PALUBA
March 28, 2024, 11:37:44 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... 26   Go Down
  Print  
Author Topic: Bitka za Arktik  (Read 93445 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #135 on: July 06, 2020, 10:08:07 pm »

Могуће је да се ради о неком војном пројекту, али је могуће и да се тражи начин да се искористи потенцијал северног морског пута, којим би се уз руску обалу повезао Пацифик и Атлантик. Американци инсистирају да је то међународни пловни пут, што по географским картама и јесте. Међутим, све то пада у воду ради временских услова на том подручју. Ако немаш ледоломце који ће да осигуравају пловидбу и могућност да се склониш у сигурне луке на руској обали (које нису део међународног пловног пута), онда све то пада у воду. Можда Руси покушавају да направе ледоломце који ће бити довољно брзи да не успоравају пловидбу.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #136 on: July 06, 2020, 11:22:37 pm »


Kod probijanja dva metra leda pitanje brzine se ne postavlja! Ne može biti veća od 3-4 čvora u svakom slučaju, ako je i toliko. Zato mi brzina od 24čv. "vuče" na potrebe praćenja eskadre na slobodnoj vodi. Zbog otopljavanja Sevmorput je danas relativno otvoren od juna do oktobra, što je znatno više nego pre npr. 50 godina.Najteža područja su Laptevsko i Istočno sibirsko more. Što istočnije to gore.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #137 on: July 07, 2020, 07:54:25 am »


Kod probijanja dva metra leda pitanje brzine se ne postavlja! Ne može biti veća od 3-4 čvora u svakom slučaju, ako je i toliko. Zato mi brzina od 24čv. "vuče" na potrebe praćenja eskadre na slobodnoj vodi. Zbog otopljavanja Sevmorput je danas relativno otvoren od juna do oktobra, što je znatno više nego pre npr. 50 godina.Najteža područja su Laptevsko i Istočno sibirsko more. Što istočnije to gore.

Зар не може да прати и конвој трговачких бродова, да иде испред њих и разбија лед ако и када на њега наиђе?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #138 on: July 07, 2020, 08:19:04 am »

Наравно да може. Пут од Европе до Азије (Јапана, Кине и Индије) по Севморпуту је далеко краћи од уобичајене руте, па на то Русија веома рачуна из економcких разлога.
« Last Edit: July 07, 2020, 08:45:36 am by kumbor » Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #139 on: July 23, 2020, 09:52:15 am »

Majk Pompeo najavio da će Amerika postati aktivnija na Arktiku
Tanjug 23.07.2020

Američki državni sekretar Majk Pompeo izjavio je danas da će SAD postati aktivnije na Arktiku kako bi se suprostavile rastućem ruskom uticaju i sprečile pokušaje Kine da se umeša u taj region.

Tokom kratke posete Danskoj, Pompeo je pozdravio ponovno otvaranje konzulata SAD u samoupravnoj autonomnoj teritoriji pod suverenitetom danskog kraljevstva Grenlandu i najavio novi sporazum o saradnji sa Farskim ostrvima, drugom danskom teritorijom u severnom Atlantiku, koji će uključivati održivo ribarstvo i pojačan komercijalni angažman, preneo je AP.

- Novi je dan za Sjedinjene Američke Države na Grenlandu - rekao je Pompeo novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare sa danskim ministrom spoljnih poslova Jepeom Kofodom.

Američki konzulat u Nuku ponovo je otvoren u junu, nakon više decenija, a to je privuklo pažnju zvaničnika zbog interesovanja američkog predsednika Donalda Trampa za kupovinu Grenlanda, koji je izbio na površinu prošle godine. Kofod je rekao da ideja o američkoj kupovini Grenlanda, koju su odbacili i ismejali i grenlandski i danski zvaničnici, nije pokrenuta u razgovorima.

- O tome se razgovaralo prošle godine, to nije bilo na stolu - rekao je on.

