PALUBA
March 29, 2024, 10:40:31 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5   Go Down
  Print  
Author Topic: Rusija i SAD: Razgovori o smanjenju zaliha nuklearnog oružja  (Read 19699 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 883


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #15 on: December 13, 2009, 04:11:16 pm »

Produžetak razgovora o novom paktu

13.12.2009.

Moskva - Predsednici Rusije i SAD Dmitrij Medvedev i Barak Obama
složili su se da produže razgovore o novom paktu o nuklearnom
oružju, saopštio je Kremlj
.


"Predsedniči država složili su se da daju naređenje da se nastavi sa aktivnim radom i da se ne smanji visoki nivo i tempo saradnje, sa ciljem da se obezbede presudni sporazumi o svim pitanjima", navodi se u saopštenju. Medvedev i Obama razgovorali su telefonom.

Dogovor o sporazumu koji bi zamenio Sporazum o smanjenju strategijskog naoružanja iz 1991. godine (START-1), koji je predviđao najveće smanjenje nuklearnog oružja u istoriji, bio bi od velike pomoći u "resetovanju" odnosa SAD i Moskve, ocenjuje se u te dve zemlje.

Na dosadašnjim pregovorima nije došlo da saglasnosti, uprkos činjenici da START-1 ističe ovog meseca. Ovaj sporazum će ostati na snazi dok se ne postigne novi dogovor.

Novi pakt bi trebalo da odredi smanjenje broja raspoređenog nuklearnog oružja i podmornica, bombardera i raketa koje mogu da ponesu nuklearne bojeve glave.


Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #16 on: January 21, 2010, 08:35:37 am »

Visoki bezbednosni zvaničnici SAD putuju u Rusiju


21.01.2010.

Vašington – U naznakama da će biti postignut novi dogovor o razoružanju SAD i Rusije, američki predsednik Barak Obama je poslao dva visoka bezbednosna zvaničnika u Moskvu da reše preostala sporna pitanja.

Savetnik za nacionalnu bezbednost Džejms Džons je krenuo za Moskvu, a pored njega će u rusku prestonicu doći i načelnik združenog Generalštaba američke vojske Majk Malen, rekao je portparol Bele kuće Majk Hamer.

Cilj puta je „prevashodno da se rasprave preostala pitanja za zaključivanje novog sporazuma START”, rekao je Hamer.

Prethodni sporazum iz 1991. godine istekao je prošlog meseca, a Obama i ruski predsednik Dmitrij Medvedev su se u julu dogovorili da se novim sporazumom broj bojevih glava u svakoj zemlji smanji na između 1.500 i 1.675.

Pregovori SAD i Rusije u Ženevi u decembru su propali zbog neslaganja oko procedure provere i raketne odbrane. Pregovori bi trebalo da da budu nastavljeni u ponedeljak.

Američka podsekretarka za kontrolu naoružanja Elen Taušer rekla je prošle nedelje da su dve strane „zaista blizu sporazuma”.

Američki pregovrači odbijali su zahtev Rusije da se u sporazum uključi plan za nadziranje američkih raketnih presretača koji bi se razmestili u Evropi, ali se istovremeno Moskva protivi da stručnjacima iz SAD odobri pristup podacima o svojim novim raketnim probama.


Izvor: Beta-AP
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #17 on: January 24, 2010, 08:18:59 pm »

Medvedev: Novi sporazum o naoružanju spreman 95 odsto


24.01.2010.

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev rekao je danas da je novi sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja "95 odsto spreman" i dodao da se bliži kraju debata o tom pitanju.


Medvedev je istakao da je "krajnje optimističan da će sporazum između SAD i Rusije uskoro biti postignut".

Ruski zvaničnici su naveli da je dogovoreno da pregovori o novom sporazumu o ogranicavanju strateškog nuklearnog naoružanja, koji treba da nasledi postojeći START iz 1991. biti nastavljeni sledećeg meseca u Ženevi. START-u je važnost istekla 5. decembra 2009, i mada su se SAD i Rusija nadale da će do kraja godine postići novi sporazum, do toga nije došlo.

