PALUBA
March 28, 2024, 10:40:46 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14   Go Down
  Print  
Author Topic: Nuklearna elektrana - da ili ne  (Read 38556 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #15 on: November 02, 2014, 05:08:15 pm »

Nemamo temu o ekologiji, pa evo clanka ovdje.  Undecided

==============

GLOBALNO ZATOPLJENJE
'Preostalo nam je još vrlo malo vremena'

Neograničeno korištenje fosilnih goriva mora uskoro prestati ukoliko svijet želi izbjeći opasne klimatske promjene, a vlade trebaju do 2100. emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu, poruka je u Kopenhagenu objavljenog UN-ova izvješća o klimatskim promjenama, javljaju agencije i mediji.

U sažetku izvješća u čijoj je izradi od rujna 2013. sudjelovalo 800 znanstvenika iz cijelog svijeta stoji da se do 2050. veći dio električne energije u svijetu mora - i može - početi proizvoditi iz izvora s malom emisijom ugljičnog dioksida, a emisija stakleničkih plinova, od kojih je najznačajniji ugljični dioksid, mora se svesti 'gotovo na nulu do 2100', javlja Reuters.

'Preostalo nam je još vrlo malo vremena' da bismo reagirali uz prihvatljiv trošak, rekao je predsjedavajući Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) dr. Rajendra Pachauri.

'Ako svijet želi da se do kraja 2015. postigne dogovor o usporavanju klimatskih promjena u sklopu napora da se ograniči prosječno povećanje temperatura na najviše dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, do polovine stoljeća moramo utrostručiti ili učetverostručiti upotrebu obnovljivih izvora s niskom ili nultom razinom ugljičnog dioksida', rekao je dr Pachauri.

Temperature u svijetu već su prosječno porasle 0,85 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko doba, a cilj UN-a je da se povećanje prosječne površinske temperature ograniči na 2 stupnja Celzija.

Znanstvenici predlažu prebacivanje s fosilnih goriva na korištenje solarne i energije vjetra, nuklearne energije te korištenje biogoriva i pozivaju da se s aktivnošću započne odmah jer će posljedice biti 'nepovratne'. Kad kažu nepovratne misle na, primjerice otapanje leda na Grenlandu zbog čega bi se mogla podignuti razina mora te poplaviti velika obalna područja i gradove ili na poremećaj u monsunskoj cirkulaciji vitalnoj za uzgoj hrane, navodi BBC.

'Možemo si priuštiti troškove borbe protiv globalnog zatopljenja, no nismo još na pravom putu', smatra njemački znanstvenik Ottmar Edenhofer. Najveći svjetski zagađivači su i dalje SAD, EU i Indija. Ugljični dioksid ostaje u atmosferi stotinama godina a emitiraju ga vozila na fosilna goriva, tvornice i elektrane koje koriste ugljen.

Izvješće će biti glavni priručnik za predstavnike 200 zemalja koje bi se trebale suglasiti s UN-ovim dogovorom o borbi protiv globalnog zatopljenja u Parizu krajem 2015. Izvješće su pozdravile grupe za zaštitu okoliša, osobito dio koji se odnosi na poziv da se emisija stakleničkih plinova svede na nulu.

http://www.tportal.hr/

Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #16 on: November 02, 2014, 06:04:34 pm »

Једина реална алтернатива употреби фосилних горива је нуклерана енергија. Све остало је нешто што може да допринесе ублажавању проблема, али не и да га у потпуности реши. Lockheed Martin је недавно најавио да би до 2025 могао да произведе први реактор за нуклеарну фузију (спајање а не разбијање атома). Такав реактор би био десетак пута мањи од постојећих реактора, а производио би више енергије.
Међутим, прави проблем је у ствари популациона експлозија. Пре двеста година на планети је живело милијарду људи. Тај број је до 1999. нарастао на 6. милијарди, а до 2012. на 7. Практично, за мање од 15 година број становника је порастао за комплетну популацију Земље из 1800.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #17 on: November 02, 2014, 06:20:25 pm »

Међутим, прави проблем је у ствари популациона експлозија. Пре двеста година на планети је живело милијарду људи. Тај број је до 1999. нарастао на 6. милијарди, а до 2012. на 7. Практично, за мање од 15 година број становника је порастао за комплетну популацију Земље из 1800.

