PALUBA
March 29, 2024, 02:54:09 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 [97] 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 ... 224   Go Down
  Print  
Author Topic: Mogući vojni udar na Iran  (Read 501124 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
lEO - ZD
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 091



« Reply #1440 on: June 15, 2019, 01:07:05 pm »



Amerikanci misle da bi oni najviše profitirali, što nije tačno, jer bi štete za svetsku ekonomiju bile uništavajuće, u korist Kine i Rusije.

Pa i meni laički izgleda tako:
1. amerikanci ne mogu nikako profitirati, za njih je ovo "gubitak-gubitak-gubitak" situacija

2. Gubitak je za sve zaljevske nacije, štogod da se desi ili ne desi nepovoljno će utjecati na mogučnost izvoza nafte

3. U svakom slučaju profitiraju vanzaljevski proizvođaći nafte (pada ili poskupljuje izvoz nafte iz zaljeva) dakle povečava se potražnja za njihovom naftom

4. šire gledano.. ako su Ameri i co angažirani u Zaljevu, a čini mi se da ukoliko dođe do iole ozbiljnijeg pogoršanaj situacije moraju tamo dopremiti puno veće snage, a kako nemaju danas puno snaga, znaći da će ih morati ukloniti iz nekog drugog područja ali i smanjiti interes za ta druga područja...
Onako slučajno... Tajvan, Južnokinesko more, Ukrajina, Baltik.....
Dakle nekako mi se čini da ni Rusima ni Kinezima nije pretjerano krivo što se Ameri angažiraju tu u zaljevu, pogotovo što ponavljam nema načina da tu ispadnu pobjednici.. pa će biti dovedeni u inferioran položaj i fizički, ali još važnije i psihološki, spram saveznika i onih koji nisu previše sigurni u koju čizmu staviti nogu.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1441 on: June 15, 2019, 02:30:07 pm »

Amerikanci su navikli da "probleme" rešavaju golom silom, umesto mudrom taktikom.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1442 on: June 15, 2019, 07:57:50 pm »

Genralni sekretar Arapske lige pozvao Iran da "promeni kurs"
Tanjug   15. jun 2019.

Generalni sekretar Arapske lige Ahmed Abul-Geit pozvao je Iran da "bude pažljiv i promeni kurs" pošto su ga SAD okrivile za napad na dva tankera u Omanskom zalivu.

Abul-Geit je nakon sastanka s generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom u Njujorku u petak izjavio da postoje oprečni izveštaji o tome kako je došlo do incidenata u četvrtak, prenosi AP. "Mi verujemo da odgovornosti moraju biti jasno definisane. Činjenice će biti otkrivene, siguran sam, to je samo pitanje vremena", dodao je. SAD tvrde da su Iranci odgovorni za napade u blizini strateškog Ormuskog moreuza koji se nalazi između Persijskog i Omanskog zaliva. Iranci poriču umešanost u napade.

"Moj poziv Irancima, koja zovem iranska braća: Budite oprezni i promenite kurs jer vas sve gura u konfrontaciju, a niko ne bi bio bezbedan ako bi se to dogodilo", rekao je Abul-Geit. Britanska vlada saopštila je da se slaže sa zaključkom Sjedinjenih Država da je Iran napao dva naftna tankera u Omanskom zalivu.

Ministarstvo spoljnih poslova Britanije navodi u saopštenju da je njihova procena da je "gotovo sigurno da je ogranak iranske vojske", Islamska revolucionarna garda, napao tankere. U saopštenju se navodi da Iran takođe stoji iza napada na četiri tankera u blizini luke Fudžejra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji su se dogodili prošlog meseca.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1443 on: June 16, 2019, 09:28:48 am »


Iran protestovao kod britanskog ambasadora u Teheranu


Britanski ambasador u Teheranu pozvan je u Ministarstvo inostranih poslova Irana, dan nakon što je Britanija okrivila tu zemlju za napade na tankere sa naftom.

Kako prenosi AP, Iran je na sastanku oštro kritikovao, kako je navedeno, neprihvatljiv stav Britanije povodom napada u Omanskom zalivu. Zvaničnik iranskog ministarstva inostranih poslova je tokom razgovora istakao da nijedna zemlja osim Britanije nije podržala američke optužbe da Iran stoji iza napada.

