ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
 Offline
Posts: 7 364
|
 |
« Reply #2130 on: October 04, 2011, 08:12:39 pm » |
|
Prilika i onima koji nikad nisu ni bili na TČ-jcima da se iskažu...  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] |
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2131 on: October 05, 2011, 07:56:14 am » |
|
Prilika i onima koji nikad nisu ni bili na TČ-jcima da se iskažu... [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Zaboravi da kažem da je sa Ruskih prostora, ko će se više sjetiti...  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: 
Posts: 17 876
|
|
« Reply #2132 on: October 05, 2011, 08:05:20 am » |
|
Prilika i onima koji nikad nisu ni bili na TČ-jcima da se iskažu... [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Umjetnost dozvoljava "svoje" viđenje objekta koji se crta. Nadgrađe mu je malo previše četvrtasto (posebno donji dio) i TA aparati su pomaknuti previše naprijed. Kao što sam rekao "umjetnička sloboda" |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2133 on: October 05, 2011, 09:50:02 pm » |
|
Rusi su TČ-jac tipa ''Shershen'' klasificirali kod sebe pod nazivom '' Большой торпедный катер проекта 206’’ (Veliki Torpedni Čamac). Kad je projekt razrađen proizvodnja je povjerena prvenstveno Jaroslavskom zavodu. Nakon nekog vremena proizvodnja je spuštena na još tri zavoda (brodogradilišta). Tako su TČ-jci paralelno izrađivani u četiri zavoda. U periodu 1960 - 67 god. napravljeno oko 75 komada brodova toga tipa. Bili su to sledeći zavodi: [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] • Jaroslavski u gradu Jaroslavlj • Ribinskij u gradu Ribinsk • Sosnovski u gradu Sosnovska • Srednje Nevskij u gradu Sankt Peterpurg Od 1963 – 1966 godine u Jaroslavskom zavodu pokrenuta je i proizvodnja za druge zemlje van SSSR-a, to je tzv. Export program. Po podacima u razdoblju 1960 – 1974 godina proizvedeno je oko 135 TČ-jaca tipa ‘’Shershen’’. Neki su direktno izvoženi i prodani u druge zemlje, a većina je raspoređena u flotne snage RM SSSR-a. Kasnijih godina određeni broj već korištenih brodova unutar RM SSSR-a, povučen je iz operative, remontovan i također prodat drugim zemljama. Na taj način sa namjenskom export proizvodnjom i ovom korištenom i remontovanom, uzvezeno je 83 TČ-jaca, računajući i licencu koja je prodata Yugoslaviji. | Angola | 6 | kom | | Bugarska | 6 | kom | | Vijetnam | 16 | kom | | Gvineja | 3 | kom | | Gvineja Bisao | 2 | kom | | Istočna Njemačka | 18 | kom | | Egipat | 7 | kom | | Kabo Verde | 2 | kom | | Kampučija | 2 | kom | | Severna Koreja | 4 | kom | | Kongo | 3 | kom | | Yugoslavija | 4 | kom 10 licenca |
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] |
|
|
« Last Edit: November 26, 2011, 06:18:25 pm by ORIĆAREB »
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2134 on: October 06, 2011, 02:05:16 pm » |
|
Ovo bi mogla biti sredina sedamdesetih godina.
Nema RTOP brodova, jer tad još nisu ni bili izgrađeni. Pogled na Loru i TČ-jce iz smjera zapada.
Blagotvorna mirnoća u Lori za oči i dušu. Puna matična luka.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
« Last Edit: October 06, 2011, 08:44:43 pm by ORIĆAREB »
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2135 on: October 07, 2011, 08:29:09 pm » |
|
Shersheni u Bugarskoj mornarici
Prvom polovinom 1970 god. grupa starešina Bugarske mornarice otišla je na tromjesečni tečaj u Sevastopolj u nekadšnjem SSSR-u na obuku preuzimanja i korištenja TČ brodova tipa Shersheni. Završetkom kursa preuzeli su četiri (4) TČ-jca i skupa sa Ruskim kolegama prebazirali ih u Bugarsku u luku na Crnom moru Sozopol. Doplovljenjem u Bugarsku uvedeni su krajem 1970 godine u flotnu listu RM Bugarske te dobili taktičke brojeve 25-28. Nakon osam godina 1978 godine kupljena su još dva TČ-jca te i oni uvedeni u flotnu listu sa taktičkim brojevima 24 i 29.
