PALUBA
March 28, 2024, 11:17:11 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Riznica tajni tvrđave Maglič  (Read 4709 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: February 25, 2009, 06:06:22 pm »

Za jedno od najočuvanijih srednjovekovnih utvrđenja, smešteno između Kraljeva i Ušća na Ibru, vezane su mnoge legende, ali se pouzdano ne zna ni kada je građeno, ni za kakve namene, niti ko je bio njegov prvi gospodar.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U narodu poznata kao Jerinin grad: tvrđava u Magliču Foto M. Dugalić

Kraljevo – U ibarskoj dolini, u mestu Maglič, negde na sredokraći puta između Kraljeva i Ušća na Ibru, nalazi se velika i dobro očuvana srednjovekovna tvrđava. Nju je i danas teško „osvojiti”, jer se do utvrđenja dolazi preko nesigurnog visećeg mosta na Ibru, a zatim uzanim putem, bolje rečeno, kozjom stazom. Tako je to godinama, a krivicu snosi više „garnitura” opštinske vlasti u Kraljevu, osim one iz 2001, koja je oko tvrđave barem ugradila reflektore, pa zdanje noću izgleda kao svetleća kula pod samim nebom.

Ovde se svakog, pa i ovog proleća okuplja nekoliko stotina ljudi povodom „Dana jorgovana”, koji nikako da od poluprivatne priredbe, pod okriljem društva okupljenog radi širenja srpsko-francuskog prijateljstva, prerastu u ozbiljnu opštinsku manifestaciju. Pomenuto društvo podseća na vreme moćnog srpskog kralja Uroša Prvog, Jelenu Anžujsku i jorgovane. No, ni oni ne znaju da li tvrđava sa tim događajima ima neposredne veze, jer ni stručnjaci nisu sigurni da li je sagrađena pre 13. veka ili kasnije, u koje svrhe i ko je njome najpre gospodario. Ponegde se u knjigama pominje de je, možda, građena još u vreme Stefana Nemanje, radi odbrane severa srpske države i manastira, ali ima pretpostavki da je za iste potrebe podignuta kasnije. Sigurno je jedino, jer o tome svedoči očuvani zapis, da je arhiepiskop Danilo u njoj sagradio „prekrasne palate, ćelije i crkvu Svetog Đorđa”, ali je to bilo tek sredinom 16. veka.

U narodu od davnina postoji legenda da je ovaj grad podigla Jerina, žena despota Đurđa Brankovića, omražena u narodu i nazvana prokletom. Zato se zdanje i danas naziva Jerinin grad, ali to bi, takođe, moralo biti u prvoj polovini 15. veka, što stručnjaci odbacuju. Ova tvrđava je, dakle, i danas čuvar mnogih tajni. Stručnjacima je još nedokučiva istina o belim i plavim jorgovanima koji svakog proleća cvetaju u okolini tvrđave i duž ibarske doline. Prema jednom predanju, njih su sredinom 13. veka zasadili podanici srpskog kralja Uroša Prvog, koji se oženio Jelenom, katolikinjom, anžujskog roda. Želeo je, kaže to predanje, da svojoj nevesti podari ambijent sličan predelima iz kojih je potekla. Ona je kasnije i u narodu bila poštovana, bila i vladarka nekih srpskih zemalja, a podigla je i pravoslavni manastir Gradac, učestvovala je i u nekim diplomatskim misijama, naročito u zemljama katoličkih vladara. Nekoliko pokušaja da se odgonetne čija je, odnosno koje je koleno bila u dinastiji Anžujaca, nije urodilo plodom. Od takvog istraživanja, zbog oskudnih podataka, odustala je svojevremeno i Engleskinja Marija Rul, koja je, prelaskom iz anglikanske u pravoslavnu veru, devedesetih godina prošlog veka bila igumanija manastira Gradac.

No, o jorgovanima postoji i drugo predanje, prema kome ih nije sadio kralj Uroš već njegov i Jelenin sin, kasnije kralj Milutin. Pošto se ženio više puta, njegova treća supruga Simonida, maloletna kći vizantijskog cara Andronika, došla je na srpski dvor kao devojčica i tu odrastala do spremnosti za brak. Stoga, kaže to predanje, da ne bi rasla u kršu, tuzi i suzama, kralj je činio sve za svoju premladu nevestu, pa je predele ulepšavao ovim cvećem, pa otuda u klisuri sada toliko rascvetalih jorgovana.