Da, ovo je pravi problem i mislim da nije samo energetika upitna već će uskoro biti i hrana na granici prihvatljivog.

poz.
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 18 883


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #18 on: April 25, 2019, 09:31:18 am »

Tema pokrenuta pre 10 godina, zadnji odgovor pre 5, pa dobro je, bili smo ispred vremena. Grin

Šalim se, malo Wink

Nuklearne elektrane u Srbiji?

2009.

Visoka cena i nesigurno snabdevanje gorivom i ekološki problemi sa sagorevanjem fosilnih goriva (ugalj, nafta i gas) uzrokovali su novi interes za nuklearnu energiju koja je dugo bila zapostavljena.

Posle više od pola veka korišćenja nuklearne energije iskustvo je potvrdilo da je ona bezbedna i ekonomski povoljna. Ekonomija korišćenja nuklearne energije je ista ili bolja od energije fosilnih goriva. S obzirom na to da je procesno iskorišćenje instalisanog kapaciteta u eksploataciji nuklearnih elektrana 90 odsto ili veće i da cena po proizvedenom kilovat-času nije podložna promenama koje utiču na energiju proizvedenu fosilnim gorivima, nuklearna energija može da bude važna stabilizirajuća komponenta jednog energetskog sistema. Nuklearno gorivo se obnavlja za periode od 18 ili više meseci, i to praktično eliminiše uticaje kratkotrajnih poremećaja na tržištu energije. Snabdevanje i cena fosilnih goriva su podložni političkim promenama u svetu, dok klimatski poremećaji utiču na vodostaj reka i kao posledica utiču na kapacitet hidroelektrana. Udeo cene nuklearnog goriva u ceni proizvedenih kilovat-časova je vrlo mali, tako da i veća promena cene nuklearnog goriva ima mali efekat na cenu proizvedene energije.

Navedene odlike nuklearne energije su primenljive za Srbiju. Srpski energetski izvori su ograničeni na ugalj i hidroenergiju, dok se gas i naftni derivati uvoze. Plan Evropske unije da smanji emisiju ugljen-dioksida (Kjoto protokol) može negativno da utiče na sadašnju srpsku energetsku osnovu, koja je bazirana na uglju, kad Srbija postane članica Unije. S obzirom na ekologiju, nuklearne elektrane su optimalno rešenje.

U svetu ima 439 aktivnih nuklearnih elektrana i taj broj raste. Nova tehnologija reaktora koji su na tržištu praktično eliminiše pitanje bezbednosti i sigurnosti postrojenja. Primena standardizovanih projekata elektrana doprineće znatno smanjenju troškova i trajanja izgradnje novih nuklearnih elektrana, a takođe će smanjiti i operativne troškove.

Cena izgradnje nuklearne elektrane je visoka u poređenju sa cenama elektranana fosilna goriva. Procene cene opreme i izgradnje su od 2.000 i više dolara po kilovatu instalisane snage, ne računajući cenu finansiranja. U zavisnosti od cene finansiranja, konačna cena nuklearne elektrane se procenjuje na 4.000 do 6.000 dolara po instalisanom kilovatu. Ovde je značajan faktor zemlja u kojoj se elektrana gradi. Izgradnja nuklearne elektrane je vrlo intenzivna u pogledu radne snage. Ovo favorizuje zemlje u kojima je cena radne snage niska. S obzirom na to da je veliki deo izgradnje u vezi sa betonskim konstrukcijama, iskustvo koje u Srbiji postoji sa tom vrstom gradnje predstavlja značajnu prednost.

Jedno važno preimućstvo nuklearnih elektrana je operativni vek od oko 60 godina sa potencijalom da bude produžen.