U razgovoru sa danskim premijerom Meteom Frederiksenom, kao i liderima Grenlanda i Farskih ostrva, Pompeo je rekao da je naglasio važnost energetske nezavisnosti, posebno od Rusije.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #140 on: July 23, 2020, 03:33:57 pm »


Quote
Русија је у јуну почела изградњу јединствене ледоотпорне платформе. Платформа је намењена за експлоатацију гаса. У исто време настављена је изградња још фрапантнијег пројекта — ледоотпорне платформе Северни пол, чији је задатак да обавља и научна истраживања. У свету још нико није градио овакву платформу. У наставку ћете сазнати зашто су ове платформе потребне Русији и у чему је специфичност сваке понаособ?



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #141 on: July 30, 2020, 07:20:35 am »

Zakasnela uzbuna zbog S-400
B. Vlahović - četvrtak, 30. 07. 2020.

DOLAZAK raketnih PVO sistema S-400 na ruska ostrva na Arktiku je logičan korak sa isključivo odbrambenim ciljevim i ne treba ni kod koga da izaziva zabrinutost, izjavio je Nikolaj Korčunov, ambasador za specijalne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

To je odgovor na izjavu komandanta Vojno-morskih snaga SAD u Evropi i Africi, admirala Džejmsa Fogoa koji je govorio o novim ruskim bazama na Arktiku i razmeštanju sistema S-400. Rusi nisu ni do sada skrivali da će, ako bude potrebno, i oružjem da brane svoje interese u arktičkom pojasu. Interesantna je reakcija američkog generala kada se zna da su još 16. septembra 2019. godine Rusi saopštili preko svojih agencija da su razmestili na arhipelagu Nova Zemlja i na Arktiku nove sisteme "S-400 trijumf". Taj zadataka su obavile jedinice ruske Severne flote. Zbog toga je čudno da Amerikanci tek sada reaguju na dovoženje S-400 na Arktik. Lani je pres-služba Severne ruske flote objasnila da je puk S-400 prebačen na ostrvo Nova Zemlja. Do dolaska na tu lokaciju oficiri i vojnici tog puka prošli su potrebnu obuku. Do tada su oni opsluživali sisteme S-300.

- Pošto je to vojni patrolni brod Rusija ima pravo da na njega stavi kakve god hoće rakete i time ne krši nikakav međunarodni dogovor - tvrdi ambasador Korčunov.

Instaliranjem sistema S-400 znatno je povećana zona kontrole vazdušnog prostora Arktika. Sve vežbe koje su imali pripadnici tog puka kao i ostalih jedinica pokazuju da se S-400 uspešno koristi u uslovima krajnjeg severa i Arktika. Takvi sistemi stoje i na Koljskom Zapalarju. U martu prošle godine komandant Severne flote Nikolaj Jevmenov objasnio je da Rusija dovozi na krajni sever dopunske snage PVO i stratešku i taktičku avijaciju da bi obezbedila sigurnost vazdušnog prostranstva nad severnim morskim putem.

Rusija je poslednjih godina znatno ojačala grupu vojske u arktičkoj zoni. Nije tajna da je tamo rekonstruisano dvadesetak aerodroma. Osim sistema "S-400 trijumf" koji ima domet preko 400 kilometara, na Arktik su prebačeni i sistemi "Tor-M2DT" i "Pancir-S".

LEDOLOMAC SA RAKETAMA

PREDSTAVNICI Vojno-morskih snaga SAD su kritikovali Rusiju da naoružava raketama "kalibar" svoje ledolomce u arktičkom pojasu. Odgovorio je ambasador za posebne zadatke Nikolaj Korčunov koji je objasnio da "Ivan Papanjin" nije klasični ledolomac, već višefunkcionalni patrolni brod napravljen za rusku vojnu flotu.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #142 on: July 31, 2020, 09:42:40 am »



Rusija će omogućiti stanovnicima Rusije da besplatno dobiju zemljište u arktičkoj zoni RF


Novi nacrt zakona pripremljen po nalogu potpredsednika vlade Jurija Trutnjeva omogućiće stanovnicima Rusije da besplatno dobiju zemljište provršine do jednog hektara u arktičkoj zoni RF.

