PALUBA
March 29, 2024, 12:43:34 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 265 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275 276 [277] 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287   Go Down
  Print  
Author Topic: Dešavanja u Avganistanu  (Read 505624 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4140 on: December 03, 2021, 10:52:47 am »

Четвртак, 02.12.2021.
Јелена Стевановић

Чији је авганистански новац

И талибани и породице жртава 11. септембра потражују девизне резерве похрањене код америчке централне банке

Свргнута влада у Кабулу сачувала је на рачуну у Њујорку седам милијарди долара, а америчка администрација сад треба да одлучи ко има право на тај новац – авганистански грађани, или можда тамошњи нови владари, талибани, или пак породице жртава 11. септембра.

Група рођака настрадалих у терористичким нападима добила је пре неколико година судску пресуду по којој су Ал Каида, која је извела напад 2001, и талибани, који су скривали чланове ове терористичке организације, били дужни да обештете фамилије погинулих америчких држављана са седам милијарди долара. Како није било начина да се тај новац стварно прикупи, пресуда америчког суда била је симболична. Ствар се преокренула кад су талибани у августу поново преузели контролу над Авганистаном, полажући право и на девизне резерве похрањене у њујоршком огранку америчких Федералних резерви (централна банка). За Американце који су добили судски спор више није било двојбе – талибани су сад дошли до новца на легалном рачуну у Њујорку и породице жртава могу бити обештећене од тих пара. Ипак, ствари нису ишле тако лако.

Америчка централна банка није дозволила талибанима да повуку милијарде, али ни суд није смео да одобри пренос пара на рачуне фамилија настрадалих јер се Бела кућа није изјашњавала.

„Позивамо председника Џозефа Бајдена да се постара да новац оде нама, а не терористима који су имали улогу у погибији наших највољенијих”, саопштили су они који су пресавили табак.

Како пише „Њујорк тајмс”, Бела кућа ће се до краја ове седмице изјаснити пред судом да ли долари смеју бити пребачени с рачуна авганистанске владе на рачун подносилаца тужбе. У Западном крилу нису сигурни шта да раде јер се прибојавају да ће, ако се сложе с уплатом, прећутно признати талибанску владу.

У терористичким нападима на Њујорк и Вашингтон пре двадесет година погинуло је око 3.000 људи. Ал Каида, која је извела удар, пронашла је уточиште код талибана, који су убрзо свргнути у америчком нападу на Авганистан, да би се летос вратили на власт. Американци који су на суду добили спор истичу да ће новац поделити и са оштећеним Американцима који нису тужили Ал Каиду и талибане, али и да ће преко хуманитарних организација послати паре Авганистанцима. Иако је повукла војску из Авганистана и ту земљу препустила талибанима, Бајденова администрација није признала владу донедавних побуњеника. Западно крило размишља како да од новца на рачуну у Њујорку помогне Авганистанцима, али да девизе не пошаље влади у Кабулу. Један од начина да се авганистански новац врати у Авганистан, а да не заврши у талибанским рукама је да се авганистанска централна банка сложи да се паре пребаце хуманитарним организацијама које ће купити храну и лекове за грађане. Вашингтон тврди да ће и даље у Авганистан слати хуманитарну помоћ, при чему је само ове године послао готово пола милијарде долара.

Талибани инсистирају да имају легитимно право на приступ девизним резервама у Сједињеним Државама. Тај новац им је преко потребан, пошто се тамошња економија, или оно што је било од ње, распала по америчком повлачењу, а странци су престали да шаљу огромне количине пара, захваљујући којима је авганистанска држава функционисала последњих 20 година. Уједињене нације упозоравају да би до средине следеће године 97 одсто Авганистанаца могло да живи у тешком сиромаштву.

