PALUBA
March 28, 2024, 04:49:08 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 [140] 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 ... 287   Go Down
  Print  
Author Topic: Dešavanja u Avganistanu  (Read 505382 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2085 on: July 21, 2021, 05:17:03 am »

Ruski tenkovi stigli na poligon blizu granice sa Avganistanom
Srna 20.07.2021.

Tenkovska jedinica ruske "201. vojne baze" u Tadžikistanu prešla je 200 kilometara do poligona Harb-Majdon blizu granice sa Avganistanom, saopšteno je iz pres-službe Centralnog vojnog okruga.

U saopštenju se navodi da su posade tenkova "T-72" tokom marša vežbale pružanje borbene bezbednosti za kolone vojske, savladavanje dionica kontaminiranih terena, odbijanje neprijateljskih subverzivnih i izviđačkih grupa i vazdušnih udara.

- Po dolasku na poligon, grupe su počele da zauzimaju položaje i skloništa za borbena vozila - ističe se u saopštenju za TASS. Prema navodima pres-službe, oko 50 komada opreme već je razmešteno. Centralni vojni okrug saopštio je juče da će Rusija, Uzbekistan i Tadžikistan od 5. do 10. avgusta održati zajedničke vojne vežbe na poligonu Harb-Majdon, na oko 20 kilometara od granice sa Avganistanom.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2086 on: July 21, 2021, 05:31:47 am »

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2087 on: July 21, 2021, 08:05:39 am »



Quote
The Battle for Afghanistan

Nearly two decades ago, the US military invaded Afghanistan to dismantle Al-Qaeda and the threat of terrorist attacks back on home soil. The US claims its mission is now complete. But for America’s allies – who fought beside the US for 20 years and are now the Taliban’s prime targets – how have circumstances changed? This is a portrait of those left behind.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2088 on: July 21, 2021, 11:57:39 am »



Quote
Daesh claims responsibility for Afghanistan rocket attack

Daesh has claimed responsibility for firing rockets near the presidential palace in Kabul as President Ashraf Ghani held Eid al Adha prayers. Torek Farhadi, a former Afghan government adviser, discusses the threat posed by Daesh as NATO troops leave Afghanistan. 



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2089 on: July 21, 2021, 01:35:13 pm »



Votkins: SAD nisu ostvarile svoje ciljeve u Avganistanu


Povlačenje iz Avganistana zakasnelo je priznanje nemogućnosti SAD da ostvare svoje ciljeve u toj zemlji, kaže analitičar Međunarodne krizne grupe Endrju Votkins

"Ma koliko SAD i njihovi partneri nastojali da govore o uspesima u Avganistanu i prikažu ih svetu, još 2009. postalo je jasno da ne može da se dobije rat u toj zemlji, ali je trebalo dosta vremena da se donese odluka o povlačenju", ocenjuje Votkins za Radio Slobodna Evropa.

On kaže da mnogi porede tu situaciju sa povlačenjem SAD iz Vijetnama, smatrajući američku misiju u Avganistanu promašenim poduhvatom.

Votkins smatra da je ključ uspeha Talibana, koji ubrzano napreduju i kontrolišu polovinu zemlje - slabost, nejedinstvo i klonulost duhom avganistanskih vlasti, ali dodaje da su Talibani još uvek gerilska formacija koja, za sada, ne može da zauzme veće gradove, pre svega Kabul.

"Međutim, Talibani kontrolišu ključne saobraćajnice, zatim znatan deo infrastrukture, pre svega energetske, a poslednjih meseci su zauzeli i najvažnije granične prelaze", navodi Votkins. On smatra da su sve manje šanse za dogovor sukobljenih strana te da preti izbeglička kriza globalnih razmera

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2090 on: July 21, 2021, 01:36:24 pm »




Quote
US Pleads With Taliban To Negotiate As Peace Talks Fail & US Prepares Airlift of Afghans From Kabul



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2091 on: July 21, 2021, 05:30:52 pm »



Rusija nema nameru da pošalje vojsku u Avganistan


Rusija ne razmatra mogućnost raspoređivanja svojih vojnika u Avganistanu niti bombardovanje položaja terorista na teritoriji ove zemlje, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

"Nema govora ni o kakvom bombardovanju niti invazije na Avganistan. Niko o tome ni ne razmišlja. Mešate nas sa Amerikancima ili sa iskustvom koje smo "poneli" iz sovjetskog vremena", rekao je Lavrov u intervjuu ruskim medijima, odgovarajući na pitanje da li postoji mogućnost da Rusija pošalje svoje vojnike u Avganistan zbog rasta terorističke pretnje.

