PALUBA
March 28, 2024, 04:21:20 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Brodska artiljerija glatkih cevi  (Read 8682 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: February 03, 2009, 02:42:17 pm »

   Artiljerija se na brodovima pojavila istovremeno kada i na kopnu. Prvi dokaz o korišćenju artiljerije na brodovima je zarobljavanje engleskog broda Christopher 1338 godine, od strene francuza, a koji je bio naoružan sa tri gvozdena oruđa. Cevi prvh oruđa bila su pravljena od gvozdenih šipki spojenih kovanjem i opasanih jakim obručima, a na zadnjem kraju su se nalazile posude sa barutnim punjenjem i one su se skidale prilikom punjenja oruđa, brtvenje između cevi i posude se vršilo pomoću ilovače. Sama oruđa su koristila kamene ( prečnika 150-360 mm) ili olovne ( prečnika 30-110 mm) kugle/đulad. Kako su oruđa bila neujednačenih osobina više su služile za moralno dejstvo pre abordaža na neprijateljski brod. Gađanje je vršeno neposredno do daljine od 200 m, dok se nišanilo preko cevi.
   Usavršavanjem proizvodnje i kvaliteta oruđa, uvode se u naoružanje topovi i kulverine, sa cevima livenim od bronze, a brodska artiljerija dobija na važnosti, međutim još uvek služi samo za pripremu abordaža jer ima malu brzinu i tačnost gađanja. Vremenom počinje da se odvaja brodska od zemaljske artiljerije, od koje se razlikuje po kraćim cevima i lafetima koji su postavljeni na 4 mala točka koji bolje odgovaraju brodskim uslovima. Vremenom se javlja potreba za standardizacijom oruđa koja se deli prema težini kugle/đuleta koje je ispaljivano, primerqa radi, krajem 16 veka u engleskoj mornarici se koristilo 17 različitih kalibara oruđa, dok su francuzi prvi uvideli potrebu standardizacije i sveli broj kalibara na 6. Težina kugle se merila u funtama ( jedna funta = 0.454 kg) i taj način označavanja artiljerijskih oruđa se zadržao do uvođenja topova sa olučenim cevima u naoružanje brodova. Na poslednjim ratnim brodovima na vesla najteža oruđa su se nalazila na pramčanom i krmenom nadgrađu broda, dok su se lakša razmeštala po bokovima. I dalje se dejstvovalo plotunom pred početak abordaža, koji je još uvek bio dominantan način borbe. Postepenim ulaskom jedrenjaka u ratne flote uvidela se prednost u mogućstvu postavljanja većeg broja oruđa po bokovima u odnosu na brodove sa veslima. Prve toparnice na bokovima jedrenjaka otvaraju francuzi oko 1500 godine i uskoro mornarice počinju sa gradnjom prvih brodova namenjenih za borbu u liniji. Kao prvi linijski brod se pominje engleski Great Harry iz 1514 godine, a bio je naoružan sa 19 bronzanih i 103 gvozdena topa, mužara i muskete. U tabeli vidimo oruđa engleske ratne mornarice s kraja 16 veka:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   Od sredine 17 veka dolazi do napretka metalurgije i proizvodnje artiljerijskih oruđa, a  brod na jedra postaje dominantan i počinje uzlet njegove slave kao ratnog broda, dok vrhunac svojeg razvoja dostiže polovinom 19 veka. Već na početku ovog perioda artiljerija igra odlučujuću ulogu u klasifikaciji ratnih brodova, kada se oni dela na različite klase po broju ukrcanih oruđa. Brodovi su uglavnom bili naoružani topovima od 12 do 42 funte a ređe težim i lakšim oruđima. Kako su đulad ispaljena iz teških topova sa dugačkim cevima samo probijala drvenu oplatu broda, što se uzimalo kao lakše oštećenje jer je bila moguća popravka čak i za vreme borbe, prvo se u britanskoj ( 1777) a zatim i u francuskoj ( 1797) u naoružanje uvode Karonade. Karonade su oruđa koja su gađala punim đuladima i bombama te su stoga stvarala teža oštećanja na brodovima,a takođe su gađale tri puta brže u poređenju sa drugim topoviuma jer im je barutno punjenje bilo manje, pa se top nije trzao i nije se gubilo vreme na vraćanje lafeta u položaj za gađanje. Daljim usavršavanjem se povećavaju toparnice na brodovima što dovodi do povećanja elevacije od – 5 do 10°, dok je po pravcu omogućeno pomeranje od 35° levo ili desno, čime je omogućeno ispaljivanje 3 plotuna u susretu. Sama oruđa se usavršavaju uvođenjem tabana na kremen, koji je omogučavao bržu i precizniju paljbu. Pomorski boj se uglavnom vodio na daljini od 200 do 250 m, vrlo retko na daljinama od 500 do 600 m, dok su energični komandanti nastojali da priđu neprijatelju i ispale plotun svojih topova sa „dometa poštolja“, odnosno oko 30 m..
   Brodovi se dele na tri glavne klase:
   - Linijske brodove
   - Fregate
   - Korvete
   U okviru ovih klasa se dalje dele na poklase koje su zavisile od broja topova i paluba. To se može videti iz ovih tabela o broju, kalibru i razmeštaju oruđa na brodovima britanske odnosno francuske mornarice s kraja 18 veka.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
*28x32 znači 28 topova od 32 funte
- Karonade nisu uračunavane u brodsku artiljeriju