Талибанско министарство спољних послова писало је средином новембра америчком Конгресу тражећи да вашингтонске власти одмрзну авганистанске девизне резерве. У писму су скренули пажњу и на то да ће, ако се економска ситуација у Авганистану не побољша, маса авганистанских миграната преплавити регион и Европу.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4141 on: December 04, 2021, 08:53:18 am »



Talibani ukinuli prinudne brakove


Talibanske vlasti u Avganistanu saopštile su danas da će zabraniti prinudne brakove žena.

To se se smatra jednim od preduslova da međunarodna zajednica prizna njihovu vlast i da obnovi finansijsku pomoć ratom razorenoj zemlji.

Dekret je objavio talibanski vođa Hibatulah Akunzada, u vreme raširenog siromaštva u Avganistanu, sve većeg otkako su talibani preuzeli vlast u avgustu, usled povlačenja američkih i NATO vojnika.

Posle dolaska talibana na vlast, druge države su obustavile finansijsku pomoć Avganistanu koja je do letos bila glavni oslonac ekonomije te zemlje.

U ukazu se navodi da žene i muškarci "treba da budu jednaki" i da "niko ne može da primora žene na udaju prinudom ili pritiskom".

Prava žena su znatno poboljšana u prethodne dve decenije, za vreme međunarodnog prisustva u Avganistanu, ali mnogi smatraju da su ugrožena povratkom na vlast talibana. Za vreme prethodne vladavine te ekstremističke grupe, od 1996. do 2001. godine, ženama je bilo zabranjeno učešće u javnom životu i pristup obrazovanju.

Prisilni brakovi su postali uobičajeni u siromašnoj, konzervativnoj zemlji, jer interno raseljeni udaju mlade ćerke u zamenu za novac, kako bi otplatili dugove i prehranili porodice. U ukazu se ne navodi minimalni uzrast za sklapanje braka, a granica je do sada bila 16 godina.

Žene su decenijama tretirane kao vlasništvo u Avganistanu i razmenjivane su za novac ili radi okončanja sporova ili plemenskih sukoba. Talibani sada tvrde da su protiv te prakse, a navode i da će udovice ubuduće moći da se udaju 17 nedelja nakon smrti supružnika, i da slobodno biraju novog muža. Dugogodišnja plemenska tradicija nalaže da se udovica uda za nekog od braće ili rođaka pokojnog supruga.

Talibanske vlasti navele su da su naložile sudovima da pravedno tretiraju žene, naročito udovice koje traže nasledstvo, a ministrima da među stanovništvom šire svest o pravima žena.

Nekoliko hiljada devojčica koje idu u školu, i dalje ne mogu da pohađaju nastavu, a većini žena u zemlji zabranjen je odlazak na posao od povratka talibana na vlast.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4142 on: December 04, 2021, 10:07:10 am »





Quote
Afghanistan report Dec3




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4143 on: December 04, 2021, 06:01:26 pm »

Петак, 03.12.2021.

Талибани: Жена није власништво, већ слободно биће

КАБУЛ – Талибанска влада у Авганистану објавила је данас декрет о правима жена у којем се наводи да жене не треба да се сматрају „власништвом” и да не би требало да буду присиљаване на брак.

„Жена није власништво, већ племенито и слободно људско биће, нико је не може дати никоме у замену за мир или да се прекине непријатељство”, наводи се у декрету талибана који је објавио њихов портпарол Забихулах Муџахид. Декретом су утврђена правила која регулишу брак и имовину за жене, наводећи да жене не би требало да буду присиљене на брак и да удовице треба да имају удео у имовини свог покојног мужа. Cудови би требало да узму у обзир ова правила приликом доношења одлука, а министарства за верска питања и информисање требало би да промовишу ова права, наводи се у уредби. Међутим, декретом се не помиње да жене могу да раде или приступају објектима ван куће или образовању, што је раније изазвало велику забринутост и критике међународне заједнице, преноси Танјуг.