On je naglasio da se u ruskom društvu uvrežilo mišljenje da je potrebno osigurati bezbednost svojih granica i stvoriti uslove da se bezbednost svih ostalih država osigurava kroz unutrašnje dogovore u okviru nacionalne ideologije.

"Imamo obavezu prema našim saveznicima – pred Tadžikistanom, Kirgistanom - kojima se rukovodimo u skladu sa tačkom Dogovora o kolektivnoj bezbednosti. Ako se desi bilo kakva agresija prema nekoj članici ODKB, odmah se vrše konsultacije kako bi se odredile mere za reagovanja i ugušila agresija", dodao je ministar.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2092 on: July 21, 2021, 05:47:44 pm »

Среда, 21.07.2021.
Биљана Митриновић

Да ли су врата централне Азије отворена за САД

Смештање лојалних Авганистанаца и обавештајних центара у Таџикистан, Узбекистан или Киргистан, у ОДКБ-у сматрају само параваном за америчко ширење

Питање од милион долара ових дана је да ли ће Таџикистан, Киргистан и Узбекистан уступити своју територију америчким обавештајним јединицама и примити локално авганистанско особље које је сарађивало с Американцима. Дилему је, после повремених написа у америчких медијима, наметнуо чланак објављен у „Комерсанту” о наводној спремности Руса да удовоље америчком захтеву да користи територије у суседству Авганистана за део свог особља и опреме, као и привремени смештај за лојалне Авганистанце с породицама док им САД не издају визе. Притом Вашингтон је спреман да локалном, њима лојалном особљу, дозволи улазак само на територију Гуама, а одобравање виза одвија се недопустиво споро. Прво је спомињан број од 15.000 људи, али се последњих дана говори да би око 100.000 Авганистанаца требало да се негде смести како би избегли освету талибана.

До јуче није било потврде „Комерсантовог” извештаја заснованог на изјавама неколико неименованих извора руског дневника који тврде да је такав договор постигнут приликом самита Владимира Путина и Џозефа Бајдена прошлог месеца у Женеви. Портпарол Кремља Дмитриј Песков је тим поводом у понедељак само рекао да не може ни да потврди ни да демантује те наводе.

Такав потез био би у супротности с намерама Русије да заштити, како своју територију, тако и државе чланице Договора о колективној безбедности (ОДКБ) и њима блиске владе. Распоређивање америчке технике и људства у Централној Азији значило би улазак у руски „меки трбух”, чак и кад би се то односило само на прихват лојалних Авганистанаца, међу којима би могло бити и екстремиста који могу да дестабилизују те државе и задају много невоља. До сада се ни државе о којима је реч нису огласиле о тој идеји.

Аранжман би подразумевао да америчке снаге у тим земљама распореде опрему за прикупљање података и ограничене безбедносне операције у Авганистану, а заузврат би те податке делили с Русима. Сумње у постизање оваквог договора чине се прилично основаним јер Русија има своје војне базе у Киргистану (недавно проширена) и Таџикистану, и самим тим и своју обавештајну делатност, тако да у ОДКБ-у с правом сматрају да би овај аранжман био само параван за америчко ширење у Централној Азији. Планови Американаца у медијима круже од средине априла, а „Вашингтон пост” је цитирао званичнике у Бајденовој администрацији да је Узбекистан спреман да послужи као база за операције дронова.

Амерички специјални изасланик за Авганистан Залмај Калилзад је у мају посетио Узбекистан и Таџикистан, а разговарали су о безбедносним питањима. Узбекистанско Министарство одбране је у контексту уступања база тада цитирало националну доктрину одбране, према којој на њеном тлу не може бити дозвољено постојање ниједне стране војне базе. Међутим, ако се америчко особље и техника сместе у већ постојеће државне објекте, не би морали да буду третирани као страна војна база.