Miroljub Dugalić
[objavljeno: 19.05.2008]


* kraljevotvrdjavamaglicm.jpg (50.48 KB, 478x329 - viewed 290 times.)
« Last Edit: July 28, 2010, 12:36:19 pm by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: September 24, 2010, 09:59:34 pm »

Italijani ulažu u Maglič


24.09.2010.

U Kraljevu potpisan Ugovor o saranji između predstavnika italijanske vlade, Udruženja „Sodalis“ i Grada Kraljeva o revitalizaciji srednjevekovnog grada Magliča.

Projekat Ekomuzeja vredan je oko 150 hiljada evra, u okviru SEENET programa, pri čemu regija Trento finansijski učestvuje sa 117.900 evra.

Kulurno- istorijska baština Kraljeva i okoline je izuzetno bogata, no decenijama se nije ulagalo na revitalizaciji postojećih.

Srednjevekovni grad Maglič svakako spada u bisere arhitekture Srednjeg veka, te je potpisivanje ugovora značajano sa više aspekata. Osim rekonstrukcije i uređenja, Maglič bi mogao u narednom periodu, kako potpisnici kažu, postati izuzetno interesantna turistička destinacija za strane turiste.

Gradonačelnik Kraljeva Ljubiša Simović je još jednom zahvalio Vladi Italije i regiji Trento, što je ukazala poverenje da ovaj projekat dobije upravo Kraljevo.

„Maglič je svakako jedan od bisera srednjevekovne arhitekture, posebno iz razloga što su utvrđenja i zamkovi, nešto što je retkost na prostorima Evrope. Nama je vrlo važno što su partneri prepoznali značaj ovog projekta, jer on dugoročnije ovde može razviti nov vid turizma, koji je na žalost za nas novina. Kulturni turizam je nešto što su razvijene zemlje već odavno uvrstile u turističku mapu sveta. Na ovaj način možemo upotpuniti i razviti i poljprivredu, jer okolina raspolaže sa izuzetno cenjenom kuhinjom, zdravom hranom i netaknutom prirodom“, kaže Simović.

Projekat „Formiranje ekomuzeja“ će se realizovati u naredne tri godine i podrazumeva aktivnosti u definisanju tačaka kulturno istorijskih i prirodnih dobara na teritoriji Kraljeva, Raške i Novog Pazara, kao i načina upravljana i promocijom teritorije.

Konzervatorsko restauratorski radovi na sanaciji objekta Maglič, kao i uređenje prilazne staze je druga faza, da bi na kraju Maglič bio promovisan kao turistički objekat na kome će biti organizovane i određene manifestacije.

Luka Lietti, predstavnik „Komitato Servizi Kooperacione koi Balkani“, izneo je podatak da je saradnja na sličnim projektima odrađena u pedesetak gradova.

„ Već duže vreme dolazim ovde. U prvi mah sam bio fasciniran Magličem, ideja se odmah rodila i evo nakon dve godine je sprovodimo u delo. Naša ideja je da objedinimo mrežno turističku ponudu Balkana, koja zaista obiluje potencijalima, za koje svet na žalost ne zna“, kaže on.

Kako je medijima prezentovano, za projektnu dokumentaciju i izradu zadužena je Direkcija za planiranje i izgradnju Kraljevo. Učešće grada u sufinansiranju iznosiće 34 hiljade evra, dok je ostatak od 117.900 evra obezbedila italijanska Vlada.

Ukoliko sve bude teklo po planu, početak radova na Magliču je sasvim izvestan početkom marta naredne godine. Lazar Nišavič, iz udruženja za lokalni razvoj „Sodalis“ je istao da je ove godine osim Kraljeva, sličan projekat odobren za Niš, Nikšić, Peć i Skadar.

Srednji vek je za kraljevačku lokalnu istoriju u velikoj meri još u tami, mada prošlost koja se vezuje za ovaj kraj prevazilazi značaj lokalne istorije.

Prema nekim pretpostavkama, donji Ibar je "prvobitna srpska oblast", najstarije jezgro privrednog, društvenog i političkog života Srba. Prva srpska država, Raška, nastaje u XI veku, a malobrojni podaci govore da je oblast Kraljeva u najaktivnijem delu srpske države.

O tome svedoče i brojni manastiri: Studenica (1188) - prestonica i mauzolej rodonačelnika najznačajnije srpske dinastije, Stefana Nemanje; Žiča - od 1219. godine sedište srpske autokefalne arhiepiskopije i mesto krunisanja srpskih kraljeva; zatim Ljubostinja, Gradac, Pavlica, srednjevekovni grad Maglič i drugi.

Izvor: B92
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.02 seconds with 22 queries.