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
- Karonade nisu uračunavane u brodsku artiljeriju

   Takođe su se razlikovale i razvijene taktike britanske i francuske mornarice. Britanski artiljerci su pretežno gađali brodski trup i palubu, dok su francuski pokušavali da najpre unište takelažu ( jedrilje i snast), i time onesposobe brod za manevrisanje ili mu barem smanje pokretljivost pre abordaža. U ovom periodu je došla do izraqžaja sva važnost brodske artiljerije, iako ona sama nije mogla da uništi brod.
   Nastavak razvoja brotske artiljerije je bio vezan za povećanje brzine gađanja i preciznosti. Dvadesetih godina 19 veka francuski general Peksan je, podstaknut slabostima francuske flote u odnosu na britansku, predložio da se ne povećava kalibar postojećih oruđa, već da se uvedu eksplozivna zrna koja bi nanosila veća oštećenja, odnosno rušila i palila okolnu površinu. Opravdanje za ovu teoriju je došlo 1853 godine, kada je ruska eskadra smrvila tursku u bitci kod Sinope, kao i pri opsadi Sevastopolja kada se pokazalo da su drveni brodovi neotporni pri borbi sa obalskim utvrđenjima naoružanim sa ovim topovima.
   Vrhunac svog razvoja artiljerija glatkih cevi doživljava sredinom 19 veka kada se tabani na kremen zamenjuju tabanima sa kapislom, uvode se novi lafeti koji imaju trzajuće platforme gvozdene konstrukcije i kočnice koje su radile na principu trenja. Usavršavaju se i nišanske sprave uvođenjem daljinara u stepanima, a kasnije i hektometrima.
Posle Krimskog rata se pojavljuju prve oklopnjače i tada su izašli na videlo nedostatci artiljerije sa glatkim cevima, jer ovim oruđima nije bilo moguće probiti oklop. Tada se javlja teorija da je moguće oklop savladati samo rastresanjem i rušenjem, a ne probijanjem. U tu su svrhu pravljena čak i naročita oruđa, posebno u SAD gde je ova teorija imala dosta pristalica, kalibra 280 do 380 mm sa đuladi težine do 525 kg. Dalji razvoj oklopa koji je postajao sve deblji i kvalitetniji, pokazao je da je vreme oruđa glatkih cevi prošlo jer ona nisu bila sposobna da probiju oklop i naprave štetu, za razliku od topova sa olučenim cevima. Najzad je 1880 godine mornarica SAD izbacila iz upotrebe i poslednje brodske topove sa glatkim cevima.