Шеф дипломатије Сергеј Лавров је на конференцији за медије у Ташкенту у петак подсетио да су Пакистан и Узбекистан већ званично изјавили да остварење ове америчке идеје не долази у обзир. Таџикистански режим је преко блиских политичких аналитичара сугерисао да би влада у Душанбеу могла да пристане на сарадњу с америчким снагама само уз претходни пристанак својих партнера у ОДКБ, које предводи Москва. Лавров је, међутим, нагласио да у петак на састанку министара спољних послова пет земаља централне Азије и Руске Федерације нико није изрекао намеру да своје територије и становништво изложи таквом ризику. Што се тиче америчке намере да Авганистанце који су сарађивали с Американцима повуче из Авганистана и смести их или привремено или трајно на територију земаља Централне Азије, главни руски дипломата је рекао да његове средњоазијске колеге „савршено разумеју све ризике који леже у тим плановима” и да ће вероватно донети праву одлуку на основу сопствених интереса.

САД су некада имале две важне базе у централној Азији, обе оформљене након терористичких напада 11. септембра 2001. године. Једну у бившој совјетској бази у Узбекистану, око 145 километара северно од авганистанске границе, која је функционисала до 2005. године и ваздухопловну базу Манас у Киргистану, која је престала с радом 2014. године.

С друге стране, Русима није у интересу да наруше споразуме договорене с талибанима (последњи је одржан у Москви 8. јула), који су гарантовали да неће нападати суседне државе, што ОДКБ-у обезбеђује лагоднију позицију. Давање сагласности за размештање америчких обавештајних центара и кампова за обуку, али и смештај локалног авганистанског особља, значило би подршку председнику Ашрафу Ганију, према коме Русија нема никаквих обавеза.

Западни медији су, чини се, прилично „надували” извештај „Комерсанта” у којем се „између редова” указује на то да је Москва отворена за идеје, али да би у случају договора желела да америчке снаге буду веома ограничене у свом делокругу и да обезбеде детаљне извештаје о својим операцијама.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2093 on: July 22, 2021, 05:08:20 am »

General potvrdio: Talibani kontrolišu polovinu okruga
IZVOR: TANJUG SREDA, 21.07.2021.

Talibani kontrolišu polovinu od oko 420 okružnih centara u Avganistanu, izjavio je danas američki general Mark Majli.

To je najnoviji znak ubrzanog pogoršanja bezbednosne situacije u Avganistanu, navodi Rojters. Majli, komandant združenog generalštaba vojske SAD, rekao je da je više od 200 od 419 okružnih centara pod kontrolom talibana. Krajem prošlog meseca Majli je kazao da talibani kontrolišu 81 okružni centar u zemlji.

Petnaest diplomatskih misija i predstavnik NATO u Kabulu, uputili su pre nekoliko dana zajednički apel talibanima da zaustave vojne ofanzive širom Avganistana, samo nekoliko sati nakon što učesnici mirovnog sastanaka u Dohi nisu uspeli da postignu dogovor o prekidu sukoba.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2094 on: July 22, 2021, 05:18:56 am »

Evo zašto pobeda talibana nije izvesna, i kakvu ulogu imaju Kina i Rusija
Novosti onlajn 21. 07. 2021.

POVLAČENJE američkih vojnih snaga iz Avganistana pokrenulo je novi talas nasilja. Talibanske snage pojačale su napade širom zemlje i preplavile sve veći broj okruga. Oni su postavili vojnike i materijal oko glavnih gradova za eventualne opsade.

Iran i Rusija pojačali su svoju prikrivenu podršku talibanima i drugim antivladinim grupama. U junu je general Skot Miler, najviši američki vojni zapovednik u Avganistanu, priznao da je bezbednosna situacija zastrašujuća, rekavši: "Građanski rat je sigurno put koji se može vizualizovati ako se ovo nastavi putem koji je trenutno u toku", piše ugledni časopis Forin Afers.

Odluka američkog predsednika DŽoa Bajdena da povuče sve američke snage bila je greška. Daleko bolji izbor bio bi zadržavanje oko 2.000 američkih snaga u Avganistanu - kao i mali broj aviona i helikoptera u glavnim bazama - kako bi se avganistanskim snagama pružila obuka i druga pomoć. Ali taj brod je isplovio i sada sve nasilniji građanski rat u Avganistanu predstavlja američkim kreatorima politike težak izbor: Da li bi Sjedinjene Države trebalo da ostanu angažovane i, ako jesu, kako?