Medvedev i američki predsednik Barak Obama saglasili su se u julu prošle godine da po novom sporazumu njihove zemlje smanje broj nuklearnih bojevih glava između 1.500 i 1.675.

Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #18 on: February 03, 2010, 08:30:39 pm »

Ugovor o strateškom naoružanju treba da bude ratifikovan sinhrono


03.02.2010.

Budući rusko-američki dogovor o strateškom naoružanju
treba da bude ratifikovan sinhrono u obe zemlje.



Ovaj zahtev je postavio na samitu inicijative Globalna nula u Parizu predsednik komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Mihail Margelov. On je istakao da rusko rukovodstvo vidi u tome glavni sulov uz koji će rpoces smanjenja strateških nuklearnih snaga uspeti. Ruska strana, primetio je senator, ima bojazni da će se ponoviti iskustvo prethodnih rusko-američkih dogovora, kada kongres SAD nije ratifikovao važna dokumenta.


Izvor: Glas Rusije
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #19 on: February 18, 2010, 05:26:55 pm »

RF i SAD nameravaju da razmotre Ugovor o raketama srednjeg i malog dometa


18.02.2010.

Rusija i SAD nakon potpisivanja sporazuma o strateškom ofanzivnom naoružanju nameravaju da se vrate pitanju o perspektivama za zadržavanje Ugovora o uništavanju raketa srednjeg i malog dometa

– izjavio je vojno-diplomatski izvor u Moskvi. Prema njegovim rečima, zadržavanje dotičnog ugovora u uslovima u kojima mnoge zemlje razvijaju i povećavaju ovu vrstu naoružanja postaje necelishodno. U slučaju nepristupanja drugih zemalja Ugovoru njegovo važenje može da se prekine. Ugovor o uništavanju raketa srednjeg i malog dometa stupio je na snagu 1. jula 1998. godine.


Izvor: Glas Rusije
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #20 on: February 19, 2010, 05:26:04 pm »

Bajden: Nuklearno oružje SAD uvek mora biti spremno


19.02.2010.

Potpredsednik SAD Džozef Bajden izjavio je da je povećanje troškova za održavanje američkih nukleranih kapaciteta neophodno da bi oni u svakom trenutku bili spremni za upotrebu, bez prethodnih testiranja.


Veće ulaganje u održavanje nuklearnog oružja, takođe, treba da osigura da SAD kao nuklearna sila zadrže kredibilitet u trenutku kada Vašington i Moskva pregovaraju o sporazumu o smanjenju nuklearnog oružja, izjavio je sinoć Bajden na Univerzitetu za nacionalnu bezbednost u Vašingtonu.

Novi dogovor treba da zameni sporazum START iz 1991. godine, koji je istekao u decembru, a američki i ruski predsednici Barak Obama i Dmitrij Medvedev složili su se u julu da novim sporazumom broj nuklearnih glava za svaku zemlju bude smanjen na između 1.500 i 1.675.

Iako se Obama zalaže za svet bez nuklearnog oružja, njegova administracija je predložila budžet za 2010/2011. godinu kojim je predviđeno povećanje troškova za održavanje nuklearnog arsenala za 13,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Za održavanje odbrambenih nuklearnih kapaciteta SAD treba da izdvoje sedam milijardi dolara i jos pet milijardi za održavanje nuklearnog arsenala i laboratorija za atomska istraživanja u narednih pet godina, prenela je agencija AP.

Bajden veruje da će plan potrošnje Obamine administracije ublažiti prigovore u Kongresu, koji je blokirao ratifikaciju Sveobuhvatnog sporazuma o zabrani nuklearnih proba 1996. godine, koji je potpisao tadašnji predsednik Bil Klinton.