* tabela1.jpg (100.11 KB, 601x441 - viewed 249 times.)

* tabela2.jpg (55.58 KB, 603x371 - viewed 179 times.)

* tabela3.jpg (40.44 KB, 604x260 - viewed 180 times.)
« Last Edit: July 28, 2010, 12:11:48 am by MOTORISTA, Reason: Prebacivanje slika u atačment » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1 on: February 03, 2009, 02:47:17 pm »

          VRSTE ORUĐA GLATKIH CEVI U BRODSKOJ ARTILJERIJI

LAKA ORUĐA

U laka oruđa spadaju: Robinet, Falkonet, Falkon, Serpentina, Minion i Saket. To su oruđa sa težinom kugle od 1/3 do 5 1/3 funte, duge cevi koja su bila postavljena na bokovima brodova i služila su za gađanje neprijateljskih posada pre abordaža, ili za odbranu sopstvenog broda od istog. Primera radi, engleski brod „Regent“ iz 1489 je imao 225 serpentina raspoređenih po bokovima. Pojavom oruđa većih kalibara i prelaskom sa abordaža na boj u liniji kao dominantni način borbe, njihov broj se smanjuje na jedrenjacima, dok ih na kraju ostaje po nekoliko komada  na brodovima, raspoređenih na krmenom nadgrađu gde su uglavnom služili za davanje signala i salutiranje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

KULEVRINA

Kao artiljerijsko oruđe nastala je iz težnje da se dobije oruđe koje će imati veći domet od tadašnjih topova, merzera i bombardi. U tadašnje vreme to je moglo da se ostvari samo povećanjem barutnog punjenja, i povećanjem dužine cevi oruđa. Kako su tadašnji baruti sporo sagorevali bila je potrebna dugačka cev oruđa kako bi moglo da se iskoristi sagorevanje tako velike količine baruta pre izlaska zrna iz cevi. Kulevrine su imale cevi dugačke 30 do 50 kalibara, a izuzetno i više. Delile su se na više podvrsta što je zavisilo od težine zrna i kalibra, tako postoje polu-kulevrine, bastard-kulevrine, cele kulevrine, basilisk, itd. Kulevrine nestaju, to jest prelaze u klasu topova, krajem 17 veka jer su pojavom novih baruta sa većom brzinom sagorevanja dugačke cevi postale više štetne nego korisne. Od tada se oruđa svrstavaju samo u tri klase: topovi, haubice i merzeri.

BOMBARDA

Bombarda je glavna vrsta artiljerijskog oruđa u 14 i 15 veku i u širem smislu zajednički naziv za sva artiljerijska oruđa tog doba. Bombarde su imale dužinu cevi od 5 do 8 kalibara, dužu od merzera a kraću od topova, a samim tim je iskorišćenje barutnih gasova bilo bolje kod bombarde, pa su njeno dejstvo i pucanj bili jači. Prve bombarde su bile pravljene iz dva dela, cevi i komore u koju se stavljalo barutno punjenje. Projektil se stavljao u cev, zatim se na zadnji deo cevi stavljala komora koja je učvršćivana klinovima a spoj između cevi i komore je brtvljen ilovačom. Same bombarde su bile pravljene od međusobno spojenih gvozdenih šina koje su posle toga ojačavane prstenovima navučenim na cev. Na brodovima su se bombarde smeštale na drvena postolja, smeštena u udubljeno ležište do pola i pričvršćena metelnim obručima, pomeranje je sprečavano vezivanjem postolja pomoću užadi za brodsku konstrukciju. Bombarde su uglavnom izbacivale zrna napravljena od kamena. Razvojem metalurgije počinju da se izrađuju bombarde livenjem iz jednog komada koje su imale bolja svojstva od kovanih. Pojavom topova i kulevrina, koji su imali bolje osobine od bombardi, prestaje njihova proizvodnja.

