PALUBA
March 29, 2024, 12:54:43 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Godišnjica prekida opsade Lenjingrada  (Read 2588 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: January 28, 2009, 03:05:48 pm »

28.01.2009
Preko 900 hiljada žrtava – takvi su najnoviji podaci istoričara koji proučavaju posledice jedne od najstrašnijih tragedija 2. svetskog rata – blokade Lenjingrada, sada Sankt-Peterburga, od strane fašističkih trupa

 Stanovnici grada na Nevi su tokom 900 dana i noći gladovali i neprekidno bombardovani. Ali čak i u ovoj tragičnoj situaciji niko ne bi ni u snu pomislio da preda grad neprijatelju. Danas se u njemu održavaju svečanosti povodom 65. godišnjice ukidanja blokade. Glavne priredbe organizovane su na Piskarjovskom groblju, gde je pokopan najveći broj žrtava ove blokade. Odaju im ovde poštu oni koji su bili svedoci gladi i bombardovanja i njihovi potomci. Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev takodje je položio venac i odao poštu sahranjenim Lenjigradjanima i njihovim braniocima.

Piskarjovsko groblje je bilo najstrašnije mesto u gradu, Upravo su ovamo iz smrznutog Lenjingrada kamioni dostavljali mrtvace. Praktično stanovništvo jednog prosečnog grada pokopano je ovde, na periferiji Sankt-Peterburga – priča gradski vodič Leonid Suhanov.

Oni koji su doživeli blokadu prisećaju se da su išli od kuće do kuće sakupljajući leševe i da su ih smeštali u hangar u dvorištu. Kada je hangar bio pun, pozivali su specijalnu ekipu i kamion. Naravno da u zimi 1941. – 42. godine niko nije sahranjivan. Bila je ciča zima od 30 stepeni Celzijusovih ispod nule, tako nije bilo moguće kopati grobove. 42. pomoću eksploziva su pravljene jame koje su punjene mrtvacima. Kada su posle rata na ovom mesto došli autori budućeg spomen-kompleksa, arhitekti Vasiljev i Livenson su izdaleka ugledali ogromne humke. Pošto su im se približili, videli su da su to humke od leševa.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

To je jedino groblje u svetu sa 186 zajedničkih grobnica u svakoj od kojih je pokopano nekoliko desetina hiljada lica. Na ulazu u Piskarjovsko groblje uredjen je manji spomen-kompleks. Svaki njegov eksponat izaziva jezu. Samo 22. februara 42. Na ovom groblju je sahranjeno preko 10 hiljada lica, a blokada je trajala 9 stotina dana.

Danas im je odao poštu i predsednik Rusije Dmitrij Medvedev. Zajedno sa stanovnicima grada koji su preživeli blokadu, on je položio cveće na zajedničke grobnice Piskarjovskog groblja. „Nalazeći se u ovom gradu na spomen-dan 65. godišnjici ukidanja blokade, naročito smo svesni značaja podviga i nepokorenog duha, duha Lenjingradjana.“ Ruski lider je to rekao nekoliko sati ranije, na sednici organizacionog komiteta za proslavu 65. godišnjice pobede u Velikom otadžbinskom ratu. „Moramo da osećamo dužnost prema veteranima“ – naglasio je Dmitrij Medvedev čiji je prvi ukaz na položaju šefa države bio o davanju stanova učesnicima rata. Prema zvaničnim podacima, danas na poboljšanje stambenih uslova čeka 50 hiljada ratnih veterana.

Dmitrij Medvedev je postavio ministrima i rukovodiocima regiona zadatak da u potpunosti reše ovaj problem tokom godinu dana. Osim toga, predsednik Rusije izdao je nalog za izdvajanje dodatnih sredstava za održavanje desetina hiljada grobnica sovjetskih boraca u 47 zemalja sveta. Istovremeno, Dmitrij Medvedev je pozvao spoljnopolitički resor da, u suštini, stupi u borbu sa lažljivcima i falsifikatorima Velike pobede.

