PALUBA
March 28, 2024, 04:18:34 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 [6]   Go Down
  Print  
Author Topic: RMS "Titanic" (14.04.1912.)  (Read 60718 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #75 on: January 05, 2017, 05:28:19 pm »


Na uzdužnom preseku se lepo vide relativno male dimenzije običnog, čak ne ni polubalansnog lista kormila, iako su mnogi veliki ratni brodovi već u to vreme imali drugačije, učinkovitije kormilo, ili čak dva. Konstrukcija krme Titanica, kakva je bila, nije omogućavala ugradnju dva kormila. Činjenica je da su se nepropusne komore završavale relativno nisko, pa se voda mogla penjati do vrha jednog nepropusnog prostora, zatim prelivati odgore kroz grotla u sledeći, pa dalje. Moje je mišljenje da direktni čeoni udar broda u ledenjak ne bi morao biti sudbonosan. Oštećenje bi bilo ogromno, ali mislim ipak manje nego ovo do kog je došlo. Ipak, da ne ponavljam ono što su drugi već na ovoj temi rekli...
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #76 on: August 28, 2017, 03:46:44 pm »

TAJNA POSLEDNJEG ČAMCA SA TITANIKA: Putnici u njemu doživeli su goru sudbinu od onih zarobljenih na brodu!


Objavljeno u novinama sa naslovom "Nemoguće", Titanik je nestao 15. aprila 1912. ostavljajući trag smrti i apsolutne katastrofe. Nesreća ogromnih razmera dogodila se u srcu Atlantskog okeana oko 400 kilometara južno od Njufaundlenda u Kanadi. Ipak, ako je to uopšte moguće, još strašniju sudbinu od one koju su doživeli putnici zaglavljeni na brodu, doživeli su ljudi na poslednjem čamcu za spasavanje koji je napustio Titanik!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kada je olupina Titanika prvi put otkrivena 1985. godine, započelo je novo istraživanje o katastrofi. Ovo je donelo više detalja o kobnoj nesreći i događajima iz noći 15. aprila 1912. godine, a slavni reditelj Džejms Kameron napravio je sa svojim kultnim filmom neraskidivu vezu između Titanika i savremene kulture.

Nedavno su slike poslednjeg čamca za spašavanje sa Titanika isplivale na internet i tako skrenule pažnju javnosti na priču o zaboravljenim žrtvama ove katastrofe čija je sudbina u mnogome bila još strašnija od onoga što su doživeli putnici koji su ostali na brodu.

Čamac "Collapsible A" bio je poslednji čamac za spasavanje koji je napustio Titanik. Zapravo, on nikada nije spušten u vodu već je u panici bačen nakon što je brod počeo da tone vertikalno stvarajući smrtonosan vrtlog. Prilikom pada jako je oštećen i uskoro je i sam bio polupotopljen.
 
Čamac je nekontrolisano počeo da pluta dok su desetine ljudi očajnički pokušavali da se popnu u njega. Ironično, troje on onih koji su u tome uspeli, zapravo su se našli u smrtonosnoj zamci.

"Collapsible A" je otkriven kako pluta okeanom tek mesec dana nakon što je Titanik potonuo, i to od strane posade broda Okeanik.

Oko 300 kilometara daleko od lokacije na kojoj je Titanik potonuo, posada Okeanika 13. maja 1912. godine, primetila je plutajući komad drveta. U čamcu su otkrili tela dvojice vatrogasaca koji su radili u mašinskom odeljku Titanika i jednog putnika prve klase koji je još uvek bio u svečanom odelu. Taj putnik kasnije je identifikovan kao Tomson Bati. Ustanovljeno je da su svi preminuli od hipotermije.

U donjem delu čamca za spasavanje posada je našla burmu na kojoj je bilo ugravirano "Edvard i Gerda". Detaljan prikaz njihovog otkrića i fotografije misije u kojoj je pronađen čamac, pomogli su istraživačima da identifikuju tela i na taj način saznaju deo priče o utopljenicima.


Edvard i Gerda Lindel
 
Priča o paru Edvardu i Gerdi Lindel možda je jedan od najpotresnijih ljubavnih tragedija sa Titanika.