Током своје претходне владавине од 1996. до 2001. године, талибани су забранили женама да напуштају кућу без мушког рођака и потпуног покривања лица и главе, док је девојчицама било забрањено образовање. Талибани, међутим, сада тврде да су се променили и да је дозвољено отварање средњих школа за девојчице у неким провинцијама.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4144 on: December 05, 2021, 11:40:28 am »

Pakao na zemlji: Ovde majke mole doktore da ubiju njih i njihove bebu
SVET Autor: Ana Tašković 05. dec. 2021

Lekari u bolnicama koje su pogođene krizom u Avganistanu, od kojih mnogi rade bez plate, govori su za BBC o produbljivanju humanitarne krize u zemlji. Situacija je teška, posebno kada su deca u pitanju, od kojih mnoga gladuju.

„Ne znam kako mogu da ostanem živa. Kako da rodim još jedno ljudsko biće“, rekla je mlada majka, moleći doktorku da ubije nju i njenu bebu. Dr Nuri, akušer iz centralnog Avganistana se spremala da mladu ženu porodici carskim rezom, a onda se ona emotivno slomila.

Žena na odeljenju dr Nurija su toliko neuhranjene da znaju da verovatno neće imati dovoljno mleka da nahrane svoju decu. Doktorka kaže da su odeljenja pretrpana, da mora da se provlači pored porodilja pritisnutih na krvlju umazane zidove ili koje leže na prljavim čaršafima, prenosi BBC. Većina čistačica je napustila bolnicu pre nekoliko meseci, jer nisu htele da rade bez plate. U porodilištu je tolika gužva da je ponekad i nekoliko žena na jednom krevetu. Obližnji objekti i privatne klinike morali su da se zatvore, a ova nekada prestižna moderna bolnica u Avganistanau prima tri puta više žena nego ranije.

„Porodilište je jedno od najsrećnijih odeljenja u bilo kojoj bolnici, ali u Avganistanu više nije tako“, kaže doktorka. Kaže da je za samo dve nedelje u septembru gledala kako pet novorođenih beba umiru od gladi. „Ovde je kao u paklu“, dodaje. „Uskoro nećemo imati dovoljno vode za piće“, kaže dr Nuri, dok se pacijentei bore da se zagreju na niskim temperaturama.

„Kad god ove žene napuste našu bolnicu sa svojim bebama, stalno razmišljam o njima. One nemaju novca, ne mogu sebi da priušte hranu“, kaže ona. Njena sopstvena porodica se takođe bori da opstane.

„Čak ni ja nemam dovoljno hrane da jedem – ne mogu sebi to da priuštim i skoro sam potrošila svu ušteđevinu. Ne znam zašto još uvek dolazim na posao. Svako jutro postavljam sebi to pitanje. Ali možda je to zato što se još nadam boljoj budućnosti“, dodala je.

Teška situacija u celoj zemlji

Avganistan je već neko vreme u teškoj situaciji, a posebno nakon što su talibani preuzeli vlast. Usporeni protok međunarodne pomoći, koji je decenijama podržavao ekonomiju i zdravstveni sistem, potpuno je stao u avgustu. Zapadni donatori su naveli ozbiljnu zabrinutost zbog prenosa novca kroz vladu koja uskraćuje osnovna prava ženama i devojčicama i preti oštrim šerijatskim kaznama. To znači da se Avganistan suočava sa najgorom krizom gladi ikada, kažu najnoviji podaci UN-a. Očekuje se da će ove zime oko 14 miliona dece patiti od akutno nivoa neuhranjenosti, prenosi BBC.

Na fotografijama koje se mogu nađi na u svetskim medijama, prikazana su deca iz Avganistana koja su itekako neuhranjena. Ovi prizori su potresli mnoge. Jedna od slika prikazuje malu Menu (2) koja je primljena u bolnicu Indira Gandi i pati od teške neuhranjensoti. Majka joj je umrla pre 18 meseci, tako da je dojena samo šest meseci. Druga fotografija prikazuje Madinu koja ima samo 9 meseci i u bolnici Indira Gandi boravi već nekoliko dana.

