Nuklearna renesansaMilijana Milkšić 09.01.2022.
Evropska unija izradila je planove da neke nuklearne elektrane i postrojenja prirodnog gasa klasifikuje kao zelene investicije koje bi mogle da pomognu Evropi da smanji emisije štetnih gasova koji zagrevaju planetu.Ovo je istorijski predlog koji bi, ako se odobri, mogao da podstakne ponovni razvoj nuklearne energije na kontinentu u narednim decenijama, piše “Njujork tajms”. Evropska komisija je započela konsultacije za zemljama bloka o predlogu, namenjenom da obezbedi skup definicija onoga što predstavlja
“održivu investiciju” u Evropi. Bilo koji finalni plan mogu da blokiraju većina država članica Evropske unije ili Evropski parlament.
A Nemačka je već, kako navodi “Hil”, najavila da će odbiti plan EU da se neki oblici nuklearne energije klasifikuju kao obnovljivi, nazivajući tu tehnologiju
“opasnom”, dok je Češka rekla da će tražiti saveznike za promenu uslova za uključivanje gasnih i nuklearnih projekata u plan zelenih investiija EU o kojem se vode usijane debate. U predlogu od 31. decembra EK je uključila gasne i nuklearne investicije u nove smernice za finansiranje energetskih projekata i olakšavanje eventualne tranzicije na potpuno obnovljivu proizvodnju.
“Komisija smatra da postoji uloga prirodnog gasa i nuklearne energije kao sredstva da olakšaju tranziciju ka predominantno obnovljivoj budućnosti”, navodi se u saopštenju objavljenom u subotu.
Usijana debataNovi predlog zaokružio je jednu od najžešćih političkih bitki u Evropi u vreme kad njeni lideri obećavaju akciju koja bi sprečile klimatsku katastrofu. Do njega je došlo mesecima nakon intenzivnog lobiranja protiv pronuklearnog bloka na čelu sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, čija je zemlja najveći evropski proizvođač atomske energije, zbog prigovora Nemačke i drugih zemalja koje su zabrinute zbog širenja nuklearne energije na evropskom tlu. Obnovljivi izvori čine oko 42 odsto ukupne energije u Nemačkoj, koja planira da do kraja ove godine isključi preostale tri nuklearne elekrane, a ubrza plan za gašenje onih na ugalj do 2030, umesto prvobitnog plana od 2035-2040.
Ovo će Nemačku, koja već kupuje prirodni gas od Rusije, načiniti veoma zavisnom od uvoza energenata. Sa skoro gotovim ruskim gasovodom Severni tok 2 – koji i dalje čeka sertifikaciju Berlina – ova količina bi se mogla uvećati, navodi “Hil”.
Šta je u predlogu?Novi predlog EU cirkulisao je Briselom tokom vikenda, a “Njujork tajms” piše da se njime nastoji pronaći
“srednji put”. Prema predlogu, prirodni gas i nuklearna energija odredili bi se kao
“prelazni” zeleni izvori energije koji će se koristiti da se premosti udaljavanje zemalja od uglja ka čistim tehnologijama poput vetra i sunca.
Nuklearna energija bi se smatrala održivom investicijom ukoliko zemlje mogu bezbedno da odlože radioaktivni otpad, što je jedna od najvećih briga bloka koji predvodi Nemačka. Nove elektrane bi se smatrale održivim investicijama do 2045. i morale bi da prođu kroz bezbednosne nadogradnje tokom svog funkcionisanja kako bi se osigurali
"najveći dostižni bezbednosni standardi". Postrojenja prirodnog gasa bi se smatrala
"prelaznim" zelenim izvorima energije za investicione svrhe, ukoliko ispunjavaju određene kriterijume za emisije štetnih gasova i zamenjuju postrojenja na fosilna goriva koja više zagađuju. Cilj EU je da pitanja održivosti i klime postanu integralni deo njenih finansijskih pravila kako bi podržala takozvani Zeleni sporazum prema kojem bi Evropa trebalo da emituje nula gasova sa efektom stvaranja staklene bašte do 2050.
"Klimatsko rukovodstvo je izgubljeno"Pristalice predloga kažu da prirodni gas i nuklearna energija mogu da pruže ključne izvore struje dok ekonomije prelaze na čišće izvore poput vetra i sunca i nove tehnologije poput energije vodonika. Ali, drugi ukazuju da ni jedno ni drugo ne treba da se smatra zelenom investicijom, upirući na emisije ugljen dioksida usled sagorevanja prirodnog gasa i opasnosti po okolinu od strane nuklearnih elektrana. Očekuje se da će predlog EK naići na opoziciju u Evropskom parlamentu. Bas Ajkhout, poslanih Zelenih iz Holandije, rekao je da bi klasifikovanje prirodnog gasa kao zelene investicije značilo da je
"čitavo klimatsko rukovodstvo EU izgubljeno".- To bi takođe poslalo opasan signal svetu. Ako Evropa počne da investicije u gas naziva zelenima, šta je onda tačno razlog da i Afrička unija ne pređe u potpunosti na gas? – upitao je on, dodajući da je debata postala
"konkurentska borba" između nacionalnih lidera za budućnost energije bloka.
