PALUBA
March 29, 2024, 08:41:08 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6   Go Down
  Print  
Author Topic: Španska Mornarica 1936-1939  (Read 53309 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: May 28, 2009, 05:33:34 pm »

    Od pada diktature generala Primo de Rivere u januaru 1930 godine i proglašenja Republike 14 aprila 1931 godine, politička i socijalna situacija u Španiji je bivala sve gora i gora. Razni ustanci, pobune, ulični nemiri, revolucionarni i kontrarevolucionarni pokušaji obaranja vlada su bili gotovo svakodnevna pojava. Španija se podelila na dva nepomirljiva tabora, tako da se do sredine 1936 godine niko nije pitao hoće li biti rata, već kada će rat početi. U noći između 17 i 18 jula 1936 godine, grupa generala je pokušala da izvede puč. Rat je počeo.
   U julu 1936 godine Španska Mornarica je, sa izuzetkom njenih Bojnih Brodova i nekih manjih jedinica, bila prilično moderno opremljena. Njeni brodovi su bili dobre konstrukcije sa unifikovanim naoružanjem, tako da se smatralo da je Španska Mornarica broj 9 u svetu. Po proklamovanju Republike mornarica je bila na margini političkog delovanja, ali se i ona, kao i njena zemlja, podelila 1936 godine na dva tabora. Većina brodova je prešla na stranu Republikanaca, dok su na strani Nacionalista ostale dve teške krstarice, što se, po nekima, pokazalo kao odlučujuće. Republikancima su ostali svi razarači, sem jednog, sve podmornice, jedan bojni brod i tri lake krstarice. S druge strane Nacionalisti su kupili od Italije 4 zastarela razarača koji jedva da su bili upotrrebljivi, a iznajmili su i četiri Italijanske podmornice sa posadama koje su postigle određene uspehe. Najveći problem Mornarice Republike je bio nedostatak oficirskog kadra, kao i nepoverenje prema dobrom delu oficira koji su ostali verni Republici.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Sam kadar Španske Mornarice je takođe bio podeljen na dva tabora. Većina oficira je bila na strani Nacionalista, dok je većina mornara bila na strani Republike. Iako je bila u manjku sa ljudstvom ( mornarima), Mornarica Nacionalista je bila bolje organizovana, bolje vođena, sa ofanzivnom doktrinom i taktikom. Mornarica Republike je polako skupljala iskustvo tokom rata, ali je i dalje ostala inferiorna u odnosu na neprijatelja. Tokom celog sukoba nije bilo većih okršaja, sem jednog, ove dve mornarice. Sve se uglavnom svodilo na praćenje sopstvenih i presretanje neprijateljskih konvoja, bombardovanje ciljeva na obali, izvođenja blokade neprijateljskih luka i pokušaja deblokade sopstvenih luka. Nacionalisti su imali bolje viđenje operacija tako da su oni od samog početka bolje štitili sopstvene konvoje i uglavnom izbegavali borbu sa neprijateljem. Što se tiče ljudstva obe mornarice, ono se, kao i na kopnu, borilo jednako hrabro.
   Do početka Građanskog Rata, glavno brodogradilište Španske Mornarice je bilo „Sociedad Espanola Construccion Naval“, koji je bio u većinskom vlasništvu Britanske firme Vickers-Armstrong, tako da su gotovo svi Španski brodovi bili dizajnirani po planovima brodova Britanske Mornarice. Interesantno je napomenuti da su tokom čitavog rata  Britanski tehnički savetnici nastavili da rade u brodogradilištima na obe strane.


* Zastava Republike.gif (8.15 KB, 300x187 - viewed 643 times.)

* Zastava Nacionalista.gif (5.06 KB, 300x186 - viewed 609 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 07:45:02 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1 on: May 28, 2009, 05:45:48 pm »

Napomena: pored imena brodova se u zagradi nalaze slova N ili R, što označava pripadnost mornarici Nacionalista ( N) ili Republike ( R).

                                                                   BOJNI BRODOVI

                                                                    Klasa Espana

         [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   Drednoti Španske Mornarice su bili najmanji na svetu zahvaljujući budžetskim restrikcijama. Imali su slabu oklopnu zaštitu dok je naoružanje bilo solidno za vreme kada su bili građeni. Kako god da se gleda bili su to pravi bojni brodovi, a ne obalske oklopnjače kako se negde navodi. Bila je planirana i ikonstrukcija brodova sa topovima kalibra 343 mm, ali se od njih odustalo početkom I Svetskog Rata. Ukupno su izgrađena tri broda ove klase : Espana, Alfonso XIII i Jaime I. Sva tri broda su imala važnu ulogu tokom rata za Maroko. Bojni brod Espana je izgubljen u avgustu 1923 godine ispred Marokanske obale, kada se nasukao u gustoj magli. Sa broda su uspešno spašeni topovi i ostala oprema, ali je sam trup bilo nemoguće otsukati. Ostavljen je da trune dok ga jedna jaka oluja nije dokrajčila. Po proglašenju Republike, bojni brod Alfonso XIII je preimenovan u Espana, a između 1931 i 1936 godine pravljeno je nekoliko planova modernizacije oba preostala broda, ali od svega toga nije bilo ništa.

         [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

         deplasman: 16400 t
         dužina: 139.9 m
         širina: 24 m
         gaz: 7.7 m
         pogon: 12 kotlova Yarrow na ugalj, 4 parne turbine Parsons sa ukupno 20000 KS
         brzina: ekonomska 10 čv, maksimalna 19.5 čv
         doplov: 7500 NM sa 10 čv
         autonomija: 18 dana
         posada: 850 članova
         oklop: pojasa 75 do 230 mm, palube 25 do 50 mm, kula do 250 mm
         naoružanje: 8x305 mm, 20x102 mm, 2x47 mm PAT, 2 mitraljeza ( Espana 1937 godine: 12x102 mm, 4x88 mm PAT, 2x20 mm PAT i nekoliko mitraljeza) i ( Jaime I 1937 godine; 20x102 mm, 2x76 mm PAT, 4x47 mm PAT i nekoliko mitraljeza)

   Espana ( N): kobilica položena 23 februara 1910, porinut 7 maja 1913, dovršen 16 avgusta 1915, potopljen 30 aprila 1937 godine.

           [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   U julu 1936 godine Espana se nalazio u rezervi u bazi El Ferrol sa smanjenom posadom. Nacionalisti su uspeli da zauzmu brod i pored pokušaja Republikanaca da ga odbrane. Brod je na brzinu opremljen, i već 12 avgusta isplovljava u pratnji razarača Velasco kada oba broda počinju blokadu sweverne obale Republike, i podršku nekim manjim iskrcavanjima. Republikanska podmornica C-4 je torpedovala brod 31 avgusta iste godine i pogodila ga, ali se nije aktivirala bojaeva glava torpeda. Zajedno sa krstaricom Almirante Cervera i razaračem Velasco, brod uzima učešće u zauzimanju San Sebastijana. Kada su Republikanci poslali svoju flotu na sever, Nacionalisti su redukovali svoje akcije kako bi izbegli sukob ssa brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Po odlasku Republikanske flote brod se vraća svojim uobičajenim dužnostima blokade i bombardovanja ciljeva na obali. Na dan 30 aprila 1937 godine, razarač Velasco je primetio trgovački brod koji pokušava da probije blokadu. Radio vezom je obaveštena Espana i pozvana u „pomoć“ da pomogne svojom teškom artiljerijom da se brod zaustavi. Dok se brod približavao obali naleteo je na minu i ubrzo potonuo. Razarač Velasco je prekinuo poteru za teretnjakom i spasio 845 od 850 članova posade bojnog broda.

Crtež bojnog broda Espana

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


   Jaime I ( R): kobilica položena 5 februara 1912, porinut 21 septembra 1914, dovršen septembra 1921, potopljen 17 juna 1937 godine.

           [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   Na početku rata Jaime I se nalazio usvojoj matičnoj luci Santander. Zajedno sa krstaricama Libertad i Miguel de Cervantes dobija naređenje i isplovljava za Gibraltarski moreuz. Za vreme plovidbe, posade verne Republici dižu pobunu i zauzimaju brodove. Ovim brodovima se pridružuje još 7 razarača i zajedno odlaze u, neutralni, Tangir gde 20 jula organizuju svoju bazu. Jaime I zajedno sa krstaricama 22 jula bombarduje neprijateljske položaje kod La Linee, a 25 jula kod Ceute. Posle protesta Nacionalista, Internacionalni Komitet je uspeo da izbaci Republikance iz Tangira, koji kao svoju novu bazu izabiraju Malagu, i iz nje nastavljaju sa blokadom Gibraltarskog moreuza. Zahvaljujući vazdušnoj podršci, Nacionalisti uspevaju da provedu konvoj iz Maroka kroz Republikansku blokadu, a jedino je razarač Alcala Galiano pokušava da ih presretne, ali ga je odbila topovnjača Eduardo Dato. Jaime I i krstarica Libertad 7 avgusta vrše bombardovanje obale kod Algecirasa. Dok je bio na sidrištu u Malagi Jaime I je pogođen bombom 13 avgusta. U septembru mesecu Jaime I zajedno sa krstaricama Libertad i Miguel de Cervantes, i još 5 razarača odlaze u Biskajski zaliv da bi pomogli izolovanim teritorijama Republike na severu. Kako je operacija postigla slab uspeh brodovi se vraćaju u svoju novu bazu u Karageni, odakle je brod odlazio na bombardovanja neprijateljske obale. U aprilu mesecu, posle bombardovanja luke Malaga, brod se nasukao. Brod je uskoro uspešno odsukan i sklonjen u Almeriju, gde ga napadaju avioni Nacionalista, 21 maja, i pogađaju sa tri bombe. Posle toga su na brodi izvršene neophodne popravke i odlučeno je da se otegli u Kartagenu. Za vreme prebaziranja 17 juna je došlo do unutrašnje eksplozije i potapanja broda, što je odnelo živote 300 mornara.

Crtež bojnog broda Jaime I

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Klasa Espana.gif (29.18 KB, 640x412 - viewed 420 times.)

* Brod Espana.jpg (83.03 KB, 640x383 - viewed 363 times.)

* espana.jpg (37.56 KB, 640x320 - viewed 407 times.)

* espanacrtez.gif (17.43 KB, 1655x579 - viewed 376 times.)

* jaimeih.jpg (37.18 KB, 640x341 - viewed 382 times.)

* jaimeicrtez.gif (17.32 KB, 1655x350 - viewed 324 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:10:55 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2 on: May 28, 2009, 05:57:15 pm »

                                                               TEŠKE KRSTARICE

                                                                  Klasa Canarias

   Teške krstarice klase Canarias je dizajnirao M.Watts po ugledu na Britanske krstarice klase County, što se može videti upoređivanjem dizjana trupa i glavnog naoružanja. Najveća vidljiva razlika je bila što se sa tri dimnjaka kod klase County prešlo na dva dimnjaka kod klase Canarias, a i oni su spojeni u jedan dimnjak čudnog izgleda, što je davalo neki ružan izgled brodovima. I samo nadgrađe je dobilo novi kompaktniji izgled bez jarbola. Oklop palube je ostao isti kao kod krstarica klase County, ali je povećana debljina oklopnog pojasa. Takođe su povećani i blisteri za zaštitu od pogotka torpeda, a ugrađene su i jače mašine što je omogućilo postizanje brzine od 33 čv. Ovo su bili brodovi sa odličnim maritimnim svojstvima. Sekundarno naoružanje se sastojalo od protiv avionskih topova kalibra 120 mm i još topova manjeg kalibra koji su se menjali tokom rata. Ovi brodovi su bili projektovani i da se na njima ugradi 12 fiksnih torpednih cevi i katapult za hidroavione, ali ovo nije nikada ostvareno. Krstarica Baleares je u službu ušla sa samo tri ( po nekim izvorima dve), topovske kule za oruđa glavnog kalibra, što pokazuje koliko je Nacionalistima „gorelo pod nogama“.

         deplasman: 13200 t
         dužina: 193.9 m
         širina: 19.5 m
         gaz: 6.5 m
         pogon: 8 kotlova Yarrow, 4 parne turbine Parsons sa ukupno 90000 KS
         brzina: ekonomska 15 čv, maksimalna 33 čv
         doplov: 8000 NM sa 15 čv
         autonomija: ?
         posada: 1200 članova
         oklop: pojasa 50 do 100 mm, palube 25 do 75 mm, kula do 25 mm
         naoružanje: 8x203 mm, 8x120 mm PAT ( Canarias 4x40 mm PAT, 4x20 mm PAT) i ( Baleares 4x100 mm PAT, 4x20 mm PAT)