Širom zemlje, bolnice koje leče gladne su na ivici kolapsa, sa skoro 2.300 zdravstvenih ustanova koje su već zatvorene. Lekari u udaljenim oblastima su prijavili da nisu u mogućnosti da obezbede osnovne lekove – čak i nešto tako jednostavno kao što je paracetamol za teške bolesnike, koji su hodali 12 sati da potraže lečenje. U glavnom gradu Kabulu, velika dečja bolnica doživljava neke od najgorih slučajeva gladovanja u zemlji. Trenutno radi sa 150 odsto kapaciteta. Direktor bolnice dr Sidiki primetio je porast broja smrtnih slučajeva u septembru nakon smanjenja finansiranja, kada je četvoro dece mlađe od 10 godina umrilo svake nedelje od neuhranjenosti ili srodnih bolesti, kao što je trovanje usled loše higijene. Kaže da su najmlađi ti koji snose teret krize, a većina mlađih od pet godina stiže prekasno da bi bili spaseni.

„Ova deca umiru pre nego što budu primljeni… Gubimo mnogo ovakvih slučajeva“, kaže on. Za one koji uspeju na vreme, malo je sredstava za pomoć – bolnica trpi ozbiljnu nestašicu hrane i lekova i bori se da čak i zagreje pacijente. Nema goriva za centralno grejanje, pa dr Sidiki traži od osoblja da seku i sakupljaju osušene grane drveća da bi napravili gorionik na drva.

U porodilištu dr Nurija, redovna isključenja struje su fatalna. Nekoliko prevremeno rođenih beba je umrlo kada su im inkupatori otkazali tokom nestanka struje, kaže ona.

„Tužno je gledati ih kako umiru pred vašim očima“, kaže ona. Ističe da nestanci struje mogu imati potencijalno fatalne implikacije i za pacijente koji su podvrgnuti operaciji.

„Pre neki dan smo bili u operacionoj sali i nestala je struje.Sve je stalo. Potrčala sam da i vikala u pomoć. Neko je imao gorivo u autu i dao nam ga je da pokrenemo agregat“, dodaje.

„Svaki put kada bolnica obavi obavlja operaciju, molim ljude da požure. To je veliki stres“, navodi.

Većina zdravstvenog osoblja radi bez ikakve plate već duže vreme.

Dr Rahmani, direktor bolnice u provinciji Herat koja je specijalizovana za lečenje pacijenata sa koronavirusom, podelio je za BBC pismo ministarstva zdravlja predvođenog talibani od 30. oktobra u kome se od osoblja traži da nastave da rade bez plate dok se ne obezbede sredstva. U utorak je dr Rahmani potvrdio da je njegova bolnica sada morala da se zatvori, a pacijente su morali da izvlače na nosilima. Nije jasno šta će sada biti sa njima. U blizini je još jedna bolnica specijalizovana za lečenje narkomana, koja se takođe bori da zbrine pacijente. Dr Novruz ističe da je i ova bolnica na ivici zatvaranja zbog manjka osoblja, a da se brine šta će biti sa pacijentima pred zimu ako zatvore ovu ustanovu.

„Za njih nema skloništa. Obično idu i žive na mestima kao što su ona ispod mostava, u ruševinama, na grobljima, u situaciji koja je nepodnošljiva za čoveka“, kaže on.

Veliki donatori pomoći, za sada nastoje da zaobiđu talibane, bojeći se da u suprotnom pomoć neće biti iskorišćena za predviđenu svrhu.

Izvor: www.nova.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4145 on: December 05, 2021, 09:01:09 pm »

Stejt Department objavio zajedničko saopštenje
Tanjug 05. 12. 2021.

VIŠE od 20 zemalja, uključujući SAD, Nemačku i Britaniju, objavilo je zajedničko saopštenje kojim izražavaju zabrinutost po pitanju navoda da su bivši članovi bezbednosnih snaga nestali ili da su smaknuti u Avganistanu.