Britanski ministar inostranih poslova Džeremi Hant okrivio je juče Iran i Revolucionarnu gardu za napad, navodeći da nijedna druga zemlja ili nedržavna organizacija ne mogu biti odgovorni.

Iran je demantovao optužbe da je odgovoran za napade.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1444 on: June 16, 2019, 09:30:37 am »


Posada norveškog tankera stigla u Dubai iz Irana


Posada norveškog tankera Front altar, koji je napadnut u Omanskom zalivu, doputovali su danas avionom iz Irana u Dubai, javlja AP.

Članovi posade proveli su u Iranu dva dana.

Tanker se zapalio posle napada u četvrtak, a gust dim koji se širio registrovao je čak i satelit u svemiru.

Sjedinjene Američke Države okrivile su Iran za napad, dok je Iran odbacio optužbe, navodeći da Vašington sprovodi kampanju “iranofobije”.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1445 on: June 16, 2019, 09:35:57 am »


Saudijska Arabija se slaže sa SAD i Velikom Britanijom: Iran stoji iza napada


Saudijske vlasti optužile su danas Iran, svog velikog regionalnog rivala, da je odgovoran za nedavni napad na dva tankera na Omanskom (Arabijskom) moru.

Saudijska Arabija je posle SAD i Velike Britanije pripisala iranskim vlastima napade na tankere, što Teheran kategorično odbacuje.

Mete napada su bili japanski brod koji je prevozio metanol i kiparski naftni tanker. Napad se dogodio za vreme nedavne posete japanskog premijera Šinza Abea Iranu u pokušaju da smanji tenzije između Irana i SAD.

"Iranski režim nije poštovao prisustvo japanskog premijera u Teheranu i na njegove napore je odgovorio napadom na dva tankera od kojih je jedan japanski", izjavio saudijski princ prestolonaslednik Muhamed bin Salman.

Prema njegovim rečima, Saudijska Arabija ne želi rat u regionu ali će reagovati na pretnje upućene narodu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1446 on: June 17, 2019, 06:25:51 am »

Sad je jasno ko i zbog čega stoji iza napada na tankere u Persijskom zalivu!
Novosti online   16. jun 2019.

O tome ko napada tankere u Persijskom zalivu piše vojno-politički komentator Miroslav Lazanski, čiju kolumnu za politiku prenosimo u celosti.

Ko napada tankere u Persijskom zalivu? Vašington optužuje Teheran, hitna sednica Saveta bezbednosti UN povodom tog pitanja teško da će nešto rešiti, kriza se nastavlja, a jasno je da je koren svega nafta. Ameri otvoreno poručuju, ako ste naši saveznici, onda ćete obavezno kupovati našu naftu i gas. Jeste da je skuplje, ali ste zato naši saveznici i ta čast mora da se plati. Svi ostali koji prodaju jeftiniju naftu i gas ima da budu zaustavljeni, a kupci te jeftinije nafte i gasa sankcionisani.

Iran je na sve te američke pretnje i sankcije odgovorio da će u slučaju embarga na izvoz njegove nafte odgovoriti potpunom blokadom Hormuza, strateškog morskog tesnaca kroz koji ide glavnina izvoza nafte zemalja Zaliva. Iranci podsećaju da je u vreme prve velike naftne krize u Zalivu, u vreme iračko-iranskog rata 1984. godine, kada su irački borbeni avioni gađali iranske tankere, tada drugi čovek Irana Hašemi Rafsandžani izjavio:

- Srećom, mi smo već razradili svoju politiku, ili će Persijski zaliv biti siguran za sve, ili neće biti ni za koga.

Može li, dakle, Teheran ostati miran u pogledu pitanja plovidbe kroz Hormuz, čak i ako mu EU uvede embargo na kupovinu nafte? Imaju li ajatolasi manevarskog prostora da ubrzaju program proizvodnje atomske bombe, da borbenom retorikom drže pod tenzijom problem plovidbe kroz Hormuz, što je od vitalne važnosti i za druge države Zaliva, i da iranska privreda u tim okolnostima ipak funkcioniše bez većih potresa koji bi mogli da dovedu do socijalne nestabilnosti?