Proizvodna cena kilovat-časa nuklearne elektrane je približna ceni proizvodnje na bazi uglja. Ako se tome doda cena da se kompenzira ekološki negativan efekat, kao što je proizvodnja ugljen-dioksida, onda je nuklearna energija povoljnija. Cena nuklearnog goriva je najmanja komponenta koja utiče na cenu kilovat-časa. Pogonski troškovi, održavanje i operacija takođe imaju mali udeo u ceni po kilovat-času. Najveća komponenta cene po kilovat-času kod nuklearnih centrala jeste cena investicije: kupovina opreme, izgradnja i finansiranje. Postoji puno procena konačne cene proizvedene energije, koje se razlikuju zavisno od lokalnih, odnosno nacionalnih uslova. Za tržište Evropske unije proizvodna cena kilovat-časa iz novih centrala se procenjuje od 0,054 do 0,074 dolara.

Velike snage generatora su važan faktor za izbor lokacije za integraciju nuklearne elektrane u električnu mrežu i baziran je na energetskim karakteristikama mreže kao i infrastrukturi. Idealna lokacija elektrane u odnosu na električnu mrežu Srbije bila bi između HE Đerdap i TE Kolubara. Lokacijana Dunavu bila bi takođe pogodna kao izvor rashladne vode, a važan doprinos je jeftin transport opreme i goriva.

Pitanje finansiranja nuklearne elektrane je najvažnije s obzirom na visoku cenu opreme i izgradnje. Jedan od načina da se nuklearna elektrana gradi je kroz saradnju sa internacionalnim korporacijama sa punim ili delimičnim vlasništvom. U poslednje vreme internacionalno vlasništvo električnih sistema je vrlo rasprostranjeno. U tom slučaju elektrana bi bila vlasništvo privatne korporacije, a Srbija bi bila kupac struje. Ovakav model bi istovremeno rešio mnoga pitanja u vezi sa snabdevanjem goriva, pitanje uskladištenja utrošenog goriva i praćenje i primenu savremenih internacionalnih regulativa. Internacionalizacija vlasništva elektrana je danas normalna transakcija. Od nekoliko korporacija,koje su danas specijalizovane za nuklearne elektrane, najaktivnije su Areva u Francuskoj, i Ekselom i Enterdži u SAD.

Izgradnja nuklearne elektrane je vrlo intenzivna u pogledu zapošljavanja kvalifikovanih radnika za betonsku gradnju, varilaca, električnih instalatera, vodoinstalatera i osoblja za obezbeđenje. U vreme izgradnje nuklearne električne elektrane, koja traje od četiri do šest godina, broj zaposlenog osoblja može da pređe 4.000. Održavanje i operacije zahtevaju značajan kvalifikovan personal od 400 do 600 ljudi. A izgradnja i eksploatacija nuklearne elektrane mogu da budu važan doprinos lokalnoj privredi.

Autor je specijalista menadžer na projektima  nuklearnih elektrana Ardsley, Njujork
Izvor: Politika
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #19 on: December 15, 2019, 06:56:07 pm »

Bez A bojlera nema budućnosti, ma koliko šutjeli o tome.

poz.
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #20 on: March 16, 2020, 11:38:11 am »

Да за нуклеарни електрана
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #21 on: October 01, 2021, 08:10:51 pm »

Quote

The infamous Indian Point nuclear plant, located roughly 30 miles north of Manhattan, shut down earlier this year. To some, the shutdown was a victory following decades of protests about safety and environmental concerns. Here’s the problem: When operating, Indian Point provided more electricity than is produced annually by all solar and wind in New York state. And Indian Point is not the only plant closing. Cleo Abram explores why so many nuclear plants are shutting down - by taking a closer look at Indian Point.


Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #22 on: October 02, 2021, 12:55:31 am »

Kина веке една недела имаа недостаток на ел енергија и размислуват да почна масовно градење на нуклеарни централи.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #23 on: October 02, 2021, 06:28:25 am »

Kako god da okreneš budućnost je u nuklearnoj energiji.
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 18 883


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #24 on: October 02, 2021, 11:28:25 am »

Kина веке една недела имаа недостаток на ел енергија и размислуват да почна масовно градење на нуклеарни централи.
Mislim da sam negde pročitao da Kina svoj nuklerani odpad od sadašnjih nuklearki deportuje u svemir.
I ako su nuklearke neizbežne, mislim da je to odlično rešenje, ali kada se sve stvai na papir pitanje je da li je i najisplativije.
Ranije se moglo čuti da je baš Slavonija bila izabrana za mesto gde će se deponovati nuklerani odpad, što nikako nije dobro. Mislim da se od toga odustalo.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #25 on: October 12, 2021, 12:32:23 pm »

Makron najavio gradnju malih nuklearki u Francuskoj
SVET Autor: Tanjug 12. okt. 2021

Francuska želi da bude lider na polju zelenog vodonika do 2030. godine i gradiće nove, manje nuklearne reaktore u okviru investicionog plana vrednog 30 milijardi evra koji je namenjen jačanju njenih šampiona u industriji i podsticanju inovacija, izjavio je danas predsednik Emanuel Makron.

Makron je u obraćanju, šest meseci uoči predsedničkih izbora, rekao da će njegova dugoročna mapa puta, pod nazivom „Francuska 2030“, omogućiti zemlji masovnu dekarbonizaciju industrije i dovesti proizvodnju u ključnim industrijskim oblastima bliže domovini, prenosi Rojters.

„Moramo istovremeno da vodimo bitku za inovacije i industrijalizaciju. Treba nam država koja proizvodi više“, rekao je on u razgovoru s grupom preduzetnika. Makron je dodao da će u njegovom planu ključnu ulogu u izgradnji industrijske budućnosti Francuske imati male, žustre startap kompanije, zajedno sa afirmisanim francuskim gigantima.

„Moramo ponovo da izgradimo okvir za proizvodnu nezavisnost Francuske i Evrope“, rekao je on.

Francuska planira proizvednju prvog niskougljeničnog aviona do 2030. godine, kao i masovnu proizvodnju električnih vozila. Novi, 30 milijardi evra vredan investicioni plan, dolazi povrh programa za ekonomski oporavak u iznosu od 100 milijardi evra, koji je najavljen prošle godine za podršku Francuskoj da se izbori s posledicama pandemije korona virusa, a u okviru kojeg se veliki deo odnosi na unapređenje politike zelene energije.

Izvor: www.nova.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #26 on: October 13, 2021, 07:35:05 pm »

Среда, 13.10.2021.
Миленко Пешић

Нуклеарна енергија на путу да добије „зелену етикету”

Користећи енергетску кризу, а нарочито вртоглави скок цена гаса, Париз, као главни заговорник нуклеарне енергије, покушава да атомске централе угура у исти табор са соларним и ветроелектранама

Са долазећом зимом и претњама несташицом струје и гаса на Старом континенту, електрична енергија која се у Европској унији добија из нуклеарки могла би ускоро да добије „зелену етикету”.

Група од десет земаља ЕУ, предвођена Француском, затражила је од Европске комисије да призна нуклеарну енергију као нискоугљенични извор енергије, која би требало да буде укључена у амбициозне климатске циљеве како би евроблок до краја ове деценије преполовио емисију штетних гласова, а до 2050. године их потпуно елиминисао. Иницијативу Француске, упућену „европској влади”, потписало је још девет чланица ЕУ које електричну енергију делом обезбеђују из атомских централа: Бугарска, Хрватска, Словенија, Чешка, Словачка, Мађарска, Пољска, Финска и Румунија. Упркос хитности борбе против климатских промена, чланице ЕУ још не могу да постигну консензус о томе да ли је нуклеарна енергија зелени или „прљави” извор енергије.

Према извештају Светске нуклеарне асоцијације, у 13 чланица ЕУ ради 106 нуклеарних реактора који дају 104 гигавата електричне енергије, што је 26 одсто укупно произведене струје у унији. А више од половине електричне енергије добијене из атомских централа у ЕУ производи само једна земља – Француска. Искоришћавајући енергетску кризу, а нарочито вртоглави скок цена гаса, Париз као главни заговорник нуклеарне енергије покушава да атомске централе угура у исти табор са соларним и ветроелектранама, које обезбеђују чисте обновљиве видове енергије. У образложењу подносиоца иницијативе каже се да је атомска енергија „кључан, приступачан, стабилан и независан извор енергије” који би могао да заштити европске потрошаче од скока цене струје.