Edvard, inače radnik u fabrici cipela, u nadi za boljim životom, odlučio je da sa svojom suprugom Gerdom ode put obećane Amerike. Pošto su doputovali u Sautempton, rezervisali su kartu za treću klasu na Titaniku.

Te kobne noći nalazili su se na palubi zajedno sa dvojicom prijatelja Šveđana. Pošto je brod počeo da se uspravlja dok je tonuo, paluba je postala toliko strma da su se svi zajedno uhvatili za ruke i tako otklizali pravo u ledenu vodu.

Edvard se zajedno sa prijateljem Venerstromom popeo na spasilački čamac. Njegova supruga zauvek je nestala u talasima okeana.

Od užasa, Edvard je posedeo u roku od 30 minuta i nedugo zatim umro. Ostali putnici su telo bacili u vodu kako bi olakšali čamac. Njegov venčani prsten sa natpisom "Edvard i Gerda" mora da mu je spao u nekon trenutku. Nakon što je otkriven predat je Gerdinoj porodici.


Tomson Bati
 
Bogati neženja iz Kanade, gospodin Bati, došao je u Francusku u potrazi za blažom klimom. Oštre kanadske zime mu jednostavno nisu odgovarale.

Njegov plan bio je da ostane duže u Francuskoj, ali pošto mu se jedan prijatelj sa kojim je putovao razboleo, morao je da rezeriše kartu za Titanik u poslednjem trenutku.

Gospodin Bati je napisao pismo svojoj majci obavestivši je o svom ranom odlasku iz Evrope navodeći da se vraća kući na "neuništivom brod". Tomson Bati je platio ogromnu sumu da bi mu u poslednjem trenutku našli kabinu u prvoj klasi. Svakako je bio jedan od najbogatijih putnka na brodu.

Nakon što je Titanik udario u ledeni breg, Bati je bio među prvim ljudima koji su se našli u jedenoj vodi Atlantika. U nekom trenutku je očigledno uspeo da se popne u "Collapsible A" očekujući da će tu biti siguran.

Međutim, nije dočekao spasilački brod. Umro je od hladnoće od koje je celog života bežao stotinama kilometara daleko od Titanika.

izvor


* 1270527_profimedia0320887123_ff.jpg (131.84 KB, 1000x631 - viewed 147 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #77 on: September 22, 2017, 12:09:01 pm »

Misterija duga 105 godina - Razbesneće vas kad saznate šta se dogodilo s telima siromašnih brodolomnika sa Titanika
BBC   22.09.2017.

Titanik je potonuo pre 105 godina, ali detalji te morske tragedije, koja nikada nije do kraja sasvim razjašnjena, ne prestaju da intrigiraju ljude širom sveta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brod je potonuo u noći 14. na 15. april 1912. godine, oko 740 kilometara od najbližeg kopna. Prvi brod koji je došao u pomoć stigao je sat i po nakon njegovog potonuća, dugo pošto je i poslednja žrtva u ledenom okeanu već bila mrtva. Temperatura vode iznosila je 2,2 stepena Celzijusa, a pri toj hladnoći čovek ima samo 15-ak minuta da preživi. U tragediji je živote izgubilo 1.517 ljudi, a najviše šanse za preživljavanje imali su putnici prvog razreda: spasilo ih se 63 odsto. Na Titaniku se nalazilo 20 čamaca za spasavanje, koji su ukupno mogli da prime oko 1.100 putnika, što je polovina onih koji su se te kobne noći nalazili na brodu. To je, međutim, bilo u skladu sa zakonskim propisima toga doba pa se smatralo dovoljnim. Uprokos tome, tek 700 putnika je uspelo da uđe u čamce za spasavanje. Većina ih je poluprazna napuštala brod, iako je u skoro svakom bilo još slobodnih mesta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Istinu o tome kriju tajni telegrami, čiji su autori verovali da oni nikada neće izaći u javnost. Iz njih se jasno vidi da je kapetan jednog od spasilačkih brodova Mekej-Benet, želeo da izvuče sva tela iz mora.