Zemlja se daje na korišćenje u vremenskom periodu od pet godina, posle čega treba da pređe u vlasništvo ili iznajmi na duži rok. Na zemljištu se može izgraditi kuća za stanovanje ili pokrenuti bila koja privredna delatnost, uključujući stvaranje domaćinstva, pružanje različitih usluga, između ostalog i turističkih.

„Ljudi na Dalekom istoku Rusije uzimaju zemlju kako bi izgradili kuće i realizovali svoje preduzetničke ideje. Nesumnjivo da je to aktuelno i za stanovnike arktičkih teritorija, odgovarajuće predloge dobili smo i iz brojnih drugih regiona”, rekao je Trutnjev, a prenela služba za odnose sa javnošću Ministarstva za razvoj Dalekog istoka i Arktika.

Ruskim građanima biće na raspolaganju samo zemljište na kopnenoj teritoriji Arktika, u Murmanskoj oblasti, Neneckom autonomnom okrugu, Jamalo-Neneckom autonomnom okrugu, kao i 23 opštinska rejona Krasnojarskog kraja, Arhangelske oblasti, respublika Komi i Karelije. Na spisku se ne nalaze Čukotski autonomni okrug ni arktičke opštine Jakutije.

U prvih šest meseci realizacije novog zakona pravo na zemljište u regionu imaće građani prijavljeni u odgovarajućim subjektima i opštinama. Nakon isteka tog perioda istu mogućnost imaće svi građani RF, kao i uključeni u program državne podrške dobrovoljnom preseljenju u otadžbinu sunarodnika koji žive u inostranstvu.

Po mišljenju vlasti arktičkih regiona sve aktuelnija postaje potreba uprošćavanja sistema dodele zemljišta, budući da se do kraja leta očekuje da stupe na snagu zakoni o državnoj podršci preduzetničkoj aktivnosti na Arktiku. To će predstavljati podsticaj lokalnom stanovništvu za bavljenje preduzetništvom na svom zemljištu.

U arktičkoj zoni Rusije živi 2,5 miliona ljudi, pritom 90 odsto živi u velikim gradovima. Iako se mnogi od njih zbog odliva stanovništva smanjuju, osnovna infrastruktura ostaje.

To je odlična mogućnost za razvoj okolne individualne stambene gradnje, navodi pres služba Ministarstva za razvoj Dalekog istoka i Arktika.

Kako se ne bi donosio novi zakon pribeglo se amandmanima na federalni zakon o „dalekoistočnim hektaru“. Međutim, između Dalekog istoka i Arktika postoje bitne razlike. Recimo, arktički regioni pozvani su da ustanove granice dodeljivanih parcela tako da odobrene teritorije mogu da obuhvate područje grada.

Na Dalekom istoku se obrazuju „tampon zone“ u kojima se ne može dobiti zemljište. Uopšte uzevši na Arktiku upravo vlasti svakog subjekta, u dogovoru sa javnim Savetom arktičke zone odlučivaće koje zemljište će biti određeno za parcele.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #143 on: August 01, 2020, 05:42:07 pm »

Još jedan pokušaj obuzdavanja Rusije, ali i Kanade
Novosti online subota, 01. 08. 2020.

PONOVNO uspostavljanje dužnosti koordinatora za region Arktika, i imenovanje Džima Deharta, višeg savetnika američkog državnog sekretara na to mesto, zajedno s nedavnim naređenjem Trampa o stvaranju američke flote ledolomaca, govori o američkoj strategiji obuzdavanja Rusije u regionu i prenošenju geopolitičke borbe na Arktik, smatraju ruski analitičari.

Dehartova glavna dužnost biće promovisanje američkih interesa u tom regionu u pogledu bezbednosti, održivog ekonomskog razvoja i saradnje među arktičkim državama.