   Canarias ( N): kobilica položena 15 avgusta 1928, porinuta 28 maja 1931, dovršen septembra 1936, iz sastava flote izlazi decembra 1975 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   Najpoznatiji i najaktivniji brod Španskog Građanskog Rata je ušao u službu septembra 1936 godine sa topovima kalibra 102 mm, umesto topova od 120 mm, i daljinomeraom za poljske topove. Kako je brod na brzinu bio dovršen, a njegova posada ( koja se uglavnom sastojala od mladoh dobrovoljaca) nije bila dovoljno osposobljena, nije upotrebljen protiv Republikanske flote u Biskajskom zalivu, već je sa krstaricom Almirante Cervera poslat u Gbraltarski moreuz . Za vreme patrole, 29 septembra 1936 godine, krstarice su opazile dva Republikanska razarača ( Almirante Ferrandiz i Gravina) koji su vršili blokadnu patrolu. Krstarica Canarias je sa daljine od  20000 m otvorila vatru na razarač Almirante Ferrandiz i pogodila ga sa trećim plotunom. Razarač je potonuo u roku od nekoliko minuta, dok je razarač Gravina uspeo da neoštećen utekne u Kazablanku. Za samo nekoliko minuta su Nacionalisti uspeli da preuzmu kontrolu nad moreuzom od Republikanaca. Prebacivanje Republikanske flote u Biskajski zaliv se pokazalo kao velika strateška greška. U sledećim mesecima ( gotovo uvek u pratnji krstarice Almirante Cervera) vršila je operacije kako u Biskajskom zalivu tako i u Mediteranu, gde je bombardovala Katalonsku obalu, i podržaala opsadu Malage. U oktobru mesecu su krstarice pokušale da presretnu Republikansku flotu koja se vraćala sa svoje neuspešne misije. Iako su im se putevi ukrstili tokom noći, flote nisu opazile jedna drugu, tako da nije došlo do boja. Krstarica 12 decembra 1936 godine potapa Sovjetski transportni brod Komsomol ispred luke Oran, što dovodi do međunarodnog incidenta. U februaru 1937 godine krstarica se sudara sa Grčkim teretnjakom i odlazi na popravak u Kadiz. Tada joj se pridružuje njena sestra Baleares i obe krstarice zajedno prebaziraju u svoju novu matičnu luku Majorka. Tokom marta meseca krstarica uspeva da zapleni nekoliko brodova, a 25 aprila, zajedno sa krstaricom Baleares, bombarduje Malagu a zatim uplovljavaju u Kartagenu na iznenađenje Republikanaca. Tada dolazi do razmene vatre sa Republikanskim brodovima, bez ikakvog učinka sa obe strane, a krstarice napuštaku luku pre nego što su u akciju stupile obalske baterije sa topovima kalibra 381 mm. Posle toga su pokušale da napadnu nasukani bojni brod Jaime I, ali kada su stigle on je već uspešno otsukan. Zajedno sa ostalim krstaricama vrši obezbeđenje konvoja , a u noći 23 septembra kod Menorke uspeva da zapleni dva teretnjaka pošto je prethodno oterala pratnju koja se sastojala od tri razarača. U oktobru 1937 godine, po padu severnog fronta, Nacionalistički brodovi se prebaziraju u Meditreran. Tokom januara 1938 godine, bombarduje Barselonu, a tokom februara sa ostalim brodovima Nacionalista bombarduje razne Republikanske luke i vrši eskort konvoja. Za vreme pratnje jednog konvoja 6 marta 1938 godine krstarica Baleares je potopljena , a krstarica Canarias preuzima komandu i nastavlja sa pratnjom konvoja, ostavljajući mornare sa Balearesa u vodi. Njih spašavaju Britanski razarači koji su bili u tzv „Neutralnoj patroli“. Pošto su uspešno otpratile konvoj, Canarias i Almirante Cervera se vraćaju na mesto potonuća Balearesa, gde ih napadaju avioni Republikanaca, ali ne uspevaju da ih pogode. Kako mornarica Republike nije znala da iskoristi prednosti svoje pobede, krstarica Canarias zajedno sa krstaricama Almirante Cervera i Navarra nastavlja svoj posao blokade, pratnje konvoja i bombardovanja ciljeva na obali. 27 avgusta krstarica presreće Republikanski razarač Jose Luis Diez koji se vraćao iz Le Havrea, i uspeva da ga pogodi. Oštećeni razarač ipak uspeva da se domogne Gibraltara i Britanskih teritorijalnih voda. Do kraja rata jedina njena akcija vredna pomena je blokada luke Kartagena u zadnjim danima. Posle rata krstarica Canarias je prošla kroz nekoliko modernizacija, sve do kraja svoje službe u RM Španije 1975 godine.

Crtež krstarice Canarias

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Baleares ( N): kobilica položena 15 avgusta 1928, porinuta 20 aprila 1932, dovršen 28 decembra 1936, potopljen 6 marta 1938 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Kao i njena sestra, krstarica Baleares se na početku rata nalazila nedovršena u El Ferolu. U službu ulazu 28 decembra 1936 godine još uvek ne dovršena, a svoju četvrtu kulu glavne artiljerije dobija tek na leto 1937. U prvim misijama je bila sa krstaricom Canarias, a zatim je gotovo uvek sama izvodila operacije. U sumrak 20 maja, dok je pratila tanker u magli, naletela je na Republikansku flotu koja se sastojala od dve krstarice i pet razarača. U tom trenutku su sa krstarice opazili dva čelna broda ( razarače) i sa njima je rauzmenila par plotuna, bez posledica po obe strane. Nedaleko od Valensije, 12 jula, presreće Republikanski konvoj sa pretnjom od pet razarača i napada ga. Republikanski razarači su vodili kraći artiljerijski dvoboj sa krstaricom i uspeli da zaštite konvoj do ulaska u luku, a zatim su se povukli.U jutro 7 septembra, dok je sama patrolirala, naletela je na Republikanski konvoj u pratnji krstarica Libertad i Mendez Nunez i pet razarača. Iako je bila u nepovoljnom položaju, napada neprijateljske krstarice, dok su Republikanski razarači uspeli da uspešnosprovedu konvoj. Iako je vatra sa Baleares bila neprecizna, uspeva da pogodi sa jednom granatom krstaricu Libertad, ali gotovo istog trenutka i ona dobija dva pogotka, od kojih jedan izaziva požar u jednoj od municijskoh komora sa zrnima kalibra 120 mm. Baleares prekida borbu i nastavlja da prati neprijateljske brodove sa sigurne udaljenosti. Nekoliko puta je gubila i nalazila Republikanske krstarice i vodila sa njima još jedan artiljerijski dvoboj bez ikakvih posledica po obe strane. Posle toga je prekinulla kontakt sa neprijateljskim krstaricama i čekala krstaricu Canarias. Posle dolaska krstarice Canarias pokušale su zajedno da pronađu konvoj, ali on je već uplovio u luku Cherchell. U sledećim mesecima je zajedno sa Canarias vršila patrolnu službu.U noći između 5 i 6 marta 1938, tri krstarice Nacionalista su pratile dva trgovačka broda, u onome što je izgledalo kao još jedena rutinska operacija, i što je dovelo do potcenjivanja protivnika. Dotadašnji komandant admiral Moreno je predao komandu svom zameniku admiralu Vierni. Republikanski admiral Ubieta je istovremeno pripremao prepad torpednim čamcima na krstarice Nacionalista u Palma de Majorki, uz podršku Republikanskih brodova. Zbog teškog mora i lošeg vremena, otkazana je akcija torpednih čamaca, ali admiral Ubieta odlučuje da ostane sa svojim brodovima na moru. Ova odluka je stavila neprijateljske brodove u susretni kurs, a da ni jedni ni drugi nisu znali za protivnika. U 00:36 istovremeno su krstarice Libertad i Mendez Nunez sa pet razarača primetile tri krstarice Nacionalista na daljini od oko 2000 m, ali je samo jedan razarač uspeo da ispali nekoliko torpeda pre nego što je izgubljen kontakt. Obe eskadre su nekoliko puta menjale kurs, da bi se ponovo susrele oko 02:00, kada krstarica Baleares primećuje neprijatelja i otvara vatru sa oko 2000 m. U tom trenutku admiral Vierna pravi grešku i naređuje da se ispale osvetljavajuće granate, čime je otkrio svoju poziciju i omogućio krstarici Libertad da je zaspe granatama, a ovaj „pokon“ su iskoristili i Republikanski razarači koji ispaljuju torpeda. Istovremeno sa kišom granata sa Libertada, Baleares je pogođena sa jednim do dva ispaljena torpeda ( najverovatnije sa razarača Lepanto). Ovi pogotci su brod pretvorili u goruću olupinu, a uskoro je eksplodirala i prramčana municijska komora tako da je brod bio skoro prepolovljen i sav u plamenu. Polako je počeo da se naginje i uskoro je nestao pod vodom. Istovremeno kada je krstarica Baleares pogođena i pretvorena u olupinu, krstarica Canarias je izbegla torpeda i sa krstaricom Almirante Cervera napustila bojište i otpratila konvoj do like. Uskoro su se krstarice vratile po preživele, koje su pokupili Britanski razarači iz tzv „neutralne patrole“. Zajedno sa krstaricom Baleares je nestalo oko 700 njenih mornara i admiral Vierna.

Crtež krstarice Baleares

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* canarias.jpg (40.46 KB, 640x246 - viewed 263 times.)

* canariascrtez.gif (21.78 KB, 2296x551 - viewed 281 times.)

* baleares.jpg (35.4 KB, 640x419 - viewed 283 times.)

* balearescrtez.gif (21.47 KB, 2296x573 - viewed 271 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:14:30 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #3 on: May 28, 2009, 06:07:17 pm »

                                                                   LAKE KRSTARICE

                                                                     Klasa Cervera

   Ove lake krstarice su dizajnirane na osnovu Britanskih krstarica klase E, s tim što je kod ovih brodova promenjeno raspored artiljerije i torpednih cevi tako da su ovi brodovi bili efikasniji od svojih „originala“. Lepi, brzi, sa solidnom oklopnom zaštitom za svoj deplasman, na početku rata su pretstavljali glavnu snagu svojih mornarica. Jedina stvar koja se zamerala ovim brodovima je čudan raspored glavne artiljerije u jednocevnim i dvocevnim otvorenim pseudo kulama, ali to je bila mala zamerka nekih zakerala. Tri broda ove klase su izgrađena u El Ferolu, i ušli su u službu pre proglašenja Republike. Libertad i Miguel de Cervantes se nisu menjali za vreme rata, dok je Almirante Cervera prošao kroz neke modifikacije, tako da je izgubio svoj tronožni jarbol i dodate su mu kape na dimnjacima. Kao i na svim brodovima Nacionalista i na njegovim dimnjacima je nacrtana crna pruga.

          deplasman: 9240 t
          dužina: 176.62 m
          širina: 16.61 m
          gaz: 5.03 m
          pogon: 8 kotlova Yarrow, 4 parne turbine Parsons sa ukupno 80000 KS
          brzina: ekonomska 15 čv, maksimalana 33-34 čv
          doplov: 4950 NM sa 15 čv
          autonomija: 12 dana
          posada: 566 članova
          oklop: pojasa 50 do 75 mm, palube 25 mm
          naoružanje: 8x152 mm ( tri dvocevne i dve jednocevne kule), 4x102 mm PAT, 2x47 mmPAT, 4x3x533 mm TC

   Libertad ( R): kobilica položena 24 novembra 1922, porinut 3 januara 1925, dovršen 20 septembra 1927, iz sastava flote izlazi 2 januara 1970 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Laka krstarica Libertad je bila admiralski, najaktivniji i najefikasniji brod mornarice Republikanaca. Na početku rata se nalazila u El Ferolu, zajedno sa bojnim brodom Jaime I i krstaricom Miguel de Cervantes, a 18 jula dobija naređenje da isplovi zajedno sa njima i ode u Kadiz. Ni sami oficiri ovih brodova nisu bili sigurni kojoj strani da se privole, kada su se mornari pobunili u vreme vožnje i pruzeli brodove. Od strane vlade Republike ovi brodovi dobijaju naredbu da otplove za Tangir, gde stižu 20 jula. Istog tog dana Libertad sa nekoliko razarača bombarduje Ceutu, a 22 jula sa krstaricom Miguel de Cervantes bombarduje Algeciras i La Lineu. Posle protesta Nacionalista, Međunarodna Komisija naređuje Republikanskim brodovima da napuste Tangir, što oni i čine, a njihova nova baza postaje Malaga., odakle nastavljaju blokadu Gibraltarskog moreuza. Libertad i Jaime I 7 avgusta bombarduju Algeciras i Kadiz, a krajem istog meseca učestvuje u neuspelom pokušaju zauzimanja Majorke. Krajem septembra, zajedno sa Jaime I, Miguel de Cervantesom i pet razarača odlazi u Biskajski zaliv da pomogne u razbijanju blokade Republikanske teriotorije. Tokom sledećeg meseca ovi brodovi su bombardovali delove obale pod kontrolom Nacionalista, a zatim su se vratili u Mediteran. Tokom povratka u Mediteran mimoišli su se sa krstaricama Nacionalista Canarias i Almirante Cervera, ali se neprijatelji nisu opazili u tamnoj noći. Kako su Nacionalisti zauzeli Malagu, brodovi su prebazirali u Karagenu, a Libertad, Jaime I, Mendez Nunez i nekoliko razarača je 23 aprila 1937 godine bombardovalo Malagu. Prilikom povratka u Kartagenu naišli su na neprijateljske krstarice i razmenili sa njima nekoliko plotuna, bez posledica po obe strane. U noći 20 maja Libertad, Mendez Nunez i pet razarača nailazi na krstaricu Baleares koja je pratila jedan tanker, u magli su dva razarača razmenila nekoliko plotuna sa ovom krstaricom bez posledica po obe strane. Za vreme pratnje konvoja 7 septembra 1937 godine, krstarice Libertad, Mendez Nunez i sedam razarača opet nailaze na krstaricu Baleares i započinju borbu. Libertad dobija jedan pogodak bez većih posledica, a pogađa dva puta Baleares na kojoj izbija požar u municijskoj komori, tako da ona odustaje od dalje borbe. Početkom marta komanda mornarice Republike je razmatrala upotrebu torpednih čamaca za napad na neprijateljske krstarice u luci Palma de Majorka. Krstarice Libertad, Mendez Nunez i razarači Sanchez-Barcaiztegui, Almirante Antequera, Lepanto, Gravina i Lazaga su trebali da vrše artiljerijsku podršku torpednim čamcima, te da iskoriste rezultate njihovog napada artiljerijom dokrajče neprijateljske brodove. Zbog lošeg vremena torpedni čamci su ostali u luci, a admiral Ubieta odlučuje da ostane sa velikim brodovima na moru. Oko 00:36 nailaze na neprijateljske krstarice Baleares, Canarias i Almirante Cervera, koji su pratili konvoj od dva trgovačka broda. U već opisanoj bitci tone krstarica Baleares, a Republikanski brodovi se povlače u Kartagenu. Posle ove pobede Libertad je učestvovala u još nekoliko bombardovanja ciljeva na obali. Krstarica se u Kartageni nalazila do marta meseca 1939 godine, kad sa preostalim brodovima Republike odlazi u Bizertu. Posle rata brod je vraćen Španiji gde dobija novo ime Galicia i ostaje u sastavu flote do 2 januara 1970 godine.