Sirotinja ostala da pluta

Ubrzo je, međutim, shvatio da je njegov brod premali za 334 tela, koliko ih je posada našla. Tada je doneta kontroverzna odluka: izbaciće tela putnika iz najsiromašnije, treće klase, kako bi ostalo dovoljno mesta za one iz prve i druge klase. Mišljenje posade je bilo da oni imaju veća prava na dostojanstveni pogreb. Od 334 pronađena tela, iz broda je izbačeno više od 100. Ona nikad nisu pronađena u bespućima Atlantskog okeana. Istinu o tom događaju dugo su skrivali poverljivi telegrami, koje su istoričari naknadno iskopali u tajnim arhivama. U prvom telegramu kapetan je napisao: "Morate da donesete apsolutno sva tela koja stanu na spasilački brod." Mekej-Benet je ubrzo odgovorio: "Detaljno smo popisali sav novac i vrednu imovinu pronađenu kod leševa. Zar ne bi bilo bolje da se sva tela pokopaju na moru, osim ako ne postoji posebna želja porodica da ih zadržimo?". Nakon kraćeg dopisivanja dogovoreno je da tela žrtava siromašnijih putnika budu izbačena, a da ostaci bogatijih putnika biti vraćeni njihovim porodicama.

Užas pet dana kasnije

Kad se SS Bremen, brod koji je iz Nemačke plovio za Ameriku, pet dana kasnije približio mestu tragedije, putnici koji su bili na njemu počeli su da vrište. Bremen se tada pridružio brodu Karpatija u misiji sakupljanja ostatke tela koja su mogla biti pronađena. U daljini su se mogle videti bele mrlje, odnosno smrznuta tela putnika Titanika koji su na sebi još uvek imali spasilačke prsluke. Danima posle potonuća, celo mesto tragedije pretvorilo se u ogromnu morsku grobnicu, sa gustom maglom, zvukom zapljuskivanja talasa i svešenikom koji je ispraćao zaleđena tela na večni počinak. "Videli smo ženu u spavaćici sa bebom čvrsto prislonjenom na grudi", svedočila je putnica sa Bremena Johana Stunke. "Tamo je bilo i telo žene koja je čvrsto grlila čupavog psa, koji je izgledao kao bernardinac. Neki su bili odeveni za bal i večeru, neki u spavaćicama i pidžamama. Jedna žena je imala pojas za spasavanje i dvoje dece u rukama."

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Posada je ceo prizor opisala kao "hladan, mokar, jadan i neutešan". Do kraja aprila, dejstvo soli i sunca počelo je da uništava pojaseve za spasavanje, pa su tela počela da nestaju u dubinama okeana. U junu su, međutim, pronađena dva tela kako plutaju okeanom. Bili su to brodski konobar i jedan radnik iz kuhinje…

Izvor: www.blic.rs


* 01.jpg (83.25 KB, 470x625 - viewed 130 times.)

* 02.jpg (512.98 KB, 1416x1120 - viewed 115 times.)

* 03.png (607.45 KB, 927x697 - viewed 170 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #78 on: October 21, 2017, 11:04:21 am »

Na prodaju pismo utopljenika sa Titanika


Pismo pronađeno kod muškarca koji je poginuo u potonuću Titanika očekuje se da na aukciji u subotu dostigne cenu od 89.000 evra. U pismu koje je putnik prve klase Titanika Aleksandar Oskar Holverson napisao svojoj majci na papiru sa zaglavljem na kojem je utisnuto ime broda, nalaze se njegovi utisci o brodu, pohvale hrani i muzici.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


- Ako sve prođe kako treba, stići ćemo u Njujork u sredu A.M. - napisao je Holverson dan pre sudbinskog susreta Titanika sa ledenim bregom, prenosi Rojters.

Holverson je bio trgovac iz Minesote, a na Titaniku je putovao sa suprugom Meri Alis koja je preživela potop. On u pismu takođe prenosi utiske o putovanju "rame uz rame" sa jednim od najpoznatijih putnika Titanika.

- Džon Jakob Astor je na brodu. Izgleda kao svako drugo ljudsko biće iako ima milione. Oni sede na palubi sa nama ostalima - napisao je Holverson govoreći o američkom biznismenu koji je u to vreme bio jedan od najbogatijih ljudi u svetu.
 
