PALUBA
March 28, 2024, 10:18:50 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2   Go Down
  Print  
Author Topic: Brod "Wilhelm Gustloff"  (Read 15340 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« on: May 02, 2009, 06:35:26 pm »

Potapanje nemačkog broda „Wilhelm Gustloff“ smatra se najvećom pomorskom tragedijom u svetu jer je tom prilikom nastradalo oko 9 300 članova posade i ukrcanih lica. Potapanje je prema nekima još uvek diskutabilno u smislu da li je Gustloff bio legitimni cilj sovjetskoj podmornici S-13 pod komandom Aleksandra Marineska.

„Wilhelm Gustloff“ je svoj život započeo 5. maja 1937. godine porinućem u hamburškom brodogradilištu „Blohm & Voss“. Tada su na navozu broj 511 bili prisutni najviši rukovodioci nacističke Nemačke, medju njima i sam Hitler.
Iako je prvobitno bilo planirano da se brod krsti imenom samog Adolfa Hitlera, brod je nazvan imenom jednog od vodja NSDAP, Wilhelmu Gustloffu, koji je ubijen u atentatu 4. februara 1936. godine.
Hamburško brodogradilište je januara 1936. godine dobilo zahteve za gradnju putničkog broda. Zahtevale su se tri velike palube, veliki holovi u kojima bi se ručavalo, kabine jednake veličine - bez obzira da li se radi o putniku ili članu posade...
Od ceremonije porinuća do probnih vožnji broda prošlo je 10 meseci. Tokom tih meseci, unutrašnjost broda je opremljena u skladu sa svojom namenom. Svoje mesto je našao i bazen, muzička dvorana, barovi...
Na svom prvom krstarenju, Gustloff je ukrcao „probrane“ putnike. Naime, dve trećine ukrcanih putnika bili su Austrijanci koji su „čašćeni“ trodnevnim krstarenjem kako bi se  uverili u kvalitet nemačkih inžinjera, tehnike i tehnologije.... a sve u sklopu sprovodjenja propagande za predstojeći anšlus. 9. aprila 1938. godine je isplovio ka Engleskoj, gde je predstavljao glasačko mesto za Nemce i Austrijance koji su živeli u Velikoj Britaniji. Treba napomenuti da je brod sidrio u medjunarodnim vodama, a da je uspostavljen saobraćaj ka obali kako bi glasači izašli na „biračko mesto“ i glasali.
Nakon ispunjenja svojih zadataka u okviru planova za anšlus Austrije, Wilhelm Gustloff se konačno vratio zadacima koji se inače stavljaju pred putnički brod. Kako je bio namenjen za krstarenje nemačkih radnika, cena krstarenje na Gustloffu se kretala u vrednosti jedne trećine cene krstarenja koja su se organizovala u režiji britanskih kruzing kompanija. U letnjim mesecima organizovana su krstarenja u vodama Severnog mora, dok su zimski meseci provodjeni u vodama Portugalije, Mediterana, Italije.... 1939. godine biva angažovan za transport ljudstva - pripadnika Legije Kondor koja se borila u Španskom gradjanskom ratu i koju je sa ratišta trebalo vratiti u Nemačku.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pripadnici Legije Kondor na palubi Gustloffa

Poslednje krstarenje Gustloffom izvedeno je 19. avgusta 1939. godine. Tokom tog, pedesetog po redu krstarenja, kapetan broda je primio kodirani radiogram, nakon čijeg dešifrovanja je otvorio zapečaćenu kovertu sa oznakom „QWA 7“. U kasi je imao ukupno 6 različitih koverti koje su predvidjale angažovanje broda u raznim situacijama. Prema uputstvima, morao je odmah da vrati brod u Hamburg, gde i uplovaljava u popodnevnim časovima 25. avgusta 1939. godine.

Nedelju dana kasnije, počinje Drugi svetski rat, napadom na Poljsku 1. septembra 1939. godine. Istog dana, „Wilhelm Gustloff“ kao popisni brod prelazi u sastav nemačke ratne mornarice. Sutradan, 2. septembra, 417 članova posade biva iskrcano sa broda.Ostalo je svega nekoliko članova posade, ukuljučujući i kapetana broda. 22. septembra Gustloff i zvanično postaje brod bolnica (Lazarettschiff D). U skladu sa medjunarodnim definicijama broda bolnice, Gustloff menja svoj izgled. Brod dobija zelenu traku celom dužinom trupa, dok oznaku kompanije zamenjuje oznaka crvenog krsta. Na brod dolazi medicinsko osoblje, i formira se bolnica kapaciteta 500 kreveta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Gustloff kao brod bolnica na vezu u l. Oslo

Uskoro brod prima i prve ranjenike: 650 ranjenih Poljaka i 10 nemačkih mornara - posadu minolovca M-85.
Do sredine aprila na Gustloffu se ne dešava ništa senzacionalno - vreme provodi na vezu u tadašnjem Gotenhafenu.