Saopštenje dolazi nakon izveštaja organizacije za zaštitu i unapređenje ljudskih prava HRW u utorak u kojem se navodi da je više od stotinu bivših pripadnika avganistanskih sigurnosnih snaga ubijeno ili je nestalo otkad su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom pre gotovo četiri meseca, prenose agencije.

- Naglašavamo da navodne radnje predstavljaju ozbiljnu zloupotrebu ljudskih prava i da su u suprotnosti s pomilovanjima koja su talibani najavili - piše u zajedničkom saopštenju koje je objavio američki Stejt Department. Zemlje, među kojima su Kanada, Japan i Švedska, pozvale su na punu i transparentnu istragu navoda HRW-a.

- Oni koji su odgovorni moraju odgovarati, a ti koraci moraju se jasno objaviti kao trenutno odvraćanje od daljnjih ubistava i nestanaka - rečeno je u saopštenju - Nastavićemo da procenjujemo talibane prema njihovim radnjama - dodaje se.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4146 on: December 06, 2021, 08:21:01 am »




Quote
Iran and Taliban forces clash, as Afghanistan slides into disarray




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4147 on: December 06, 2021, 08:44:06 am »



Quote
Šafran iz Afganistana: Nada za ekonomiju na koljenima

Poljoprivrednici u zapadnom Afganistanu nedavno su završili berbu cvijeća od kojeg se proizvodi šafran, najskuplji začin na svijetu. U ovom dijelu svijeta proizvode se najbolje vrste šafrana, a njegova proizvodnja daje nadu u zemlji koja se nalazi na rubu ekonomske katastrofe. Rob McBride izvještava iz provincije Herat.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4148 on: December 07, 2021, 12:24:32 pm »




„Forin ofis proizvoljno odlučivao koga će spasti“: Uzbunjivač o evakuaciji iz Kabula


Način na koji je britanski Forin ofis upravljao evakuacijom iz Kabula u avgustu bio je disfunkcionalan i haotičan, tvrdi britanski uzbunjivač Rafael Maršal.

On je rekao da je proces biranja ljudi koji će da se ukrcaju na letove iz Avganistana bio proizvoljan, kao i da je na hiljade mejlova sa molbama za pomoć ostalo nepročitano, preneo je Bi-Bi-Si. Maršal je dodao da je ministar spoljnih poslova Dominik Rab sporo donosio odluke.

Vladin portparol je izjavio da je britansko osoblje u Kabulu radilo neumorno na najvećoj misiji ove vrste u nekoliko generacija.
 
Izvor blizak Rabu rekao je da je potvrda identiteta i obezbeđivanje bezbednog prolaska bio najveći izazov, a ne brzina donošenja odluka.

Velika Britanija je evakuisala 15.000 ljudi iz Avganistana nakon što su talibani (pokret pod sankcijama UN zbog terorističkih aktivnosti) preuzeli Kabul 15. avgusta. Među tih 15.000 ljudi, bilo je 5.000 britanskih državljana, 8.000 avganistanskih i 2.000 dece.

Maršal je u pismu Forin ofisu naveo da je do 150.000 Avganistanaca, koji su bili u riziku zbog svojih veza sa Velikom Britanijom apliciralo da se evakuiše, ali je manje od pet odsto dobilo bilo kakvu pomoć.

“Jasno je da su talibani ubili neke koji su ostavljeni u Avganistanu”, naglasio je.

Maršal je bio visoki funkcioner u Forin ofisu, Komonveltu i Kancelariji za razvoj, dok nije podneo ostavku u septembru.

Tvrdi da je bilo nestručnog osoblja u kriznom centru.