Sprečavanje katastrofe - potpune vojne pobede talibana i ponovnog uspostavljanja terorističkih sigurnih utočišta - zavisi od toga šta SAD sada rade. Bez otvorenih američkih vojnih snaga na terenu, sledeći najbolji način da se izbegnu najgori ishodi u Avganistanu i minimiziraju nedostaci povlačenja jeste strategija usmerena na podršku avganistanskim snagama bezbednosti i štrajkovanje terorista. Ovaj pristup podrazumevao bi finansiranje i naoružavanje avganistanske vlade i drugih protutalibanskih snaga, razmeštanje malog broja paravojnih jedinica CIA-e i američkih snaga za specijalne operacije i gađanje ciljeva iz vazduha.

Takva strategija neće sprečiti Talibane da pregaze avganistanske gradove. Ali to može biti dovoljno da se smanji verovatnoća terorističkog cilja da talibani da kontrolišu čitav Avganistan, ograniči humanitarnu krizu i zaustavi druge sile da popune vakuum. Posle 20 godina direktnog učešća SAD-a u ratu u kojem su se mnogi Amerikanci umorili da se bore, ovo je najpraktičniji put napred. Interesi SAD u Avganistanu nisu onakvi kakvi su bili odmah nakon 11. septembra. Sjedinjene Države su s pravom preusmerile fokus na konkurenciju sa Kinom i Rusijom. Ipak, Vašington ima najmanje tri interesa nacionalne bezbednosti u Avganistanu i širem regionu.

Prva je sprečavanje Avganistana da ponovo postane utočište za teroriste koji prete Sjedinjenim Državama i njihovim partnerima. Talibanski lideri i dalje uživaju bliske odnose sa Al Kaidom. Kako će talibani ostvarivati dodatne dobitke na bojnom polju, Al Kaida će verovatno pokušati da obnovi svoje redove. Lokalno udruženje Islamske države (ili ISIS) može se pohvaliti između 1.000 i 2.000 boraca u Avganistanu i Pakistanu. NJeni lideri su se već zakleli da će eskalirajući rat iskoristiti kao priliku za ponovno oživljavanje.

Još jedan američki interes je ograničiti rusko, kinesko i iransko mešanje u Avganistan. Iranske snage Kuds - neregularno ratno telo Islamske revolucionarne garde - već proširuju svoje tajno prisustvo u zemlji. Ako se taj rast nastavi, Teheran će na kraju imati kopneni most od 2.000 milja koji se proteže od Libana do Sirije do Iraka do Avganistana, gde će podržati niz milicija i vladinih zvaničnika u unapređivanju svojih političkih, bezbednosnih i ekonomskih interesa. Rusija je takođe pomogla talibanima, nudeći im malokalibarsko oružje i novac da zaštite njihov južni bok. I Kina će se verovatno više uključiti u zaštitu svojih ekonomskih interesa u Avganistanu - uključujući rudnike bakra u kineskom vlasništvu - i povećanje prodaje oružja.

Konačni američki interes minimizira mogućnost humanitarne krize. Talibani imaju dobro dokumentovanu evidenciju represije, netolerancije i kršenja ljudskih prava nad ženama, strancima, etničkim manjinama i novinarima. Avganistan bi mogao postati humanitarna noćna mora ako bi građanski rat zahvatio čitavu zemlju, povećavajući redove izbeglica. Sa 2,7 miliona, broj ljudi koji su raseljeni iz zemlje nadmašuje samo broj koji je napustio Siriju i Venecuelu, a avganistanski broj izbeglica verovatno će se povećati kako eskalacija nasilja eskalira.

Sa odlaskom vojnih snaga SAD-a i NATO-a i mirovnim pregovorima u neredu, vojni odnos snaga dramatično se promenio u korist Talibana i njihovih podržavalaca - Pakistana, Irana i Rusije. Sada su talibani slobodni da slede svoj dugogodišnji cilj ponovne uspostave islamskog emirata putem vojne sile. Dok se bore protiv avganistanske vojske i policije, talibani će se verovatno oslanjati na kombinaciju konvencionalnih operacija i gerilske taktike kao što su zasede, racije i samoubilački bombaški napadi. Talibanski ideri zabrane mogu sve više fokusirati svoje operacije na urbane centre u tako strateški važnim provincijama kao što su Helmand, Kandahar, Kunduz i Kabul - a zatim pokušati da stvore domino efekat u gradovima širom zemlje.