Bajden je rekao da bi zamena sporazuma START i novi svet u skladu sa Sporazumom o neširenju nuklearnog naoružanja pružili SAD još jaču moralnu podršku za uvođenje novih sankcija Iranu, zbog njegovog odbijanja da obustavi svoj nuklearni program.

Angažovanje Obamine administracije na potpisivanju novog sporazuma sa Moskvom i zalaganje za svet bez nuklearnog oružja može uticati na Rusiju i Kinu da se pridruže ostalim članicama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija sa pravom veta i da pristanu na uvođenje oštrijih sankcija Iranu, istakao je AP.


Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #21 on: February 26, 2010, 05:34:23 pm »

Što brže do novog START-a


26.02.2010.

Dmitrij Medvedev i Barak Obama saglasili se da bi trebalo da se ubrza rad na novom sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja. Dokument ključan za globalnu, stratešku bezbednost i stabilnost, rekao Medvedev.

Predsednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Dmitrij Medvedev i Barak Obama, u telefonskom razgovoru dogovorili su se da se ubrza rad na novom sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja, saopšteno je iz Kremlja.

Medvedev je ponovio da Kremlj vidi taj dokument kao ključan za globalnu, stratešku bezbednost i stabilnost.

Pre dva dana o tome su razgovarali i šefovi diplomatija dveju zemalja, Hilari Klinton i Sergej Lavrov. Američka strana smatra da bi sporazum mogao biti potpisan narednih nedelja.

On bi trebalo da zameni Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja START iz 1991. godine, koji je istekao krajem 2009. godine.


Izvor: RTS
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #22 on: March 01, 2010, 07:52:19 pm »

Obamina strategija za značajno smanjenje atomskog arsenala


01.03.2010.

Američki predsednik Barak Obama priprema strategiju nuklearnog naoružanja koja će podrazumevati "značajno smanjenje" atomskog arsenala SAD, saznaje sedanas iz američkih zvaničnih izvora.


Strategija će imati za cilj "značajno smanjenje zaliha (nuklearnog naoružanja)", rekao je američki zvaničnik koji je zatražio da ostane anoniman.

Kako se navodi, ova strategija, prva od 2002. godine, "ići će dalje od prethodnih u dostizanju ciljeva neširenja nuklearnog naoružanja". Američki zvaničnik je rekao da se u dokumentu, koji bi trebalo da bude predstavljen američkom Kongresu iza zatvorenih vrata, ukazuje na veću ulogu konvencionalnog naoružanja u okviru odbrambenih snaga".

Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #23 on: March 09, 2010, 04:56:42 pm »

Nastavljeni pregovori


09.03.2010.

Ženeva – Američki i ruski pregovarači obnovili su pregovore o smanjenju nuklearnog naoružanja, rekao je danas portparol američke vojne misije Majkl Parmli (Michael Parmly) i dodao da će se dve delegacije sastati danas u Ženevi.

Poslednja runda pregovora američkih i ruskih delegacija završena je prošle sedmice bez rezultata.

Dve države pokušavaju da postignu dogovor o novom sporazumu, koji će zameniti stari Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START1) iz 1991. godine koji je istekao 5. decembra prošle godine. Tim sporazumom bilo je precizirano koliki broj nuklearnih bojevih glava može da ima svaka od tih država.

Jedan ruski zvaničnik izjavio je prošle sedmice da je glavni kamen spoticanja u pregovorima namera SAD da izgradi antiraketni štit u istočnoj Evropi.

Parmli nije danas mogao da precizira kada bi moglo da dođe do usaglašavanja stavova i pristupanju izradi novog strateškog dokumenta u oblasti nuklearnog naoružanja.

On je, međutim, podvukao da je Vašington odlučan „da se pregovori završe”.


Izvor: Beta
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #24 on: March 11, 2010, 09:21:59 am »

Rusija i SAD će potpisati novi ugovor


10.03.2010

Rusija i SAD će potpisati novi ugovor o ograničenju strateškog ofanzivnog naoružanja u naredne 3 nedelje. Ministar inostranih poslova RF Sergej Lavrov izneo je ovo mišljenje na konferenciji za štampu u Moskvi.