Pismo je jedno od poslednjih stvari za koje je poznato da su sačuvane posle potonuća broda, i dalje ima mrlje iz vremena sa Atlantika. Pismo će na aukciju staviti Holversonova porodica u trgovačkom gradu Divajzis na jugu Engleske.

izvor


* titanik.jpg (176.82 KB, 1139x1024 - viewed 151 times.)
Logged
jadran21
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 162


« Reply #79 on: December 18, 2017, 11:31:41 pm »

<iframe width="780" height="455" src="//www.youtube.com/embed/8GdbUzmpOFw?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

<iframe width="780" height="455" src="//www.youtube.com/embed/QZxAKVRiQfk?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #80 on: December 19, 2017, 08:12:10 pm »

Na NG sam pre neki dan gledao emisiju o Titaniku, gde se ozbiljno analizira uzrok potapanja broda.

Ukratko da prepričam:
u dva skladišta uglja na brodu je izbio požar. Nije bilo otvorene vatre, ali je ugalj tinjao. Pošto nije bilo drugog načina da se požar ugasi, te da bi se sprečilo širenje požara, naređeno je da se kotlovi lože iz sve snage tim zapaljenim ugljem - da bi se skladišta koje je zahvatio požar ispraznila u najkraćem roku.
To je i učinjeno, ali je požar ostavio posledice na strukturi čelika trupa i iskrivio je vrata vodonepropusnih pregrada. ata su nekako popravljena, ali čelične pregrade su ostale iskrivljene, i na kraju su popustile pod pritiskom nadiruće vode.

Na pitanje zašto je brod jurio najvećom brzinom  (22 čv) ka području gde su primećene sante leda - komisija je dala odgovor da to nije zbog trke za osvajanje lente, već zbog maksimalno naloženih kazana upaljenim ugljem.

Pravi uzrok potonuća je upravo taj požar uglja. Preživeli ložači, očevici, koji su odgovarali na pitanje komisije nakon nesrerće, tvrde da je voda probila vodonepropusnu pregradu, koja je se napunila zbog sudara sa santom. Da je zid pregrade izdržao, voda ne bi prodrla dalje u trup borda.

Prema priči NG britanska komisija je prikrivala činjenice o nesreći, a USA komisija, koja je objektivno opisala tok događaja je ućutkana.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #81 on: April 15, 2019, 09:19:05 am »


Quote
The story of the Nomadic, Titanic's 'little sister', is fascinating. Built alongside the more famous vessel she served, today she is the only physical connection to the tragic ship of dreams and is the very last White Star Line vessel in existence. Find out how she was saved from the scrapyard and restored to her former glory.


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #82 on: April 15, 2019, 09:21:08 am »


Quote
One mystery still surrounds the sinking of the Titanic in April 1912 - the disappearance of her 20 lifeboats. What happened to them after rescue by the Carpathia, and perhaps most intriguing of all, do any still exist today?


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #83 on: April 29, 2019, 01:42:22 pm »


Titanik za nekoliko godina više neće postojati


Džasmin Fok-Skeli podsetila je na upozorenja naučnika da najslavnija brodska olupina na svetu, Titanik, za nekoliko godina više neće postojati. Razlog je gotov neverovatan, proždraće je do poslednje mrvice jedna bakterija.

Čovečanstvu je trebalo čak 73 godine da pronađu Titanik posle brodoloma 1912. godine. Zasluge za to pripadaju Robertu Balardu, okeanografu sa Univerziteta Roud Ajlend, ali je uglavnom nepoznato da su na Titanik nabasali gotovo slučajno, tražeći dve potonule nuklearne podmornice.

Na njihovo oduševljenje Titanik se našao između dve podmornice. 3,8 kilometara ispod morske površine, u mraku, pod strašnim vodenim pritiskom, ali je bio prilično dobro očuvan.
 