Crtež krstarice Libertad

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Miguel de Cervantes ( R): kobilica položena marta 1926, porinut 18 maja 1928, dovršen 14 februara 1930, iz sastava flote izlazi 1 jula 1964 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata se nalazila u El Ferolu, zajedno sa svojom sestrom Libertad, tako da su u prvih nekoliko meseci sukoba po pravilu oba broda dejstvovala zajedno. Dok se ostatak flote Republike vraćao iz Biskajskog zaliva, krstarica Miguel de Cervantes se 22 novembra nalazila na sidrištu u Kartageni kad je pogođena sa jednim ili dva torpeda ispaljenih sa Italijanske podmornice Torricelli. Iako teško oštećena, krstarica je uzeta u tegalji odvučena u bazu. Da bi krstarica bila popravljena, suvi dok u Kartageni je morao da bude produžen. Nešto kasnije, za vreme bombardovanja Kartagene, krstarica biva pogođena bombom što još više oteže radove na njenoj popravci do marta 1938 godine. Po povratku u službu nije učestvovala u nekim većim operacijama, a pred kraj rata odlazi za Bizertu sa ostatkom flote Republike. Posle rata je vraćena Španiji gde ostaje u službi, pod svojim imenom, do 1 jula 1964 godine kad izlazi iz sastava flote.

Crtež krstarice Miguel de Cervantes

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* libertad.jpg (63.1 KB, 640x220 - viewed 211 times.)

* llbertadcrtez.gif (19.57 KB, 2091x515 - viewed 332 times.)

* miguel de cervantes.jpg (35.9 KB, 640x249 - viewed 277 times.)

* migueldecervantescrtez.gif (19.13 KB, 2091x321 - viewed 203 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:17:39 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4 on: May 28, 2009, 06:17:42 pm »

   Almirante Cervera ( N): kobilica položena 14 aprila 1923, porinut 16 oktobra 1925, dovršen 15 septembra 1928, iz sastava flote izlazi 31 avgusta 1965 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata krstarica Almirante Cervera se nalazila u suvom doku u El Ferolu, gde pada u ruke Nacionalista. Krstarica otplovljava za Gijon 26 jula da pomogne odbranu izolovanog garnizona Nacionalista. Sledećih meseci zajedno sa bojnim brodom Espana i razarčem Velasco vrši blokadu i bombardovanje severnih teritorija Republike. Kada je flota Republike otišla na sever, Almirante Cervera i Canarias su uspeli da odblokiraju gibraltarski moreuz i uspešno zaštite konvoje Nacionalista iz Severne Afrike. Od tada krstarica u čestvuje u svim akcijama sa krstaricama Canarias ili Baleares. Dana 22 februara 1938 godine, u vazdušnom napadu Republikanskih aviona, biva pogođena jednokm bombom koja ju je teže oštetila. Posle potapanja krstarice Baleares vršila je manja bombardovanja i blokadu, bez većih akcija. Posle rata ostaje u sastavu flote do 31 avgusta 1965 godine.

Crtež krstarice Almirante Cervera

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

                                                                   Klasa Blas de Lezo

   Krstarice ove klase su građene na osnovu planova Britanskih krstarica klase C, ali su imale bolje naoružanje. Bile su izgrađena dve krstarice ove klase, Mendez Nunez i Blas de Lezo, koja je potonula 1932 godine. Velika mana ovih brodova je bila što su kao gorivo koristili i ugalj i naftu. Naime pola kotlova je kao gorivo koristilo ugalj, a pola naftu, što se loše odrazilo na njihove performanse.

          deplasman: 6045 t
          dužina: 140.8 m
          širina: 14.02 m
          gaz: 4.72 m
          pogon: 12 kotlova Yarrow ( 6 na ugalj, 6 na naftu), 4 parne turbine Parsons sa ukupno 43000 KS
          brzina: ekonomska 13 čv, maksimalna 29 čv
          doplov: 5000 NM sa 13 čv
          autonomija: 13 dana
          posada: 320 članova
          oklop: pojasa 50 do 75 mm, palube 25 mm
          naoružanje: 6x152 mm, 4x47 mm PAT, 4 mitraljeza, 4x3x533 mm TC

   Mendez Nunez ( R): kobilica položena 1915 godine, porinut jula 1922, dovršen septembra 1924, iz sastava flote izlazi 8 februara 1964 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata brod se nalazio u Španskoj koloniji Gvineji, odakle je uspela, uz nekoliko incidenata u „neutralnim“ lukama, da stigne do Kartagene. Nije učestvovala u kampanji Republikanske flote u Biskajskom zlivu, već je ostala da sprovodi blokadu Gibraltarskog moreuza. Po povratku flote sa severa, učestvovala je u gotovo svim akcijama sa krstaricom Libertad. Najveći nedostatak broda je bila mala brzina i kombinovani kotlovi. Pred kraj rata odlazi u Bizertu sa ostalim brodovima Republike. Posle rata je vraćena Španiji gde je remontovana i pretvorena u protivavionsku krstaricu, a u službi ostaje do 8 februara 1964 godine.

Crtež krstarice Mendez Nunez

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

                                                                     Klasa Navarra

   Brod napravljen po ugledu na Britansku krstaricu Birmingham iz 1913 godine. U trenutku svog ulaska u službu već se smatralo da je zastarela, uglavnom zbog male brzine, kao i zbog kotlova na naftu i ugalj. Na porinuću je dobila ime Reina Victoria Eugenia ( po supruzi kralja Alfonsa XIII), a po proglašenju Republike je dobila ime Republica. Posle remonta od strane Nacionalista dobija novo ime Navarra.

          deplasman: 6500 t
          dužina: 140.82 m
          širina: 15.22 m
          gaz: 5.59 m
          pogon: 8 kotlova Yarrow ( 4 na naftu, 4 na ugalj), 2 parne turbine Parsons sa ukupno 25000 KS
          brzina: ekonomska 15čv, maksimalna 25 čv
          doplov: 4000 NM sa 15 čv
          autonomija: 13 dana
          posada: 350 članova
          oklop: pojasa 50 do 75 mm, palube do 75 mm
          naoružanje: 6x152 mm, 4x88 mm PAT

   Navarra ( N): kobilica položena 31 marta 1915, porinut 21 aprila 1920, dovršen 6 jula 1922, iz sastava flote izlazi 3 decembra 1955 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   U julu 1936 godine brod se nalazio van službe u Kadizu. Zbog hroničnog nedostatka brodova, Nacionalisti je tokom 1937 godine prebacuju u El Ferol na remont i modifikaciju. Tokom remonta zamenjeno je 12 starih kotlova sa 8 novih, ali su i dalje koristili naftu i ugalj. Brod je dobio novi raspored artiljerije, novi most, novu protivavionsku artiljeriju i umesto tri dimnjaka dva. Najzad ulazi u službu tokom juna meseca 1938 godine,sa potpunopromenjenim izgledom i novim imenom Navarra. Posle potapanja krstarice Baleares,bila je namenjena njenoj zameni, ali zbog svoje male brzine nije mogla da drži korak sa krstaricama Canarias i Almirante Cervera. Tokom zadnjih meseci sukoba služila je za blokadnu službu. Posle rata je slabo korištena od strane Španske mornarice, a iz sastava flote konačno izlazi 3 decembra 1955 godine.

Crtež krstarice Navarra

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Almirante Cervera.jpg (22.75 KB, 640x388 - viewed 256 times.)

* almirantecerveracrtez.gif (18.99 KB, 2091x303 - viewed 203 times.)

* Mendez Nunez.jpg (24.3 KB, 640x292 - viewed 299 times.)

* mendeznunezcrtez.gif (15.93 KB, 1674x486 - viewed 305 times.)

* Navarra.jpg (24.15 KB, 640x218 - viewed 319 times.)

* navarracrtez.gif (14.45 KB, 1672x391 - viewed 204 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:21:48 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #5 on: May 28, 2009, 06:36:06 pm »

                                                                       RAZARAČI

                                                                   Klasa Churruca

   Ovi brodovi su nastrali po ugledu na Britanske razarača klase Scott, kojima su bili toliko sluični da su često izazivali zabunu kod posmatrača sa strane. Brodovi su građeni u dve serije po sedam razarača u svakoj, i svi su bili u mornarici Republike. Bila je planirana izgradnja 16 brodova ove klase, ali su prva dva ( prva Churruca i Alcala Galiano) prodata Argentini. Brodovi druge serije su se razlikovali od svoje braće po tronožnom jarbolu, novim štitovima za oruđa glavne artiljerije i novom komandnom mostu. Ovi brodovi su smatrani za veoma uspele, brzi sa odličnim naoružanjem, a kao jedinu manu neki stručnjaci navode nedostatak savremene protivavionske artiljerije, s obzirom da je avijacija počella da pokazuje svoj puni potencijal. Svi brodovi su izgrađeni u brodogradilištu u Kartageni, i to prva serija između 1926 i 1933 godine, a druga serija između 1935 i 1937 godine.

                                                                             I serija

          deplasman: 1800 t
          dužina: 101.98 m
          širina: 9.67 m
          gaz: 3 m
          pogon: 4 kotla Yarrow, 2 parne turbine Parsons sa ukupno 42000 KS
          brzina: ekonomska 14 čv, maksimalna 36 čv
          doplov: 4500 NM sa 14 čv
          autonomija: 11 dana
          posada: 160 članova
          oklop: nema
          naoružanje: 4-5x120 mm, 1-2x76 mm PAT, 4 miraljeza, 2x3x533 mm TC

   Sanchez Barcaiztegui – SB ( R): kobilica položena 1926, dovršen 1928, iz sastava flote izašao 1 jula 1964 godine.

   Jedan od najaktivnijih brodova Španskog Građanskog Rata. Učestvovao je u prvim operacijama oko Gibraltara, a zatim odlazi u Biskajski zaliv. Kasnije se vraća u Mediteran i učestvuje u svim akcijama mornarice Republike. Prilikom potapanja krstarice Baleares, sa ovog broda su ispaljena četiri torpeda, a postoji verovatnoća da su je upravo ova torpeda potopila. Par meseci pred kraj rata, dok je bio u luci Kartagena, pogođen je bombom i teško oštećen u vazdušnom napadu Nacionalista. Brod je zarobljen i posle remonta je služio u Španskoj mornarici do 1 jula 1964 godine.

   Jose Luis Diez – JD ( R): kobilica položena 1926, dovršen 1929, iz sastava flote izašao 8 oktobra 1965 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Prva operacija u kojoj je ovaj brod učestvovao bio je pohod flote Republike u Biskajski zaliv. Brod se loše pokazao, pre svega zbog neiskusne posade. Posle odlaska flote Republike ostaje na severu, a po zauzimanju teritorija od strane Nacionalista prvo odlazi za Falmouth, a zatim za Le Havre. U avgustu 1938 pokušava da se probije do Kartagene, maskiran kao Britanski razarač D-19 Grenville. Tom prilikom ga presreće krstarica Canarias sa nekoliko razarača i oštećuje ga artiljerijskom vatrom. Brod se sklanja u Gibraltar, da bi posle neophodnih popravki ponovo pokušao proboj. Opet ga otkrivaju i oštećuju brodovi Nacionalista, a posada ga je namerno nasukala u Britanskim teritorijanim vodama oko Gibraltara da bi izbegla zarobljavanje. Britanci ga u martu 1939 godine predaju Nacionalistima, a iz sastava flote Španske mornarice izlazi 8 oktobraq 1965 godine.

Crtež razarača Jose Luiz Diez

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   Almirante Ferrandiz – AF ( R): kobilica položena 1927, dovršen 1929, potopljen 26 septembra 1936 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata brod sprovodi blokadu Gibraltarskog moreuza, gde 26 septembra 1936 godine, nailazi na odred koji se sastojao od krstarica Canarias i Almirante Cervera. Krstarica Canarias otvara vatru sa oko 20000 m i trećim plotunom sa 6 zrna kalibra 203 mm pogađa razarač i u roku od jednog minuta ga šalje na dno. Izgubljena je gotovo cela posada.

   Lepanto – L ( R): kobilica položena 1928, porinut 1930, dovršen ?, iz sastava flote izašao 24 maja 1957.

   Brod koji je učestvovao u gotovo svim akcijama sa krstaricom Libertad, počev od neuspešnoe ekspedicije u Biskajskom zalivu. Ovom brodu je zvanično pripisano potapanje krstarice Baleares. Pred kraj rata odlazi za Bizertu sa ostatkom flote Republike, a kasnije vraćen Španiji, u čijoj je mornarici ostao do 24 maja 1957 godine, kada odlazi u rashod.

Crtež razarača Lepanto

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   Churruca – CH ( R): kobilica položena 1928 godine, porinut ?, dovršen 1931 godine, iz sastava flote izašao 11 decembra 1957 godine.

   U noći između 17 i 18 jula 1936 godine, oficiri broda su odlučili da pređu na stranu Nacionalista. Pošto su sznali za naređenje o isplovljavanju i odlasku u El Ferol, mornari dižu pobunu i zauzimaju brod koji ostaje u mornarici Republike. Na početku rata je održavao blokadu Gibraltarskog moreuza, a u avgustu 1937 godine, dok je bio u patroli, pogađa ga torpedo ispaljeno sa Italijanske podmornice. Brod je teško oštećen, ali uspeva da se domogne Kartagene, gde je bio popravljen tek krajem rata. Zajedno sa ostatkom flote odlazi u Bizertu, odakle je kasnije vraćen Španiji u čijoj mornarici ostaje do 11 decembra 1957 godine.

   Alcala Galiano – AG ( R): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1931, iz sastava flote izlazi 29 oktobra 1963 godine.

   Jedini brod mornarice Republike koji je pokušao da presretne konvoj Nacionalista iz Maroka 20 jula 1936 godine. Ovaj njegov pokušaj su odbili topovnjača Eduardo Dato i torpedni čamac T-19. Ostatak svog ratovanja je uglavnom proveo na dužnostima eskortiranja konvoja iz SSSR-a, ili u popraqvkama. U junu 1937 godine brod je oštećen u sudaru sa jednim teretnjakom. U luci Kartagena je 5 marta 1939 godine oštećen u vazdušnom napadu,a tu ga zarobljavaju Nacionalisti. U sastavu flote mornarice Španije se nalazio do 29 oktobra 1963 godine.

   Almirante Valdes – VS ( R): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1931, iz sastava flote izlazi tokom 1963 godine.

