duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« on: September 13, 2009, 12:42:21 pm » |
|
Vojno školski sistem Jugoslavije i školovanje kadrova za potrebe JA i JNA
Jugoslavija je bila jedna od malobrojnih država, koja je imala potpuno razvijen sistem vojnog školstva, u kojem je školovala kadrove za potrebe narodne obrane i društvene samozaštite. Vojno školstvo pratilo je promjenu doktrine i političke situacije u svijetu, pa su tako vojne škole same predlagale promjene u školstvu. Razvoj vojnog školovanja možemo u osnovi podijeliti u tri razdoblja: 1. izgradnja vojnog školstva od 1945-1958 2. razvoj vojnog školstva od 1959-1970 3. razvoj vojnog školstva od 1971-1991
Zametke vojnog školstva možemo potražiti već u vrijeme NOB. Jedini izvor komandnog kadra, u početku, bili su borci NOB, koji su imali iskustva u dotadašnjim borbama (nešto i iz građanskog rata u Španjolskoj). Prvi tečajevi za školovanje starješinskog kadra bili su izvedeni več 1941 godine. Komandant »Kamniškog bataljona« (Marjan Dermastja) napisao je prvi priručnik sa naslovom »Kratak tečaj za partizanske komadante« U njem je sistematizirao temeljna načela partizanskog ratovanja. Kasnije su bile formirane vojne i oficirske škole. Odlukom glavnog štaba Hrvatske, 20. 02.1942, bila je formirana prva oficirska škola. Razvoj partizanskog školstva, kao prethodnica jugoslovenskog vojnog školstva je svakako naređenje vrhovnog komandanta NOB od 04.11.1942, o formiranju vojne škole NOB i POJ (partizanski odredi Jugoslavije). Razdoblje od 1945-1958 možemo podjeliti u dva djela 1945-1950 i 1951-1958, koje ću obraditi u ovom prilogu. U to vrijeme bilo je jako puno improvizacije (»lutanja«), često se je mijenjao sistem školovanja, što je bila posljedica prelaza iz ratnog u mirnodobski period. Na kvalitetu školovanja bitno je uticalo opće obrazovanje (završene civilne škole), koje je imao komandni kadar NOB. Po nekim procjenama je sredinom 1945, od ukupnog broja oficira samo polovica imala završenu osnovnu školu, odnosno tri četvrtine takvih koji nisu završili malu maturu. Zato je 05.07.1945 naređeno, da moraju komandanti armija organizirati večernje škole za podizanje općeg obrazovanja. Svi oficiri morali su završiti četiri razreda gimnazije sa malom maturom. Na kraju rata 15.05.1945 su za potrebe JA djelovale slijedeće vojne škole:
-Vojna akademija DFJ (demokratske federativne Jugoslavije) formirana 21.11.1941 -Automobilska oficirska škola -Škola za veze generalštaba JA -Šrva pilotska oficirska škola -Pilotska podoficirska škola -Vojna muzička škola -Uprava škola i tečajeva mornarice NOVJ (narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije) -Viša škola generalštaba JA za komandante divizija i višeg vojnog kadra -Veći broj škola i tečajeva za oficire i podoficire rodova i službi
Nacionalni i brojčani sastav 1. generacije vojne akademije DFJ (Demokratske Federativne Jugoslavije). Formirana su bila 4 bataljona. Srba 1005 Hrvata 324 Slovenaca 199 Crnogoraca 283 Bosanaca i Hercegovaca (muslimana) 139 Makedonaca 164 Albanaca 54 Ukupno 2168 kandidata.
Nastavni kadar bio je najveći problem, posebno za vojne predmete. Predavači za vojne predmete bili su večinoma oficiri kraljevske vojske, koji su se vračali iz zarobljeništva. Među njima je bila izvedena selekcija-čistka, pa su i sami radi prozapadne orijentacije napuštali akademiju (treba imati u vidu vrijeme kada se to događa). Na njihova mjesta dolazili su oficiri, koji su već završili neke vojne škole. Za opće predmete angažirani su profesori sa civilnih fakulteta. Nastavni program 1. generacije vojne akademije DFJ opći predmeti: povijest, povijest jugoslovenske književnosti, povijest jugoslovenskih naroda, strani jezik (engleski ili francuski ili ruski), matematika, fizika, geometrija, kemija, tjelesni odgoj i higijena; opći vojni predmeti: geografija, taktika, fortifikacija, naoružanje, topografija stručni vojni predmeti: gađanje sa pješadijskim naoružanjem, pješadijsko ekserciranje, bojna i strojeva pravila, vojna služba
Poseban predmet bio je politički odgoj. Nastavni plan važio je samo za prvu godinu.