Ipak, nije sigurno da će talibani brzo napredovati; njihova brzina zavisi od nekoliko faktora. Jedno je da li Sjedinjene Države i druge zemlje i dalje pružaju vojnu, finansijsku i drugu pomoć avganistanskoj vladi i protutalibanskim grupama. Na primer, u šest meseci nakon povlačenja Sovjetskog Saveza 1989. godine, Moskva je avionom prebacila skoro 4.000 aviona oružja i zaliha da bi pomogla vladi u borbi protiv mudžahedina. Ova pomoć sprečila je trenutni kolaps vlade Muhameda Nadžibulaha, prosovjetskog predsednika zemlje.

Drugi faktor je stepen fragmentacije avganistanskih snaga bezbednosti. Avganistanska vojska, policija i obaveštajne jedinice mogle bi da puknu duž etničkih i patronažnih linija, preusmeravajući se na Talibane ili raspadajući se u lokalne milicije. Što se brže raspadaju avganistanske vladine jedinice, brže talibani mogu da zauzmu i zadrže teritoriju. Neke vrhunske vladine jedinice, kao što je komandoski korpus Avganistanske nacionalne vojske, dobro su obučene i visoko sposobne i možda će moći da motivišu neke avganistanske snage da nastave borbu. Ali im je potrebna spoljna podrška da bi održali svoje poslovanje.

Još jedan faktor je da li se talibani suočavaju sa ozbiljnim izazovom od drugih grupa, poput Islamske države Horasan, koji bi ih primorao da preusmere resurse iz borbe protiv avganistanske vojske, policije i obaveštajnih jedinica. Poslednji faktor koji bi mogao uticati na brzinu preuzimanja talibana je sposobnost avganistanske vlade da ostane legitimna u očima svog stanovništva. Što više Avganistanaca trenutnu vladu gleda kao na slabu, neefikasnu, korumpiranu i nelegitimnu, to su joj dani odbrojaniji.

Čak i ako se svi ovi faktori nagnu u korist talibana, grupa će teško kontrolisati ceo Avganistan. Talibanska ideologija je previše ekstremna za mnoge Avganistance - posebno one u urbanim sredinama - koji se pridržavaju mnogo manje konzervativnog oblika islama koji dozvoljava modernu tehnologiju, televiziju, muziku, učešće u demokratskoj politici i neka ženska prava. Brutalna taktika Talibana, uključujući samoubilačke napade, otuđila je veći deo stanovništva. Svi ovi nedostaci daju Vašingtonu mogućnost da spreči grupu da postigne potpuno preuzimanje Avganistana.

Vašington ima nekoliko mogućnosti da se izbori sa složenim ratom koji se brzo razvija, mada nijedna nije naročito dobra. Nakon povlačenja svojih snaga iz zemlje, Moskva je postupno ukinula pomoć avganistanskoj vladi i, 1991. godine, ukinula je. To je jedan put koji bi Sjedinjene Države mogle da odaberu. Ali to bi praktično garantovalo krah avganistanske vlade, pobedu talibanskog bojnog polja, rekonstituciju Avganistana kao sigurnog utočišta za terorističke grupe i veliku humanitarnu katastrofu.

Druga opcija bi bila da se i dalje obezbeđuje novac i oprema avganistanskim snagama bezbednosti, ali da se zaustavi sva obuka i operacije - kako iz vazduha, tako i CIA-e i snaga za specijalne operacije na terenu. Ipak, ova odluka bi omela Sjedinjene Države ako terorističke grupe poput Al Kaide i ID povrate snagu. Sjedinjene Države morale bi prepustiti vojne operacije drugim zemljama u regionu - recimo, Indiji ili Pakistanu - ali to bi bila velika politička kocka ako bi na kraju došlo do terorističkog napada na Amerikance.

Najbolja alternativa je nastavak pružanja vojne pomoći iz vazduha i prikrivenih snaga na terenu kroz strategiju onoga što je u vojnim krugovima poznato kao "naoružani nadzor". Od 2001. godine Sjedinjene Države koriste razne kombinacije CIA-e i snaga za specijalne operacije, vazduhoplovstva i pomoći snagama bezbednosti kako bi oslabile terorističke grupe povezane sa Al-Kaidom i ID. Ovaj pristup je korišćen u Iraku, Libiji, Pakistanu, Somaliji, Siriji i Libiji, a trebalo bi ga usvojiti u Avganistanu. Ciljevi bi bili skromni: sprečiti Avganistan da ponovo postane terorističko sigurno utočište, sprečiti talibane da kontrolišu celu zemlju, smanjiti mogućnost humanitarne krize i otupiti širenje Irana, Rusije i Kine.