„Rekao bih da govorimo o geopolitičkoj borbi u arktičkom regionu tj. SAD zanima geopolitička dominacija i polazeći od toga počeli su da se bave razvojem ledolomačke flote, koju i dalje nemaju. Pored toga, američka politika na Arktiku predstavlja pokušaj osporavanja ruskih prava na Severni morski put i prava Kanade na severozapadni prolaz. To je pokušaj uspostavljanja određenog američkog diktata u regionu i otvaranje mogućnosti za formiranje nekog drugog centra moći, pokušaj suprotstavljanja ruskim i kineskim interesima na Arktiku iz straha da će razvoj nekih severnih projekata postati predmet zajedničke politike Moskve i Pekinga. Stoga se, sve što Pompeo čini, uklapa u glavni tok američke politike kako bi se sprečili ostali uticajni centri na Arktiku“, objašnjava za Sputnjik ruski ekspert Oleg Aleksandrov.

Strategija uspostavljanja američke dominacije na Arktiku je, pre svega, usmerena na kontrolu međunarodnih transportnih pravaca – Severnog morskog puta i drugih ruta, ističe Aleksandrov.

„Pored toga, ovo je pokušaj kontrole ko će i na koji način eksploatisati energetske resurse na Arktiku. Sa stanovišta SAD to treba da rade njihove kompanije, a ne neke neprijateljske. Naravno, SAD imaju razne interese, ne bih sveo samo na geopolitičke, ali ovde dominiraju geopolitički. Postoje ekološki i ekonomski interesi, a postoji i takav faktor kao što je jednostavno prebacivanje glavnog fronta konfrotacije između SAD i Rusije u ovaj region“, kaže Aleksandrov.

ARKTIK – ARENA KONFRONTACIJA

Aleksandrov kaže da se Amerika vodi hladnoratovskom logikom posmatrajući Rusiju kao potencijalnog protivnika, a ne kao potencijalnog partnera. Vašingtonu je potrebno da stvori sliku neprijatelja, a Rusija je za to pogodna.

„Sva Trampova retorika i retorika američkog državnog sekretara svode se na to da je potrebno suprotstaviti se naporima Rusije i Kine na Arktiku. Na to cilja i američka arktička doktrina iz 2019. godine. U stvari, sva ova dešavanja ukazuju na to da govorimo o pokušaju suprotstavljanja Rusiji sa stanovišta vojnih, ekonomskih, političkih i drugih interesa“, konstatuje Aleksandrov. Na pitanje kako Moskva može da zaštiti svoje interese na Arktiku, ekspert kaže da se to može postići realizovanjem potencijala koje Rusija ima.

„Implementacija nekih vojnih projekata kreće se bržim tempom nego realizacija ekonomskih projekata. Samim tim, težak je zadatak kombinovati različite pravce, i vojno-strateški i ekonomske. Sve se svodi na to da projekte koje Rusija sprovodi na Arktiku realizuju strane kompanije. To je svojevrsni začarani krug, nastao kada je Rusija u ranoj fazi privukla ogroman broj stranih kompanija i investicija... Sada je Rusiji potrebna nezavisna politika u regionu, ne uzimajući u obzir položaj potencijalnih investitora. Kada je reč o bezbednosnim pitanjima, tada bi sva druga pitanja trebalo da budu u drugom planu“, kaže Aleksandrov. Ekspert smatra da bi Rusija na Arktiku trebalo da realizuje velike državne infrastrukturne projekte, da ulaže u civilne projekte, obezbedi civilni transport i uslove za život i rad ljudi u tom regionu.

RUSIJA NAJVEĆA LEDOLOMAČKA SILA NA SVETU

Ruski ekspert Valerij Žuravelj podseća da je Tramp u junu ove godine potpisao memorandum o zaštiti američkih nacionalnih interesa u arktičkoj i antarktičkoj regiji i da je naložio da se stvori američka ledolomačka flota, s obzirom da je nedostatak flote ozbiljno kočio Vašington u arktičkim planovima.

„Istovremeno, Amerikanci naglašavaju da je to pretnja bezbednosti SAD, pošto po tom pitanju daleko zaostaju za Rusijom. Oni su postavili zadatak da do 2029. formiraju flotu polarnih ledolomaca. Planiraju da naprave tri teška ledolomca i nekoliko srednjih“, kaže Žuravelj. Ekspert napominje da trenutno SAD imaju samo jedan teški ledolomac - „Polarnu zvezdu”, kojem ističe rok upotrebe i još jedan ledolomac srednje klase „Hili“, napravljen prvenstvo za naučna istraživanja, a takođe i pet lakih ledolomaca koji ne mogu tokom cele godine da plove.