Odgovarajući na pitanje da li će redovna runda pregovora u Ženevi biti poslednja, ministar je rekao da će sve zavisiti od  toga u kojoj će meri pregovarači moći da ispune sve što im je stavljeno u zadatak. Pri tome, Lavrov je naglasio da strane ne teže da završe rad do nekog konkretnog datuma. Ukoliko se svi budu pridržavali glavnog principa, principa paritetnosti, sva pitanja mogu vrlo brzo da se reše – dodao je on.

Prema rečima šefa ruske diplomatije, u novom dokumentu će, nesumnjivo, biti odražena problematika protivraketne odbrane. Veza između ofanzivnog i defanzivnog strateškog naoružanja će, svakako, biti potvrđena – izjavio je ministar. Rok trajanja prethodnog Sporazuma o ograničenju strateškog ofanzivnog naoružanja istekao je u decembru 2009.


Izvor: Glas Rusije
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #25 on: March 12, 2010, 09:26:56 am »

Medvedev odložio potpisivanje START-a


12.03.2010.

Usporavanjem pregovora Rusija izražava nezadovoljstvo činjenicom da SAD
pokušavaju da instaliraju svoje rakete u Evropi bez dogovora sa Rusijom

 

Moskva – Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev obavestio je, preko telefona, svog američkog kolegu Baraka Obamu da neće žuriti s potpisivanjem novog ugovora o smanjenju arsenala strateškog naoružanja koji treba da zameni START-1 čiji je „rok trajanja” istekao 5. decembra prošle godine.

Iako su tokom pregovora obe strane u više navrata izjavljivale da se njihovi stavovi sve više približavaju, pa je u jednom trenutu čak izračunato da je 97 procenata dogovora usaglašeno, očigledno je da se u preostala tri posto nalaze najspornije teme. Situacija se dodatno pogoršala kada su objavljeni američki planovi o postavljanju raketa u Rumuniji, a možda i u Bugarskoj koja se, za sada, sama kandidovala za poligon američke vojske.

Detalje telefonskog razgovora dva predsednika (najverovatnije od 24. februara) objavio je Vašington ističući razočaranje Obame koji je „kada je spustio slušalicu shvatio da stavovi nisu tako bliski i ponovo poslao pregovarače u Ženevu”. Prema tekstu objavljenom u „Njujork tajmsu”, Medvedev je pokrenuo pitanja koja zahtevaju dodatnu analizu.

Sudeći po izjavama ruskih vojnih stručnjaka, Amerikancima je predloženo da se obavežu da neće delovati bez dogovora sa Rusijom, tj. da će zajedno sa Moskvom procenjivati opasnost, saslušati izveštaje koje će pripremiti stručnjaci obe zemlje u okviru mehanizma zajedničke ocene opasnosti, i tek na osnovu toga donositi odluke o postavljanju protivraketne odbrane. Moskva takođe insistira da se se o pitanjima američke PRO razgovara tek posle potpisivanja novog dogovora o smanjenju arsenala strateškog naoružanja.

Usporavanjem pregovora Rusija izražava nezadovoljstvo činjenicom da SAD pokušavaju da instaliraju svoje rakete u Evropi bez dogovora sa Rusijom, iako su se dva predsednika ranije već dogovorila o zajedničkoj proceni opasnosti i zajedničkom delovanju. Pregovori sa Rumunijom, a možda i sa Bugarskom, vođeni su bez znanja Moskve. Dmitrij Rogozin, predstavnik RF u NATO, izjavio je u više navrata da njegova zemlja smatra da će američke rakete biti uperene protiv nje i da će adekvatno odgovoriti.