Kako bi u praksi izgledao naoružani nadzor? Prvo, Sjedinjene Države i njihovi međunarodni partneri nastavili bi da obezbeđuju sredstva za avganistansku vladu i njene brojne vojne, policijske i obaveštajne jedinice. Nijedna avganistanska vlada više od jednog veka nije delovala bez značajne spoljne podrške. Tokom devetnaestog i početkom dvadesetog veka, Britanci i Rusi finansirali su uzastopne avganistanske vlade. Sjedinjene Države i Sovjetski Savez podržavali su uzastopne avganistanske vlade tokom hladnog rata. Posle 11. septembra, Sjedinjene Države pružile su podršku vladama Hamida Karzaija, a zatim Ašrafa Ganija. Taj imperativ će ostati Sjedinjene Države trebale bi da obezbede najmanje 3 milijarde dolara godišnje pomoći avganistanskim bezbednosnim agencijama za borbu protiv talibana - grubi iznos koji danas plaćaju i koji će biti potreban u budućnosti za održavanje infrastrukture, opreme, transporta, obuke avganistanskih snaga i operacije. Među najvažnijim bezbednosnim snagama kojima treba pomoći su jedinice vrhunske vojske, vazduhoplovstva i policije avganistanske vlade, koje su se efikasno borile protiv talibana, Al Kaide i ID. Održavanje njihovog rada je od suštinskog značaja za sprečavanje talibana da kontrolišu celu zemlju.

Drugo, Sjedinjene Države treba da lete redovnim misijama u cilju gađanja ciljeva i prikupljanja obaveštajnih podataka. Pronaći obližnji scenski prostor neće biti lako. Iako bi bilo korisno razmestiti američke avione u Uzbekistanu, Tadžikistanu ili Kirgistanu, ruski lideri su već izjavili da će zabraniti tim zemljama smeštaj američkih vojnih baza u njihovoj centralnoazijskoj sferi uticaja. Sjedinjene Države mogle bi da izvrše neke misije sa nosača aviona u Indijskom okeanu, ali američka mornarica bi verovatno više volela da koristi te brodove za misije usmerene na suzbijanje Kine u istočnoj Aziji. Ovo ostavlja zemlje u Perzijskom zalivu, poput Katara, koji je od Avganistana udaljen preko 1.000 nautičkih milja.

S obzirom na zahteve misije za Avganistan, najbolji avion za taj posao je bespilotna letelica MK-9 Riper. Jedna od najnovijih verzija bespilotne letelice mogla bi, nakon oduzimanja 12-satne kružne vožnje od Katara, provesti otprilike 26 sati leteći nad Avganistanom, vršeći nadzor i udarajući ciljeve. Sjedinjene Države mogle bi da dopune svoje bespilotne letelice avionima sa ljudskom posadom, uključujući udarne lovce F-15E, borbene bombardere F-16, mlazne mlazne avione A-10 i strateške bombardere B-52. Ove letelice mogle bi da pomognu avganistanskim snagama nudeći blisku vazdušnu podršku - misije koje bi se pokazale posebno korisnim kada talibani počnu masovno okupljati svoje snage i izvoditi velike konvencionalne operacije. Budući da talibani još uvek nemaju značajne raketne sposobnosti zemlja-vazduh ili vazduhoplovstvo, Sjedinjene Države bi i dalje uživale vazdušnu superiornost.

Treće, snage za specijalne operacije CIA-e i američka vojska treba da obučavaju i opremaju avganistanske snage, kao i savezničke milicije u Avganistanu. Odluka Bajdenove administracije da povuče američke vojne snage ne sprečava Sjedinjene Države da koriste paravojne jedinice CIA iz Centra za specijalne aktivnosti ili američke snage za specijalne operacije koje deluju prema naslovu 50 američkog zakonika, saveznog zakona koji američkim vojnim snagama omogućava prikrivene akcije u znak podrške CIA-i. CIA i američke vojne snage takođe mogu da obučavaju avganistansku vojsku, policiju, obaveštajne i vazduhoplovne jedinice van Avganistana, u Uzbekistanu, Jordanu, Saudijskoj Arabiji, Kataru ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Treba dozvoliti CIA-i i snagama za specijalne operacije SAD da održavaju svoje odnose sa avganistanskim snagama, vezama koje sežu decenijama unazad. Tokom 1990-ih, CIA je pružala novac i opremu antitalibanskim grupama kao što je Severna alijansa. Nakon 11. septembra, ovi odnosi pokazali su se kritičnim kada su Sjedinjene Države napale Avganistan. Ako bi buduća američka administracija odlučila da još jednom rasporedi američke vojne snage u zemlju - kao što je to učinila Obamina administracija u Iraku 2014. godine nakon što ih je povukla 2011. godine - nastavak odnosa obaveštajnih i specijalnih operacija bio bi od pomoći.