„Postoje još dva privatna ledolomca koja se koriste za biznis projekte i istraživanje na Arktiku. Dakle, ukupno devet ledolomaca, od kojih su neki zastareli“, dodaje Žuraljev. Pored toga, američka strategija predviđa i opremanje baza za ledolomce, kako u SAD, tako i u inostranstvu. Prema mišljenju Žuraljeva, jedna od baza će biti na jugu Aljaske, gde postoje velike rezerve nafte, dok bi u inostranstvu Amerikanci mogli da koriste vojno-vazduhoplovnu bazu na Islandu, u Keblaviku. Rusija, da bi zadržala liderstvo na Arktiku, smatra Žuraljev, treba da se bavi svojom ledolomačkom flotom. Rusija ima 43 ledolomca, među kojima su i četiri nuklearna i samim tim je najveća ledolomačka sila na svetu.

„Ti ledolomci su razlitičiti, namenjeni su za različite zadatke. Osnovu čine četiri nuklearna ledolomca i dizel-električna. Oni prate cele karavane od 10-12 brodova, a 2019. pratili su 510 brodova. Obim prevoza roba prošle godine je premašio 30 miliona tona. Trenutno pravimo i nove ledolomce: "Arktik", "Sibir", "Ural" i "Jakutiju", a eksperti navode da ćemo do 2025. godine moći da obezbedimo navigaciju tokom cele godine“, kaže sagovornik Sputnjika. On dodaje da Rusija gradi i ledolomac „Lider“, koji će moći da razbija led debljine do četiri metra i plovi u bilo kojem području Severnog ledenog okeana.

„To će biti moćan brod, koji će ojačati naše pozicije na Arktiku“, istakao je Žuraljev.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #144 on: August 09, 2020, 05:25:47 am »

Unapređeni PVO sistem će braniti ruske baze na Severnom polu
Novosti online subota, 08. 08. 2020.

PROBNA testiranja PVO kompleksa Pancir-SA izvedena su na ostrvu Aleksandrina zemlja na Arktiku, javio je ruski portal Argumenti, pozivajući se na saopštenje Severne flote.

Tokom testova projektili nisu bili opremljeni bojevom glavom, a lansiranja su izvršena da bi se proverila efikasnost kompleksa na niskim temperaturama. Arktička verzija raketnog sistema je postavljena na šasiji snežnog guseničara "Vitjaz", koji je u stanju sa savlada sve prepreke severnog pola. Kako navode iz pres-službe Severne flote, pored pomenutog PVO sistema, taktička grupa na Aleksandrinoj zemlji je opremljena i protiv-brodskim raketnim sistemima "Bastion".

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #145 on: August 26, 2020, 07:26:52 am »



Izgradnja najmoćnijeg ruskog i svetskog nuklearnog ledolomca ulazi u novu fazu


Nova etapa u izgradnji najmoćnijeg ledolomca na nuklearni pogon u svetu, Rusija, projekta Lider, počinje za mesec dana.

Kako je najavljeno, 28. septembra, na dan kada se obeležava 75. godišnjica ruske nuklearne grane industrije, počeće postavljanje kobilice, glavnog uzdužnog elementa brodske konstrukcije.

Eksploatacija najmoćnijeg nuklearnog ledolomca u istoriji svetske brodogradnje trebalo bi da počne 2027. Godine. Vrednost projekta iznosi 127 milijardi rubalja (1,7 milijardi dolara), a Rusija planira da izgradi tri takva broda, prenosi Sputnjik.

Brod na nuklearni pogon može da pravi kanal širine oko pedeset metara, što će omogućiti transportnim brodovima velike tonaže da tokom cele godine prolaze duž Severnog morskog puta.