Iako za vreme krstarenja nikada nije smeo da uplovi u Oslo, već samo da prodje pored njega (kao i pored ostalih skandinavskih gradova), sa početkom ratnih operacija u Skandinaviji, Gustloff uplovljava u Oslo i ubrzo prima nove „putnike“. Ovaj put ne prima ranjenike suprotne strane, već samo svoje.

2. jula 1940. godine isplovljava iz Osla za Kil kako bi transportovao ranjenike, odakle je trebao da se vrati za Oslo.... medjutim, u skladu sa novim naređenjima Gustloff plovi za Štetin, gde čeka dalja naredjenja....

Nakon kraćeg učešća u pripremama za operaciju invazije na Veliku Britaniju, 20. novembar 1940. godine ga zatiče u Gotenhafenu. Tu prestaje da bude brod bolnica, jer su potrebe za takvim brodovima znatno smanjene, naročito posle odustajanja od invazije na Veliku Britaniju. Sa broda se iskrcava medicinsko osoblje i oprema. na brodu ostaju samo mašinci i komandant broda. Brod dobija novu namenu - postaje brod za smeštaj podmorničara na obuci. Gustloff uskoro zamenjuje belu boju klasičnom sivom bojom Kriegsmarine brodova, kada i postaje legitimna meta protivnika. U funkciji smeštaja i izvodjenja dela obuke podmorničara, Gustloff će provesti četiri godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
"Wilhelm Gustloff" - bojadisanje u mornaričko sivu boju

Za to vreme, nije se dešavalo ništa značajno... klase podmorničara su dolazile, obučavale se i odlazile... sve dok nije došla 1944. godina. Oktobra 1944. godine Crvena armija pod komandom generala Galickog prelazi istočne granice Rajha i zauzima Nemersdorf. Formiraju se zbegovi koji traže spas ka zapadu. Januara 1945. godine panika uveliko kuca na vrata. Priče o odmazdi Crvene armije nad stanovništvom u gradovima šire se neverovatno brzo, što prouzrokuje sve više izbeglica koje se kreću ka zapadu, ka Dancigu (Gdanjsku).

Nemci donose odluku o izvodjenju operacije Hanibal, koja je imala za cilj da evakuiše nemačke vojnike i civile iz istočne Prusije pred najezdom Sovjeta. U operaciji je učestvovalo izmedju 494 i 1 080 nemačkih plovila: od ribarskih brodića do popisnih transportnih brodova.  

Pripreme broda za učestvovanje u operaciji Hanibal započete su 22. januara 1945. godine. Pogonski motori nisu radili pune četiri godine, ako izuzmemo povremeno prekretanje motora. Zajedno sa Gustloffom, ka Gdanjsku su plovili i brodovi Hansa, Hamburg , Deutschland i Cap Arcona, svi predratni putnički brodovi za jeftina krstarenja nemačkih radnika.

Brod projektovan za krstarenja 1880 putnika i članova brodske posade, u Gdanjsku je 30. januara 1945. godine ukrcao oko 10 000 civila, ranjenika i pripadnika Vermahta.

Isplovljava u 1230 časova, u pratnji putničkog broda Hansa i dva stara torpedna čamca. Hansa i jedan torpedni čamac su uskoro napustili sastav usled tehničkih problema. Ploveći ka Nemačkoj, na mostu Gustloffa nastavljala se prepirka 4 mornarička oficira, koja je započela odmah po isplovljenju. Kapetani nisu mogli da usaglase mišljenja oko rute, kursa, načina plovljenja... usaglasili su se samo oko konstatacije da im je zaštita veoma slaba.

Negde oko 1800 časova, Gustloff dobija poruku da mu u susret dolazi plovni sastav  minolovaca. Nakon kraće prepirke, kapetan Gustloffa uključuje navigacijska svetla, kako bi sveo mogućnost sudara sa minolovcima u susretu na najmanju moguću meru. Usled niske temperature, paluba Gustloffa biva okovana ledom, zajedno sa brodskim naoružanjem. Napori posade da odlede topove ostali su uzaludni. Neki od putnika su poskidali pojaseve za spasavanje koji su im podeljeni na početku putovanja, kada im je napomenuto da ih ne skidaju dok ne uplove.