Pitanje izvoza iranske nafte nije jednostavno, sankcije oko toga neće biti donete na nivou UN, jer su protiv toga Rusija i Kina, koja kupuje ogromne količine iranske nafte. Za Zapad je veliki problem upravo to: kako sprečiti da Iran izvozi naftu u Kinu i tako dolazi do finansijskih sredstava radi nastavka nuklearnog programa? Zaustavljati te tankere, ili nadoknaditi Kini tu naftu izvozom iz drugih zemalja: Nigerija, Libija, Irak, Indonezija, Venecuela, Meksiko? Iran može prebaciti izvoz nafte u luke izvan Zaliva i izvan Hormuza, iako su tamo kapaciteti lučkih terminala relativno skromni. Može i Saudijska Arabija da prebaci izvoz svoje nafte do luke Janbu na Crvenom moru, Irak može da pojača transport nafte preko naftovoda kroz Tursku...

S druge strane, industrijski kapitalistički svet ima zalihe nafte za punu potrošnju za oko tri meseca, a oko 100 miliona barela nafte nalazi se na tankerima koje je Saudijska Arabija, osim uobičajenih brodskih kapaciteta, iznajmila i koji se kao strateška rezerva stalno nalaze u raznim svetskim lukama. Američke naftne strateške rezerve iznose oko 550 miliona barela i one bi bile stavljene na raspolaganje u slučaju većih poremećaja u Hormuzu.

Evropa danas mnogo manje zavisi od iranske nafte nego pre dvadesetak godina, kada je kroz Hormuz prolazilo oko 60 odsto svetske nafte. Danas, samo 30 odsto nafte za Zapad prolazi kroz Hormuz, zapravo, najviše nafte iz Zaliva kupuju, osim Kine, Japan, Australija i Novi Zeland. SAD su se gotovo potpuno oslobodile zavisnosti od nafte iz Zaliva, samo oko tri odsto nafte koju troše dolazi iz Zaliva. Zapadni svet se posle prve velike naftne krize počeo sistemski spremati za drugu krizu i u tom kontekstu razvijeni su drugi, alternativni izvori energije. Prag bola bila bi, naravno, cena od 250 dolara po barelu nafte, ali i do sada su visoke cene nafte malo uzbuđivale političare. Bum doživljava proizvodnja malolitražnih i elektroautomobila, solarnih uređaja i generatora struje na vetar.

Hoće li Iranci, u slučaju da im EU izrekne sankcije na izvoz nafte, pokušati da blokiraju prolaz Hormuz kako su to i najavili? Tehnički, prolaz se ne može potpuno blokirati, jer ako potope i nekoliko supertankera ostaje dovoljno mesta za prolazak drugih. Drugo je pitanje ko bi posle toga plovio tim prolazom, tu je i pitanje brodarskog osiguranja. Hormuz je širok oko 65 km, prosečna dubina mora tu je oko 80 metara. Teheran može minirati to područje, ali američka Peta flota ima sofisticirane kapacitete da ukloni te mine: od minolovaca do helikoptera i podvodnih plovila–robota. Iranska ratna mornarica i ratno vazduhoplovstvo u sudaru sa američkom flotom i avijacijom nemaju baš nikakve šanse, jer je reč o mogućem sukobu vojne tehnologije druge generacije sa tehnologijom četvrte i pete generacije. Iranci mogu da pošalju u akcije i avione-kamikaze iz sastava avijacije revolucionarnih gardista, ali ti avioni mogli bi da priđu samo tankerima, ne i američkim brodovima. Iranske rakete more-more i obala-more lako se obaraju američkim protivraketnim sistemima na brodovima.

Prvenstveni cilj Teherana jeste da što pre dođe do svoje atomske bombe, nafta i Hormuz mogu zbog toga i da sačekaju. Iran bije bitku za vreme i Teheranu sada ne treba nikakav rat oko Hormuza i nafte, jer kada bude imao atomsku bombu Zapad će sa Iranom morati da razgovara na drugi način. No, Zapad ide logikom ekonomskog iscrpljivanja Irana računajući i sa iranskom opozicijom prema ajatolasima. Za sada ta strategija ne daje rezultate, a nepomirljivost spojena sa nemoći osetno povećava rizik od rata.