Njegova širina biće oko 50 metara, dužina preko 200 metara, a nosivost 70.000 tona.

izvor





Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #146 on: September 11, 2020, 09:37:46 am »



Quote
Russia's Mi 171A3 helicopter Rostec plans to Present New Helicopter for Arctic shelf

At the end of last year, Russian Helicopters completed the design of the offshore Mi-171A3 helicopter and held aerodynamic tests of the model.

The Mi-173A3 is a deeply modernised version of the Mi-171A2 multipurpose helicopter. Its detailed technical characteristics are yet to be revealed.





Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #147 on: September 21, 2020, 06:41:44 am »


Quote
Русија на Арктику побеђује Сједињене Државе. Овако светску јавност извештава познати амерички часопис The National Interest. Међутим, ове губитничке публикације не смеју да нас опусте, јер државе чланице НАТО појачавају експанзију и притисак на Север. По свему судећи да су донели одлуку да крену на крајње опасне провокације. Русија се недавно поново нашла пред изазовом на који мора жестоко да одговори. У наставку ћете чути како.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #148 on: September 26, 2020, 02:38:12 pm »




SAD premeštaju borbene avione na Aljasku – 150 “nevidljivih” aviona F-22 i F-35



Amerika ne odustaje od osvajanja Arktika pomoću lovaca pete generacije i strateških bombardera, ali sada prilazi sa Aljaske. Pentagon planira da tamo razmesti dve baze u kojima će biti i „nevidljivi“ avioni F-35.

Grupa lovaca pete generacije na Aljasci biće najveća na Arktiku. Očekuje se da će biti razmešteno 150 aviona F-22 „Raptor“ i F-35 „Lajtning“, toliko nema ni u jednoj vojnoj bazi.

Cilj ove preraspodele niko ne krije – istisnuti Rusiju sa Arktika. Baze na Aljasci su još u proleće dobile pojačanje, na jedan aerodrom je prebačeno više od 50 aviona F-35. Uskoro će biti smešteno i više od 1.500 vojnika. Predstoji priprema aviona na surove uslove Arktika.

Na Aljasci je smeštena 11. Vazduhoplovna armija američkog ratnog vazduhoplovstva, najveća aviaciona snaga Pentagona na severu Tihog okeana. U avio-bazi „Ejlson“ nalazi se američki aerodrom najbliži ruskoj granici.

Avioni 11. Vazduhoplovne armije koji patroliraju Beringovim morem obavljaju radarski nadzor istočne oblasti Rusije, susreću i prate avione potencijalnog protivnika.

Druga velika baza na Aljasci je „Elmendorf“. U njoj su, takođe, smešteni lovci i njen glavni zadatak je protivvazdušna odbrana i podrška Pacifičkoj komandi SAD.

Kopnena vojska na Aljasci ima dve pešadijske brigade sa artiljerijom i oklopnim transporterima „Strajker“. Što se tiče pomorskih snaga, tu je samo obalska straža. Prave vojne pomorske baze nema u regionu, a jedan razlog je i nedostatak brodova ledolomaca.

Nedavno su vlasti izjavile da će izgraditi luku iza Polarnog kruga, koja će moći da primi i obslužuje velike brodove. Po mišljenju Vašingtona, to će biti signal za Rusiju i Kinu i potvrda ozbiljnih Američkih namera da steknu uporište na Arktiku i zaštite svoje interese na Severnom ledenom okeanu.

Prema rečima ruskog vojnog pilota Vladimira Popova, sa stanovišta protivvazdušne odbrane Aljaska nije loše pokrivena, tamo je aktivan sistem aerokosmičke odbrane NORAD, dok je borbena avijacija i dalje glavna komponenta.

„Aljaska je udaljena od osnovne Američke teritorije, ali je to ujedno i utvrđenje u odnosu na Rusiju. Deli nas samo zaliv, a granica se vidi golim okom“, rekao je Popov za Sputnjik. „To je strateški region za SAD. Borbeni potencijal će biti minimum dva puta povećan sa 150 lovaca. Oni su planirani samo za odbranu, jer imaju ograničen radijus delovanja. ‘Nevidljivi’ avioni će, najverovatnije, imati funkciju protivvazdušne odbrane, štititi objekte na teritoriji Aljaske i pratiti izviđačke avione“.