U to vrijeme se u školovanje podoficira nije polagalo puno pažnje, jer se smatralo da je to viša vojnička nego starješinska dužnost.
Čitav vojni školski sistem bazirao se na sistemu školovanja u SSSR. I literatura je bila samo iz SSSR, malo su se koristila i iskustva iz NOB. Na vojnim školama bili su prisutni oficiri iz SSSR-a kao vojni instruktori. Puno oficira, podoficira i boraca iz JA slano je na školovanje u SSSR, što se vidi iz slijedećeg: Pješadijske škole 620 Artiljerijske škole188 Protuzračne škole 18 Ariljerijsko-tehničke škole 45 Inžinjerijske škole 60 Škole veza 116 Tenkovske škole 59 Školu konjice 37 Pilotske škole 410 Pomorske škole 21 Sanitetne škole 73 Političke škole 49 Ukupno 1696
Pregled podoficira i boraca upućenih na školovanje iz mornarice i avijacije 1945: Pilotska podoficirska škola 707 Pomorska podoficirska škola 53 Ukupno 760
Koliki je bio utjecaj sovjetskog sistema možemo pročitati u tekstu generala Vjekoslava Klišanića, gdje naglašava, da mora biti organizacija vojnih škola i učilišta po uzoru na Crvenu armiju (nazivi škola, programi, norme, standardi itd.)
31.07.1945 naređenjem GŠ JA reorganizirano je vojno školstvo kopnene vojske i avijacije. Raspustili su vojnu akademiju DFJ i formirali nakoliko vojnih učilišta za rodove kopnene vojske. Formirane su bile oficirske škole i učilišta:
1. oficirske škole -pješadijska oficirska škola u Sarajevu -artiljerijska oficirska škola u zagrebu -inžinjerijska oficirska škola u Šabcu -pilotska oficirska škola u Pančevu -oficirska škola za veze u Beogradu 2.vojna učilišta ( za školovanje mlađeg kadra za zvanje oficira) -artiljerijsko vojno učilište -inžinjerijsko vojno učilišt-pilotsko vojno učilište -vojno učilište za zveze
Vojna akademija DFJ preformirana je u pješadijako vojno učilište, a pitomci na školovanju su produžili školovanje na adekvatnim učilištima. Vojna učilišta su formirana uz formirane oficirske škole. Budući pitomci se upisuju iz vojske ili civilnih škola (uslov je zdravstvena sposobnost i 6 razreda gimnazije), školovanje je počelo 1.11.1945. Kriteriji (zdravstvena sposobnost, a pogotovo 6 razreda gimnazije) nisu poštivani, primljeno je oko 800 kandidata od kojih je većina bila iz vojske. Iako je bilo u naređenju naređeno formiranje samo 5 vojnih učilišta je u periodu od 1945-1948 formirano 18 učilišta. Učilišta formirana između 1945 i 1948 1945 Naziv mjesto trajanje školovanja Pješadijsko vojno učilište Sarajevo 2 godine Artiljerijsko vojno učilište Zagreb 14 mjeseci Artiljerijsko tehničko vojno učil. Zagreb 14 mjeseci Vojno učilište veza Beograd 14 mjeseci Pilotsko vojno učilište Pančevo 2 godine Protuzračno art. vojno učil. Zagreb 18 mjeseci Inžinjerijsko vojno učilište Šabac 18 mjeseci Tenkovsko vojno učilište Beograd 2 godine Geodetsko vojno učilište Zemun 21 mjesec Vojno sanitetsko učilište Beograd 2 godine 1946 Pomorsko vojno učilište Dubrovnik 3 godine 1947 Pilotsko-tehničko vojno učilište Rajlovac 1-1,5 godine Vojnopomorsko tehničko učilište Divulje 3 godine Financijsko vojno učilište Sremska Kamenica 2 godine Vojno političko učilište Beograd 10 mjeseci Vetrinarsko vojno učilište Ljubljana 2 godine Intendantsko vojno učilište Sombor 2 godine 1948 Vojno kemijsko učilište Šabac 18 mjeseci
U periodu od 1945-1952-1954, kada se vojna učilišta preformiraju u vojne akademije, školovanje je završilo 12.000 mladih oficira sa činom zastavnika- potporučnika. U onom razdoblju je najprije školovan komandni kadar, kasnije tek tehnički (okolnosti-tek završeni rat) Pregled oficirskih škola koje su bije formirane izmađu 1945 i 1950 godine