Smatram da nam je potrebno da odlučnije branimo naše pozicije, da otvoreno govorimo svim našim partnerima istinu o pitanjima koja se tiču falsifikacije istorije, o pitanjima vezanim za rehabilitaciju i veličanje nacističkih zločinaca u pojedinim državama. Uzgred rečeno, u susednim, ponekad bliskim nam državama. Ovde nema mesta za ugladjene diplomatske formulacije.

Danas, 27. januara, pošta ovim žrtvama odana je i na drugim gradskim grobljima gde su takodje pokopane žrtve blokade. Uveče su upaljene baklje na stubovima sa rostrama na Vasiljevskom ostrvu, a pored zidova Petropavlovske tvrdjave odjeknuli su plotuni počasne paljbe posvećene ukidanju blokade.

Bila je posebno dirljiva gradska akcija „Sveća na prozoru“. Svaki stanovnik grada na Nevi upalio je sveću i stavio je na prozorsku dasku u znak sećanja na žrtve 900-dnevne blokade.

Izvor:Glas Rusije



* 3.jpg (68.6 KB, 604x453 - viewed 134 times.)
« Last Edit: August 07, 2010, 10:22:09 am by ML » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: January 28, 2009, 03:20:38 pm »

28/01/2009
Umetnost je pomagala stanovnicima opsadjenog grada na Nevi da prežive to strašno vreme. Lenjingradski likovni umetnici, muzičari i pisci pobili su rasprostranjeno mišljenje da muze ćute kada govore topovi. I pored gladi i hladi, ovi ljudi su radili i stvarali svoja dela. Naš izveštač Svetlana Andrejeva obišla je mesta vezana za taj period.
Drvena kućica na Apotekarskom ostrvu u jednom od rejona Lenjingrada, sada Sankt-Peterburga, Pesočnaja ulica 10. Ova adresa je 20-ih i 30-ih godina prošlog veka bila dobro poznata mnogim kreativnim ljudima.

Ovde je stanovao poznati avangardista, slikar, vajar i pisac Mihail Matjuškin kome su često svraćali pesnici Vladimir Majakovski i Velemir Hlebnjikov, slikari Pavel Filonov i braća Burljuk. Posle smrti Mihaila Matjuškina sredinom 1930-ih godina stvaralački život u kući se prekinuo, ali na vrlo kratko vreme.

Tokom blokade grada na Nevi, približno od sredine 1942. godine, ovde se ponovo okupljaju kreativni ljudi. Prvi meseci blokade, od novembra 41. do januara 42., bili su najstrašniji i najteži za sve Lenjingradjane. Tada nisu imali snage za stvaralaštvo – kaže Jelena Dinjina, kustos Muzeja peterburške avangarde koji se danas nalazi u Matjuškinovoj kući. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zimi 1941. — 1942. godine davana su minimalna sledovanja hleba – prvo 150, a potom 125 grama dnevno. Krajem januara sledovanja su povećana na 200 grama, ali to već nije mogli spasiti iznurene ljude. Najstrašniji meseci masovnih smrti – to su januar i februar 42. Tada bi samo za mesec dana umrlo više od 200 hiljada lica. Na primer, u simfonijskom orkestru mnogi muzičari su dobijali minimalno sledovanje hleba. U leto 42. trebalo je formirati potpuno novi sastav – oni iz prethodnog su umrli – rekla je gdja Dinjina.

Ali i pored gladi, hladi,i smrti, ljudi su bili svesni da će im samo stvaralaštvo, i to zajedničko, pomoći da prežive. U nekim pozorištima gde bi ostao jedan deo trupe pokušava se da se obnove predstave. Muzičari počinju da daju koncerte. Pesnici i pisci čitaju svoja dela na radiju da bi osokolili Lenjingradjane – nastavlja Jelena Dinjina.