Eksperti su saglasni da premeštanje tolikog broja aviona ima agresivan karakter američke doktrine i pokušaj da natera Rusiju da se utrkuje u naoružanju.

„Naš aviacioni kontigent je ograničen na tom polju. Vazdušne kosmičke snage imaju presretače na Kamčatki, Sahalinu, pomorsku avijaciju Severne flote. Ali ako se sakupe svi avioni, to je maksimum avijacioni puk. Što se tiče borbene moći mi smo iza Amerike. Zato nemaju čega da se plaše, mi nismo superiorni na granici sa Aljaskom. Mi imamo strategiju odbrane, razvijen sistem PVO i radarsku kontrolu“, istakao je Popov.

On ne sumnja, da će posle razmeštanja „nevidljivih“ aviona blizu ruske granice Generalštab preduzeti adekvatne mere. Već se duž Severnog morskog puta pripremaju aerodromi za presretače i lovce, opremaju baze kopnenih snaga i usavršavaju sistemi protivvazdušne odbrane.

Doktor vojnih nauka Konstantin Sivkov je planove o razmeštanju F-35 nazvao pretnjom za Rusiju, ali je naglasio da ju je moguće neutralisati. Iako radijus dejstva američkih lovaca zahvata celu Kamčatku, ruski presretači MiG-31BM sa raketama velikog dometa H-37 imaju mogućnost da im pariraju, bez bojazni da će biti otkriveni.

Još jedan američki pokušaj da obuzda Rusiju, sada i na Arktiku

Susreti američkih i ruskih aviona u oblasti Aljaske su česti. Krajem avgusta su lovci F-22 uz podršku aviona-tankera KS-135 poleteli u susret grupi ruskih aviona Tu-142. Ruski avioni su se našli u zoni delovanja američke PVO oko pet sati, približavajući se obalama države na udaljenosti od 50 nautičkih milja. Sve vreme su bili u međunarodnom vazdušnom prostoru i nijednom se nisu približili vazdušnom prostoru Amerike ili Kanade.

Amerikanci su početkom septembra na Arktik poslali strateške bombardere V-1 „Lanser“ koji su leteli blizu ruske granice u oblasti Istočno-Sibirskog mora. Krenuli su sa aerodroma u Teksasu, a posle misije su se prizemljili u avio-bazi „Ejlson“.

Jasno je da Amerika na sve načina nastavlja da jača u regionu. O tome je moguće suditi i po novoj Arktičkoj strategiji. Pored Evrope, Arktik je za Ameriku postao veoma važan i neće ga se odreći.

Jedan deo strategije je priprema borbenih dejstava u arktičkoj zoni, između ostalog i zbog klimatskih promena i otapanja leda. To, prema autorima dokumenta, značajno povećava konkurenciju država u regionu. Glavni protivnici na Arktiku su Rusija i Kina, kojima se pre svega moraju suprotstaviti vazduhoplovne i kosmičke snage SAD.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #149 on: October 02, 2020, 06:29:32 am »



Rusija ne želi povećanje svetske vojne aktivnosti na Arktiku


Rusija ne želi povećanje svetske vojne aktivnosti i konfrontacije na Arktiku, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja na konferenciji za novinare.

Nebenzja je rekao da Arktik pre svega pripada čovečanstvu, ali da je on takođe zona saradnje priobalnih država.

„Govorimo da Arktik treba da bude zona saradnje, a ne konfrontacije. Ne želimo nikakvo vojno nagomilavanje ili vojnu aktivnost u tom regionu. Ne želimo da on postane još jedna arena konfrontacije“, dodao je.

Ranije je saopšteno da Amerika ne odustaje od osvajanja Arktika pomoću lovaca pete generacije i strateških bombardera, ali da sada prilazi sa Aljaske, kao i da Pentagon planira da tamo razmesti dve baze u kojima će biti i „nevidljivi“ avioni F-35.

izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... 26   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 23 queries.