1945 Naziv lokacija trajanje školovanja Automobilska oficirska škola ? 5-6 mjeseci Pješadijska oficirska škola Sarajevo 10 mjeseci Oficirska škola KNOJ Beograd 12 mjeseci Artiljerijska oficirska škola Zagreb 14 mjeseci Protuzračna art. oficirska škola Zagreb 13 mjeseci Oficirska škola za veze Beograd 13 mjeseci Tenkovska oficirska škola Bela Crkva 11 mjeseci Inžinjerijska oficirska škola Šabac 1 mjeseci Oficirska škola konjice Zemun 4,5 mjeseci Sanitetna oficirska škola Beograd ? 1946 Vojnopomorska oficirska škola Dubrovnik-Divulje 1-2 godine Oficirska škola obalne art. Meljine 9 mjeseci Intendantska oficirska škola Sombor 12 mjeseci 1947
Kemijska oficirska škola Šabac 10 mjeseci Artiljerijska teh. oficirska škola Zagreb 12-28 mjeseci Oficirska škola za fizički odgoj Beograd 12 mjeseci Vojnopolitička oficirska škola Beograd 5 mjeseci 1948 Financijska oficirska škola Sombor 10,5 mjeseci Pilotska oficirska škola Kovin 12 mjeseci 1950 Vojno pom. mašinska ofic. škola Divulje 2 godine Viša pilot.tehnička ofic. škola Zemun 2 godine
Poslije 1950 bile su formirane Geodetska oficirska škola i Viša tehnička oficirska škola. Oficirske škole završilo je oko 35.000 oficira, skoro polovina u pješadiji i KNOJ (korpus narodne odbrane Jugoslavije)
Školovane podoficira u klasičnom obliku počeo je tek poslije 1950 godine, jer se smatralo, da oni obavljaju vojničke dužnosti. Izuzetno su školovani pojedinci u inostranstvu. Iako su neke oblike školovanja zvali podoficirske škole, to su bili tek kursevi. Kursevi za podoficire su organizirani na osnovu naređenja br. 510 od 04.09.1945 u diviziijama, brigadama i pukovima. Na kursevima su školovali za pješadiju, konjicu, inženjeriju, veze, tenkiste, artiljeriju, pozadinu... Personalna uprava je tek 1949 izradila analizu potreba podoficirskog kadra, u toj analizi još nije istaknuta potreba po formiranju podoficirskih škola.
1946 godine formirane su prve vojno industrijske škole (to nisu klasične vojne škole).U njima je školovan kadar za potrebe vojne industrije i potrebe JA. 1949 je djelovalo 6 industrijskih vojnih škola sa oko 2000 učenika, kraj 1950 bilo je 18 takvih škola.
Usvajanjem rezolucije inform biroa (28.6.1948) počele su u vojnom školstvu preinake. Napuštan je strogi utjecaj vojnog školstva SSSR-a, instruktori su otišli, JA nije više slala oficire na školovanje (za viša oficirska zvanja) u SSSR. Pokazala se je potreba po formiranju vojnih akademija sa odgovarajućim fakultetima. Vojna akademija formirana je naređenjem ministra narodne obrane 30.07.1948. Prva generacija počela je sa školovanjem 01.10.1948 na općem vojnom fakultetu. 1949 godine akademije su dobile svoje prave nazive.
Škole rezervnih oficira bile su u sastavu odgovarajućih oficirskih škola i vojnih učilišta. Školovanje je sa 11 mjeseci skraćeno na 9. 1948 djelovalo je 16 takvih škola. Poslije školovanja su budući rezervni oficiri otišli na dvomjesečno stažiranje u jedinice i postali rez. oficiri. Takav sistem školovanja rez. oficira trajao je do 1950 godine bez promjena. U jugoslovenskim vojnim školama su se u prvim poslijeratnim godinama školovali i budući oficiri iz Bugarske i Albanije.
Za izradu ovog priloga je korištena knjiga mag. Zvezdana Markovića »Jugoslovanska ljudska armada« tiskana 2007 godine.
Duje
|