Problem Hormuza je političko i strateško pitanje dominacije u svetski najvažnijem morskom naftnom prolazu. Tu su i četiri ostrva: Abu Musa, Veliki i Mali Tumb, te Kozje ostrvo. Specifičnost područja pojačava i oblik državne teritorije Omana koji se sastoji od dva međusobno odvojena sektora. Eksklava koja čini zaleđe rtu Musandamu ima dominirajući položaj u Hormuzu. Tri ostrva, Ab Musa i dva Tumba čine plovidbu kroz Hormuz komplikovanom. Naime, najmanja širina između iranskih i omanskih ostrva jeste oko 33 km, pa onda uz teritorijalne vode Irana i Omana od po 12 milja, odnosno od po 22,2 km, ne preostaju međunarodne vode u Hormuzu. Osim toga u području ostrva Abu Musa postoji nafta. Kada brodovi ulaze u Hormuz plove severnom rutom, a kada izlaze idu južnim pravcem. Iran je zauzeo i okupirao ostrva Abu Musa, Veliki i Mali Tumb i pored protivljenja arapskog sveta. Teheran je to učinio pre sticanja nezavisnosti Ujedinjenih Arapskih Emirata 1971. godine i sada na tim ostrvima ima svoje vojne baze. Iran je podigao i vojne baze u Jasku, Buširu i Bandar Abasu, kao i u Cah Baharu prema pakistanskoj granici. Godine 1972. Teheran je stacionirao svoje trupe i na malom ostrvu Um-al-Ganemu uz obalu omanske eksklave.

Amerikanci u tom području svoju najveću bazu, osim u Bahreinu, imaju na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu. Tamo je aerodrom sa pistom od 4.650 metara, rezervoari goriva kapaciteta 80.000 tona, kasarne za 1.000 vojnika, luka u kojoj baziraju nosači aviona i 12 brzih desantnih brodova SL-7 od po 21.000 tona deplasmana, oprema i oružje za 12.000 vojnika Sedme marinske brigade. Uz američke vojne baze u Saudijskoj Arabiji i u Emiratima, uz borbenu avijaciju Saudijske Arabije, koja je posle izraelske najsnažnija u regionu, Iran ne bi trebalo da se upušta u ratnu avanturu. Amerika je područje Persijskog zaliva proglasila ključnom tačkom američke spoljne politike i to je poznata "Karterova doktrina", čime je obeležena strateška linija sa koje SAD u tom delu sveta ne žele da odstupe.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1447 on: June 17, 2019, 06:36:36 am »

Gomilaju se američke i britanske pomorske snage
D. D. S.   16. jun 2019.

U Omanskom zalivu, jednom od najprometnijih naftnih puteva, kao i u njegovoj okolini, gomila se vojna sila posle drugog napada na tankere za samo mesec dana. Pošto su SAD, Velika Britanija i Saudijska Arabija, kao glavni takmac Irana u regionu, optužili Teheran za incident, Amerikanci su poslali nosač aviona i dodatnih 1.500 vojnika u Persijski zaliv, a u nedelju je i London najavio upućivanje elitne jedinice mornarice u Omanski zaliv, kako bi zaštitio svoje ratne brodove.

Stotinak britanskih marinaca biće upućeno u Omanski zaliv, gde će se pridružiti brodovima iz britanske nove mornaričke baze u Bahreinu. Mornarica će nadgledati moreuz helikopterima i manjim brodovima u misiji "zaštite snaga", koja se planira već nekoliko nedelja, zbog porasta tenzija sa Iranom. Američki državni sekretar Majk Pompeo nazvao je, istovremeno, nepogrešivom tvrdnju da je Iran odgovoran za prošlonedeljne napade na naftne tankere u Omanskom zalivu, ali je poručio da SAD ne žele da uđu u rat sa Teheranom.

- Predsednik Tramp je učinio sve da izbegne rat. Mi ne želimo rat -
rekao je.

On je, ipak, dodao da će Vašington garantovati slobodu plovidbe kroz pomorska područja od vitalne važnosti. Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Džeremi Hant izjavio je pre toga da je skoro siguran da Iran stoji iza napada na naftne tankere.

Iranska poluzvanična agencija ISNA je objavila da je zvanični Teheran pozvao britanskog ambasadora u iransko Ministarstvo spoljnih poslova, pošto su britanske vlasti optužile Iran za te napade. Britanski ambasador u Iranu Rob Meker demantovao je, međutim, da su ga zvali na razgovor.