On je, takođe, dodao da je nedostajala ekspertiza i koordinacija između ministarstva spoljnih poslova i ministarstva odbrane, uz kritiku na račun Raba, za koga je rekao da mu je trebalo nekoliko sati da odgovori na elektronsku poštu, kao i da nije u potpunosti razumeo situaciju, preneo je Tanjug.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4149 on: December 08, 2021, 07:40:28 am »

Уторак, 07.12.2021.

Авганистан суочен с економским колапсом и глађу

Упозорења Уједињених нација да више од половине становништва у Авганистану пати од акутне глади због чега би ове зиме могло да умре милион деце, долазе у време када се западни донатори суочавају с питањима како да спрече хуманитарну катастрофу без давања легитимитета талибанском режиму, преноси Радио слободна Европа писање светских медија.

Скоро четири месеца откако су талибани преузели власт, Авганистан је на ивици масовне глади за коју хуманитарне организације кажу да прети да убије милион деце ове зиме, пише „Њујорк тајмс”, указујући да је овако распрострањена глад најразорнији знак економског краха који је осакатио Авганистан.

Док су Авганистанци деценијама патили од неухрањености, криза глади у земљи се драстично погоршала последњих месеци.

Практично преко ноћи, како истиче лист, нестале су милијарде долара стране помоћи, док су америчке санкције талибанима изоловале земљу од глобалног финансијског система, паралисале авганистанске банке и омеле хуманитарне организације у пружању помоћи.

Сада, када наступа хладно зимско време а хуманитарне организације упозоравају да би милион деце могло да умре, криза је потенцијално погубна и за нову талибанску владу и за САД, које се суочавају са све већим притиском да ублаже економска ограничења која погоршавају кризу, преноси Бета.

(EPA-EFE/STRINGER)
Амерички званичници показали су извесну флексибилност око попуштања економског гушења у Авганистану почетком децембра, када је одбор Светске банке - који укључује САД - кренуо да ослободи 280 милиона долара замрзнутих донаторских средстава за Светски програм за храну и Уницеф.

Ипак, та сума је само део од 1,5 милијарди долара које је замрзла Светска банка усред притиска америчког трезора пошто су талибани преузели контролу.

Авганистан је погођен вишеструким кризама које се „прогресивно погоршавају”, а суша, економски колапс и расељавање гурају становништво у катастрофалну глад, упозорио је регионални директор Међународне федерације Црвеног крста и Црвеног полумесеца за Азију и Пацифик Александар Матеу, преноси Асошијетед прес.

Према подацима УН, скоро 24 милиона људи у Авганистану - око 60 одсто становништва - пати од акутне глади. То укључује 8,7 милиона људи који живе на ивици глади док све већи број неухрањене деце пуни болничка одељења.

Авганистан од прошле године пати од највеће суше у последњих неколико деценија, која је погодила 80 одсто земље. Суша је смањила усеве и уништила приходе пољопривредних домаћинстава, натеравши многе да напусте своја села. Више од 700.000 људи је расељено ове године, било због борби или суше.

С прекидом страног финансирања многе здравствене установе широм земље су такође затворене, што је Авганистанцима додатно отежало лечење. УН састављају планове да почну да исплаћују зараде медицинским радницима који месецима нису примали плату и да осигурају другу подршку.

Уједињене нације предвиђају да ће се бруто домаћи производ Авганистана смањити за 20 одсто у року од годину дана након што су талибани преузели земљу, што представља један од најгорих економских колапса у историји, указује Фајненшел тајмс.

Оштар економски пад наглашава крхкост авганистанске државе упркос скоро две деценије помоћи коју су предводиле САД и милијардама долара. УНДП предвиђа да ће приход по глави становника у Авганистану, који је већ најсиромашнија земља у Азији, пасти на 350 долара следеће године с 500 долара у 2020, након што је већ пао с врхунца од 650 долара пре једне деценије.