Krajem 1985 godine usled određenog tipa reorganizacije unurtar RM Bugarske TČ-jcima se dodjeljuju novi taktički brojevi, 104, 105 i 106 te 114, 115 i 116. Daju im se i imena, Orao, Jastreb i Albatros, te Medved, Jaguar i Panter.
Nažalost sve to ih nije spasilo od definitivnog kraja. Tokom 1992-93, pet od njih su ispisani iz flotne liste, rashodovani i tokom 1996 god skončali u topionici.
Jedan je predan Graničnoj policiji, prekfaliciran i nešto korišten pod brojem 524, da bi i on konačno 2005. god. doživeo sudbinu svoje sabrace u topionici.
Pa da vidimo i gde su to stigli prvi Shersheni. Prva slika nadam se sama za sebe govori.
Druga je iz satelita. U kvadratu je pretpostavljam kompleks luke gde su boravili Shersheni. Sada djeluje dobrano napušteno i samo djelimočno korišteno.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Dva Shershena, prvi sa prvim taktičkim brojem i drugi sa kasnije dodjeljenim.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Da nešto kažemo i o mjestašcetu – luci gde su pristigli prvi Šhersheni u Bugarsku. Luka Sozopol (буг. Созопол) je mjesto na obali Crnog mora udaljeno oko 25 km od prvog većeg mjesta Burgasa. Ima oko 5500 stanovnika.
Interesantna je jedna stvar sa tim mjestom. To je ustvari mjestašce gde su vjekovima živjeli Grci. Početkom 20 vijeka preselili su se u Grčku, a tu se potom naselili Bugari pridošli iz sjeverni dijelova Grčke. Balkanska posla....
Danas se uglavnom bavi turizmom. Od jadnih Shershena ni traga.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
« Last Edit: April 10, 2012, 12:21:23 pm by leut »
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #2136 on: October 09, 2011, 10:06:14 am » |
|
Odlično Ćiro. Samo tako dalje. Sada Poljska, pa DDR pa Egipat.....
Prema tome što si priložio ispada (na prvi pogled) da bugarski TČ imaju nosače za dubinske bombe na krmi, drugih razlika ne vidim.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2137 on: October 09, 2011, 10:49:13 am » |
|
Odlično Ćiro. Samo tako dalje. Sada Poljska, pa DDR pa Egipat.....
Prema tome što si priložio ispada (na prvi pogled) da bugarski TČ imaju nosače za dubinske bombe na krmi, drugih razlika ne vidim.
Je, kad bi se moglo naći za sve. Ima podatak na sve strane, ali i nepouzdanih. Mora se na neki način praviti procjena u smislu vjerovatnoće. Ma ko zna jeli to narod i zanima....  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #2138 on: October 09, 2011, 12:44:08 pm » |
|
Odlično Ćiro. Samo tako dalje. Sada Poljska, pa DDR pa Egipat.....
Prema tome što si priložio ispada (na prvi pogled) da bugarski TČ imaju nosače za dubinske bombe na krmi, drugih razlika ne vidim.
Je, kad bi se moglo naći za sve. Ima podatak na sve strane, ali i nepouzdanih. Mora se na neki način praviti procjena u smislu vjerovatnoće. Ma ko zna jeli to narod i zanima.... Možda bi bilo dobro radi usporedbe ja JRM. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2139 on: October 09, 2011, 01:35:13 pm » |
|
Je, kad bi se moglo naći za sve. Ima podatak na sve strane, ali i nepouzdanih. Mora se na neki način praviti procjena u smislu vjerovatnoće. Ma ko zna jeli to narod i zanima.... Možda bi bilo dobro radi usporedbe ja JRM. Radi usporedbe, mora se priznati da smo mi, mislim na JRM, u svemu tome bili u neku ruku najlukaviji. Mi smo jedini dobili licencu za Šeršene i sami ih proizvodili. To je bila velika stvar. Bili smo sigurni da su naši i da su ganjc novi ispod čekića, što bi se reklo. Svi ostali ili su kupili od Rusa ili dobili kao donacije, ali u tom slučaju već korištene brodove. Većina su i bile male mornarice i sretni da raspolažu i sa bilo čime. Šta da se radi, moralo se kako se moralo....  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #2140 on: October 09, 2011, 02:13:20 pm » |
|
Radi usporedbe, mora se priznati da smo mi, mislim na JRM, u svemu tome bili u neku ruku najlukaviji. Mi smo jedini dobili licencu za Šeršene i sami ih proizvodili. To je bila velika stvar. Bili smo sigurni da su naši i da su ganjc novi ispod čekića, što bi se reklo. Svi ostali ili su kupili od Rusa ili dobili kao donacije, ali u tom slučaju već korištene brodove. Većina su i bile male mornarice i sretni da raspolažu i sa bilo čime. Šta da se radi, moralo se kako se moralo.... Tu se mora priznati, da na ovim prostorima ima tradicija brodogradnje. Pa i podmornice smo gradili sami. Kombiniranje (kompatibilnost) "istočne" i "zapadne" tetnike, na istom tipu broda i to nešto znači. I velikim silama je onda odgovarlo daje bilo tako kako je bilo. Sječaš se, da su bile 213 i 211 prepoznatljivi po zakovicama (torpedne cijevi, poklopci otvora itd), kod nas se je odma primlenljivalo varenje aluminija. Zakovicama je bilo spojeno nadgrađe na čelični trup broda i pojedini elementi unutar nadgrađa. |
|
|
|
« Last Edit: October 09, 2011, 05:17:52 pm by ORIĆAREB, Reason: Skraćenje starog teksta »
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2141 on: October 09, 2011, 05:35:18 pm » |
|
..............................