"Zanimljivo. Ja to nisam znao", naveo je on. No, iranski zvaničnik zadužen za Evropu Mahmud Barimani tvrdi da se već sastao s Mekerom:

- Iran osuđuje britansko slepo i ishitreno usklađivanje stava sa američkim optužbama - naveo je, uz kategorično odbijanje tvrdnji da Teheran stoji iza napada.

TEHERAN POVEĆAVA ZALIHE URANIJUMA

Iran za danas najavljuje nove korake u smanjenju poštovanja nuklearnog sporazuma, koji su SAD napustile prošle godine. Organizacija za atomsku energiju će objaviti i korake radi povećanja zaliha obogaćenog uranijuma i proizvodnje teške vode u Araku.

---------------------------------------------------------------------------

Pompeo: Nema greške da je Iran kriv, ne želimo rat, ali...
Tanjug   16. jun 2019.

Američki državni sekretar Majk Pompeo nazvao je "nepogrešivom" tvrdnju da je Iran odgovoran za prošlonedeljne napade na naftne tankere u Omanskom zalivu, ali je poručio da SAD ne žele da uđu u rat sa Teheranom.

Rojters prenosi da je Pompeo to izjavio u intervjuu koji je dao u emisiji "Foks njuz sandej". "Predsednik (SAD Donald) Tramp je učinio sve da izbegne rat. Mi ne želimo rat ", rekao je šef Stejt departmenta. On je ipak dodao da će Vašington garantovati slobodu plovidbe kroz pomorska područja od vitalne važnosti.

"SAD će osigurati to tako što ćemo preduzeti sve neophodne, diplomatske i ostale akcije kako bismo to ostvarili", kazao je Pompeo. Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Džeremi Hant izjavio je ranije danas da je "skoro siguran" da Iran stoji iza napada na naftne tankere, navodeći da London ne veruje da je iko drugi to mogao da učini.

Iranska poluzvanična agencija ISNA je juče objavila da je zvanični Teheran pozvao britanskog ambasadora u iransko Ministarstvo spoljnih poslova nakon što su britanske vlasti optužile Iran za te napade. Hant je komentarisao ove događaje tokom gostovanja u emisiji Endrjua Mara na "Bi-Bi-Siju".

"Mi smo obavili našu obaveštajnu procenu i izraz koji smo koristili je ''skoro sigurno''...Ne verujemo da je iko drugi to mogao da učini. Pozivamo sve strane na deeskalaciju", poručio je Hant.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1448 on: June 17, 2019, 06:37:36 am »

Saudijski prestolonaslednik: Ne želimo rat, ali nećemo oklevati da odgovorimo
Tanjug  17.06.2019.

Saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman optužio je Iran za napade na tankere u Omanskom zalivu i poručio da Rijad neće oklevati da odgovori na pretnje svojoj bezbednosti.


"Kraljevina ne želi rat u regionu. Ali nećemo oklevati da se suočimo sa pretnjom našim građanima, suverenitetu i vitalnim interesima", rekao je saudijski princ za list "Ašark al-Avsat". Salman, koji je i ministar odbrane, tvrdi da je problem u Teheranu i nigde drugde, preneo je AP. "Iran je uvek strana koja izaziva eskalaciju u regionu, izvodi terorističke i kriminalne napade direktno ili preko svojih milicija", rekao je on.

Istakao je i da su američko-saudijski odnosi ključni za postizanje regionalne stabilnosti i sigurnosti. Tenzije u Persijskom zalivu eskalirale su kada su SAD poslale nosač aviona i druge brodove u region, a Vašington optužuje Teheran i za napad na naftne tankere u četvrtak što Iran negira.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1449 on: June 17, 2019, 11:02:01 am »


Ističe ultimatum EU: Iran prelazi kritičnu tačku za 10 dana


Iran će već 27. juna preći limit u proizvodnji uranijuma, koji je toj zemlji postavljen na osnovu nuklearnog sporazuma iz 2015.

Taj sporazum, inače poznat po međunarodnoj skraženici JCPO na „klimavim je nogama“ od kako je američki predsednik Donald Tramp objavio da povlači Ameriku iz tog sporazuma.