„Раст цена енергије показао је колико је важно смањити нашу енергетску зависност од трећих земаља што је брже могуће”, преноси „Јуроњуз”, који је имао увид у захтев 10 чланица ЕУ упућен Европској комисији.

Више од 90 одсто природног гаса који користи у ЕУ долази из других земаља, а Русија је главни снабдевач. Овако велика зависност европске привреде и домаћинстава од увозног гаса сматра се једним од главних фактора раста цена енергије на европском тржишту.

„Напетости у снабдевању биће све учесталије и немамо избора него да диверсификујемо своју понуду. Стога треба да обратимо пажњу да не повећамо своју зависност од увоза енергије из Европе”, поручују земље заговорнице атомске енергије.

Потписници захтева позивају европску комисију да нуклеарну енергију уврсти у зелену таксономију ЕУ, технички водич који помаже владама и инвеститорима да идентификују који пројекти поштују главни циљ Париског климатског споразума из 2015. године који заговара ограничење повећање глобалне температуре за 1,5 степени Целзијуса. Европска комисија је у априлу у овај технички водич као обновљиве енергије сврстала: соларну енергију, геотермалну енергију, водоник, енергију ветра, хидроенергију и биоенергију. Доношење одлуке о гасу и нуклеарној енергији, као најспорнијима, одложила је за касније.

Насупрот Француској је Немачка, која планира да до 2022. године затвори све атомске централе. Берлин, заједно с Аустријом, Данском, Шпанијом и Луксембургом, предводи „антинуклеарни лоби” у ЕУ. Ове земље још у јулу су писале Европској комисији: „Забринути смо да би укључивање нуклеарне енергије у таксономију трајно нарушило њен интегритет, кредибилитет, а самим тим и корисност”.

Главни адут у рукама Париза је чињеница да обновљиви видови енергије не могу произвести довољне количине електричне енергије у ЕУ. У покушају да придобију Брисел на своју страну, земље заговорнице атомских централа у свом захтеву описују нуклеарну енергију као „сигурну и иновативну” и сектор с потенцијалом да у блиској будућности обезбеди милион радних места за висококвалификоване. Извештај истраживачке јединице ЕК указује да би Брисел на крају могао стати на страну пронуклеарног лобија. У документу који је раније објављен каже се да су емисије гасова стаклене баште из нуклеарних електрана „упоредиве” с онима које испуштају хидроенергија и ветар. Ову процену деле и Међународна агенција за енергију (ИЕА) и Министарство енергетике САД.

Противници нуклеарних електрана подсећају на радиоактивни отпад који штети здрављу људи и животној околини и чије сигурно одлагање није јефтино. Упозоравају и на могућност потенцијалних нуклеарних катастрофа, сличних онима у Чернобиљу 1986. и Фукушими 2011. године. А „Гринпис” подсећа да је атомска енергија веома скупа, опасна и да се нуклеарке споро граде. Из Европске комисије стижу наговештаји да би одлука о нуклеарној енергији могла бити донета до краја године, мада због оштро супротстављених ставова није искључено да се она одложи за 2022. Од јануара идуће године Француска преузима ротирајуће председавање Европском саветом, што би омогућило Паризу да ову тему прогура на дневни ред Брисела.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #27 on: October 14, 2021, 09:17:42 am »

Marin Le Pen: Ukinuću subvencije za obnovljivu energiju i ukloniću vetrenjače
SVET Autor:FoNet14. okt. 2021

Kandidat za predsednika Francuske Marin Le Pen izjavila je da će, ako sledeće godine bude izabrana za šefa države, ukinuti sve subvencije za obnovljivu energiju i ukloniti vetrenjače za proizviodnju struje.