   Učestvovao u ekspediciji flote Republike u Biskajskom zalivu, a zatim u skoro svim akcijama zajedno sa krstaricama Libertad i Mendez Nunez. Podelio sudbini ostatka flote u Bizerti,odakle je vraćen u Španiju. U sastavi Španske mornarice ostaje do 1963 godine, kada odlazi u rashod.


* Jose Luis Diez.jpg (54.01 KB, 640x372 - viewed 294 times.)

* joseluisdiazcrtez.gif (12.15 KB, 1213x347 - viewed 268 times.)

* Almirante Ferrandiz.jpg (38.92 KB, 640x325 - viewed 267 times.)

* lepantocrtez.gif (10.89 KB, 1213x347 - viewed 272 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:25:01 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #6 on: May 28, 2009, 06:47:09 pm »

                                                                              II serija

          deplasman: 1914 t
          dužina: 101.98 m
          širina: 9.67 m
          gaz: 3 m
          pogon: 4 kotla Yarrow, 2 parne turbine Parsons sa ukupno 42000 KS
          brzina: ekonomska 14 čv, maksimalna 36 čv
          doplov: 4500 NM sa 14 čv
          autonomija: 11 dana
          posada: 160 članova
          oklop: nema
          naoružanje: 4x120 mm, 2x76 mm PAT, 4 mitraljeza, 2x3x533 mm TC

   Almirante Antequera – AA ( R): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1935, iz sastava flote izlazi 8 oktobra 1965 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata brod se nalazio u Santanderu, odakle se pridružuje Republici i vrši blokadu Gibraltarskog moreuza. Zajedno sa ostatkom flote učestvuje u ekspediciji u Biskajskom zalivu, gde ostaje posle povlačenja ostatka flote. Po padu teritorija Republike na severu, uspeva da probije blokadu Nacionalista i vraća se u Kartagenu, a posle toga učestvuje u svim akcijama flote Republike. Pred kraj rata odlazi u Bizertu, odakle je vraćen mornarici Španije u čijem sastavu ostaje do 8 oktobra 1965 godine.

Crtež razarača Almirante Antequera

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Almirante Miranda – AM ( R): kobilica položena ?. porinut ?, dovršen 1936, iz sastava flote izašao 23 marta 1970 godine.

   Brod je ceo rat proveo u mediteranu u pratnji konvoja, a učestvovao je u par akcija flote Republike. Pred kraj odlazi sa ostatkom flote u Bizertu, odakle je vraćen mornarici Španije, u čijem sastavu ostaje do 23 marta 1970 godine.

   Gravano – G ( R): kobilica položana ?, porinut ?, dovršen 1936, iz sastava flote izlazi 29 oktobra 1963 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata se nalazio nedovršen u Karttageni. Ubrzo je brod dovršen i poslat da vrši blokadu Gibraltarskog moreuza. Tokom jedne patrole napad ga krstarica Nacionalista Almirante Cervera i nanosi mu teška oštećenja. Uprkos tome uspeva da se domogne Kazablanke, gde posada vrši neophodne popravke, isplovljava i probija se do luke Kartagena. Posle ove epizode učestvuje u gotovo svim akacijama flote Republike. Sa ostatkom flote odlazi za Bizertu, a posle povratka u Španiju ostaje u sastavu flote do 29 oktobra 1963 godine.

   Escano – E ( R): kobilica položana ?, porinut ?, dovršen 1936, iz sastava flote izašao 11 oktobra 1963 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Kao i njegov blizanac Gravina, Escano je bio u Kartageni nedovršen na početku rata. Uskoro je brod uveden u službu i učestvuje sa ostatkom flote u ekspediciji u Biskajskom zalivu. Vraća se natrag u Mediteran gde učestvuje u akcijama flote Republike. U vazdušnom napadu biva oštećen i nalazi se na popravci u Kartageni. Odlazi u Bizertu pred kraj rata, odakle biva vraćen mornarici Španije u čijem sastavu ostaje do 11 oktobra 1963 godine.

   Ulloa – UA ( R): kobilica položana ?, porinut ?, dovršen 1936, iz sastava flote izašao 7 decembra 1963 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata se nalazio nedovršen u Kartageni, a ubrzo po završetku učestvuje u blokadi Gibraltarskog moreuza i gotovo svim akcijama u Mediteranu. Odlazi za Bizertu, odakle se vraća u Španiju, u čijoj mornarici ostaje do 7 decembra 1963 godine, kada odlazi u rashod.

   Jorge Juan – JJ ( R): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1936, iz sastava flote izlazi 6 aprila 1959 godine.

   Kao i većina njegove braće na početku rata je bio nedovšen u Karageni. Posle završetka uglavnom prati konvoje iz SSSR-a i učestvuje u nekim akcijama flote Republike. Pred kraj rata odlazi za Bizertu, odakle se vraća u mornaricu španije u kojoj ostaje do 6 aprila 1959 godine.

   Ciscar – CR ( R): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1936, iz sastava flote izlazi tokom 1957 godine.

   Dovršen ubrzo po početku rata, odlazi u Biskajski zaliv, gde ušestvuje u par akcija. Uskoro ga potapa avijacija u luci Gijon. Po zauzimanju Gijona od strane Nacionalista u martu 1938 godine, brod je podignut, popravljen i uvršten u flotu, u kojoj ostaje do 1957 godine.

Crtež razarača Ciscar

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Almirante Antequera.jpg (47.13 KB, 640x237 - viewed 274 times.)

* almiranteantequeracrtez.gif (11.71 KB, 1213x346 - viewed 322 times.)

* Gravano.jpg (89.94 KB, 640x336 - viewed 234 times.)

* Escano.jpg (65.43 KB, 640x333 - viewed 236 times.)

* Ulloa.jpg (28.54 KB, 640x249 - viewed 289 times.)

* ciscarcrtez.gif (9.5 KB, 1213x346 - viewed 282 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:31:23 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #7 on: May 28, 2009, 06:58:51 pm »

                                                                    Klasa Alsedo

   Ovi brodovi su nastali kao umanjena kopija Britanskih razarača klase Nimrod. Prvi Svetski rat je odložio početak gradnje ovih brodova, tako da je po njegovom završetku odlučeno da se naprave samo tri broda ove klase. Bili su to dobri brodovi, ali zastareli i mali u poređenju sa brodovima klase Churruca, ali su ipak su dali svoj doprinos mornaricama u kojima su se nalazili.

          deplasman: 1315 t
          dužina: 86.5 m
          širina: 8.23 m
          gaz: 3.07 m
          pogon: 4 kotla Yarrow, 2 parne turbine Parsons sa ukupno 33000 KS
          brzina: ekonomska 14 čv, maksimalna 34 čv
          doplov: 2500 NM sa 14 čv
          autonomija: 6 dana
          posada: 86 članova
          oklop: nema
          naoružanje: 3x102 mm, 2x47 mm PAT, 4 mitraljeza, 2x2x450 mm TC

   Alsedo – A ( R): kobilica položena 1920, porinut 1922, dovršen 1924, iz sastava flote izlazi tokom 1957 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata se nalazio u Kartageni, i učestvovao je u akcijama oko Gibraltara. Na kraju rata Nacionalisti ga zatiču u Kartageni u veoma lošem stanju. Brod je remontovan i u sastavu flote ostaje do 1957 godine.

   Lazaga – L ( R): kobilica položena 1920, porinut 1923, dovršen 1924, iz sastava flote izlazi tokom 1961 godine.

   Nalazi se u Kartageni u trenutku izbijanja rata i vrši blokadu Gibraltarskog moreuza, a potom učestvuje u akcijama flote. Zbog problema sa pogonom poslednjih nekoloiko meseci rata provodi neaktivan u Kartageni gde ga zarobljavaju Nacionalisti. Posle rata je remontovan i uveden u flotu u kojoj ostaje do 1961 godine.

   Velasco – V ( N): kobilica položena 1920, porinut 1923, dovršen 1925, iz sastava flote izlazi tokom 1957 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Brod se nalazio u El Ferolu na početku rata i bio je jedini razarač koji su Nacionalisti imali. U početku, zajedno sa bojnim brodom Espana, vrši blokadu obale Republike u Biskajskom zalivu. Po padu tih teritorija u ruke Nacionalista prelazi u Mediteran gde učestvuje u svim akcijama mornarice Nacionalista. Po završetku rata biva modernizovan i ostaje u sastavu flote do 1957 godine.

                                                                    Klasa Ceuta

   Tokom 1937 godine Nacionalisti su pokušali da nabave nove razarače od Italijanske mornarice. Zbog nezainteresovanosti Italijana i finansijskih problema, uspeli su da nabave ove stare brodove klase Aquila, koji nisu bili u stanju da prate krstarice, te su stoga, uglavnom, vršili patrolnu i blokadnu službu.

          deplasman: 1800 t
          dužina: 94.6 m
          širina: 9.4 m
          gaz: 3.4 m
          pogon: 5 kotlova Thornycroft, 2 parne turbine Tosi sa ukupno 39000 KS
          brzina: ekonomska 15 čv, maksimalna 34 čv
          doplov: 1700 NM sa 15 čv
          autonomija: 5 dana
          posada: 160 članova
          oklop: nema
          naoružanje: 4x120 mm, 2x76 mm PAT, 4 mitraljeza, 2x2x450 mm TC, 50 mina

   Ceuta – C ( ex-Falco) ( N): kobilica položena ?, porinut 1916, dovršen 1920, prodat Nacionalistima oktobra 1937, iz sastava flote izašao tokom 1950 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   U sastav Italijanske mornarice ušao tokom 1920 godine, a u oktobru 1937 godine prodat Nacionalistima. Učestvovao, uglavnom, u pratnji konvoja, a najveća akcija u kojoj je učestvovao je bilo presretanje Republikanskog razarača Jose Luis Diez. Zbog zastarelosti izlazi iz flote 1950 godine.

   Melilla – M ( ex-Aquila) ( N): kobilica položena ?, porinut 1917, dovršen 1919, iz sastava flote izlazi tokom 1948 godine.

   U sastav italijanske mornarice ulazi 1919 godine, a prodat je Nacionalistima u oktobru 1937 godine. Kao i njegov blizanac učestvovao je uglavnom u pratnji konvoja. Iz sastava mornarice izlazi tokom 1948 godine.

                                                                   Klasa Huesca

   Kao i u slučaju brodova klase Ceuta, ovi brodovi su kupljeni od Italije u oktobru 1937 godine. To su bili brodovi klase Alessandro Poerio i bili su sasvim zastareli.

          deplasman: 911 t
          dužina: 86 m
          širina: 7.9 m
          gaz: 2.8 m
          pogon: 5 kotlova Yarrow, 2 parne turbine Parsons sa ukupno 20000 KS
          brzina: ekonomska 13 čv, maksimalna 31 čv
          doplov: 2100 MN sa 13 čv
          autonomija: 6 dana
          posada: 130 članova
          oklop: nema
          naoružanje: 5x102 mm, 2x37 mm PAT, 2x20 mm PAT, 2x2x450 mm TC, 42 mine

   Huesca – H ( ex-Alessandro Poerio) ( N): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1914, prodat Nacionalistima oktobra 1937, iz sastava flote izašao 12 avgusta 1953 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Zbog zastarelosti služi uglavnom kao pomoćni razarač. Učestvovao u presretanju razarača Jose Luiz Diez, a u maju 1938 godine se sudara sa svojim blizancem. Iz sastava flote izlazi 12 avgusta 1953 godine.

   Teruel – T ( ex-Gugliemo Pepe) ( N): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1915, prodat Nacionalistima oktobra 1937, iz sastava flote izašao 12 avgusta 1948 godine.

   Zbog svoje zastarelosti brod je uglavnom služio za pomoćne dužnosti. U maju 1938 godine sudario se sa svojim blizancem. Iz sastava flote izlazi 12 avgusta 1948 godine.


* Alsedo.jpg (65.71 KB, 640x216 - viewed 266 times.)

* Velasco.jpg (79.44 KB, 640x216 - viewed 226 times.)

* Ceuta.jpg (75.38 KB, 640x300 - viewed 332 times.)

* Huesca.jpg (43.79 KB, 640x248 - viewed 269 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:39:37 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #8 on: May 28, 2009, 07:06:51 pm »

                                                                   PODMORNICE

                                                                        Klasa B

   Brodogradilište S.E.C.N. je između 1917 i 1926 izgradilo 6 podmornica B klase, rađenih po tipu F-105 sa licencom firme Holland. Ovi brodovi su aktivno učestvovali u svim akcijama Španije u Africi tokom 20-ih godina. Bili su to dobri brodovi za svoje vreme, sa nekim interesantnim tehničkim rešenjima, ali su već početkom rata bile zastarele i zub vremena je počeo da uzima svoj danak.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: nadvodni 640 t, podvodni 716 t
          dužina: 64.18 m
          širina: 5.6 m
          gaz: 3.44 m
          pogon: za površinsku vožnju 2 dizel motora Inselco sa ukupno 700 KS, za podvodnu vožnju 2 elektromotora sa ukupno 210 KS i mogućnošću izvlačenja još ukupno 420 KS ( 210 + 420) tokom 1 sata podvodne vožnje u slučaju nužde
          brzina: ekonomska površinska 10.5 čv, maksimalna površinska 16 čv, ekonomska podvodna 4.5 čv, maksimalna podvodna 10.5 čv
          doplov: površinski 4900 NM sa 10.5 čv, 2600 NM sa 16 čv, podvodni 90 NM sa 4.5 čv, 10.5 NM sa 10.5 čv
          autonomija: 19 dana
          posada: 28 do 34 člana
          dubina ronjenja: 60 m
          naoružanje: 1x76.2 mm, 4x450 mm TC ( 2 na pramcu, 2 na krmi) sa ukupno 6 torpeda

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   B-1 ( R): kobilica položena ?, porinuta ?, dovršena?, iz sastava flote izašla ?

   Na početku rata se nalazila u bazi Mahon, a posle toga vrši nekoliko patrola u Mediteranu. Tokom jedne patrole oštetio je jedan teretnjak, ali je uspela da se domogne Kartagene. Zbog zastarelosti nije popravljana i tako je zatečena u luci od strane Nacionalista. Posle rata služila kao meta za gađanje.