УНДП је, истиче Фајненшел тајмс, такође нагласио да економски колапс погоршава политика талибана да ограниче женама рад и образовање, процењујући да би губитак запослености жена могао коштати земљу до милијарду долара или пет одсто БДП-а и смањити продуктивност.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4150 on: December 09, 2021, 04:34:02 pm »



Quote
Taliban soldiers hold weapons training in Afghanistan

Taliban troops line up for target practice with assault rifles in a military camp in Afghanistan



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4151 on: December 10, 2021, 07:47:18 am »

Odmrznuti sva sredstva za obnovu Avganistana
Tanjug 09. 12. 2021.

RUSIJA smatra da je mera odmrzavanja dela Povereničkog fonda za obnovu Avganistana (ARTF) nedovoljna i poziva da se toj zemlji omogući potpuni pristup ovim sredstvima u iznosu od milijardu i po dolara, saopštila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

- Podržavamo odluku Svetske banke da dodele 280 miliona dolara iz zamrznutih sredstava Povereničkog fonda za obnovu Avganistana za UN Svetski program za hranu i UNICEF. Međutim, smatramo da je ta mera nedovoljna i pozivamo na odmrzavanje preostalih sredstava koja iznose više od milijardu dolara, što je pre moguće - rekla je ruska zvaničnica, prenosi TAS S.

Odbor Svetske banke, koja upravlja ovim sredstvima, dozvolio je 2.decembra prebacivanje 280 miliona dolara iz zamrznutog fonda Avganistana humanitarnim organizacijama, Svetskom programu za hranu i UNICEF-u, kako bi se toj zemlji pomoglo da se izbori sa posrnulom ekonomijom nakon dolaska talibana na vlast i povlačenja SAD 31. avgusta. Odbor Svetske banke razgovarao je o transferu do 500 miliona dolara, od ukupno milijardu i po, koliko ima u ARTF, organizacijama za humanitarnu pomoć, navodi TAS S.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4152 on: December 10, 2021, 08:19:58 am »

Petnaest zemalja EU obavezalo se da primi 40.000 Avganistanaca
SVET Autor: Beta/AFP 09. dec. 2021

Petnaest zemalja Evropske unije obavezale su se da će prihvatiti 40.000 Avganistanaca, najavila je  evropska komesarka Ilva Johanson posle sastanka ministara unutrašnjih poslova Unije u Briselu.

„Mogu danas da objavim da se 15 zemalja članica obavezalo da ponudi zaštitu za 40.000 Avganistanaca“, rekla je na konferenciji za novinare Johanson, komesarka EU za unutrašnje poslove i pozdravila „impresivan čin solidarnosti“. Visoki komesarijat UN za izbeglice ocenio je u oktobru da će oko 85.000 Avganistanaca morati tokom narednih pet godina da se premesti iz zemalja oko Avganistana gde su se sklonili u druge zemlje, i pozvao zemlje EU da prihvate polovinu tog broja. Evropska komisija nije odmah precizirala u kom periodu će se obaviti ti premeštaji.

Nemačka će prihvatiti najveći kontingent avganistanskih izbeglica (25.000). Francuska je obećala da će preuzeti 2.500 Avganistanaca pored 5.000 izbeglica raznih drugih nacionalnosti, pokazuje dokument u koji je agencija Frans pres imala uvid. Holandija će preuzeti 3.159 Avganistanaca i 1.915 izbeglica iz drugih zemalja, Španija 2.500 i 1.200 i Švedska 1.500 i 4.200. Države članice EU evakuisale su već oko 28.000 ljudi iz Avganistana od povratka talibana na vlast sredinom avgusta, navela je Evropska komisija.

Izvor: www.n1info.com
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4153 on: December 12, 2021, 12:44:55 pm »




Talibani rade na zaplenjenim letilicama ...


Quote
Taliban Working on Restoring Jet Aircraft Captured from Government

The row over the arsenal captured by the Taliban is still rumbling but now news coming from Afghanistan is likely to spark it off again.