Nešto pre 2000 časova, sa podmornice S-13 uočavaju Gustloffa sa pratnjom. Kapetan Marinesko odlučuje da napadne brod i potopi ga. U svetlu ranijih dogadjaja u Marineskovom životu, kada je zbog romanse sa ženom na kopnu pao u nemilost rukovodstva Crvene armije, potapanje ovakvog cilja bi ga konačno vratilo na uzlaznu putanju.

U sledećih sat vremena, Marinesko je razradio plan za napad i doveo podmornicu na poziciju za napad. U nekoliko minuta nakon 2100 časova, Marinesko lansira sva 4 torpeda, od kojih jedno ostaje zaglavljeno u torpednoj cevi, naoružano. Posada je hitro razoružala torpedo... koje je pretilo da se aktivira i da niko nikada ne sazna ko je potopio Gustloffa.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Taman kada su na mostu Gustloffa konstatovali da su najopasniji deo rute ostavili iza sebe, brod se zatresao i prolomile su se eksplozije... Prvo torpedo pogodilo je pod pramac broda, drugo je pogodilo krmu, dok je treće pogodilo mašinski prostor. Naredjeno je zatvaranje vodonepropusnih vrata, što je ostavilo zarobljene članove posade u pramčanim kabinama koji trenutno nisu bili na dužnosti. Zbog toga je kasnije spuštanje čamaca za spašavanje išlo sporo. Pogodak u krmu broda, pod bazenom koji je bio isušen i u njemu smeštene pripadnice rezerve nemačke mornarice, prouzrokovao je da pločice kojima je bazen bio obložen iskasape putnike...

Pogodak u mašinski prostor izazvao je gubitan pogona i električne energije, a samim tim i rasvete. Nekoliko trenutaka dok se nije uključila rezervna rasveta, u mraku su se samo čilu krici i pojedinačni pucnji iz pištolja, kojim se smirivala panika, a negde i prekraćivalo mučenje.

17 minuta nakon pogotka prvog torpeda, Gustloff je skliznuo ispod površine mora.... na površini su ostali leševi - njih više od 9000... mnogi leševi su imali pojaseve za spašavanje na sebi. Hladna voda i nepodešenost pojaseva učinila je svoje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prilikom povratka iz patrole, S-13 potapa 9. februara 1945. godine teretni brod „Steuben“ sa 3 000 ukrcanih lica.  Medjutim, orden Heroja Sovjeetskog Saveza dobija posthumno, 1990. godine...


* gust1.jpg (45.87 KB, 405x253 - viewed 298 times.)

* gust2.jpg (73.2 KB, 531x259 - viewed 290 times.)

* gust3.jpg (41.91 KB, 434x263 - viewed 293 times.)

* gust4.jpg (73.75 KB, 640x490 - viewed 284 times.)

* gust5.jpg (29.42 KB, 573x346 - viewed 296 times.)
« Last Edit: July 19, 2010, 07:41:48 pm by Rade » Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #1 on: May 02, 2009, 09:21:39 pm »

Prije nekoliko pogledah emisiju o Gustlofu na Viasat History. Njemački dokumentarac iz njemačke perspektive ali prilično objektivno je obrađen događaj potapanja. Naravno da je bio legitimna meta, služio je kao transportni brod i u trenutku potapanja je na sebi imao ukrcane pripadnike njemačke vojske i mornarice koji su bili pod oružjem. Interesantno je (i sramotno) da su se kapetan broda i ostali visoki oficiri koji su se zadesili na Gustlofu prvi spasili, i to su gotovo suvi izašli iz brodoloma.
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #2 on: May 02, 2009, 09:45:02 pm »

Situacija sa čamcima je bila izuzetno loša, iz više razloga: znatan deo posade bio je zarobljen u pramcu broda, usled zaledjivanja mehanizama pojedini čamci se nisu ni mogli spustiti, nagib broda pre potapanje...
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #3 on: May 02, 2009, 10:02:27 pm »

Prinz Eugen je mogao, da je htio, da spasi dosta brodolomnika, ali im nije padalo na pamet da se zaustave, što bi rek'o narod "bjež'te noge, pos.a vas gu..ca".
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #4 on: May 02, 2009, 10:26:47 pm »

Mislim da je u pitanju bio "Admiral Hipper" koji zbog opasnosti od podmornica nije hteo da rizikuje.
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #5 on: May 02, 2009, 11:10:45 pm »

U pravu si, Hipper je bio u pitanju, moja greška.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: January 30, 2010, 02:23:38 pm »

Ovo bi moglo da bude zanimljivo ...


Napad veka: istina ili izmišljotina


30.01.2010.