   B-2 ( R): kobilica položena ?, porinuta ?, dovršena ?, iz sastava flote izašla ?

   Na početku tara se nalazila u bazi Mahon, odakle vrši nekoliko patrola po Mediteranu. Jedno vreme je na njoj bio ukrcan i Sovjetski instruktor. Pred kraj rata je potopljena u Kartageni od strane svoje posade. Nacionalisti je podižu, tako da je još neko vreme služila kao plutajuća centrala.

   B-3 ( R): kobilica položena ?, porinuta ?, dovršena ?, iz sastava flote izlazi 8 juna 1940 godine.

   Nalazila se u bazi Mahon na početku rata i odatle je išla u par patrola po Mediteranu. Oštećena je u sudaru sa teretnjakom početkom oktobra 1937 godine, i ostala nepopravljena u Kartageni. Pred kraj rata je potapa njena posada, a Nacionalisti je dižu iz mora, ali je već 8 juna 1940 godine otpisuju zbog stanja u kojem se nalazila.

   B-4 ( R): kobilica položena ?, porinuta ?, dovršena ?, iz sastava flote izlazi 31 jula 1941 godine.

   Takođe se nalazila u bazi Mahon na početku rata odakle odlazi u patrole po Mediteranu. Biva oštećena u vazdušnom napadu na Malagu početkom 1937 godine i otegljena za Kartagenu na popravke. Popravke nisu bile isplative i mornarica Republike je otpisuje 15 marta 1937godine. Prilikom povlačenja brodova za Bizertu potapa je njena posada. Nacionalisti je dižu, ali je 31 jula 1941 godine i oni otpisuju.

   B-5 ( R): kobilica položena ?, porinuta ?, dovršena ?, potopljena 15 aprila 1937 godine.

   Na početku rata se nalazila u Kartageni, odakle je vršila patrole po Mediteranu. Podmornica je nestala 15 aprila 1937 godine u blizini Estepona ( Malaga) iz neutvrđenih razloga. Posle rata su se pojavile dve verzije o njenom nestanku, odnosno potapanju. Prema prvoj je komandant podmornice, poručnik Karlos Barier Feri, namerno potopio svoj brod, a pristalice ove teorije navode kao dokaz to što ga je general Franko rehabilitovao posle rata. Prema drugoj verziji podmornicu je u površinskoj vožnji napao hidroavion Nacionalista i oštetio je, a ona je pokušala da se spasi zaranjanjem. Posle toga je na podmornicu bačeno nekoliko dubinskih bombi, ali posada hidroaviona nije osmotrila rezultate svojeg napada.

   B-6 ( R): kobilica položena ?, porinuta ?, dovršena ?, potopljena 19 septembra 1936 godine.

   Nalazila se u Kartageni na početku rata i odatle odlazi u patrole po Mediteranu. Tokom jedne patrole, 19 septembra 1936 godine, nailazi na naoružani remorker Galicia i započinje artiljerijski dvoboj sa njim. Uskoro dolaze još jedan naoružani remorker Ciriza i razarač Velasco koji potapaju podmornicu artiljerijom, a 36 članova posade se spašava i zarobljava ih Velasco.

                                                                        Klasa C

   Tokom 1923 godine kompanija S.E.C.N. je počela sa gradnjom 6 podmornica po modernizovanom projekt F-105. Sami brodovi su smatrani veoma uspelom klasom, koji su bili mnogo aktivnioji od svojih prethodnika, ali nisu uspeli da potope ni jedan neprijateljski brod.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: nadvodni 925 t, podvodni 1144 t
          dužina: 73.3 m
          širina: 6.3 m
          gaz: 5.7 m
          pogon: za površinsku vožnju 2 dizel motora Vickers sa ukupno 1000 KS, za podvodnu vožnju dva elektromotora sa ukupno 375 KS
          brzina: ekonomska površinska 10 čv, maksimalna površinska 16.5 čv, ekonomska podvodna 4.5 čv, maksimalna podvodna 8.5 čv
          doplov: površinski 6800 NM sa 10 čv, podvodni 150 NM sa 4.5 čv
          autonomija: 28 dana
          posada: 40 članova
          dubina ronjenja: 80 m
          naoružanje: 1x76 mm ( na C-3 i C-4 75 mm), 6x533 mm TC ( 4 na pramcu, 2 na krmi) sa ukupno 10 torpeda

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   C-1 Isaac Peral ( R): kobilica položena 19 jula 1923, porinuta 31 marta 1927, dovršena 18 jula 1928, iz sastava flote izlazi 30 januara 1950 godine.

   Na početku rata se nalazila u Kartageni, i već 18 jula uveče dobija naređenje da isplovi i sa podmornicama C-4, C-6 i B-6 patrolira u zoni Gibraltarskog moreuza i spreči prebacivanje trupa iz Maroka u Španiju. Posle toga odlazi u Tangir gde se sreće sa podmornicama C-2 i C-5, a onda sve tri 26 jula dobijaju naređenje da otplove na sever. Prilikom manevrisanja, radi podizanja sidra, podmornica C-5 udara u C-1 i oštećujue joj trup. Posle toga se podmornica vraća u Karagenu gde su obavljene neophodne popravke. Zatim podmornica napušta Kartagenu i odlazi za Malagu, gde je 22 avgusta oštećena u  vazdušnom napadu, zbog čega je bila na popravci punih 7 meseci. Ponovo isplovljava 29 marta 1937 godine, sreće se sa podmornicom C-4 i odlaze da izvrše zadatak presretanja neprijateljskog konvoja sa Italijanskim vojnicima koji su krenuli za Španiju. Kako je konvoj imao jaku zaštitu sastavljenu od brodova i aviona, podmornice nisu uspele da mu se približe, i vraćaju se u Kartagenu početkom aprila. Zbog kritične situacije na severu Republike, podmornice C-1 i C-4 odlaze za Biskajski zaliv. U rejonu Gibraltara tank za gorivo na podmornici C-1 počinje da pušta gorivo, i ona se u pratnji podmornice C-4 vraća za Kartagenu. Brod je ponovo oštećen u Valensiji 17 jula i opet odlazi na popravku u Kartagenu. Posle toga odlazi u Barselonu, gde se nalazila 9 oktobra, kada je napadaju avioni i potapaju. Posle toga je podignuta i počele su popravke, koje nisu bile dovršene do 26 januara 1939 godine, kada Barselona pada u ruke Nacionalista. Iako je brod bio pripremljen za potapanje, u opštoj konfuziji niko nije aktivirao eksploziv. Nacionalisti je uvrštavaju u svoju mornaricu tokom 1941 godine, ali je služila samo kao školska podmornica do 30 avgusta 1948 godine, kada postaje brod meta. Konačno izlazi iz sastava flote 30 januara 1950 godine.

   C-2 ( R): kobilica položena 15 septembra 1923, porinuta 31 marta 1927, dovršena 19 jula 1928, iz sastava flote izlazi 6 juna 1951 godine.

   Na početku rata se nalazila u Kartageni, a 20 jula kreće sa podmornicama C-5 i B-5 prema Malagi kako bi sprečila transporte trupa iz Maroka. U luci Larache 28 jula zabranjuje krcanje tereta na Nemački teretnjak i naređuje mu da napusti sidrište. Zatim 16 avgusta zaustavlja Italijanski teretnjak Nereide, koji je iskrcao ratni materijal iz La Specije u Melili, ali se u tom trenutku pojavljuje Italijanski razarač Antonio Noli, takoda je bila prinuđena da se povuče. Posle toga odlazi za Bilbao, a kako su baterije na podmornici bile dotrajale ( mogla je da ostane zaronjena samo 2 sata), nije učestvovala u akcijama. Bojni brod Espana i razarač Velasco bombarduju Bilbao 27 decembra, ali ne uspevaju da oštete podmornice. Početkom januara 1937 godine stižu nove baterije, ali već 5 januara podmornica biva oštećena u vazdušnom napadu. U Bilbau ostaje do 1 maja kada su završene sve opravke i zamenjene baterije. Kako su Nacionalisti zauzimali deo po deo severne teritorije Republike, tako se podmornica povlačila iz luke u luku. Na kraju podmornica odlazi za Brest, gde stiže 1 septembra 1937 godine. U Brestu se nalazi sa podmornicom C-4 gde obe započinju sa neophodnim popravkama. Dok je posada pokušavala da maksimalno ubrza popravke kako bi što pre nastavili sa vojnim operacijama, komandanti obe podmornice stupaju u kontakt sa agentima generala Franka. Zajedno smišljaju plan da otmu podmornicu C-2 koja je bila u boljem stanju, i počinju da okupljaju članove posade koje su smatrali pouzdanim. U noći 28 septembra pokušali su da izvedu svoj plan, kada se na podmornici nalazilo samo desetak ljudi jer su ostali bili u gradu Brestu. Stražar na komandnom tornju ih je primetio dok su poušavali da se ukrcaju i otvorio vatru pri čemu je ubio jednog od Frankovih agenata, što je bilo dovoljno da obeshrabri ostale koji su brzo nestali u gradskim ulicama. Posle ovog slučaja Republika šalje Sovjetskog oficira Nikolaja Pavloviča Ekuipka, koji preuzima komandu i isplovljava sa podmornicom za Kartagenu 17 juna 1938 godine, u koju stiže 25 avgusta iste godine. Posle toga podmornica nastavlja sa patrolama po Mediteranu. Pred sam pad Kartagene podmornica odlazi za Majorku, gde se predaje Nacionalistima 7 marta 1939 godine. Podmornica ostaje aktivna do kraja 1947 godine kada je preklasifikovana u površinski brod, a zatim služi u školske svrhe. Iz sastava flote izlazi 6 juna 1951 godine.

   C-3 ( R): kobilica položena 5 maja 1924, potinuta 20 februara 1929, dovršena 4 maja 1929, potopljena 12 decembra 1936.

   Početak rata je zatiče u Kartageni, kada dobija naređenje da sa podmornicama B-6, C-1, C-4 i C-6 patrolira u zoni Gibraltara i spreči transport trupa iz Maroka. Dva dana kasnije, 20 jula, podmornice uplovljavaju u luku Malaga, odakle već sledećeg dana odlaze za Tangir da otprate jedan tanker. Zajedno sa podmornicama C-2 i C-6, 27 jula odlaze na patrolu ispred luke Ceute, kako bi sprečile krstaricu Almirante Cervera da uplovi u nju. Od podmornice C-4 preuzima torpeda 1 avgusta kada je ova otišla da izvrši neophodne popravke, a 15 avgusta isplovljava na patrolu do Kantabrijskog mora. Ovu patrolu ponavlja i 25 avgusta zajedno sa podmornicama C-4, C-5 i C-6. Tada dobija naređenje da sa podmornicom C-6 pokuša da pronađe i potopi bojni brod Espana i krstaricu Almirante Cervera. Kako nisu uspeli da izvrše ovo naređenje, podmornica C-3 se vraća za Malagu u koju stiže 8 oktobra. Podmmornica se 12 decembra nalazila u površinskoj vožnji, udaljena 4 MN jugoistočno od Malage, kada je u 14:19 pogođena torpedom u levi bok. Podmornica je gotovo istog trenutka potonula, a preživela su samo tri čoveka. Eksploziju i potapanje podmornice su primetili troler obalske straže Xauen i ribarski brodovi Joven Antonio i Joven Amalia koji su bili udaljeni oko 2 NM od podmornice i koji su pokupili preživele. Podmornicu C-3 je potopila Nemačka podmornica U-34 pod komandom Kptlt Haralda Grosea, koji je za svoj uspeh odlikovan „Španskim Zlatnim Krstom“.

   C-4 ( R): kobilica položena 5 maja 1925, porinuta 6 jula 1929, dovršena 21 septembra 1929, potopljena 7 februara 1947 godine.

   Na početku rata se nalazila u Kartageni, a već 18 jula uveče dobija naređenje da isplovi zajedno sa podmornmicama C-1, C-3, C-6 i B-6 i patrolira u zoni Gibraltara i spreči prevoz trupa iz Maroka. Posle toga odlazi za Malagu sa podmornicama C-3 i C-6. U noći između 26 i 27 jula pokušava da presretne dva broda u Gibraltarskom moreuzu i na njih ispaljuje 37 granata i jedno torpedo, ali bez uspeha. Sledećeg dana, 28 jula, obalske baterije kod Huelve je pogađaju sa jednim zrnom i primoravaju je da se vrati za Malagu. U malagi predaje svoja torpeda podmornici C-3, a ona 1 avgusta odlazi u Kartagenu na popravku. Po završetku popravki 22 avgusta, isplovljava i sreće se na moru sa podmornicom C-5 te zajedno uplovljavaju u Malagu, gde ih je čekala podmornica C-3. Već 25 avgusta sve tri podmornice kreću u Biskajski zaliv, gde im se pridružuje i podmornica C-6, sa ciljem da pronađu i potope bojni brod Espana i krstaricu Almirante Cervera. Podmornicama C-4 i C-5 uspeva da pronađu bojni brod Espana 31 avgusta i C-4 ispaljuje jedno torpedo na njega koje ga pogađa, ali ne eksplodira, dok je podmornica C-5 ispalila 4 torpeda koja ne pogađaju brod. Podmornica ostaje u Bilbau do 2 oktobra, kada se sa ostalim podmornicama vraća u Mediteran. Do kraja godine je patrolirala u okolini Malage. Početkom 1937 godine prelazi u luku Valensija, a u martu mesecu odlazi sa podmornicom C-1 u patrolu Mediteranom, radi presretanja brodova koji su prevozili Italijanske vojnike, ali zbog jake pratnje ova akcija ne uspeva. U aprilu odlazi u Biskajski zaliv. Po padu severnih teritorija Republike odlazi u Francusku luku Brest 29 avgusta, gde se sastaje sa podmornicom C-2 i vrši neophodne popravke. Posle već opisanog pokušaja otmice podmornice C-2, komandu nad podmornicom preuzima Sovjetski oficir G.I. Kuzmin. Pod njegovom komandom 14 aprila 1938 godine napušta brest i 23 aprila stiže u Kartagenu. Podmornica 19 juna dobija naredbu da se prebazira u Barselonu, u koju stiže dva dana kasnije. Odatle podmornica vrši patrolnu službu i po presecanju teritorije Republike prenosi poštu. Pred kraj rata odlazi za Bizertu sa ostalim brodovima Republike, a kasnije je vraćena Španiji. U čijoj službi ostaje do 2 februara 1947 godine, kad an jednoj vežbi naglo izranja ispred razarača Lepanto koji je udara pramcem i potapa.