Prema rečima portparola iranske Agencije za atomsku energiju, s Behrouza Kamalvandija, proizvodnja uranijuma već je povećana u centru za nuklearna istraživanja u Natanzu, u centralnoj provinciji Isfahan.

To znači da će Iran proizvesti više uranijuma nego što muj e dozvoljeno sporazumom iz 2015, odnosno prećiće magičnu cifru od 300 kilograma do 2031, prenosi Raša tudej.

Podseća se i da je zvanični Teheran zapretio liderima EU da imaju rok od 60 dana da redefinišu svoju ulogu u sporazumu iz 2015, koji je, mnogi ocenjuju, postao “ništavan” onog momenta kada je Tramp povukao SAD iz njega.

Iranski predsednik je tada ocenio da je ultimatum zapravo pokušaj spasa sporazuma, jer se od zemalja EU tražio da zauzmu čvršći stav po pitanju svojih obaveze kako bi se zaštitili naftni i bankarski sektori Irana od američkih sankcija.

izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #1450 on: June 17, 2019, 11:37:45 am »



Meni izgleda da i SAD i EU namerno guraju Iran ka sukobu.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1451 on: June 17, 2019, 01:06:36 pm »


Rohani: Ostalo je malo vremena, ključna uloga Francuske


Iranski predsednik Hasan Rohani, nakon sastanka sa novim ambasadorom Francuske u Iranu, smatra da Francuska može da pomogne u očuvanju nuklearnog sporazuma.

Rohani je rekao da propast nuklearnog sporazuma ne bi bila u interesu niti regiona niti sveta.

Iranski predsednik smatra da je ostalo malo vremena da Evropa spasi međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom nakon povlačenja Vašingtona, ali da Francuska može odigrati ključu ulogu.

''Presudan je trenutak, a Francuska još uvek može da radi sa drugim potpisnicima sporazuma i odigra istorijsku ulogu kako bi sačuvala sporazum u ovom veoma kratkom vremenskom periodu", rekao je Rohani tokom sastanka sa novim ambasadorom, prenosi Rojters.

Ranije danas portparol iranske nuklearne agencije izjavio je da će Iran već 27. juna premašiti dozvoljenu količinu proizvedenog uranijuma, na šta ga je obavezivao upravo nuklearni sporazum iz 2015, koji je pod znakom pitanja od kako je američki predsednik Donald Tramp povukao Ameriku iz njega.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1452 on: June 17, 2019, 01:25:03 pm »

Рат за нафту из Залива
Аутор: Мирослав Лазански недеља, 16.06.2019.

Ко напада танкере у Персијском заливу? Вашингтон оптужује Техеран, хитна седница Савета безбедности УН поводом тог питања тешко да ће нешто решити, криза се наставља, а јасно је да је корен свега нафта. Амери отворено поручују, ако сте наши савезници, онда ћете обавезно куповати нашу нафту и гас. Јесте да је скупље, али сте зато наши савезници и та част мора да се плати. Сви остали који продају јефтинију нафту и гас има да буду заустављени, а купци те јефтиније нафте и гаса санкционисани.

Иран је на све те америчке претње и санкције одговорио да ће у случају ембарга на извоз његове нафте одговорити потпуном блокадом Хормуза, стратешког морског теснаца кроз који иде главнина извоза нафте земаља Залива. Иранци подсећају да је у време прве велике нафтне кризе у Заливу, у време ирачко-иранског рата 1984. године, када су ирачки борбени авиони гађали иранске танкере, тада други човек Ирана Хашеми Рафсанџани изјавио: „Срећом, ми смо већ разрадили своју политику, или ће Персијски залив бити сигуран за све, или неће бити ни за кога”.

Може ли, дакле, Техеран остати миран у погледу питања пловидбе кроз Хормуз, чак и ако му ЕУ уведе ембарго на куповину нафте? Имају ли ајатоласи маневарског простора да убрзају програм производње атомске бомбе, да борбеном реториком држе под тензијом проблем пловидбе кроз Хормуз, што је од виталне важности и за друге државе Залива, и да иранска привреда у тим околностима ипак функционише без већих потреса који би могли да доведу до социјалне нестабилности?