Tako osnovni problem, koji će očigledno biti teško prevazići, ostaje insistiranje Rusije da se odbrambeno oružje veže za ofanzivno. Iako su se nedavno počele pojavljivati informacije da će Rusija možda pristati da potiše ugovor u kome neće biti istaknuta ta veza, ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov je ovih dana ponovio da će u novom dogovoru „u pravnoj, obavezujućoj formi biti istaknuta veza između odbrambenog i ofanzivnog strateškog naoružanja”. Prevedeno na „običan” jezik to znači da će, ako SAD budu postavljale svoje odbrambene rakete bilo gde u Evropi, Rusija na njih odgovoriti svojim iskanderima.

Uprkos tome, obe strane se nadaju da će dogovor biti potpisan do 12. aprila, kada se u Vašingtonu održava godišnja konferencija o atomskoj bezbednosti na kojoj se sumiraju rezultati rada prethodne godine. Zato je na devetu rundu pregovora, započetu pre dva dana u Ženevi, Obama poslao pojačanu delegaciju sa Elen Tošer na čelu, zamenikom državnog sekretara, kojoj će „logističku podršku” dati Hilari Klinton na sastanku sa Sergejem Lavrovom u Moskvi.

Za obe strane je važno da se novi START potpiše pre aprilskog samita jer će mu prisustvovati Obama i Medvedev, pa bi neuspeh pregovora značio i za njih potpuni fijasko, tvrde analitičari. Novi START je zapravo samo „dorada” sporazuma koji su 2002. godine potpisali Putin i Buš. Tada dve strane nisu uspele da se dogovore o pravilima brojanja bojevih glava, sistemu kontrole, ograničavanju broja nosača raketa… Postavlja se pitanje o kakvom se „resetovanju” odnosa između dve zemlje govori ako ni posle osam godina ta pitanja ne mogu biti rešena.

Ljubinka Milinčić
Izvor: Politika
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #26 on: March 17, 2010, 07:08:01 pm »

ИНТЕРВЈУ: Владимир Белоус, професор на Академији војних наука

Зашто Америка држи 400 атомских бомби у Европи


Војно, ракете у Румунији и Бугарској не представљају никакву опасност за Русију. Али оне дестабилизују ситуацију на Балкану

Од нашег дописника

Москва, 15. марта – На међународном самиту о резултатима смањења количине атомског оружја у свету, 12. априла у Вашингтону, председници Медведев и Обама мораће да одговарају на питање других својих колега, учесника самита, о томе шта је и колико урађено за пет година, па и о томе докле се дошло са потписивањем споразума о смањењу арсенала стратешког наоружања (СТАРТ), и зато верујем да ће они учинити све да се нови договор, упркос проблемима, потпише до 12. априла – каже генерал-мајор Владимир Белоус, професор на Академији војних наука и водећи научни сарадник на Институту светске економије и међународних односа Руске академије наука.

Ових дана најављено је да је највећи део споразума усаглашен, остало је само 2-3 процента...

–– Да, али ђаво се обично крије у ситницама. Увек је то тако, најлакше је усагласити општа места, пароле, а кад се дође до детаља, онда почињу проблеми. У конкретној ситуацији проблем је и то што САД немају баш јасну позицију у вези са противракетном одбраном. Најпре су хтели да поставе трећи позициони прстен у Пољској и Чешкој, потом су одустали, а онда одлучили да се преселе у Румунију и Бугарску. Ко зна шта ће даље смислити. Зато је тешко предвидети развој догађаја. Искрено, ја мислим да ако се и потпише, у новом уговору неће бити јасно дефинисана веза између противракетне одбране са једне стране и офанзивног наоружања, с друге. Ако председници одлуче да пред своје колеге изађу са већ потписаним уговором, то ће значити да су главне проблеме оставили за ратификацију. Не треба заборавити да је потписивање споразума само први корак. Ратификација је следећи, и он није нимало лак. Посебно у америчком Конгресу.