Naoružani nadzor u Avganistanu neće biti lek. Po svoj prilici, neće biti dovoljno da spreči talibane da zauzmu i drže neke gradove. Ali, možda će uspeti da umanji verovatnoću da Avganistan ponovo postane terorističko svetilište, spreči talibane da kontrolišu celu zemlju i suprotstavi se ruskom, iranskom i kineskom uticaju. Drugim rečima, može biti dovoljno dobro.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2095 on: July 22, 2021, 05:32:04 am »

Quote

U posljednjih nekoliko sedmica, dok se SAD priprema za potpuno povlačenje svojih snaga, talibani preuzimaju kontrolu nad velikim dijelom teritorija. Od maja kontrolišu više od 100 okruga, uključujući i Panjwai u pokrajini Kandahar, gdje je nastao talibanski pokret.


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2096 on: July 22, 2021, 05:34:52 am »

Quote

Taliban have been on a rampage since the US announced their plans to exit Afghanistan. Incidents of violence have been reported from several parts of the war-torn country. While world leaders have condemned Taliban violence, some see it as a lesser evil. Many countries including the US, Russia & China are banking on Taliban to counter ISIS. ISIS has an agenda of borderless global jihad & aims to establish a single political entity of all Muslim countries.


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2097 on: July 22, 2021, 05:37:55 am »

Quote

Abdul Waheed grows poppies, which are eventually harvested for their opium. Thanks to his crop, his family can eat for another year. Adbul is not alone; 200,000 families in Afghanistan survive by growing opium, amounting to almost half the world's supply. The Taliban, the world-famous movement founded on religious fanaticism, controls 90% of the land where opium is harvested. The Taliban claims to be as tough on drugs as they on other aspects of society banned by Islam, but the regime takes a hefty 10% from the profits of the opium, and Abdul says the Taliban have made no efforts to stop him from growing poppies. Giving the Taliban financial and ideological power, the opium trade remains one of their biggest contradictions.


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2098 on: July 22, 2021, 05:39:17 am »

Quote

Who are the Taliban?
The Taliban have been fighting the Afghan government and its allies for decades.
Now the US is pulling its soldiers out of Afghanistan and the Taliban seem stronger than ever.
Who are the Taliban really? And how is it that they have so much power?


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2099 on: July 22, 2021, 08:07:05 am »



Moskva: Sever Avganistana postaje novo žarište, grupišu se strani teroristi


Provincije na severu Avganistana ubrzano se pretvaraju u novo žarište kao posledica povlačenja američkih snaga iz te zemlje. Talibani (teroristička organizacija zabranjena u Rusiji) već kontrolišu skoro čitavu granicu sa Tadžikistanom a međunarodne terorističke organizacije jačaju svoje pozicije u tom delu zemlje, upozoravaju u Moskvi.

„Posledice ubrzanog povlačenja američkih snaga i zemalja NATO iz Avganistana postaju očigledne: ranije relativno mirne provincije na severu velikom brzinom se pretvaraju u novo ‘žarište’. Talibani kontrolišu praktično celu granicu sa Tadžikistanom. Brojne terorističke organizacije, konkretno DAEŠ i delovi Al Kaide (obe terorističke organizacije su zabranjene u Rusiji) jačaju svoje pozicije“, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.

On upozorava na grupisanje stranih terorista iz zona borbenih dejstava na Bliskom istoku i severu Afrike.

„U toku je aktivna faza vrbovanja među doseljenicima iz zemalja centralne Azije od strane terorističkih organizacija. Proizvodnja narkotika obara rekorde“, naveo je Rudenko i naglasio da degradacija situacije u Avganistanu koja neprekidno traje predstavlja direktnu pretnju po region.

Rudenko je ponovio stav Rusije da će u slučaju potrebe preduzeti mere da se ne dozvoli agresija na Tadžikistan i da se zbog toga u ruskoj vojnoj bazi u toj zemlji izvode planirane i neplanirane vojne vežbe.

izvor
Logged
Pages:  1 ... 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 [140] 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 ... 287   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 23 queries.