U istoriji Velikog Otadžbinskog rata uspešna operacija podmornice S-13 u Baltičkom moru pod rukovodstvom Aleksandra Marineska nazvali su napadom veka. Pre 65 godina, 30. januara, u regonu Dancigskog zaliva legendarni ruski podmorničar je potopio ponos nemačke flote – superbrod Vilhelma Gustlova.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Aleksandru Marinesku nikada nije bilo ravnih. U kadetskoj školi su mu kao najuspešnijem smanjili rok školovanja i bez ispita ga prebacili u pomorsku školu. A više kurseve komadnog sastava završio je vanredno. Podmornica kojom je komandovao Marinesko još pre rata bila je proglašena najboljom na Baltiku.

Za vreme Velikog Otadžbinskog rata o njegovom talentu u taktici i strategiji bođenja bitke kolale su legende. Iz pomorskih pohoda Marinesko se vraćao samo sa pobedama. Tako je bilo i ovog puta.

10. januara 1945. godine podmornica S-13 je isplovila na zadatak. Dvadeset dana posada je plovila u prazno u zadatom regionu. I tada je komandir, uprkos naredbi, promenio kurs. Konačno je našao, napao i uništio nacistički brod Vilhelm Gustlov, tonaže preko 25 hiljada tona.

Sovjetska komanda, ocenjujući rezultate datog pohoda, dala mu je odličnu ocenu, govori magistar istorije, stariji naučni saradnik Intistuta za vojnu istoriju Ministarstva odbrane RF Konstantin Kulagin.

I za ovaj pohod podmornica je dobila kolektivnu nagradu – orden Bojevog Crvenog Znamenja. Podmornica je postala Crvenoznamena. A komandant je, naravno, dobio oreden istog naziva.

Napad veka, kao i legendarni Aleksandar Marinesko, postao je predmet mnogih mitova. Uprkos lepim legendama, u Nemačkoj nije bilo trodnevne žalosti zbog potonuća broda Vilhelm Gustlov i Hitler nije proglasio Marineskua ličnim neprijateljem. Do tada je nemačka armija trpela teške gubitke na svim frontovima.

Saopštenje o potonuću omiljenog firerovog broda moglo je konačno da potkopa izdržljivost duha kod nacije. Kasnije se pojavio mit da su Rusi potopili civilni brod bez straže i da su dostojni osude.

Ipak nemački istraživač katastrofe Hajnc Šen je došao do zaključka da je brod predstavljao vojni cilj.

Početkom Drugog svetskog rata Vilhelm Gustlov je bio uključen u sastav nemačke vojno-pomorske flote kao pomoćni brod, potvrđuje magistar istorije Konstantin Kulagin.

Ovaj brod na kome se nalazila vojna komanda, snabdeven naoružanjem i bez ikakvih znakova Crvenog Krsta – a to su jedini ciljevi koji se ne smeju napadati u pomorskom ratu – pronašao je komandant sovjetske podmornice Marinesko. Naravno, brod je bio smatran za zakoniti vojni cilj, što je bi bio.

30. januara 1945. godine posada podmornice S-13 pod komandom Aleksandra marineska je uništila najveći vojni brod koji su ikada potopili sovjetski podmorničari. Deset dana posle ovog napada Marinesko je potopio još i veliku krstaricu, na čijoj palubi je bilo oko 3000 vojnika i oficira fašističke armije.


Izvor: Glas Rusije


* marinesko.jpg (105.13 KB, 384x512 - viewed 163 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #7 on: January 31, 2010, 11:15:02 pm »

Vrlo zanimljiv detaljni prikaz dogadjaja. Evo fotografije Marineskoa.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Medjutim, sto se tice kasnijeg (5) pohoda u 2/1945 u danziskom zaljevu, Marinesko je bio uvjeren da je cilj napada laka krstarica "Emden", medjutim radilo se o velikom (bolnickom - ali ipak neoznacenom) brodu "General von Steuben" na kojem je bilo blizu 4.300 ranjenika, izbjeglica, posada i stotinjak vojnika.

Buduci je napad izvrsen iza pola noci s 9/10.2.45. moglo je doci do zamjene "Emdena" i "Steubena" iako je ovaj posljednji znatno veci.

Spaseno je 659 ljudi.

Uspjesnog podmornicara Marineskoa su u 9/1945 zbog "nemarnog odnosa prema duznosti, stalnog pijanstva i neurednosti" degradirali s cina kapetana 3. ranga (kapetan korvete) za dva cina i pred kraj godine otpremili u rezervu.