Marin Le Pen će biti kandidat partije Nacionalnog okupljanja i nada se da će, kao i 2017. godine, ući u drugi krug predsedničkih izbora. Vetar i sunce nisu obnovljive energije, već povremene. Ako budem izabrana, zaustaviću izgradnju svih vetroparkova i pokrenuti veliki projekat njihovog uklanjanja, rekla je Marin Le Pen. Ona je izjavila da će ukinuti sve subvencije za solarnu i energiju iz vetra, jer iznose godišnje više od šest milijardi evra i predstavljaju veliko opterećene za potrošače struje.

Marin Le Pen je obećala snažnu podršku francuskoj nuklearnoj industriji, omogućavanjem izgradnje nekoliko novih atomskih reaktora i unapređenjem postojećih. Francuska tri četvrtine svoje energije proizvodi u atomskim centralama, navodi Rojters.

Izvor: www.n1info.com
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #28 on: October 18, 2021, 05:26:01 am »

Japan planira da iz nuklearne elektrane Fukušima ispusti radioaktivnu vodu u Tihi okean, tome se protive ribari, ali i susedne države
Tanjug 18.10.2021.

Novi japanski premijer Fumio Kišida izjavio je danas da se uklanjanje otpadnih voda iz nuklearne elektrane Fukušima koja je oštećena 2011. godine tokom zemljoptresa i cunamija ne može odlagati uprkos zabrinutosti lokalnog življa.

U govoru tokom prve posete ovom objektu od preuzimanja dužnosti, premijer Kišida je rekao da će njegova vlada raditi na tome da uveri lokalno stanovništvo u tehničku sigurnost projekta odlaganja otpadnih voda, prenosi AP. Nuklearna elektana Fukušima Daiči pretrpela je ozbiljna oštećenja 2011. godine nakon snažnog zemljotresa i cunamija, a tokom svog kratkog obilaska Fukušime sa ekspertima iz kompanije Tokio Electrik Pouver Kompani Holdings (TEPKO) koji upravljaju ovim postrojenjem Kišida je bio fokusiran na hitno gašenje reaktora elektrane i na uklanjanje ogromnih količina prečišćene, ali još uvek radioaktivne vode koja se tamo skladišti.

"Imam snažan osećaj da je uklanjanje vode kljucno pitanje koje se ne sme odlagati", rekao je novi premijer Japana tokom razgovora sa novinarima nakon obilaska nuklearnog postrojenja.

Vlada i TEPCO najavili su u aprilu planove za početak ispuštanja radioaktivne vode u Tihi okean od proleća 2023. godine koje bi trajalo nekoliko decenija, ali ovim planovima su se žestoko usprotivili ribari, stanovnici i susedne države, uključujući Kinu i Južnu Koreju. Zagađena rashladna voda nastavlja da curi iz reaktora oštećenih tokom katastrofalnog zemljotresa i cunamija. Japanski zvaničnici tvrde da je odlaganje vode neophodno za čišćenje postrojenja i da je njeno ispuštanje u okean najrealnija opcija.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #29 on: October 18, 2021, 05:30:10 am »

Zapad svim sredstvima blokira ruske i kineske firme u izgradnji nuklearnih centrala
Branko Vlahović 17. 10. 2021.
   
U SEKTORU izgradnje atomskih centrala odavno se vodi propagandni i marketinški rat, ali nikada nije bio tako žestok kao sada.

Isključivo iz političkih razloga, jedan broj evropskih zemalja odustao je od saradnje sa Rusima ali i s Kinezima, najviše pod pritiskom SAD i Brisela. Mada su uslovi koji ruski "Rosatom" nudi zemljama zainteresovanim za gradnju novih reaktora daleko najpovoljniji na svetskom tržištu, od sklapanja ugovora već su odustali mnogi: Česi, Bugari, Litvanci...