Питање извоза иранске нафте није једноставно, санкције око тога неће бити донете на нивоу УН, јер су против тога Русија и Кина, која купује огромне количине иранске нафте. За Запад је велики проблем управо то: како спречити да Иран извози нафту у Кину и тако долази до финансијских средстава  ради наставка нуклеарног програма? Заустављати те танкере, или надокнадити Кини ту нафту извозом из других земаља: Нигерија, Либија, Ирак, Индонезија, Венецуела, Мексико? Иран може пребацити извоз нафте у луке изван Залива и изван Хормуза, иако су тамо капацитети лучких терминала релативно скромни. Може и Саудијска Арабија да пребаци извоз своје нафте до луке Јанбу на Црвеном мору, Ирак може да појача транспорт нафте преко нафтовода кроз Турску...

С друге стране, индустријски капиталистички свет има залихе нафте за пуну потрошњу за око три месеца, а око 100 милиона барела нафте налази се на танкерима које је Саудијска Арабија, осим уобичајених бродских капацитета, изнајмила и који се као стратешка резерва стално налазе у разним светским лукама. Америчке нафтне стратешке резерве износе око 550 милиона барела и оне би биле стављене на располагање у случају већих поремећаја у Хормузу.

Европа данас много мање зависи од иранске нафте него пре двадесетак година, када је кроз Хормуз пролазило око 60 одсто светске нафте. Данас, само 30 одсто нафте за Запад пролази кроз Хормуз, заправо, највише нафте из Залива купују, осим Кине, Јапан, Аустралија и Нови Зеланд. САД су се готово потпуно ослободиле зависности од нафте из Залива, само око три одсто нафте коју троше долази из Залива. Западни свет се после прве велике нафтне кризе почео системски спремати за другу кризу и у том контексту развијени су други, алтернативни извори енергије. Праг бола била би, наравно, цена од 250 долара по барелу нафте, али и до сада су високе цене нафте мало узбуђивале политичаре. Бум доживљава производња малолитражних и електроаутомобила, соларних уређаја и генератора струје на ветар.

Хоће ли Иранци, у случају да им ЕУ изрекне санкције на извоз нафте, покушати да блокирају пролаз Хормуз како су то и најавили? Технички, пролаз се не може потпуно блокирати, јер ако потопе и неколико супертанкера остаје довољно места за пролазак других. Друго је питање ко би после тога пловио тим пролазом, ту је и питање бродарског осигурања. Хормуз је широк око 65 км, просечна дубина мора ту је око 80 метара. Техеран може минирати то подручје, али америчка Пета флота има софистициране капацитете да уклони те мине: од миноловаца до хеликоптера и подводних пловила–робота. Иранска ратна морнарица и ратно ваздухопловство у судару са америчком флотом и авијацијом немају баш никакве шансе, јер је реч о могућем сукобу војне технологије друге генерације са технологијом четврте и пете генерације. Иранци могу да пошаљу у акције и авионе-камиказе из састава авијације револуционарних гардиста, али ти авиони могли би да приђу само танкерима, не и америчким бродовима. Иранске ракете море-море и обала-море лако се обарају америчким противракетним системима на бродовима.

Првенствени циљ Техерана јесте да што пре дође до своје атомске бомбе, нафта и Хормуз могу због тога и да сачекају. Иран бије битку за време и Техерану сада не треба никакав рат око Хормуза и нафте, јер када буде имао атомску бомбу Запад ће са Ираном морати да разговара на други начин. Но, Запад иде логиком економског исцрпљивања Ирана рачунајући и са иранском опозицијом према ајатоласима. За сада та стратегија не даје резултате, а непомирљивост спојена са немоћи осетно повећава ризик од рата.

