tačke irske nagodbe. Izuzete su sedam ulsterskih grofovija. Parlamenat nacijonalističke Irske sastoji se iz istih poslanika i istog područja današnjeg donjeg doma. Pitanje vojske, ratne mornarice i svih pitanja koja se tiču rata, pridržana su državnoj vladi. Ova pogodba ostaje na snazi za vrijeme rata i još njekoliko godina poslije rata, dok englеski parlamenat ne uredi trajno pitanje irske vlade.

[JASON]

Beogradske novine, 14. Juli 1916. Najnovije brzojavne vijesti. Redmond o irskom pitanju.K. B. London, 13. jula.
Kao odgovor na govor što ga je u gornjem domu držao lord Landsdowne, a u kojemu je ovaj bio izjavio da neće biti amnestije za irske pobunjenike kao i da će se od 12. jula zabraniti nošenje oružja, pročitao je Redmond izjavu, u kojoj veli da je ovaj govor teška uvrijeda za Irsku. Ako držanje vlade bude shodno ovome govoru, izgubljena je sva nada za sporazum o irskom pitanju. U donjem domu izjavio je ministar unutrašnjih djela Somnel, da odbor proučava optužbe protiv irskih zarobljenika te preporučuje puštanje u slobodu njih 460 kao jemaca, pošto su oni bili zavedeni, a nalaze se već tri mjeseca u zatvoru.

[JASON]

Beogradske novine, 17. Juli 1916. Najnovije brzojavne vijesti. Sinn-Feinski pokret. Novi nemiri u Irskoj. K. B. London, 16. jula.
Prema novinskim vijestima priredilo je u Corku oko hiljadu članova Sinn-Feinskog bratstva demonstracije. Pjevane su ustaničke pjesme. Demonstranti su razorili ured za 'verbovanje vojnika'.
U grofoviji Gatvay moralo je redarstvo biti pojačano vojskom, da otpreme stoku, koju demonstranti nijesu htjeli dati otjerati.

K. B. London, 16. jula.
Ministar unutarnjih djela priznao je u donjem domu, da je u grofoviji Riscomoon u Irskoj došlo do sukoba sa demonstrantima, koji nijesu dali, da se otjera stoka. Ranjeno je sedamnaest redarstvenika.

[JASON]

Beogradske novine, 20. Juli 1916. Casementov priziv odbljen. K. B. London, 19. jula.
Casementov priziv protiv smrtne presude, nije imao uspjeha.

[JASON]

Beogradske novine, 22. Juli 1916. Irsko pitanje. K. B. London, 21. jula.
Prema jednoj vijesti 'Reueterovog ureda' Redmond je uputio Asquithu i Lloyd Georgu ekspoze, u kome se veli da je odlaganje donošenja 'home rule-a' i posljednji Landsdownov govor u gornjem domu stvorili vrlo mučan položaj u Irskoj. Svaki prijedlog, koji bi išao na to da izmijeni sporazum sa irskom stranom, natjerao bi ovu da cio dogovor smatra nevažećim.

[JASON]

Beogradske novine, 25. Juli 1916. Ogorčenje u Irskoj. (Naročiti brzojav 'Beogradskih Novina') Haag, 24. jula.
Iz Londona se javlja, da su svi redarstveni činovnici u Irskoj zamijenjeni časnicima. Vanredno stanje je u Irskoj produženo, zabrana nošenja oružja i oružja u opšte proširena. 'Times' govori o sve većoj ogorčenosti irske štampe.

[JASON]

Beogradske novine, 26. Juli 1916. Irsko pitanje. K. B. London, 25. jula.
U donjem domu izjavio je Redmond: Kad bi zakon o irskom poravnanju zavisio od uslova, koji su postignuti izmedju obe irske stranke i Lloyda Georga, onda bi se svi nacijonalisti oduprli cijelom zakonu. Lloyd George odgovorio je da unijoniste zahtijevaju izmjenu odnosno učestvovanja nacijonalista u državnom parlamentu, po stupanju u snagu 'Home Rule'-a, s toga se zakon može samo tada podnijeti, ako nacijonaliste prime te izmjene. Protivu toga su nacijonaliste glasno protestovali. Lloyd Georg dao je izraza svome žaljenju, što su napori vlade, da se dodje do jednog poravnanja, ostali bez uspjeha.

[JASON]

Beogradske novine, 27. Juli 1916.  Irsko pitanje. K. B. Zürich, 26. jula.
Kako 'Neue Züricher Zeitung' saznaje iz Haaga, da je rascjep u logoru irskih nacijonalista definitivan. Pod vodstvom Ginnels-ovim obrazovana je nova, potpuno nepomirljiva irska stranka. Na jednom velikom irskom zboru u Belfastu riješeno je, da se svaki irskl poslanik, koji bi primio Lloyd George-ov prijedlog o 'home ruleu' proglasi izdajnikom irske narodne stvari.

[JASON]

Beogradske novine, 28. Juli 1916. Izvršenje smrtne presude nad Casementom. K. B. London, 27. jula.
'Daily Mail' javlja, da će se nad Casementom izvršiti smrtna presuda 3. augusta u kaznenom zavodu Pentonville.

[JASON]

Beogradske novine, 30. Juli 1916. Irsko pitanje. K. B. Carigrad, 29. Jula.
Prema jednoj vijesti Reuterovog ureda poslanik donjega doma Irac Ginnels osudjen je na sto funti sterlinga novčane kazne odnosno šest nedjelja zatvora, za to što se je rečeni poslanik poslužio lažnim imenom, da bi mu bio dozvoljen pristup u jedan zatvor u kojemu su bili smješteni uapšeni irski buntovnici.

Irska stranka i Casement. (Naročiti brzojav 'Beogradskih Novina'.) Haag, 29. jula.
'Times' piše: Cijela je irska stranka riješila da predje u opoziciju protivu vlade ako se nad Casementom izvrši smrtna kazna.

Pokret za pomilovanje Casementovo. (Naročiti brzojav 'Beogradskih Novina'). Haag, 29. jula.
Pokret, koji zahtjeva pomilovanje Casementovo sve većma uzima maha. Preneo se čak šta više već i u redove vojske. Tvrdi se, da su uapšena četvorica časnika, koji su pozvaii svoje vojnike, da se pobune, za slučaj da se izvrši smrtna presuda nad Casementom. Asquith je dobio mnoštvo prijetećih bezimenih pisama, u kojima se veli, da on neće ni za sat nadživjeti Casementa, ako bi se presuda izvršiia. No pored svega toga, u upućenim se englesikim krugovima smatra, da je pomilovanje isključeno, ako se Casement ne bi riješio, da sam apeluje na kraljevu milost.