Samo šest godina posle ekipa kanadskih naučnika primetila je na brodu naslage rđe poput siga i tada im ništa nije bilo jasno. Kada su ih pogledali pod mikoskopom ispostavilo se da su pune života. Međutim bile su pune bakterije halomonas titanicae; hemosintetske, gram-negativne proteobakterije koja je najsretnija kad na meniju ima gvožđe.

Titanik je na dnu okeana za ove mikrobe raj na zemlji i 2011. naučnici su prognozirali još 20 godina "života" ostacima Titanika, pre nego što potpuno nestane zbog proždrljive bakterije. Vreme mu ističe, a naučnici su u međuvremenu nastavili istraživanje bakterije i otzkrili silu njenih neverovatnih svojstava. Ispostavilo se da je bakterija otporna na visoke koncentracije soli u svojoj okolini.
 
Za žive ćelije so je po pravilu smrtonosna, jer voda iz ćelija teži da pobegne u okolinu u kojoj je koncentracija vode niža. To se zove osmoza, a kad se to dogodi, ćelija se skuplja i ugine zbog dehidracije. Pa i ako je okolina sa puno nižim nivoom soli također je problematično. Voda iz okoline prodire u stanicu, stanica toliku navalu ne može podnijeti i raspada se. Mnogi oblici života zato su u svojim 'elijama razvili razne šećere ili amino kiseline koje štite od takve smrti. A Titanikova bakterija? E, ona je šampion u toj disciplini.

Džoj Zakaj sa Instituta u Grenoblu otkrio je da je adut ove bakterije to što koristi molekul "etoin" kako bi se suprotstavila slanoj okolini i visokim temperaturnim udarima, visokom osmotskom pritisku.
 
Ovo nije jedina bakterija koja voli da se zakači na brodsku olupinu čim dodirne morsko dno. Ubrzo posle brodoloma olupinu prekrije i bakterijski "biofilm", a onda kreće "žurka". Takve biofilmove obožavaju korali, sunđeri, mekušci, a za njima se na ono što za kratko vreme postaje svojevrsni umetnički greben, na to mesto doseljavaju sve složenije životinje i ubrzo sve vrvi od života.

izvor




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #84 on: August 13, 2019, 12:30:27 pm »



Quote
The White Star Line's efforts to locate the 1,500 victims from the sinking of the Titanic on 15 April 1912.



Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #85 on: August 13, 2019, 07:29:21 pm »


Titanik za nekoliko godina više neće postojati


Džasmin Fok-Skeli podsetila je na upozorenja naučnika da najslavnija brodska olupina na svetu, Titanik, za nekoliko godina više neće postojati. Razlog je gotov neverovatan, proždraće je do poslednje mrvice jedna bakterija.


Pa ako je tako sa Titanikom, biće tako sa  svim čeličnim grdosijama na dnu mora. Svi će biti pojedeni.

Jedino mi nije jasno kako metalni trupovi potopljeni pre 100 i više godina, još nisu pojedeni.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #86 on: September 29, 2020, 08:16:09 am »



Nova studija otkriva šta je još prethodilo stravičnom brodolomu


Iako svi znamo da je brod "Titanik" potonuo nakon što je udario u ogromnu santu leda, Amerikanka Mila Zinkova, penzionisana informatičarka, tvrdi da to nije bila jedina stvar koja je dovela do katastrofe u kojoj je stradalo 1.500 ljudi.

"Titanik" je mogao da potone u Atlantiku kada je skrenuo sa kursa zbog nepovoljnih "svemirskih prilika", tvrdi Zinkova u novoj studiji u kojoj se navodi da iza brodoloma stoji sunčev bljesak u severnoj hemisferi.

Kako navodi naučnica, u noći 14. aprila 1912. godine, kada je brod potonuo, solarna aktivnost je bila veoma izražena. Solarna oluja je mogla da prouzrokuje da magnetni kompas na brodu ne pokazuje precizno magnetni sever, što je dovelo do blagog skretanja sa kursa.

"Mala greška u kompasu, iza koje je mogla da stoji geomagnetna oluja, postavila je "Titanik" na putanju koja je dovela do brodoloma", napisala je Zinkova.

"Titanik" je udario u lednik pri blagom vetru i relativno mirnom moru, tvrdi američka naučnica.