   C-5 ( R): kobilica položena 10 oktobra 1924, porinuta 28 oktobra 1929, dovršena 16 aprila 1930, potopljena 1 januara 1937 godine.

   Na početku rata se nalazila plutajućem doku u Kartageni gde joj je manjan jedan od elektro motora. Odatle 20 jula kreće sa podmornicama C-2 i B-5 prema Malagi da bi sprečila prevoz vojnika iz Maroka. Podmornica 25 avgusta dobija naređenje da iste večeri otplovi za Tangir, a u 02:00 26 avgusta se nasukala na Afričkoj obali kod gradića Tarifa. Posle više pokušaja posada uspeva da je odsuče i nastavlja za Tangir gde se nalazi sa podmornicama C-1 i C-2. Još isto veče podmornice dobijaju naređenje da isplove na sever, ali podmornica C-5, prilikom manevra podizanja sidra, udara u podmornicu C-1 i oštećuje je. Podmornica C-5 stiže u Bilbao 30 avgusta, a već 31 avgusta dobija obaveštenje da su bojni brod Espana i krstarica Almirante Cervera na moru, te stoga isplovljava sa podmornicom C-4 da ih nađu. Nalaze ih istog dana uveče, a posle napada podmornice C-4, podmornica C-5 ispaljuje dva torpeda u 01:30, posle toga ispaljuje još dva torpeda, ali bez rezultata. Već 3 septembra podmornica nailazi na naoružane brodove Nacionalista Tritonia i Virgen de la Carmen, i zaranja u nameri da ih napadne. Pošto su je opazili, brodovi pozivaju razarač Velasco koji napada zaronjenu podmornicu dubinskim bombama od čijih eksplozija podmornica ostaje bez pogona i u totalnom mraku tone do dna na dubini od 85 metara. Posle 44 sata popravki uspevaju da izrone i dokopaju se Bilbaa. Sredinom septembra prilikom jedne patrole primećuje krstaricu Almirante Cervera i zaranja u nameri da je torpeduje, ali taman kada je zauzela povoljnu poziciju za napad između nje i mete se pojavljuje Nemačka krstarica Konigsberg u pratnji razarača, tako da podmornica odustaje od napada. Do kraja decembra podmornica je vršila patrole bez uspeha. Na svoju poslednju vožnju podmornica isplovljava 31 decembra u 19:00, a već sutradan ribarski brodovi javljaju da je primećena velika naftna mrlja oko 11 NM severno od Ribadesela. Nikada nije utvrđen uzrok potapanja podmornice.

   C-6 ( R): kobilica položena 12 februara 1925, porinuta 26 decembra 1929, dovršena 27 septembra 1930, potopljena 20 oktobra 1937 godine.

   Na početku rata se nalazi u Kartageni, odakle isplovljava već 18 jula uveče sa podmornicama C-1, C-3, C-4 i B-6 i odlazi u pravcu Gibraltarskog moreuza, da bi sprečila prebacivanje trupa iz Maroka. Zajedno sa ostalim podmornicama uplovljava u Malagu 20 jula posle neuspešne patrole. Zajedno sa podmornicom C-3 15 avgusta odlazi za Biskajski zaliv sa zadatkom da nađe i potopi bojni brod espana i krstaricu Almirante Cervera. Po dolasku u Gijon podmornica dobija obaveštenje o pozicijama neprijateljskih brodova, ali se tog dana, pred isplovljenje podmornice, pojavljuje krstarica Almirante Cervera i bombarduje luku. Komandant podmornice propušta ovu priliku da napadne krstaricu i isplovljava put San Sebastijana gde se nalazio bojni brod. Tu nailaze na bojni brod, ali komandant odbija da upotrebi torpeda zbog navodnih tehničkih problema. Ovo dovodi do njegove smene i optužbe za izdaju, jer je propustio dve prilike da potopi neprijateljske brodove iako se nalazio u gotovo idealnom položaju. Početkom oktobra meseca podmornica dobija naređenje da se vrati u Mediteran, a u Kartagenu stiže 8 oktobra. Već 1 septembra ponovo isplovljava za Biskajski zaliv, ovog puta noseći oružije i municiju za izolovane trupe Republike. Trećeg dana plovodbe nailazi na naoružane remorkere Nacionalista, Galicia i Argos, koji su bombardovali obalu i koji primećuju podmornicu i pozivaju pojačanje. Uskoro stižu još dva remorkera, Juan Ignacio i Denis, i sva četiri broda vode jednosatni artiljerijski dvoboj sa podmornicom bez posledica po obe strane. Tada podmornica prekida borbu zaronjavanje, ali je kasnije prilikom izronjavanja napadaju jedan hidroavion i razarač Velasco. Podmornica je prinuđena da ponovo zaroni, a Velasco je napada dubinskim bombama. Uskoro podmornica uspeva da se dokopa Gijona bez oštećenja, dok su Nacionalisti bili uvereni da su je potopili. Podmornica ostaje u Biskajskom zalivu do 15 januara kada se vraća u Kartagenu da bi popravila periskop. Posle toga ostaje u Mediteranu gde vrši patrolnu službu. Na jednoj patroli je napada Hidroavion i baca dubinske bombe na nju, oštetivši joj tom prilikom tank goriva. Posle popravki ponovo odlazi za Biskajski zaliv 28 marta 1937 godine. Posle dolaska nema uspeha u patrolama, a povlači se sa ostatcima flote iz jedne u drugu bazu. Dok je bila u luci Bilbao, 12 maja, napadaju je avioni i nanose joj oštećenja, tako da ostaje na popravci do 31 maja. U junu mesecu odlazi patrolu i 20 juna nailazi na krstaricu Almirante Cervera, na koju ispaljuje dva torpeda, ali oba promašuju. Opet nailazi na isti brod 9 jula, kada pokušava da se približi što više za napad, ali krstarica se kretala isuviše brzo. Posle oštećenja koje joj nanosi krstarica Baleares 24 avgusta, odlazi u Gijon na popravak. Odatla vrši nekoliko bezuspešnih patrola, a 15 oktobra nailazi na minopolagač Jupiter i ispaljuje na njega dva torpeda, od kojih jedno promašuje, a drugo zakazuje. Posle toga se vraća u Gijon gde je opet oštećuju avioni. Pred sam pad Gijona u ruke Nacionalista, komandant odlučuje da je potopi kako im ne bi pala u ruke. Isplovljava 20 oktobra i posada je potapa ispred luke, na dubinu od oko 100 m.


* bklasa.jpg (11.51 KB, 500x180 - viewed 352 times.)

* bklasacrtez.gif (2.64 KB, 500x153 - viewed 366 times.)

* 47408562.jpg (70.29 KB, 640x403 - viewed 251 times.)

* cklasacrtez.gif (2.8 KB, 500x118 - viewed 335 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:45:50 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #9 on: May 28, 2009, 07:12:41 pm »

                                                                    Klasa Perla

   Kako su sve Španske podmornice bile u rukama Republike, Nacionalisti zajedno sa kupovinom razarača od Italije iznajmljuju, sa sve posadama, i dve podmornice klase Perla.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: nadvodni 691 t, podvodni 858 t
          dužina: 60.18 m
          širina: 6.45 m
          gaz: 4.7 m
          pogon: za površinsku vožnju 2 dizel motora Tosi sa ukupno 1200 KS, za podvodnu vožnju dva elektro motora sa ukupno 800 KS
          brzina: ekonomska površinska 8 čv, maksimalna površinska 14 čv, ekonomska podvodna 4 čv, maksimalna podvodna 7.5 čv
          doplov: površinski 5000 NM sa 8 čv, podvodni 74 NM sa 4 čv
          autonomija: 26 dana
          posada: 45 članova
          naoružanje: 1x100 mm, 2x2x13.2 mm, 6x533 mm TC ( 4 na pramcu, 2 na krmi) sa ukupno 12 torpeda

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Gonzales Lopez ( ex-Iride) ( N)
   Aquilar Tablada ( ex-Onice) ( N)

   Obe podmornice su iznajmljena od Italije u oktobru mesecu 1937 godine, sa italijanskim posadama i Španskim oficirima za vezu. Obe podmonice su učestvovale u patrolama po Mediteranu, ali bez uspeha. Posle rata vražene Italiji.

                                                                  Klasa Archimede

   Kao i u prethodnom slučaju, ove dve podmornice su iznajmljene od Italijana.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: nadvodni 970 t, podvodni 1239 t
          dužina: 70.5 m
          širina: 6.87 m
          gaz: 4.12 m
          pogon: za površinsku vožnju 2 dizel motora Tosi sa ukupno 3000 KS, za podvodnu vožnju 2 elektro motora Marelli sa ukupno 1300 KS
          brzina: površinska ekonomska 8 čv, maksimalna 17 čv, podvodna ekonomska 3 čv, maksimalna 8 čv
          doplov: površinski 10300 NM sa 8 čv, podvodni 105 NM sa 3 čv
          autonomija: 53 dana
          posada: 55 članovva
          naoružanje: 2x100 mm, 2x2x13.2 mm, 8x533 mm TC sa ukupno 16 torpeda

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   General Mola ( ex-Archimede) ( N)
   General Sanjurjo ( ex-Evangelista Torriceli) ( N)

   Obe podmornice iznajmljene u oktobru mesecu 1937 godine, sa Italijanskim posadama i španskim oficirima za vezu. Obe su učestvovale u patrolama po Mediteranu, a 22 novembra iste godine podmornica General Sanjurjo oštećuje Republikansku podmornicu Miguel de Cervantes na sidrištu u Kartageni. Ovo je bio jedini uspeh koji su postigle ove podmornice. Posle rata su vraćene Italiji.


* iride.jpg (17.24 KB, 500x213 - viewed 231 times.)

* perlacrtez.gif (7.26 KB, 640x152 - viewed 308 times.)

* mola.jpg (20.47 KB, 404x156 - viewed 590 times.)

* molacrtez.jpg (6.96 KB, 453x104 - viewed 217 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:48:34 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #10 on: May 28, 2009, 07:30:23 pm »

                                                                   TOPOVNJAČE

                                                                  Klasa Durango

   Ovo je bio jedan od brodova klase Durango, naručenih od strane Meksika početkom 30-ih godina. Prvi brod Durango je isporučen Meksiku 1935 godine, a drugi brod se nalazio u fazi završetka kada je izbio rat. Po početku rata Nacionalisti ga konfiskuju i uvrštavaju u svoju flotu. Sami brodovi nisu bili baš najuspešniji jer su tokom cele svoje karijere ( u mornaricama Meksika i Španije) imali problema sa stabinošću, što je dovelo do stalnih prepravki i smanjenja naoružanja.

          deplasman: 1600 t
          dužina: 92.3 m
          širina: 12.2 m
          gaz: 3.05 m
          pogon: 2 kotla Yarrow, 2 parne turbine Parsons sa ukupno 6500 KS
          brzina: ekonomska 12 čv, maksimalna 18.5 čv
          doplov: 3000 NM sa 12 čv
          autonomija: 10 dana
          posada: 141 član
          oklop: nema
          naoružanje: 4x102 mm, 2x76 mm PAT, 3x20 mm PAT, 2 BDB

   Calvo Sotelo ( N): kobilica položena 1932, porinut 27 avgusta 1934, dovršen 20 maja 1938, iz sastava flote izašao 1957 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata se nalazio nedovršen u Kadizu, gde ga Nacionalisti konfidskuju i nastavljaju njegovo dovršavanje usporenim tempom. Brod najzad ulazi u sastav flote 20 maja 1938, ali na početku služi kao školski brod i između juna i avgusta se na njemu nalaze ukrcani pitomci Vojno Pomorske Akademije. Na početku septembra prelazi u vode oko Gibraltara da bi sprečio isplovljenje Republikanskog razarača Jose Luiz Diez i njegovo eventualno bekstvo prema Kartageni. U noći između 29 i 30 decembra, brod se nalazio u patroli ispred Gibraltara kada primećuje razarač Jose Luiz Diez kako pokušava da se probije prema Kartageni. Calvo Sotelo poziva druge brodove Nacionalista u pomoć, a ssam otvara vatru na razarač i osvetljava ga sa reflektorom, utom mu se pridružuje i minopolagač Jupiter, koji takođe otvara vatru na razarač i približava mu se na 50 m. Pošto je pogođen, razarač se okreće natrag i posada ga namerno nasukava u Britanskim teritorijalnim vodama da bi izbegla zarobljavanje. Tokom januara 1939 godine Calvo Sotelo učestvuje u bombardovanju obale koja je još uvek bila pod kontrolom Republike, kada na Adru ispaljuje 18, Mamolu 15 i na Kastel de Fero 33 plotuna. Posle toga vrši patrolnu službu bez nekih većih uzbuđenja do početka marta, kada vrši pratnju brodova sa jerdinicama određenim za okupaciju Kartagene. Posle rata je bio u sastavu Španske mornarice do 9 aprila 1957 godine kada odlazi u rashod.

                                                              Klasa Castillio de Canovas

   Tri broda ove klase su naručena po pomorskom zakonu iz 1915 godine, ali je Prvi svetski Rat odložio početak njihove izgradnje. Kobilice su im položene tokom 1920 godine u El Ferolu. Brodovi su imali buran život tokom 20-ih kada je Španija ratovala u Maroku, a na početku Građanskog rata su sva tri broda pala Nacionalistima u ruke. Tokom rata su uglavnom korišćeni za patrolnu službu i pratnju konvoja.

          deplasman: 1314 t
          dužina: 76.6 m
          širina: 10.3 m
          gaz: 3.6 m
          pogon: 2 kotla Yarrow, 2 parne stapne mašine trostruke ekspanzije sa ukupno 1700 KS
          brzina: ekonomska 10.5 čv, maksimalna 15 čv
          doplov: 6500 NM sa 10.5 čv
          autonomija: 22 dana
          posada: 132 člana
          oklop: ?
          naoružanje: 4x102 mm, 2x47 mm PAT, 2 BDB

   Antonio Castillio del Canovas ( N): kobilica položana 1920, porinut 21 januara 1922, dovršen 1923, iz sastava flote izašao 1959 godine.