Rusi su svesni da zapadne zemlje žele da ih istisnu kako bi njihovo mesto zauzele američke, francuske i druge zapadne kompanije. To se dogodilo i u Češkoj, kad je izbačen "Rosatom", a na tenderu za novi atomski reaktor na centrali "Dukovani" u Zapadnoj Moravskoj su ostali "Vestinghaus" (SAD), zatim "Areva" i EDF (Francuska) i južnokorejska firma KHNP. Amerikanci predlažu da se napravi reaktor AP1000, kakve su oni pravili za potrebe SAD, ali ih u Evropi nerado kupuju. Francuska nudi reaktor ERP-1600. Obe te ponude su znatno skuplje od ruske, a gradnja bi bila duža. Korejci nude jeftiniji reaktor, APR-1400, ali je problem što takvih postrojenja nema mnogo.

Do nedavnog skandala i proterivanja diplomata, Česi su davali prednost ponudi koju je napravio "Rosatom". Osim što bi napravili reaktor VVER-1200, Rusi su bili spremni da utiliziraju potrošeno atomsko gorivo. Velika prednost "Rosatoma" je što nudi svoje reaktore uz povoljni državni kredit, ali ni to nije dovoljno za one koji su "pod čizmom" Amerike i EU. Česi nisu dozvolili ni da Kinezi učestvuju u tenderu. Taj potez u Pragu su objasnili time da su im to sugerisale zapadne tajne službe jer bi tobože kasnije zavisili od kineskih tehnologija. Rusima su bili poručili da mogu da učestvuju samo kao podizvođači. To je takođe bila sugestija zapadnih službi.

"Rosatom" je doživeo sličnu sudbinu na atomskoj centrali "Belene" u Bugarskoj. Rusi su se pripremili za gradnju, ali je rukovodstvo u Sofiji neočekivano odustalo jer su im to sugerisali u Vašingtonu i Briselu. To odustajanje od ugovora koštalo je Bugare 600 miliona evra. Litvanija je 2009. godina posle pritiska iz Brisela zaustavila rad Ignalinske atomske centrale, mada je ona mogla da se koristi do 2032. Zbog tog prestanka rada pribaltičke zemlje imaju deficit struje. Na drugoj strani Turska, kao jedna od najvažnijih članica NATO, ali i Mađarska i Finska, žele da im upravo Rusija, koja nudi najpovoljnije uslove, gradi nova postrojenja.

Za vreme nedavnog boravka u Sočiju, predsednik Turske Redžep Erdogan je svom domaćinu Vladimiru Putinu kazao da je zainteresovan za to da Rusija napravi još osam atomskih reaktora u Turskoj. Sada Rusi i Turci zajedno prave atomsku centralu "Akuju" sa četiri reaktora u provinciji Mersin, a planiraju da naprave još dve atomske centrale. Rusija kreditira gradnju atomske centrale "Akuja", a vrednost investicije je oko 20 milijardi dolara.

Mađari su se 2014. dogovorili sa Rusima da prave peti i šesti reaktor na atomskoj centrali "Pakš" jer "Rosatom" gradi najpovoljnije i po svim međunarodnim standardima. Isto je i sa finskom centralom "Hanhikvili-1". Obe te centrale će proizvoditi struju za potrebe svojih država a ne za izvoz, pa ih niko i ne može ucenjivati da kupuju daleko skuplje reaktore.

Ukrajina za potkusurivanje

ZA vreme nedavnog boravka predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog u SAD, potpisan je memorandum o namerama da zajedno sa Westinghouse Electric grade četiri reaktora na Hmeljnickoj atomskoj centrali. Kasnije bi se napravila još četiri reaktora. Vrednost tog projekta je 30 milijardi dolara. Međutim, stručnjaci tvrde da nije realno da se za ovaj novac naprave pomenuti reaktori i da je u pitanju samo obična propaganda.

Saradnja

RUSI i Kinezi sada grade sedmi i osmi reaktor na Tajvanskoj atomskoj centrali, kao i treći i četvrti u atomskoj centrali Sjudapu. Politička rukovodstva ocenjuju da je gradnja atomskih elektrana dokaz odlične saradnje dve susedne zemlje. Planira se da ti novi reaktori budu pušteni u rad 2026. i 2028. godine.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.