Osim toga, kada je jedan od oficira sa "Titanika", Džozef Boksal, poslao SOS signal, radilo se o poziciji 24 kilometara dalje od njihove stvarne lokacije. Spasilački brod "Karpatija" koji je primio signal dobio je tako podatke o pogrešnoj poziciji, ali je nekako doplovio direktno do "Titanikovih" čamaca za spasavanje.

Nekoliko preživelih je tada ispričalo da su u vreme nesreće na nebu bile aurore, neobične svetlosti.

"Nismo bili sigurno u to vreme šta vidimo, i verovatno smo samo hteli da nešto ugledamo u tom mraku", pričao je jedan od preživelih putnika Lorens Bisli dodajući da je bleda svetlost bila prisutna na nebu neko vreme dok nije potpuno nestala.

"Polarna svetlost, pomislio sam u jednom trenutku", rekao je.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #87 on: May 09, 2021, 07:48:59 am »



Šestoro kineza je preživelo tragediju Titanika


Prošlo je nekoliko sati nakon što je Titanik potonuo i dok su spasioci baterijskom lampom prelazili preko ledenih mračnih voda, primetili su mladića kako se očajnički drži za drvena vrata.

Jedva se održavajući u životu, Fang Lang bio je među poslednjim preživelima koji su izvučeni iz zaleđenog mora nakon tragedije u kojoj je 1.500 stradalo.

Sedamnaestogodišnji dečak bio je jedan od osam kineskih putnika treće klase koji su se nalazili na luksuznom parobrodu kada je udario u santu leda na polovini svog prvog putovanja do Njujorka, u ranim satima 15. aprila 1912. godine.

Ali dok je sudbina najbogatijih putnika Titanika, poput „Nepotopivog“ Moli Braun i Džona Džejkoba Astora, jednog od najbogatijih ljudi na svetu, punila istorijske knjige i fascinirala ljubitelje filma, priče mnogih drugih brodskih putnika brzo potonuo bez traga.

Ah Lam, Fang Lang, Len Lam, Čong Fu, Čang Čip, Ling Hi, LI Bing i Li Ling - pomorci za koje se veruje da su na posao krenuli na Karibe - bili su nakrcani drugim putnicima treće klase u upravu, u utroba ogromne obloge.

Dvoje Kineza se utopilo, ali petoro ostalih uspelo je da pobegne na čamcima za spasavanje. Šesti, Fang, zgrabio je krhotine i bio je trenutak od smrzavanja do smrti kada je spašen nakon što se samo jedan od tih čamaca za spašavanje vratio u potragu za preživelima.

Način na koji je tinejdžer pronađen, drhteći u mraku dok se držao za plutajuća vrata u ledenim vodama, nastavio je nadahnuće za poznatu scenu holivudskog hita Titanic 1997.





Sad, međutim, novi dokumentarac prati šta se dogodilo Fangu i ostalim preživelim Kinezima i otkriva kako, umesto da budu počašćeni što su preživeli najsmrtonosniju pomorsku katastrofu u mirnodopskim uslovima, kada su se vratili na suvo, bili su osramoćeni i protjerani iz SAD , a kasnije i iz Britanije.

Šestorka, koja je upravo premijerno izvedena u Kini, takođe je pronašla potomke preživjelih, od kojih neki nisu ni slutili da su njihovi rođaci bili na brodu, jer nikada nisu razgovarali o katastrofi.

Imena osam kineskih putnika i dalje se mogu naći na jednoj karte treće klase, što sugeriše da su se svi muškarci poznavali i da su se zajedno ukrcali na Titanik u Sautemptonu.

Britanski filmski stvaralac Arthur Džons zajedno sa američkim istoričarom Stivenom Švankertom, otkrili su muškarci koji su bili u dobi između 18 i 37 godina, krenuli su prema Kubi i trebalo je da se ukrcaju na teretni brod Aneta u Njujorku kada je Titanik pristao. Svi osim jednog od osam muškaraca, Li Bing, bili su samci.