U proleće 1943. godine pisci su počeli da teže jedni drugima. Kontakti su im pomagali da prežive, da pišu nova dela i da budu od koristi opsadjenom gradu. I u Matjuškinovoj kući su se nastanili pisac Vsevolod Višnjevski i njegova žena-slikarka, dramaturg Kron i pesnik Azarov. Ovde su oni napisali pozorišni komad u stihovima “Rasprostrlo se more široko“. I predstava je premijerno izvedena u opsadjenom gradu. Ljudi su žarko želeli barem malo veselja i oprimizma.

Kasnije su stanovnici ovog doma stvorili još jedan komad pod naslovom „Kod zidova Lenjingrada“ koji je bio posvećen herojskim braniocima grada na Nevi.

Od proleća 42. kuća u Pesočnoj ulici je, kao i 30-ih godina, postala mesto za okupljanje lenjingradske kreativne inteligencije. Ovamo za vreme blokade dolaze Aleksandar Fadejev i Nikolaj Čukovski, muzičari i slikari. U ovim poselima uvek je učestvovala udovica Mihaila Matjuškina. Za vreme blokade ova žena je praktično izgubila vid zbog nervnog potresa: pred njenim očima je bomba pogodila kuću gde je tog trenutka na prozorskoj dasci sedela mala devojčica i igrala sa mačkom.

Već posle rata, pošto je izgubila tokom blokade mnoge prijatelje, Olga Matjuškina je počela da se bavi književnošću. U svojoj knjizi „Pesma o životu“ ona je opisala ono što je doživela i videla tokom strašnih 900 dana blokade grada na Nevi.

Izvor: Glas Rusije


* 2.jpg (39.76 KB, 604x383 - viewed 131 times.)
« Last Edit: August 07, 2010, 10:25:10 am by ML » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: January 28, 2009, 03:27:14 pm »

28.01.2009
Ovih dana su u i Peterburgu, i u drugim gradovima Rusije otvorene ekspozicije posvećene podvigu branilaca Lenjingrada u 2. svetskom ratu

„Pamtimo vas…“ – ovako toplo je nazvana izložba skica, grafika i plakata blokadnih i frontovskih slikara u peterburškom Vojnoistorijskom muzeju.

Ova ekspozicija ilustruje materijale o oslobodjenju grada u januaru 1944. godine. Pored ratnih relikvija – topova, zastava vojnih jedinica i formacija, fotografija i ličnih stvari vojnika – frontovske skice olovkom na parčadi hartije, portreti boraca i slike opsadjenog grada.

Slikari-frontaši su radili bez obzira na glad i hladnoću. Nikolaj Nikiforov je uradio koji je pre rata bio scenograf i koji je za vreme blokade Lenjingrada ratovao na Volhovskom frontu uradio je svoje skice neposredno u rovovima. I ova njegova dela predstavljaju svojevrstan dnevnik – ispod njih su kraće beleške o borbenim epizodama, svakodnevici vojničke službe i pukovskim drugovima. Umetnik je herojski poginuo 18. novembra 1942. godine i njegove skice su se našle u muzeju zahvaljujući braći po oružju.

Podvig 5 hiljada stanovnika Tambova, branilaca opsadjenog Lenjingrada, ovekovečio je Muzej otvoren u njihovom rodnom gradu. Stvorili su ga učenici Tambovske srednje škole br. 9, a u posetu su im došli učesnici odbrane Grada-heroja i vojnici gradskog garnizona.