MERZER ( MUŽAR)

Merzer je teško artiljerijsko oruđe kratke cevi koje gađa ubacnom putanjom i uglavnom služi za bobardovanje ciljeva na obali ili neprijateljskih flotnih sastava na sidrištu. Cevi ovih oruđa su bile duge uglavnom 1.5 do 2 kalibra, da bi kasnije porasle do dužine od 4 kalibra. Za dejstvo ovih oruđa su pravljeni posebni brodovi, bombarde, kod kojih su se merzeri, uglavnom po dva, nalazili na posebnom drvenom postolju ispred glavnog jarbola. Merzeri su gađali sa kamenim, gvozdenim i zapaljivim zrnima i bombama.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

KARONADA

Karonada je lako brodsko artiljerijsko oruđe na drvenom lafetu koje se pojavilo 1774 godine u Škotskom gradu Keronu, po kojem je i dobilo ime. Cevi su bile kalibra 120 do 170 mm, a pred kraj upotrebe i 210 mm. U odnosu na tadašnje brodske topove, karonade su bile za 3/4 lakše, barutno punjenje je bilo za 2/3 manje, a posluga je imala upola manje članova. Đulad ispaljivana iz ovih oruđa su uglavnom bila teška 12 do 36 funti, a izuzetno 68 funti, i to pri kraju njihove upotrebe. Kako je barutni naboj bio malen i nije bilo trzaja, brzina gađanja ovih oruđa je bila tri puta veća, čime je i plotun bio tri puta teži, od brzine gađanja ostalih oruđa jer se nije gubilo vreme na vraćanje lafeta na položaj za paljbu. Zrana ispaljena iz ovih oruđa su imala maksimalni domet od 650 m, a najveću efikasnost na daljinama manjim od 400 m. Na cilju su zrna lomila bokove brodova i palila okolinu što se pokazalo kao efikasnije od probijanja drvenih bokova brodova. Povećanjem daljine gađanja ostalih oruđa brodske artiljerije, i uvođenjem eksplozivnih zrna generala Peksana, karonade nestaju sa brodova oko 1835 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

TOP

Top je oruđe velike dužine cevi, sa velikom početnom brzinom zrna, velikim dometom, velikom preciznošću, velikom probojnošću, ali malog padnog ugla granate i veće težine od odtalih brodskih oruđa. U početku su topovi ukrcani na brodove bili slični topovima korišćanim u zemaljskoj artiljeriji, da bi uskoro počeli da se menjaju u skladu sa specifičnim uslovima upotrebe na brodu. Dobijaju kraće cevi i nove drvene lafete sa 4 mala točka koji su omogućavali lakšu manipulaciju na palubama. Glavni zadatak tadašnjih topova je bila priprema za abordaž, dok se u 17 veku razvijaju u efikasno sredstvo za borbu protiv drugih brodova i ciljeva na kopnu. Prvi topovi su bili pravljeni livenjem bronze, da bi u 18 veku napretkom metalurgije, počeli da se liju od gvožđa. Dalje usavršavanje topova sledi sa uvođenjem prvih nišanskih sprava i sistema za okidanje ( pomoću tabana), uvode se i zavrtni na krajevima lafete koji služe za davanje elevacije. U prvoj polovini 19 veka dobijaju i prva daljinare, a koriste se i kočnice za smanjenje trzaja na principu trenja. Takođe se uvode i eksplozivne bombe koje efikasno uništavaju bokove drvenih brodova. Vrhunac razvoja dostižu polovbinom 19 veka, ali uvođenjem oklopa za ratne brodove protiv kojeg oni nisu bili efikasni polako prepuštaju mesto prvim olučenim topovima, da bi definitivno nestali oko 1880.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* falconet.jpg (9.27 KB, 516x376 - viewed 203 times.)

* mortar.jpg (18.98 KB, 592x262 - viewed 186 times.)