Steven objašnjava: „Razlog što su putovali Titanikom je pre svega posao. Bili su profesionalni mornari. “

Titanik je putovao četiri dana kada je udario u breg. Voda je počela da puni podvodne pregrade i manje od tri sata kasnije brod je zaronio u more, odnevši sa sobom svih osim 700 ljudi. Od muškaraca koji nisu Britanci, samo 20% ih je preživelo.

Veruje se da su kineski mornari možda prevarili smrt jer nisu razumeli uputstva da ostanu u svojim sobama i zato su mogli da pobegnu do čamaca za spasavanje.

Ali za razliku od ostalih preživelih Titanika, šestorica muškaraca su zlostavljana i proganjana nakon što su bezbedno stigli u Njujork, usled snažnog antikineskog raspoloženja na Zapadu početkom 20. veka. Takođe su lažno optuženi da su se skrivali u čamcima za spasavanje sopstvenih života ispred žena i dece.

Međutim, podaci pokazuju da su pokušali da pomognu ostalim preživelima. Nakon izvlačenja iz vode, Fang Lang je kasnije veslao čamcem za spasavanje koji ga je spasio i pomogao da se svi na brodu prevezu na sigurno. O muškarcima se malo više znalo dok autori nisu započeli svoja istraživanja.

Otkrili su da su u roku od 24 sata od dolaska u imigracionu inspekcijsku stanicu na ostrvu Elis u Njujorku muškarci protjerani iz zemlje zbog kineskog Zakona o isključenju, kontroverznog zakona koji je zabranio imigraciju Kineza u SAD.

Za razliku od ostalih preživelih, oni takođe nisu dobili medicinsku pomoć. Režiser Artur kaže: „Prema njima se nije postupalo humano. Znamo da su na brodu izgubili bliske prijatelje. Ne samo da su morali da odu za 24 sata, zadržani su preko noći u pritvoru. “

Bili su primorani da otputuju na Karibe da rade na voćnim brodovima, pre nego što su krenuli u Veliku Britaniju zbog nedostatka mornara zbog muškaraca koji su se borili u Prvom svetskom ratu.

Čang Čip (32) se sve više osećao loše i preminuo je od upale pluća 1914. godine.

Sahranjen je u neobeleženom grobu u Londonu. Ostalih pet radilo je zajedno u Britaniji do 1920. godine, a neki su se venčali i dobili decu. Ali onda je u još jednom okrutnom preokretu nova antimigrantska politika primorala sve njih da odu bez najave, ostavljajući svoje najmilije.

Ah Lam je deportovan u Hong Kong, Ling Hi je krenuo prema Indiji dok je Li Bing emigrirao u Kanadu. Fang Lang je plovio između Britanije i Hong Konga godinama pre nego što je postao državljanin zemlje koja ga je odbacila - SAD.

Filmski stvaraoci pronašli su njegovog američko-kineskog sina Toma Fonga, rođenog u Milvokiju u državi Viskonsin, skoro pola veka nakon što je Titanik potonuo. 59-godišnjak je tokom detinjstva otkrio da su njegovi rođaci nagoveštavali da je njegov otac preživeo brodolom, ali da o tome nikada nije govorio, pa čak ni njegova majka Mari, koja sada ima 86 godina.

Fang, konobar u Milvokiju, imao je 65 godina kada se Tom rodio i umro 1985. u dobi od 90 godina. Tom je saznao da je njegov otac preživeo Titanic tek kada ga je član porodice spomenuo 20 godina nakon njegove smrti.

Kaže: „Pitao sam majku. Nikada nije čula da je moj otac bio na ovom brodu i da je tonuo. "

Misli da je njegov otac to držao u tajnosti zbog traume i progona.

Istraživači su kasnije saznali da je Fang pisao rođacima Sjančuanu, ostrvu u Južnokineskom moru, o nesreći i da jedna osoba tamo ima pesmu koju je Fang napisao u kojoj detaljno opisuje svoju borbu da ostane na površini u hladnom okeanu dok su drugi tražili pomoć u tami oko sebe.

Ali Tom, koji je vlasnik restorana, do sada nikome nije rekao za oca - iz straha da mu ljudi neće poverovati.

izvor






Logged
Pages:  1 2 3 4 5 [6]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 24 queries.