Проблем Хормуза је политичко и стратешко питање доминације у светски најважнијем морском нафтном пролазу. Ту су и четири острва: Абу Муса, Велики и Мали Тумб, те Козје острво. Специфичност подручја појачава и облик државне територије Омана који се састоји од два међусобно одвојена сектора. Ексклава која чини залеђе рту Мусандаму има доминирајући положај у Хормузу. Три острва, Аб Муса и два Тумба чине пловидбу кроз Хормуз компликованом. Наиме, најмања ширина између иранских и оманских острва јесте око 33 км, па онда уз територијалне воде Ирана и Омана од по 12 миља, односно од по 22,2 км, не преостају међународне воде у Хормузу. Осим тога у подручју острва Абу Муса постоји нафта. Када бродови улазе у Хормуз плове северном рутом, а када излазе иду јужним правцем. Иран је заузео и окупирао острва Абу Муса, Велики и Мали Тумб и поред противљења арапског света. Техеран је то учинио пре стицања независности Уједињених Арапских Емирата 1971. године и сада на тим острвима има своје војне базе. Иран је подигао и војне базе у Јаску, Буширу и Бандар Абасу, као и у Цах Бахару према пакистанској граници. Године 1972. Техеран је стационирао своје трупе и на малом острву Ум-ал-Ганему уз обалу оманске ексклаве.

Американци у том подручју своју највећу базу, осим у Бахреину, имају на острву Дијего Гарсија у Индијском океану. Тамо је аеродром са пистом од 4.650 метара, резервоари горива капацитета 80.000 тона, касарне за 1.000 војника, лука у којој базирају носачи авиона и 12 брзих десантних бродова СЛ-7 од по 21.000 тона депласмана, опрема и оружје за 12.000 војника Седме маринске бригаде. Уз америчке војне базе у Саудијској Арабији и у Емиратима, уз борбену авијацију Саудијске Арабије, која је после израелске најснажнија у региону, Иран не би требало да се упушта у ратну авантуру. Америка је подручје Персијског залива прогласила кључном тачком америчке спољне политике и то је позната „Картерова доктрина”, чиме је обележена стратешка линија са које САД у том делу света не желе да одступе.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1453 on: June 18, 2019, 08:08:44 am »


Ruski ambasador u UN: SAD destabilizuju Bliski istok



Ambasador Rusije u UN je implicitno optužio SAD da destabilizuju ionako napeti Bliski istok.

Kako je rekao, SAD zaoštravaju "agresivnu, optužujuću retoriku i veštački podstiču antiiransko raspoloženje".

Vasilij Nebenzja je na sastanku Saveta bezbednosti o Jemenu osudio napade na tankere u Zalivu, pozivajući na međunarodnu istragu kako bi se organizatori identifikovali i pozvali na odgovornost.

Ne pominjući SAD, Nebenzja je rekao: "Mi naglašavamo da veštačko izazivanje napetosti i brzoplete optužbe teško da pogoduju nepristrasnoj, međunarodnoj istrazi".

"Naprotiv, politizuju je i narušavaju poverenje u takav proces", rekao je on.

Ruski ambasador je pozvao sve strane da se uključe u dijalog i ponovio poziv za mere izgradnje poverenja i za novu "bezbednosnu arhitekturu" u oblasti Persijskog zaliva i Bliskog istoka uopšte.

izvor6
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1454 on: June 18, 2019, 08:10:59 am »

Pentagon šalje dodatnih 1.000 vojnika na Bliski istok zbog Irana
Tanjug  18.06.2019.

Pentagon će na Bliski istok uputiti dodatnih 1.000 vojnika kao odgovor na "neprijateljsko ponašanje" iranskih snaga.

To je, kako prenosi Rojters, objavio vršilac dužnosti američkog ministra odbrane Patrik Šenahan, navodeći da će oko 1.000 dodatnih snaga imati "odbrambenu ulogu".

"Nedavni iranski napadi potvrđuju pouzdane, kredibilne obaveštajne podatke koje smo dobili u vezi sa neprijateljskim ponašanjem iranskih snaga i drugih grupa koje deluju u njihove ime, a koje predstavljaju pretnju osoblju SAD i interesima širom regiona", naveo je Šenahan u saopštenju. AP, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navodi da je će biti razspoređeni pripadnici bezbednosnih snaga, kao i snage za dodatni nadzor i prikupljanje obaveštajnih podataka u regionu.

Sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Ali Šamhani izjavio je juče da je Teheran odgovoran za bezbednost u Persijskom zalivu i pozvao snage SAD da napuste region, dok napetost raste nakon prošlonedeljnih napada na naftne tankere.

"Ponavljamo naš stav i pozivamo američke snage da okončaju svoje prisustvo u regionu jer su one glavni izvor kriza i nestabilnosti", istakao je Šamhani.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 ... 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 [97] 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 ... 224   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 22 queries.