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4154 on: December 13, 2021, 06:46:04 am »

Opijumski mak cveta i pod talibanima?
SVET Autor: DW 12. dec. 2021

Uzgajanje opijumskog maka kao lekovite biljke u Avganistanu i u regionu ima dugu tradiciju. Zasečene čaure daju opijumsko mleko čijim sušenjem nastaje sirovi opijum. To je efikasno sredstvo protiv jakih bolova. Opijum danas služi uglavnom kao opojna droga ili za proizvodnju još jačih narkotika kao što je heroin.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za suzbijanje trgovine opijatima i kriminala (UNODC) procenjuje da je u Avganistanu do kraja sezone u junu proizvedeno 6800 tona opijuma, što je osam odsto više nego prošle godine, piše Deutsche Welle (DW). Prema podacima te kancelarije ove godine će se u poslu sa opijumom u Avganistanu obrnuti između 1,8 i 2,7 milijardi američkih dolara, što je desetina od ukupnog ekonomskog učinka zemlje. U izveštaju Ujedinjenih nacija kaže se da je dolazak talibana na vlast doveo do porasta nesigurnosti, a time i do porasta proizvodnje opijuma. Iz Avganistana potiče do 90 odsto svetske proizvodnje opijuma

„Proizvodnja opijuma u Avganistanu će i dalje da raste. Uzgajanje opijuma je siguran izvor prihoda za seljake i mnoge nezaposlene ljude, koji se sada iz gradova vraćaju u svoja sela“ kaže bivši oficir avganistanske armije u telefonskom razgovoru za DW. On je do dolaska talibana na vlast bio u specijalnoj jedinici avganistanske vojske, čiji je zadatak bio borba protiv kriminala povezanog sa opijatima. Uzevši u obzir najnovije slučajeve smaknuća i otmica bivših pripadnika avganistanskih snaga bezbednosti, on ne želi da mu se pominje ime.

„Tada nismo sve imali pod kontrolom“ priznaje oficir.

Pre svega u zabačenim krajevima talibani su imali veći uticaj i štitili su seljake koji su uzgajali opijumski mak. Ako talibani to žele, oni mogu smanjiti proizvodnju opijuma, jednom su to pokazali. Za vreme prve talibanske vladavine od 1996. do 2001. oni su nametnuli zabranu proizvodnje narkotika, pa je ona 2001. pala na svega 185 tona. Posle pada talibana, krajem 2001, ponovo je naglo porasla proizvodnja opijuma.

Talibani su najavili da će se boriti protiv proizvodnje i prodaje droge. Posle avgustovskog preuzimanja vlasti čak su izjavili da će proizvodnju opijuma svesti na nulu. Međutim, devedesetih su, za vreme prve vladavine, takvom politikom izgubile simpatije i podršku u seoskim područjima. Kao teroristička milicija ponovo su se uključili u posao sa narkoticima, pa su prema američkim vladinim izvorima 60 odsto svojih prihoda obezbeđivali iz uzgoja i prodaje opijuma.

Tomas Ruting iz „Avganistanske analitičke mreže“ ne vidi samo talibane kao isključive zaštitnike avganistanskog posla sa narkoticima u poslednjim godinama.

„Prethodna vlada se sa talibanima borila za uticaj u seoskim predelima, a mnogo njenih ljudi je bilo uključeno u posao sa drogama“. Ovaj ekspert za Avganistan kaže da oni nisu jedini.

„Zapadne trupe su bile povezane sa raznim gospodarima rata, zapovednicima, vladinim službenicima, za koje su čak znali da su uključeni u krijumčarenje narkotika, a preduzimali su nešto protiv toga samo u retkim pojedinačnim slučajevima“.

Prema Rutingu ne može se shvatiti ozbiljno najava talibana da će potpuno iskoreniti proizvodnju opijuma.

„Oni ne mogu i ne žele da to sprovedu, jer bi time izgubili važnu podršku u seoskim područjima“.

Izvor. www.nova.rs
Logged
Pages:  1 ... 265 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275 276 [277] 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 23 queries.