Аутор сте књиге „Америчка противракетна одбрана – машта и реалност”, која сеодносила на ПРО у Пољској и Чешкој. Како оцењујете чињеницу да су САД, пошто су одустале од трећег позиционог прстена, одлучиле да своје ракете ипак поставе у јужној Европи?

–– Војно, ракете у Румунији и Бугарској не представљају никакву опасност за Русију. Али оне дестабилизују ситуацију на Балкану. Свако појављивање оружја на некој територији доводи до питања – против кога је оно усмерено. Чим НАТО јача инфраструктуру по Европи, значи да је заинтересован за ту територију. Русији, наравно, није свеједно што тамо стижу велике количине оружја. Тако се ремети однос снага не само на Балкану него и у свету. Треба имати у виду да није реч само о САД него и о НАТО у коме главну улогу игра управо Америка.

Како бисте данас оценили односе између Русије и НАТО – прошло је више од годину дана од замрзавања контаката због рата на Кавказу? Може ли се рећи да се ушло у фазу нормалне, добре сарадње?

– НАТО се после распада СССР-а и краја хладног рата трансформисао и војно, и политички, и стратешки. Појавила се могућност боље сарадње са Русијом. Али, односе са алијансом, као што сам рекао, диктира у великој мери Америка. С једне стране имамо наизглед све боље и боље односе, а с друге, поступци НАТО стално изазивају забринутост. Трансформација алијансе дала је могућност за побољшање доноса. Али та побољшања су далеко мања од компликација које изазива ширење НАТО. Тренутно је у алијанси 26 земаља са 843 милиона становника. НАТО се све време шири на исток и у три таласа се примакао Русији – најпре за 500 километара, а у другом таласу за још 500.
Владимир Белоус

Кад су балтичке земље постале чланице алијансе добили смо заједничку границу са НАТО дужине 400 километара. То наравно не може да остави Русију равнодушном, поготову кад се има у виду њихова жеља да у своје редове приме и Украјину и Грузију. Тада би нас делило 2.000 километара заједничке границе. Русија не може да се не запита зашто се то ради. И зашто Америка у авиобазама шест европских земаља држи 400 атомских тактичких авионских бомби. Против кога ће се оне употребити? Јасно је да нису намењене за борбу против тероризма, јер се са том опасношћу мора борити на сасвим други начин.

Кад је борба против тероризма у питању, можемо рећи да се интереси Русије и НАТО подударају. Има ли још ситуација у којима алијанса и Русија могу да делују заједно?

– Има. На пример, Авганистан. То је земља са којом се ми граничимо и веома нам је стало да у њој влада мир. Зато смо и дозволили да преко наше територије иде „мирно снабдевање” савезничке војске. Заједнички интерес би требало да буде и потписивање договора о обичним оружаним снагама у Европи, али НАТО нешто не жури да га потпише. Места за сарадњу има много, али основни проблем је чињеница да НАТО упорно у близини руских граница ствара инфраструктуру у жељи да стекне преимућство у региону.

А како се на међусобне односе одражава формирање разних других савеза – Организације договора о колективној безбедности (ОДКБ), Шангајска организација...?

– НАТО се труди да их не региструје. А у ОДКБ је 18 земаља. Ако би НАТО признао постојање организације и успоставио сарадњу с њом, многи проблеми би се лакше решили. Сарадња два моћна савеза дала би позитивне резултате, али алијанса је према томе за сада равнодушна.

Америка и њени савезници данас ратују у Ираку, у Авганистану, прети се Ирану, Пакистан има атомску бомбу... да ли заиста све претње свету долазе из Азије?

– Па познато је да је рат у Ираку почео због непостојеће атомске бомбе. Ни Иран данас нема атомску бомбу, ни могућност да је направи. Нема ни ракете носаче који би могли да „добаце” даље од 2.000 километара. Наравно треба пратити њихова истраживања у атомској области, то не може да се сакрије. Пакистанска спољна политика је оријентисана на Индију... Одлучите сами.