U Muzeju ima hiljadu i po eksponata posvećenih podvigu stanovnika Tambova koji su bili medju braniocima velikog grada na Nevi – kaže organizator nastave u školi br. 9 Jelena Filatova. – Medju eksponatima su medalje za odvažnost i za odbranu Lenjingrada, frontovska pisma, fotografije poslane sa položaja rodjacima u Tambov i nagradno oružje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Temperatura od 20 stepeni ispod nule i snažan vetar nisu omeli stanovnike sibirskog grada Krasnojarska koji su se okupili pored Spomen-kompleksa „Pobeda“ da odaju poštu zemljacima palim za vreme blokade Lenjingrada.
Pou života zahvaljujući kojem je spaseno na desetine hiljada ljudi doveo je mnoge Lenjingradjane u Sibir. Krasnojarska Pokrajina je prihvatila više od 11 hiljada lica evakuisanih iz opsadjenog grada na Nevi, uključujući i preko 2 hiljade dece. Iscrpljeni, ali ne i slomljeni Lenjingradjani su našli u Krasnojarsku drugi zavičaj, novo utočište. Sada u Pokrajini živi 650 lica koja su doživela blokadu, od kojih 270 u pokrajinskom centru na obalama Jeniseja.

Susret sa bivšim učesnicima odbrane Lenjingrada organizovan je i u Uljanovsku. Veterani su bili pozvani u Gimnaziju br. 44 gde je otvorena ekspozicija posvećena tragičnim dogadjajima u gradu na Nevi. „Duže vreme razmišljali smo kako bolje da ispričamo savremenoj deci o tim danima. Odlučili smo da im pokažemo skice djaka iz opsadjenog grada. Prikupili smo i informacije o deci evakuisanoj iz Lenjingrada“ – saopštila je direktor gimnazije, zaslužni učitelju Rusije Lidija Žukovska-Latiševa.

Izvor:Glas Rusije



* 1.jpg (54.76 KB, 604x383 - viewed 145 times.)
« Last Edit: August 07, 2010, 10:26:03 am by ML » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #3 on: January 27, 2019, 05:47:00 pm »

SJEĆANJE NA ŽRTVE
 27.01.2019. | 15:15
Nijemci rade na velikoj pomirdbi s Rusima:
na 75. godišnjicu okončanja opsade Lenjingrada darovali su im 12 milijuna eura, osniva se i rusko-njemački centar


Njemačka je donirala 12 milijuna eura Rusiji na 75. godišnjicu okončanja razorne opsade tadašnjega grada Lenjingrada, a danas Sankt Peterburga, objavile su u nedjelju dvije zemlje u pripoćenju.

"Taj humanitarni potez" pridonijet će uređenju bolnice i osnutku rusko-njemačkog centra, objavila su ministarstva vanjskih poslova dviju zemalja u zajedničkom priopćenju.

"Uvjereni smo da će ta dragovoljna akcija poboljšati kvalitetu života osoba koje su preživjele blokadu i pomoći povijesnoj pomirbi naroda obiju zemalja što je temeljno za buduće bilateralne odnose", navodi se u priopćenju.

Opsada Lenjingrada počela je 8. rujna 1941. i trajala je 872 dana, do 27. siječnja 1944. kada je probijena u strateškoj vojnoj operaciji Iskra tijekom sovjetskog Velikog domovinskog rata protiv nacističke Njemačke. Od tri milijuna stanovnika prije rata, u gradu je do kraja opsade ostalo 800.000. U 872 dana opsade život je izgubilo više od pola milijuna civila.

Više od 2500 vojnika i pripadnika snaga sigurnosti s 80 komada opreme, uključujući i kontroverzni raketni sustav Iskander-M, sudjelovalo je u paradi koja je počela minutom šutnje za poginule građane i vojnike za vrijeme dvije i pol godine opsade, izvijestio je TASS.

"Klanjamo se u znak sjećanja na one koji se nisu vratili iz rata i onima, koji su umrli od ozljeda i bolesti. Ruska vojska uvijek će se sjećati podviga naših očeva i djedova", izjavio je zapovjednik Zapadnog vojnog okruga, general Aleksandar Žuravljev.
Ruski predsjednik Vladimir Putin položio je cvijeće kod spomenika Majka Domovina na Piskarjovskom memorijalnom groblju u Sankt Peterburgu.

"Ovo je jako važan datum za cijelu našu zemlju, za sve Ruse i za predsjednika Putina osobno", izjavio je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov.

https://www.slobodnadalmacija.hr/
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.026 seconds with 22 queries.