   Na pošetku rata se nalazio u Kadizu, gde ga zauzimaju Nacionalisti, koji su ga tokom celog rata koristili za patrolnu službu i pratnju konvoja. Brod je rashodovan tokom 1959 godine.

   Eduardo Dato ( N): kobilica položena 1920, porinut 1 decembra 1922, dovršen 1924, iz sastava flote izašao 1953 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Najaktivniji brod ove klase, na početku rata se nalazio u Kadizu, a 20 jula zajedno sa torpednim čamcem T-19 odbija razarač Alcala Galiano da prestretne konvoj sa trupama iz Maroka. Do kraja rata je vršio patrolnu i eskortnu službu. Rashodovan je tokom 1953 godine.

   Jose Canelejas ( N): kobilica položena 1920, porinut jula 1923, dovršen 1925, iz sastava flote izlazi 1951 godine.

   Takođe se nalazio u Kadizu na početku rata koji je proveo na dužnostima patroliranja i praćenja konvoja. Odlazi u rashod tokom 1951 godine.

                                                                  Klasa Recalde

   Četiri broda ove klase su naručena na osnovu pomorskog zakona iz 1908 godine, a dovršeni su između 1910 i 1912 godine u Kartageni. Tokom 20-ih su učestvovali u svim akcijama Španske Mornarice oko Maroka. Do početka Građanskog rata, dva broda su rashodovna, a preostala dva su, svako na po jednoj, našla na suprotnim stranama.

          deplasman: 811 t
          dužina: 65.2 m
          širina: 9.1 m
          gaz: 2.9 m
          pogon: 2 kotla Yarrow, 2 parne stapne mašine trostruke ekspanzije sa ukupno 1100 KS
          brzina: ekonomska 10 čv, maksimalna 14 čv
          doplov: 3000 NM sa 10 čv
          autonomija: 10 dana
          posada: 126 članova
          oklop: ?
          naoružanje: 4x76 mm, 2 mitraljeza

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Laya ( R): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1910, iz sastava flote izašao 1940 godine.

   Početak rata ga zatiče u Kartageni gde se nalazio zbog problema sa mašinama koji nisu rešeni do kraja sukoba. Bio je usidren i služio je za odbranu luke. Nacionalisti ga zarobljavaju po padu luke u njihove ruke i koriste do 1940 godine kada odlazi u rashod.

   Lauria ( N): kobilica položena ?, porinut ?, dovršen 1912, iz sastava flote izašao 1940 godine.

   Na početku rata se nalazi u Kadizu, a tokom sukoba je služio za patrolnu službu i pratnju konvoja.

                                                                 TORPEDNI ČAMCI

                                                                       Klasa T-1

   Klasa od 24 torpedna čamca naručena pomorskim zakonom iz 1908 godine. U Kartageni su izgrađena 22 komada između 1910 i 1919, dok je otkazana gradnja dva poslednja naručena broda.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: 180 t
          dužina: 50 m
          širina: 5 m
          gaz: 1.7 m
          pogon: 1 kotao Normand, 1 parna turbina Parsons sa 3750 KS
          brzina: maksimalna 26 čv
          doplov: ?
          autonomija: ?
          posada: 34 člana
          oklop: nema
          naoružanje: 3x47 mm, 3x450 mm TC

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   T-3 ( R): dovršen 1911, potopljen 3 septembra 1936 godine
   T-6 ( R): dovršen 1913, potopila ga posada marta 1939 godine
   T-16 ( R): dovršen 1915, potopila ga posada marta 1939 godine
   T-17 ( R): dovršen 1918, rashodovan 1952 godine
   T-18 ( R): dovršen 1918, potopila ga posada marta 1939 godine
   T-20 ( R): dovršen 1918, potopila ga posada marta 1939 godine
   T-21 ( R): dovršen 1919, potopila ga posada marta 1939 godine
   T-22 ( R): dovršen 1919, potopila ga posada marta 1939 godine
   Na početku rata su se nalazili u lukama pod kontrolom Republikanaca. Služili su za patrolnu službu i pratnju konvoja.

   T-2 ( N): dovršen 1911, rashodovan 1939 godine
   T-7 ( N): dovršen 1914, rashodovan 1944 godine
   T-9 ( N): dovršen 1915, rashodovan 1943 godine
   T-19 ( N): dovršen 1918, rashodovan 1943 godine
   Na početku rata su se nalazili u likama pod kontrolom Nacionalista. Kao i svoja sabraća, pod kontrolom Republikanaca, uglavnom su služili za patrolnu službu i pratnju konvoja. Jedino se izdvaja T-19 koji je, zajedno sa topovnjačom Eduardo Dato, odbio pokušaj Republikanskog razarača Alcala Galiano da presretne jedan konvoj sa trupama iz Maroka 20 jula 1936 godine.


* Calvo Sotelo.jpg (29.11 KB, 500x305 - viewed 310 times.)

* Eduardo Dato.jpg (33.59 KB, 640x295 - viewed 241 times.)

* recaldecrtezm.gif (19.53 KB, 640x238 - viewed 214 times.)

* t1crtez.gif (21.17 KB, 640x241 - viewed 163 times.)

* t17.jpg (37 KB, 640x318 - viewed 337 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:51:36 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #11 on: May 28, 2009, 07:40:53 pm »

                                                                   MINOPOLAGAČI

                                                                    Klasa Jupiter

   Četiri broda ove klase su naručena u El Ferolu, početkom 1935 godine, ali ni jedan brod nije bio gotov do početka rata. Nacionalisti ih ubrzano dovršavaju, tako da su tri od četiri broda ušla u sastav flote do kraja rata. Krajem 50-ih i početkom 60-ih dva broda su modernizovana u fregate, a sva četiri su rashodovana tokom 70-ih godina. Smatrani su za veoma uspelu klasu brodova.

          deplasman: 2100 t
          dužina: 100 m
          širina: 12.65 m
          gaz: 3.5 m
          pogon: 2 kotla Yarrow, 2 parne turbine Parsons sa ukupno 5000 KS
          brzina: ekonomska 12 čv, maksimalna 18.5 čv
          doplov: 3700 NM sa 12 čv
          autonomija: 11 dana
          posada: ?
          oklop: nema
          naoružanje: 4x120 mm, 2x76 mm PAT, 2x20 mm PAT, 2 BDB, 264 mine

   Jupiter ( N): kobilica položena 14 septembra 1935, porinut 1936, dovršen 1937, iz sastava flote izašao 1974 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Vulcano ( N): kobilica položena 12 oktobra 1935, porinut 1936, dovršen 1937, iz sastava flote izašao 1977 godine.

   Marte ( N): kobilica položena 19 juna 1936, porinut 1937, dovršen 1938, iz sastava flote izašao 1972 godine.

   Neptuno ( N): kobilica položena 19 decembra 1937, porinut 1938, dovršen 1939, iz sastava flote izašao 1970 godine.

   Početak rata ih zatiče ne dovršene u El Ferolu, a kako su Nacionalisti imali samo jedan razarač u upotrebi odlučuju da ih dovrše što je pre moguće i uvedu u svoju flotu. Jedan po jedan brod je dovršavan i uzimao je učešće u dejstvima na moru. Prvi zadatci su im bili miniranje obala u Biskajskom zalivu, a po padu teritorija Republike na severu prelaze u Mediteran gde nastavljaju da polažu minska polja. Zbog snažnog artiljerijskog naoružanja, uskoro počinju da vrše patrole i pretnje konvoja. Jupiter se prvi odaziva na poziv topovnjače Calvo Sotelo i zajedno presreću Republikanski razarač Jose Luiz Diez u noći 29 na 30 decembar 1938 godine. Minopolagač otvara vatru na razarač i oštećujue ga, a u jednom trenutku mu se približava na oko 50 m, te posada razarača odlučuje da nasuče brod kako bi izbegla zarobljavanje. U nastravku rata brodovi nastavljaju sa patrolno službom i zaplenjuju nekoliko trgovačkih brodova koji su nosili vojnu pomoć Republici. Posle rata brodovi Jupiter i Vulcano su modernizovani u fregate i ostaju u sastavu Španske mornarice do 1974 odnosno 1977 godine, kao poslednji brodovi koji su se borili u Španskom Građanskom ratu.

                                                             BRODOVI OBALNE STRAŽE

                                                                         Klasa Uad

   Ovo su bili Britanski troleri naručeni od strane Španske vlade tokom 20-ih godina za potrebe Obalne Straže.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: 600-640 t
          dužina: ?
          širina: ?
          gaz: ?
          pogon: jedna parna stapna mašina
          brzina: 9.5 čv
          doplov: ?
          autonomija: ?
          posada: 39 članova
          oklop: nema
          naoružanje: 3x76 mm

   Uad Lucas ( R)
   Uad Quert ( R)
   Uad Muluya ( R)
   Uad Martin ( R)

   Brodovi su služili za zadatke patrole ispred luka.

                                                       Klasa Tetuan

   Takođe troleri naručeni tokom 20-ih godina.

          deplasman: 400 t
          dužina: ?
          širina: ?
          gaz: ?
          pogon: jedna parna stapna mašina
          brzina: 10 čv
          doplov: ?
          autonomija: ?
          posada: ?
          oklop: nema
          naoružanje: 1x76 mm

   Tetuan ( R)
   Alcazar ( N)

   Brodovi su služili za zadatke patroliranja ispred luka.

                                                      Klasa Xauen

   Takođe troleri naručeni 20-ih godina.
  
          deplasman: 510-768 t
          dužina: ?
          širina: ?
          gaz: ?
          pogon: jedna parna stapna mašina
          brzina: 9-10 čv
          doplov: ?
          autonomija: ?
          posada: ?
          oklop: nema
          naoružanje: 2x76 mm

   Xauen ( R)
   Arcila ( N)
   Larache ( N)

   Brodovi su služili za zadatke patroliranja ispred luka.

                                                               POMOĆNI BRODOVI

                                                  Nosač Hidroaviona Dedalo ( N)

   Ovaj brod je Španija dobila od Vajmarske republike na ime odštete za brodove potopljene od strane Nemačkih podmornica toko Prvog Svetskog Rata. Sam brod je izgrađen 1901 godine u Britaniji u brodogradilištu Swan Hunter iz Njukastla. U početku brod dobija oznaku Espana No.6, a maja 1921 godine je predat Španskoj mornarici koja ga pretvara u brod za transport aviona, a zatim u Nosač hidroaviona. Sama konstrukcija je bila veoma zanimljiva, jer je brod na pramcu imao jedan vezani cepelin polukrute konstrukcije tipa SCA, dok se drugi nalazio u hangaru ispod, u kojojem se nalazila i vodonična centrala. Hidroavioni su krcani u hangar ispod krmene palube sa koje nisu poletali,već su dizalicom bili spuštani na vodu. Brod je svojevremeno krcao hidroavione Felixtove F.3A, Savoia S.16, Macchi M.18 i Supermarine Scarab. Na brod je, u martu 1934 godine, ukrcan autožir inžinjera Cierve sa kojim je on uspešno poleteo i sleteo na krmenu palubu, što je prvi put u svetu da je letelica sa rotorom to uradila.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: 9900 t
          dužina: 127.4 m
          širina: 16.76 m
          gaz: 7.4 m
          pogon: 3 kotla, 1 parna stapna mašina sa 3000 KS
          brzina: 10 čv
          doplov: ?
          autonomija: ?
          posada: 398 članova
          oklop: nema
          naoružanje: 4x105 mm, 2x57 mm PAT
          hidroavioni: 20-25 aparata i 2 cepelina

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata se nalazio u Kadizu gde je spreman za rashod. Zbog nedostatka brodova odlučeno je da se zadrži kao plutajuća baza za hidroavione. Zbog lošeg stanja konstrukcije broda, odmah posle rata je odlučeno da ide na rezanje. U martu 1940 godine pre nego što je rezanje i moglo da počne, konstrukcija broda je popustila i on je potonuo u luci Kadiz.

                                                       Podmornička baza Kanguro ( R)

   Kako se završavala izgradnja podmornica klase B, a počinjalo se sa konstruisanjem podmornica klase C, uvidelo se da će biti potreban brod baza za održavanje i spašavanje tolikog broja podmornica. Zbog toga je u Holandskom brodogradilištu Werf-Conrad u Haarlemu naručen brod Kanguro.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          deplasman: 2750 t
          dužina: 84 m
          širina: 20 m
          gaz: 4 m
          pogon: 2 parne stapne mačine sa ukupno 2520 KS
          brzina: 10 čv
          doplov: ?
          autonomija: ?
          posada: ?
          oklop: nema
          naoružanje: nema
          oprema: radionice sa alatima potrebnim za popravak i vađenje potonulih podmornica, čekrci i vitla sposobni da podmornicu deplasmana 650 t i dužine 46 m izvuku sa dubine od 80 m

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Na početku rata se brod nalazio u Kartageni, gde je za vreme celog sukoba vršio popravke na Republikanskim podmornicama. Padom Kartagene zarobljavaju ga Nacionalisti i koriste ga do 1943 godine kada odlazi u rashod.

                                                                    Tanker Pluto

   Na žalost nemam nikakve podatke o ovom brodu.


* Jupiter.jpg (21.57 KB, 546x340 - viewed 266 times.)

* uadkert.jpg (10.47 KB, 300x168 - viewed 549 times.)

* dedalo.jpg (38.63 KB, 525x291 - viewed 292 times.)

* dedalod.jpg (11.99 KB, 450x140 - viewed 574 times.)

* kanguro1.jpg (18.29 KB, 350x217 - viewed 540 times.)