НАТО је опасност за Русију

 

Хилари Клинтон је недавно рекла да НАТО није непријатељ Русије, и да не доживљава Русију као непријатеља. Какав је Ваш став о томе?

– Ја мислим другачије. НАТО јесте претња Русији. Његов циљ је да спречи повезивање постсовјетских земаља јер се боји препорода руске империје. Циљ им је, такође, да спрече да Русија постане лидер чак и у земљама бившег Совјетског Савеза, а поготову не у Европи.

Могу ли они то да спрече?

– Као војни савез, не могу. Али узмите у обзир ко су све чланови алијансе. Погледајте како се спречава сваки економски продор Русије у Европу, а поготову у Америку. Али мислим да им је циљ погрешан. Опасност, ако се то зове опасношћу, не прети од Русије, којој треба још много да достигне њихов степен економског развоја, него од Кине, па и Индије. Занимљиво је посматрати како ће се одвијати њихови међусобни односи, поготову односи између Кине и САД, где су несугласице већ почеле.

Љубинка Милинчић
[објављено: 17/03/2010.]

Извор:Политика: http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Zashto-Amerika-drzi-400-atomskih-bombi-u-Evropi.sr.html
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #27 on: March 19, 2010, 05:14:30 pm »

Rusija i SAD blizu završetka rada na nacrtu novog sporazuma


19.03.2010.

Moskva – Rusija i SAD su blizu završetka pregovora o novom sporazumu o ograničenju strateškog ofanzivnog naoružanja, saopšteno je danas u Moskvi posle susreta ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva i američkog državnog sekretara Hilari Klinton.


Za sada se, međutim, ne saopštava kada i gde će ga lideri dve zemlje potpisati, navodi agencija Itar-Tas s.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je posle susreta Medvedeva i Klintonove da Moskva očekuje da pregovori o budućem sporazumu budu završeni uskoro.

Prema njegovim rečima, predsednik Rusije je na susretu izrazio zadovoljstvo načinom na koji pregovarači u Ženevi ispunjavaju naloge lidera dve zemlje.


Izvor: Tanjug
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #28 on: March 19, 2010, 05:16:45 pm »

Kako do START-a
 

19.03.2010.

Za manje od mesec dana predsednici Rusije i SAD Dmitrij Medvedev i Barak Obama treba da prisustvuju međunarodnom skupu o smanjenju arsenala nuklearnog oružja. Svet očekuje da upravo tom prilikom ruski i američki predsednik potpišu i novi sporazum iz serije ugovora START, sporazum o novoj fazi redukcije strateškog nuklearnog naoružanja. Stari sporazum START-1 prestao je da važi 5. decembra 2009. godine. Iako i iz Vašingtona i iz Moskve dolaze najave da je skoro 95 odsto sporazuma usaglašeno, neke „sitnice” očito još nisu. O čemu je reč?

Ruski radarski sistem
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pre svega problem je proces koji se u žargonu zove nuklearno „rasterećenje”. Odnosno „rasterećenje” je kada se atomske bojeve glave uklanjaju iz određenih projektila: na primer, umesto da nosi deset bojevih glava projektil bi mogao da ih ima samo dve. No, to je u praksi uvek teško proveriti, jer je do sada postojala klauzula sporazuma START-1 koja je dozvoljavala novi tip rakete, pa se na staroj raketi sa velikim brojem bojevih glava izvrši neznatna izmena i onda se ona proglasi za novi projektil sa manjim brojem glava. Radi izbegavanja takvih „suptilnosti” i zbog bolje kontrole Vašington već godinama insistira da se svaki novi projektil tretira kao potpuno drugačiji od prethodnog.