Sječaš se, da su bile 213 i 211 prepoznatljivi po zakovicama (torpedne cijevi, poklopci otvora itd), kod nas se je odma primlenljivalo varenje aluminija. Zakovicama je bilo spojeno nadgrađe na čelični trup broda i pojedini elementi unutar nadgrađa.
Da tu si u pravu. Ali mora se uzeti u obzir da su oni prvi Šeršen "sklepali" već 1960 god. To znači da su to razrađivali i koju godinu ranije. Mi smo u Kraljevici prvi po licenci počeli 1968 god. Dobrano posle osam i nešto godina. To je u brodogradnji velika vremenska stavka. Ali mora im se u svakom slučaju skinuti kapa. Imali su sve svoje vlastito. Od najobičnije zakovice, preko svoje elektronike, svojih torpeda, topova, motora svega, baš svega. I još toga proizvedenog na desetine, stotine. Imajići u vidu, da mi, Yugoslavija, Balkan, nikad u svojoj povijesti nismo uspjeli izvorno napraviti ni najobičniji radar, a gledajući njih kroz najobičniji TČ-jac, mora im se priznati da su stvarno veliki, veliki potencijal....  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 17 876
|
|
« Reply #2142 on: October 09, 2011, 05:48:08 pm » |
|
Potpuno se slažem sa tobom, ali moraš priznat. da dvije tehnologije (istok-zapad) ukomponirati u vrijeme prije 30 godina nije baš jednostavno. I monogo razvijenije zemlje se nisu upuštale u tako nešto. Vjerovatno nisu imali ni potrebe, kupovale su gotovo, ali kada želiš biti samostalan, potrebno je eksperimentirati. Ne uspije svaka zamisao, ali nešto ipak uspije. Potrebno je znati i "kopirati"
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
madmitch
stariji vodnik I klase
Offline
Posts: 1 159
|
|
« Reply #2143 on: October 09, 2011, 06:23:19 pm » |
|
Jer nisu bile Jugoslavija. Mi smo si mogli priuštiti štošta toga, što geografsko "pripadnim" zemaljama nije ni na kraj pameti moglo pasti. Nije na Stari đabe napravio svima bračom.  |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #2144 on: October 09, 2011, 06:29:03 pm » |
|
Potpuno se slažem sa tobom, ali moraš priznat. da dvije tehnologije (istok-zapad) ukomponirati u vrijeme prije 30 godina nije baš jednostavno. I monogo razvijenije zemlje se nisu upuštale u tako nešto. Vjerovatno nisu imali ni potrebe, kupovale su gotovo, ali kada želiš biti samostalan, potrebno je eksperimentirati. Ne uspije svaka zamisao, ali nešto ipak uspije. Potrebno je znati i "kopirati"
Sve stoji i te kako. Kad se prinuđeno kombinirati, onda se mora. I dopbro je da smo i mogli tako nešto. Kad su TČ-jci tipa TČ-211 građeni u Kraljevici bilo bi tu ugrađeno i "mulj" toga našeg. Ali licenca je licenca. Moralo se po dogovoru. Još jedna stvar se mora priznati. Ta Ruska tehnologija iz, sad vidimo 50-tih godina, bila je više nego žilava i izdržljiva. Jedna te ista radila je i na Baltiku i u Africi ispravno i normalno. Kasnija, Zapadna, elektronika, ako joj nisi obezbedio oko 20 stepeni ambijent, kaput štono kaže Švabo. Sve se moralo klimatizirati. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