* kanguro2.jpg (37.27 KB, 346x249 - viewed 537 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 08:54:51 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #12 on: May 28, 2009, 07:52:19 pm »

                                                    MORNARIČKO VAZDUHOPLOVSTVO

   Mornaričko Vazduhoplovstvo u Španiji je osnovano Kraljevskim Ukazom od 15 septembra 1917, 5 godina po uvođenju aviona u tadašnju Špansku vojsku. Na početku Građanskog rata 1936 godine, Mornaričko Vazduhoplovstvo je bilo u zamahu razvoja i operativne sposobnosti, dok su piloti bili veoma iskusni, sa velikim brojem sati naleta. U tom trenutku Španska Mornarica je imala 13 eskadrila Mornaričkog Vazduhoplovstva sa gotovo 100 aviona u upotrebi. Većinu ovih aviona su činili hidroavioni Savoia S.62, Dornier Do J Wal i lovci Martynside F.4, kao i tada moderni torpedni bombarderi Vickers Vildebeest. Pored ovih aparata bilo je još nekoliko aviona Macchi M.18 i Macchi M.18AR i nekoliko aviona Hispano-Suiza E-30 i E-34 kao, Avro 504K i nekoliko aviona Fleet 10 koji su služili za obuku pilota i održasvanje veze. Takođe su se u upotrebi nalazila i dva autožira Cierva C.30. Kao i sama Mornarica, i Mornaričko vazduholovstvo se podelilo između dve strane.

          Nacionalisti:

   Eskadrila Mornaričke Vazduhoplovne Stanice Marin sa 5 hidroaviona Savoia S.62

   3 Hidroaviona Dornie Do-J Wal koji su se nalazili na remontu u luci Kadiz

          Republikanci:

   Eskadrila Mornaričke Vazduhoplovne Stanice Mahon sa 5 hidroaviona Savoia S.62

   Eskadrila Mornaričke Vazduhoplovne Stanica Barselona sa 10 hidroaviona Macchi M.18 i M.18AR

   Eskadrila Mornaričkog Vazduhoplovstva za vezu i obuku u Madridu sa 1 avionom Avro 504B, 1 autožirom Cierva C.30, 1 avionom Hispano-Suiza E-34 i 1 avionom CASA III

   Stanica Mornaričkog Vazduhoplovstva San Javier sa sledećim eskadrilama:
      
          - 1 Eskadrila za vezu i obuku sa 4 aviona Avro 504B, 4 aviona Hispano-Suiza E-30, 1 autožir Cierva C.30 i 1 avion Fleet-10
          - 2 Eskadrila za vezu i obuku sa 8 aviona Hispano-Suiza E-30
          - 1 Eskadrila torpednih bombardera sa 9 aviona Vickers Vildebeest
          - 2 Eskadrila torpednih bombardera sa 9 aviona Vickers Vildebeest
          - 3 Eskadrila torpednih bombardera sa 9 aviona Vickers Vildebeest
          - 1 Hidroeskadrila za izviđanje sa 9 hidroaviona Savoia S.62
          - 2 Hidroeskadrila za izviđanje sa 9 hidroaviona Savoia S.62
          - 3 Hidroeskadrila za izviđanje sa 5 hidroaviona Dornier Do-J Wal ( od 8 aviona ove eskadrile 3 su se nalazila na remontu u Kadizu)

                                                                   Savoia S.62

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Savoia S.62 je Italijanski izviđački hidroavion nastao 20-ih godina. Prodat je u nekoliko zemalja, a među njima je bila i Španija koja ga je nabavila za potrebe svojeg Mornaričkog Vazduhoplovstva. Tokom rata su ga koristile obe strane za patroliranje i pratnju konvoja, a zna se da su ovim avionom u dva navrata napoadnute i podmornice.

          tip: izviđački hidroavion četvorosed
          motor: jedan tečnošću hlađeni, redni, Isotta Fraschini Asso 750 sa 850 KS
          dužina: 12.26 m
          razmah: 16.66 m
          površina krila: 69.5 m2
          težina: prazan 2630 kg, poletna 5030 kg
          brzina: 220 km/h
          dolet: 2000 km
          naoružanje: 2x2x7.7 mm i do 600 kg bombi

                                                                Vickers Vildebeest

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Avion nastao 1926 godine kao zamena za zastareli torpedni bombarder Hawker Horsley. Španija kupuje 1934 godine nekoliko komada i licencu za proizvodnju, a primerci proizvedeni u fabrici CASA su opremljeni motorima Hispano-Suiza HS600. Na nekoliko aviona su ugrađeni i plovci umesto točkova. Ovi avioni su se borili na strani Republike, i uglavnom su bili angažovani na zadatcima patroliranja i pratnje konvoja.

          tip: torpedni bombarder trosed
          motor: jedan zvezdasti, vazduhom hlađeni Bristol Pegasus II-M3 sa 635 KS ili jedan redni, tečnošću hlađeni Hispano-Suiza HS600 sa 650 KS
          dužina: 11.18 m
          razmah: 19.94 m
          površina krila: 68 m2
          težina: prazan 2165 kg, poletna 3856 kg
          brzina: 230 km/h
          dolet: 1014 km
          naoružanje: 1x7.7 mm Vickers fiksni u nosu, 1x7.7 mm Lewis za odbranu iz zadnje polusfere, 454 kg bombi ili 1 torpedo kalibra 457 mm

                                                                    Macchi M.18

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Italijanski hidroavioni sa početka 20-ih koji je bio veoma popularan među svojim posadama zbog lakog rukaovanja, održavanja i upravljanja. Na početku sukoba su svi bili u rukama republike i pored patroliranja i pratnje konvoja, korišteni su i za bombardovanje Majorke.

          tip: izviđački hidroavion trosed
          motor: jedan redni tečnošću hlađeni Isotta Fraschini Semi Asso sa 250 KS
          dužina: 9.75 m
          razmah: 15.8 m
          površina krila: 45 m2
          težina: prazan 2811 kg, poletna 3935 kg
          brzina: 187 km/h
          dolet: 1000 km
          naoružanje: 1x7.7 mm Vickers za odbranu od napada iz zadnje polusfere, 4 lake bombe na nosačima ispod krila

                                                            Hispano-Suiza E-30/E-34

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

   Laki avioni napravljeni u Španiji koji su služili uglavnom za održavanje veze i trenažu. Svi mornarički avioni su služili u Republici.

          Nažalost nemam podatke za ove avione.



* Savoia S.62.jpg (21.89 KB, 640x235 - viewed 266 times.)

* Vickers Vildebeest.jpg (23.93 KB, 464x280 - viewed 303 times.)

* Macchi M.18.jpg (23.3 KB, 640x264 - viewed 282 times.)

* e30.gif (5.7 KB, 200x88 - viewed 506 times.)

* e34.gif (5.29 KB, 200x78 - viewed 549 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 09:00:05 pm by dexy » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #13 on: May 28, 2009, 08:15:37 pm »

                                                              Martynside F.4A

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Britanski lovački avion napravljen krajem Prvog Svetskog Rata, smatran je za remek delo u svoje vreme i postigao je solidan izvozni uspeh. Španija ga nabavlja početkom dvadesetih, a u Građanskom Ratu je uglavnom služio za izviđanje jer je bio potpuno zastareo pa su ga i piloti zvali „Leteća relikvija“.
 
          tip: lovački avion jednosed
          motor: jedan zvezdasti, vazduhom hlađeni Hispano-Suiza F8b sa 300 KS
          dužina: 7.71 m
          razmah: 9.98 m
          površina krila: 20.5 m2
          težina: prazan 776 kg, poletna 1265 kg
          brzina: 230 km/h
          dolet: 650 km
          naoružanje: 2x7.7 mm Vickers

                                                        Dornier Do-J Wal i Do-R Super Wal

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Jedan od najpoznatijih hidroaviona između dva svetska rata. Španija do 1929 godine nabavlja 10 aviona Do-J, a u trenutku izbijanja rata još se 8 nalazi u upotrebi. Služio za pratnju konvoja i patroliranje.

                                                         Do-J Wal

          tip: izviđačko-bombarderski hidroavion sa pet članova posade
          motori: dva redna, tečnošću hlađena Elizade sa 450 KS svaki ili dva redna, tečnošću hlađena Hispano-Suiza HS600 svaki sa 600 KS
          dužina: 22.5 m
          razmah: 17.58 m
          površina krila: 96 m2
          težina: prazan 4000 kg, poletna 6640 kg
          brzina: 180 km/h
          dolet: 1800 km
          naoružanje: 2x2x7.7 mm, do 1000 kg bombi

                                                       Do-R Super Wal

   Mornarica Nacionalista je dobila u okviru vojne pomoći nekoliko ovih aviona od Nemačke. Služili su za patroliranje i pratnju konvoja.

          tip: izviđački hidroavion sa 5 do 6 članova posade
          motor: četiri redan tečnošću hlađena Hispano-Suiza HS 600 svaki sa 600 KS
          dužina: 23.6 m
          razmah: 28.5 m
          površina krila: 143 m2
          težina: prazan 7810 kg. poletna 14500 kg
          brzina: 206 km/h
          dolet: 1000 km
          naoružanje: nema

                                                                      Avro 504B

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Jedan od najpoznatijih aviona na svetu nastao još pre Prvog Svetskog Rata. Španija je nabavila nekoliko ovih aviona, a 5 je upotrebljavano i u Građanskom ratu. Korišteni su uglavnom za trenažu pilota.

          tip: trenažni avion dvosed
          motor: jedan rotativni Le Rhone sa 80 KS
          dužina: 8.97 m
          razmah: 10.97 m
          površina krila: 30.7 m
          težina: prazan 558 kg, poletna 830 kg
          brzina: 145 km/h
          dolet: 400 km
          naoružanje: nema

                                                                       Fleet 10

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Pripadao familiji trenažnih i sportskih aviona firme Konsolidejtid. Španija je nabavila nekoliko ovih aviona, a u Mornaričkom Vazduhoplovstvu se nalazio jedan koji je služio za trrenažu pilota.

          tip: školski avion dvosed
          motor: jedan zvezdasti, vazduhom hlađeni Kinner K-5 sa 100 KS
          dužina: 6.61 m
          razmah: 8.54 m
          površina krila: ?
          težina: ?
          brzina: 169 km/h
          dolet: 560 km
          naoružanje: nema

                                                                      CASA III

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
   Laki školski i avion za vezu. Nažalost nemam podatke za ovaj avion.

                                                                   Cierva C.30

   Autožir poznatog Španskog pronalazača Cierve. Posle uspešnih testova sa poletanjem i sletanjem autožira na nosač hidroaviona Dedalo, mornarica nabavlja dva primerka za potrebe uzviđanja.

          tip: izviđački autožir jednosed
          motor: jedan zvezdasti, vazduhom hlađenigener sa 142 KS
          dužina: 6.01 m
          prečnik rotora: 12.8 m
          težina: poletna 816 kg
          brzina: 177 km/h
          dolet: 460 km
          naoružanje: nema

...

   Kada se pomene Španski Građanski Rat svi se sete velikih ofanziva, kontraofanziva i bitaka koje su se vodile na tlu Španije. Retko kad se pominje ona najvažnija bitka koju su mornarice Republike i Nacionalista vodile na moru, jer od te bitke je zavisila pobeda na kopnu. I jedna i druga strana su se ratnim materijalom snabdevale iz inostranstva, a taj ratni materijal je dolazio morskim putem. Logično je bilo da će ona strana koja bolje obezbedi svoje konvoje, na kraju pobediti. Uglavnom zbog neiskustva i nedovoljnog broja oficira, mornarica Republike je u prvim danima rata napravila nekoliko strateških grešaka koje su je na kraju koštale pobede. Neefikasno i besciljno rasipanje snaga po Biskajskom zalivu, umesto da su svi brodovi koncentrisani u Gibraltarskom moreuzu i da se neprijateljski konvoji sa trupama napadnu bez obzira na gubitke. Da je ovo bilo urađeno pobuna bi bila skršena već na početku. Iako je tokom rata mornarica Republike skupljala sve više iskustva i izašla kao pobednik najveće pomorske bitke tog rata, više nije mogla da nadoknadi ono što je propušteno na početku sukoba. Za to vreme mornarica nacionalista, iako brojčano inferiorna, delovala je odlučnije i agresivnije, imala je sebi zacrtani cilj i učinila je sve da ga postigne, tako da je na kraju slavila pobedu. Što se tiče ljudstva na obe strane, treba im odati priznanje za sve što su postigli, borili su se hrabro i umirali za svoje ideje. Ovaj tekst pretstavlja jedan pokušaj da se barem malo rasturi magla koja je obavijala borbe na moru tokom Španskog Građanskog rata.

...

Prilikom izrade ove teme korišteni su materijali sa sledećih sajtova:

http://www.kbismarck.com/mgl/spanishcivwar.htm
http://www.revistanaval.com/armada/buques1/buques1.htm#1
http://www.revistanaval.com/armada/flotaero/aeronav.htm
http://www.warshipsww2.eu/typy.php?language=E&period=&stat=RSP
http://niehorster.orbat.com/080_spain/36_navy/_navy.html
http://es.wikipedia.org/wiki/Clase_Churruca
http://es.wikipedia.org/wiki/Clase_C_(Submarino)
http://es.wikipedia.org/wiki/Clase_B_(Submarino)
http://es.wikipedia.org/wiki/Clase_Jupiter
http://es.wikipedia.org/wiki/Clase_Canovas_del_Castillo
http://es.wikipedia.org/wiki/Clase_Recalde
http://es.wikipedia.org/wiki/Canonero_Calvo_Sotelo
http://www.zi.ku.dk/personal/drnash/model/Spain/index.html


* buzzard.jpg (12.66 KB, 340x145 - viewed 570 times.)

* Dornier Do-J Wal i Do-R Super Wal.jpg (69.26 KB, 640x480 - viewed 267 times.)

* Avro 504B.jpg (19.82 KB, 420x301 - viewed 254 times.)

* Fleet 10.gif (2.48 KB, 200x79 - viewed 501 times.)

* CASA III.gif (8.25 KB, 200x83 - viewed 581 times.)
« Last Edit: July 27, 2010, 09:03:38 pm by dexy » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #14 on: May 29, 2009, 09:32:59 am »

Ovo je kapitalno delo ..... Nemam reči .... Divljenje i najveće poštovanje za ovoliki rad i trud 
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.051 seconds with 23 queries.