Osim toga, tu je i problem preciznosti pogađanja raketa, jednih i drugih, i zbog toga su Rusi kod proračuna za teoretsko uništenje američkih raketnih silosa sa zaštitom od natpritiska od 300psi, odnosno 21,09 atmosfera, i pri verovatnoći pogađanja kruga, CEP „circular error probability”, s poluprečnikom od jedne milje i još sve to na interkontinentalnim daljinama, što je sve vredelo za generaciju raketa SS-9, SS-11 i SS-13, morali da „koriste” megatonske bojeve glave. Sledeća generacija ruskih interkontinentalnih raketa tipa MIRV, koje imaju CEP od 0,1 do 0,2 milje, nosi bojeve glave s ekvivalentom od 100 kilotona i pri tome bi američkim raketnim silosima sa zaštitnim faktorom 300psi pretila potpuno ista opasnost.Najnovija generacija ruskih projektila „topolj-M” ima SER od samo 30 metara, što užasava Amerikance.

Ipak, najveći problem u završnici pregovora o novom sporazumu START jesu planovi za američki antiraketni štit u Rumuniji i eventualno u Bugarskoj, kao i nastojanja Vašingtona da se neke strateške nuklearne podmornice klase „ohajo”, koje nose interkontinentalne rakete „trajdent”, prenaoružaju istim tim raketama sa konvencionalnim punjenjem. Naime, vrlo je teško odvojiti sporazume START od američkog antiraketnog štita, jer u svakom ratnom scenariju postojanje jake odbrane provocira prvi udar kao mnogo atraktivniju opciju. Moskva je više puta upozoravala da će američki izlazak iz ugovora ABM iz 1972. godine dovesti do kraha sporazuma i START-1 i START-2, jer to narušava nuklearni paritet. I to se i dogodilo. Dok su Amerikanci bili nadmoćni u atomskom oružju njihova je diplomatija to koristila i u berlinskoj, pa i u kubanskoj krizi. Druga strana je bila svesna „problema” i potrudila se da stvori paritet. No, sada, eventualno raspoređivanje američkog antiraketnog štita u Rumuniji narušava tu nuklearnu ravnotežu. Kako će Rusija eventualno odgovoriti?

Prvo, mesta baziranja američkih raketa u Rumuniji biće „pokrivena” ruskim raketama povećanog srednjeg dometa. I drugo, ako postoji antiraketni štit s efikasnošću od, recimo, 99 odsto, on ne bi zaštitio 99 odsto američkog stanovništva, već bi, recimo, omogućio obaranje 99 odsto lansiranih postojećih ruskih bojevih glava. Dakle, ako postoji takav „štit”, Rusi bi mogli da odgovore povećanjem broja svojih ofanzivnih interkontinentalnih raketa i da na svaki veći američki grad ispaljuju po 100 bojevih glava, pa da budu sigurni da će sve gradove uništiti. Jer, ako je odbrana „štita” 99 odsto teoretski sigurna, jedna će atomska bojeva glava teoretski i da prođe. „Štit” samo pospešuje proizvodnju novih raketa i bojevih glava.

Ako sve to dobro znaju i u Pentagonu, a sigurno da znaju, čemu onda taj „štit” u Rumuniji, posebno u kontekstu problema oko ugovora START i celokupnih odnosa s Moskvom? Da li to znači da je američka strategija u Evropi i dalje bazirana na atomskom oružju?

Protiv koga?

Miroslav Lazanski
Izvor: Politika


* RussiaDefence.jpg (19.64 KB, 180x220 - viewed 73 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #29 on: March 25, 2010, 06:35:46 pm »

Dogovor o strateškom naoružanju može biti potpisan u Pragu


24.03.2010.

Svi dokumenti za potpisivanje novog dogovora o strateškom naoružanju između Rusije i SAD su usaglašeni, a sam dogovor može biti postpisan u Pragu, saopštio je za RIA Novosti izvor u Kremlju.

Konačno vreme i mesto potpisivanja će odrediti predsednici Rusije i SAD, rekao je izvor. Novi dogovor predviđa radikalno smanjenje nosača u granicama od 500 do 1100 jedinica sa obe strane, a bojevih glava na 1500 do 1675 jedinica.


Izvor: Glas Rusije
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 22 queries.