Taj je ukaz povucen 1960., a Gorbacov mu je 1990.g. posmrtno dodijelio orden heroja SSSR-a. Nagradjivan s 2 ordena Lenjina i 2 ordena Crvene zastave, medaljama.
  


* marinesko-1.jpg (32.17 KB, 300x452 - viewed 187 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: June 01, 2011, 05:00:21 pm »

...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Wilhelm Gustloff.jpg (25.3 KB, 500x355 - viewed 156 times.)

* gustloff.jpg (274.69 KB, 945x552 - viewed 165 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #9 on: September 19, 2011, 03:46:59 pm »

Jedan događaj iz istorije koji je manje poznat o jednom drugom brodu, jer History Channel nije još uvek napravio emisiju. Možda je nezgodno da se takvo što snimi, da ne padne poređenjem sa Marineskom. Wink


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Predratni snimak Wilhelm Gustloff-a u luci Hamburg. Iza Gustlofa se nalazi veliki linijski brod Cap Arcona koji je zajedno sa Guslofom vršio evakuaciju vojske i civila iz Istočne Prusije. I on je potopljen (ovoga puta od strane RAF-a) 3. maja 1945. godine sa preko 5000 žrtava. Zajedno sa Guslofom, to je činilo preko 16.000 života.


Zapaljeni Cap Arcona
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Cap_Arcona_burning.jpg (10.29 KB, 300x172 - viewed 329 times.)

* Wilhelm Gustloff_Cap Arcona.jpg (32.03 KB, 740x504 - viewed 151 times.)
« Last Edit: September 19, 2011, 03:52:05 pm by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #10 on: October 28, 2011, 07:52:48 am »

...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* KDF-Schiff Wilhelm Gustloff im Hafen Hamburg 1938.jpg (116.33 KB, 1633x1185 - viewed 157 times.)
Logged
vojo
mornar
*
Offline Offline

Posts: 47


« Reply #11 on: October 28, 2011, 11:49:48 am »

Htio bih samo dodati dva pojašnjenja:

- Brod Wilhelm Gustloff je bio najveći brod kojeg je izgradila (platila) organizacija KDF (Kraft durch Freude), ustvari jedna sindikalna organizacija - više o tome preporučam pročitati na Wikipediji. Imao sam prilike u par navrata posjetiti njihovo izgrađeno, a nikad korišteno, ljetovalište u Prori (na otoku Rügen) - to je stvarno fantastičan doživljaj ....

- isto tako vezano za gornji tekst (otok Rügen) i za brod koji se spominje u dretvi - ne piše se Cap Arkona nego Kap Arkona (jer po logici bi bilo Cap Arcona, ali njemački jezik c ne čita kao k, ko Englezi) - to je najsjeverniji rt na otoku Rügen.

Vojo
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #12 on: October 28, 2011, 11:56:27 am »

Nisam to znao, mada svuda sam taj brod našao kao Cap Arcona.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Cap_Arcona_1.JPG (325.04 KB, 2073x1301 - viewed 169 times.)

* 800px-Cenoteph_of_Cap_Arcona.JPG (199.29 KB, 800x600 - viewed 134 times.)
Logged
vojo
mornar
*
Offline Offline

Posts: 47


« Reply #13 on: November 02, 2011, 06:52:46 am »

Nisam to znao, mada svuda sam taj brod našao kao Cap Arcona.
....

Da, sad kad malo gledam vidim da je jako često korišeno Cap Arcona .... pogledom na Wikipediju (iako ni ona nije bezgrešna!) čitam:

"Cape Arkona (German: Kap Arkona) is a cape on the island of Rügen in Mecklenburg-Vorpommern, Germany. Cape Arkona is the tip of the Wittow peninsula, just a few kilometres north of the Jasmund National Park ...."

a koliko se sjećam sa putovanja (bio sam dva puta do tamo) piše se ka 'k' jer u njemačkom jeziku c se automatski ne čita kao k, tek se ck čita kao k .... vidi u gornjem (wikipedijinom) tekstu na pr. pokrajina Mecklenburg - eee, tu se čita "Meklenburg" ....! Smiley

Vojo
Logged
langsdorff
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 339


Hans Langsdorff


« Reply #14 on: December 11, 2011, 08:30:56 pm »

         Jedna od najvećih pomorskih nesreća ikada. Napasti brod pun civila i potopiti ga nije nikakav junački čin, bez obzira o kome da se radi i u ma kojim uslovima. Takvih primera je bilo nažalost mnogo, a i sami Nemci su to uradili više puta. Naravno nema opravdanja ni za koga ko čini takve stvari!
Logged
Pages:  [1] 2   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.