Dva suprotstavljena blokaIpak, od dve tehnologije nukleana je politički najteže pitanje. Francuska je ove godine povela koaliciju u kojoj su bile zemlje Istočne Evrope – regiona na kontinentu koji je najviše zavisan od uglja – kako bi se nuklearna energija i prirodni gas klasifikovali kao održive investicije. Među zemljama koje žele da privuku više investicija za nuklearnu energiju dok se udaljavaju od fosilnih goriva su Bugarska, Poljska, Mađarska i Rumunija. Češka je, zajedno sa Francuskom i Poljskom, rekla da nuklearna energija ima da odigra veliku ulogu s obzirom na njen nedostatak emisije CO2. Iako je vlada inicijalno pozdravila uključenje gasa i nuklearne energije u nacrt, nakon bližeg zagledanja u detalje pojavile su se kritike, navodi Rojters.
S druge strane su Nemačka, Austrija, Luksemburg, Portugal i Danska, koje su izrazile zabrinutosti zbog gomilanja nuklearnih elektrana i radioaktivnog otpada koji proizvode.
“Naš glavni zadatak sada je da dopremo do istomišljenika u EU i pokušamo da ispregovaramo bolje uslove koji će više odražavati naše interese“, naveo je na “Tviteru” češki ministar industrije Jozef Sikela.
Danijel Benes, izvršni direktor većinskog državnog preduzeća CEZ i potpredsednik Češke industrijske konfederacije, rekao je da je predlog
"previše strog", da je predlog da se 30 odsto vodonika meša u gasno gorivo za elektrane do 2026.
"nerealan", te da bi nova pravila značila da bi se Češka ograničila na izgradnju samo jedne nove nuklearne elektrane.
Debata bi mogla da potrajeRojters navodi da će EK prikupljati komentare do 12. januara i da se nada da će usvojiti finalni tekst do kraja meseca. Nakon toga, o sadržaju će se razgovarati sa evropskim vladama i parlamentom do šest meseci. Dalja debata o predlogu znači da bi mogle proći godine pre nego što pravilnik EU uopšte stupi na snagu. Ipak, politička klima se sve više okreće u korist nuklearne energije kao rešenja sa niskim sadržajem ugljenika za ublažavanje klimatskih promena, posebno nove generacije manjih, jeftinijih elektrana širom globusa, kako je rekao Džordž Borovas, šef nuklearne prakse pravne firme “Hanton Endruz Kurt”.
- Doći će do nuklearne renesanse. To neće važiti za sve, ali će važiti za niz zemalja – istakao je.
Uključivanje nuklearne i gasne energije u evropski pravilnik o održivim investicijama – takozvana zelena taksonomija – moglo bi da ima značajne posledice i na domaćem terenu i u inostranstvu. U Evropi bi to otključalo milijarde evra državne pomoći za skupe projekte nuklearne energije. Banke koje nude investicije koje podržavaju društvene i ekološke ciljeve – poznate kao ESG fondovi – lakše bi uključile odgovarajuće kompanije u održive investicione fondove.
- Nuklearna energija se uglavnom ne smatra pogodnom za ESG fondove – rekla je “Njujork tajmsu” Marisa Dru, šefica održivih investicija Kredi Svis, dodajući da bi odobrenje EU, međutim, otvorilo
“potencijalno veliki talas investicionih dolara”.Sandrin Dikson Deklev, kopredsednica Rimskog kluba i članica savetodavnog panela EK za nuklearnu i gasnu energiju, rekla je da se nijedan izvor ne može smatrati zelenim. Ona je podsetila da je savetodavno telo, poznato kao Savetodavna platforma EK o održivim finansijama, zaključilo ranije ove godine da nuklearne elektrane predstavljaju rizik od
“značajne štete” po okolinu zbog radioaktivnog otpada koji stvaraju i zabrinutosti za bezbednost njegovog skladištenja.
Svetelina Kuzmanova, stručnjak za održive finansije u E3G, briselskom tink-tanku, istakla je da uključivanje nuklearne i gasne energije u taksonomiju znači znači
“nazvati zelenim nešto što nije zeleno”. Ona je ukazala da će konačna odluka EU uticati na niz zemalja, te upozorila da bi to moglo da stvori
“trku svim sredstvima”.Izvor:
www.blic.rs