* caronnade.jpg (89.52 KB, 800x522 - viewed 202 times.)

* navalcarriages.jpg (13.8 KB, 455x194 - viewed 161 times.)
« Last Edit: July 28, 2010, 12:18:01 am by MOTORISTA, Reason: Prebacivanje slika u atačment » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2 on: February 03, 2009, 02:52:19 pm »

          VRSTE MUNICIJE ZA BRODSKA ORUĐA GLATKIH CEVI

ĐULE

Đule je vrsta sfernog projektila koji se koristio kod artiljerijskih oruđa glatkih cevi. U početku su đulad bila pravljena od kamena, dok se kasnije prešlo na đulad od livenog gvožđa. Po težini đuleta izraženoj u engleskim funtama ( 1 funta = 0.454 kg) se merio kalibar većine tadašnjih oruđa. Đule je dejstvovalo neposrednim udarom, probijajući drvene bokove brodova. Radi efikasnijeg dejstva ponekad su gvozdena đulad usijavana u pećima, ali se taj metod uglavnom koristio u obalnoj artiljeriji, zbog opasnosti koju su pretstavljale peći na drvenim brodovima. Korišćena su i dva đuleta spojaena lancem, koja su se ispaljivala iz susednih topova, za rušenje takelaže. Nestankom topova sa glatkim cevima, nestaju i đulad kao artiljerijska zrna.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

BOMBA

Bomba je šuplji metalni projektil sfernog oblika koji se ispaljivao iz topova glatkih cevi. Bile su punjene crnim barutom i palile su se usppomoć upalača koji se sastojao od štapina umetnutog u cevčicu. Na jednom delu su imale zadebljanje koje je osiguravalo da se štapin nađe u dodiru sa barutnim punjenjem topa. Prilikom opaljena se palio štapin i posle izvesnog vremena je dolazilo do eksplozije bombe. Takođe su bile punjene i zapaljiv materijama koje su ispaljivane iz merzera i zvale su se karkas. Imale su veliko rušeće dejstvo i njihova efikasnost je dovela do gradnje prvih oklopnjača. Sa nestankom artiljerije glatkih cevi nestaju i bombe.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

KARTEČ

Karteč je artiljerijsko zrno napunjeno olovnim ili gvozdenim kuglicama kojim se dejstvovalo po posadi neprijateljskog broda koja se nalazila nezaklonjena na palubi. Kuglice su pod dejstvom gasova barutnog punjenja izletale iz cevi oruđa u obliku levka, kao kod lovačke puške. U početku korišćenja artiljerije na brodovima ovo je bio glavni način punjenja oruđa jer je abordaž bio glavni način borbe. Tada su oruđa punjena manjim kamenjem, kuglama ličnog oružja, parčićima metala i ekserima. Karteč je pored vatrenog imao i zastrašujuće moralno dejstvo. Uskoro se uvidelo da kuglice imaju veći domet ako se pakuju u vrećice sa čvrstim dnom. Koristile su se za pripremu abordaža na neprijateljski brod ili za odbranu sopstvenog broda od istog. Usavršavanjem artiljerije i prelaskom na borbu u liniji, polako gube na značaju i zadržavaju se kao sekundarna punjenja za oruđa manjeg kalibra namenjenih bliskoj odbrani broda.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* MaryRose-round_shot.JPG (48.84 KB, 800x600 - viewed 192 times.)

* Boulet_rame.jpg (25.33 KB, 600x600 - viewed 185 times.)

* shellux4.jpg (4.17 KB, 216x143 - viewed 294 times.)

* grapeshot.jpg (7.37 KB, 175x417 - viewed 154 times.)
« Last Edit: July 28, 2010, 12:23:11 am by MOTORISTA, Reason: Prebacivanje slika u atačment » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #3 on: March 29, 2020, 11:37:34 am »

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4 on: November 11, 2021, 10:41:14 am »

Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.025 seconds with 22 queries.