PALUBA
March 29, 2024, 04:24:34 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... 304   Go Down
  Print  
Author Topic: Torpedni čamci klase "Shershen"  (Read 1317909 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #135 on: April 12, 2009, 12:28:43 pm »

Alkohol se troši i danas, ni manje ni više nego ranije. Danas se manje plovi, mnogo je manje brodova, manje se vežba, skromnija su sredstva, manji rashodi, stara i prevaziđena tehnika. Ja se sećam po mom ocu, da je nekada bilo sasvim uobičajeno da se isplovi na vežbu, poziciju ili slično, koja traje po 15-20 ili više dana, u kojoj se za to vreme nekoliko puta preplovi Jadran uzduž i popreko, ispuca gomila municije, lansira po nekoliko raketa, topreda, učestvuju podmornice, avijacija, desnante jedinice... Danas, kada smo interoperabilni i učestvujemo na međunarodnim vežbama, vrhunac je kada se presretne i pregleda trgovački brod...  Roll Eyes. A posade su srećne ako u 5 godina dožive jedno lansiranje rakete na avion/brod metu ili slično.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* TC-216-1.jpg (49.38 KB, 618x450 - viewed 294 times.)
« Last Edit: December 03, 2010, 08:33:43 am by MOTORISTA, Reason: Prebacivanje slika u atačment » Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #136 on: April 12, 2009, 10:34:57 pm »

Koncepcijski, TČ su bili samo jedna karika u lancu jedinica čija se taktika zasnivala na masovnom udaru lakim snagama, iz više pravaca istovremeno. JRM je kroz čitav period svog postojanja i kroz sve realizovane flotne programe uvek razvijala....

Zdravo svima,

najprije, drago mi je, da se u poslednje vrijeme konstantno razvija ovaj topik, a pozdravljam naročito mog sonarodnjaka Duje-ta, koji vidim je vrlo aktivan ovdje. A nakon toga imam jedno pitanje za vas profesionalce, koji ste služili u JRM: naime, ono što je FF napisao - to je kako bi trebalo da bude prema doktrini i taktiki, a mene interesira, šta mislite, ako bi došlo do realnog sukoba s agresorom, kako bi se sve odvijalo i završilo u praksi ? Nisam bio u JRM i stoga ne mogu ništa tvrditi ali čuo sam nekoliko priča, da u realnom sukobu brzo bi sve prošlo - u korist agresora; govorio sam i s čovekom, koji se služio 76-e u JRM i on kaže, da je sve bilo premalo ozbiljno (navodi i kako se puno alkohola trošilo), pa ne veruje, da su naše sile bile stvarno spremne i organizovane za realan sukob.

LP,

U ratnim uslovima, čak i najveće, najopremljenije i najobučenije RM na svetu posežu za raznoraznim improvizacijama, pa iskustva iz teorije i prakse i nisu baš konvergentna. Smiley
Što se konkretno JRM tiče, ona je pre svega bila koncipirana za protivdesantnu odbranu, a tokom 80-ih JRM je bila optimalno opremljena za te zadatke. Osim toga, geografske karakteristike Jadranske obale su bile maksimalno iskorišćene. Ukratko, ne bi mi bilo baš svejedno da sam u ulozi "plavog" Cheesy
Nabavku Shershena treba staviti u istorijski kontekst: naime, sve do Foklendskog rata 1982. u stručnim krugovima je preovladavalo mišljenje da rakete ne mogu potopiti cilj, već se taktika uoptrebe LPS zasnivala na kombinovanoj upotrebi raketnih i torpednih čamaca, pri čemu bi prvi udar izvršili raketni čamci, a završni čin bi odigrali TČ. Slučaj potapanja razarača Eilat se smatralo kao izuzetak. Tek posle Foklendskog rata i Izraelsko-Sirijskog sukoba na moru iste godine, postalo je jasno da torpedni čamci polako odlaze u istoriju.
Pozdrav Smiley
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #137 on: April 13, 2009, 12:35:11 pm »

Mnoge se stvari izvlače iz konteksta, pa se i na efikasnost i svrsishodnost upotrebe TČ gleda često van vremenskih i prostornih okvira u kojima su oni prvobitno bili zamišljeni. Treba imati na umu da je plan opremanja JRM torpednim čamcima Tipa 211 usvojen početkom 60-tih godina, te da je 1965. kada su prva dva broda dovežena iz SSSR-a, to bio bez konkurencije najmoderniji ratni brod u sastavu ratne mornarice. To je bilo i pre upotrebe prve protivbrodske rakete (slučaj Eliat), i u vreme kada dobar deo postojećih torpednih jedinica (Higgins) nije imao ni najosnovniju navigacionu opremu, uvodi se u sastav flote brod izvanrednih preformansi, sa samonavodećom torpednim naoružanjem, sa za to vreme jako modernim artiljerijskim sistemima, itd. Uvođenje ovih brodova u paketu sa raketnim čamcima bio je radikalan pomak koji je je uslovio sveopštu transformaciju jedinica JRM, promenu taktike, obuke, uveo novitete u brodogradnji (10 brodova je izgrađeno u domaćim brodogrdailištima) - to je bio strašan iskorak koji je po prvi put od kraja II sv. rata ozbiljno zabrinuo i Italijane, da su i sami morali revidirati svoj flotni program i prilagoditi se nama (hidrokrilni raketni čamci Sparviero bili su direktan italijanski odgovor na jugoslovenske Ose). Sasvim je sigurno da je od početka 80-tih godina taktika torpednih jedinica bila prevaziđena i naravno da ni ondašnja država nije ostala imuna na to. Još pre raspada Jugoslavije, već je započelo rashodovanje torpednih čamaca u RZ "V.Škorpik", i planirano je sukcesivno njihovo povlačenje iz upotrebe do polovine 90-tih godina. Rađene su studije prenaoružavanja tih brodova na RBS-15 rakete ili transformacija istih u brze patrolne čamce, uklanjanjem torpednih cevi. Suština je da su u vreme uvođenja u upotrebu i u narednih 15-ak godina to bili u lokalnim uslovima jako upotrebljivi brodovi. Vremenom su zastarevali i potpuno je jasno da su nakon izvesnog vremena postali prevaziđeni. Zato su u uporebu uvođeni drugi brodovi koji su trebali popunjavati tu prazninu (raketne topovnjače 401, 411, ...)
« Last Edit: April 13, 2009, 03:02:45 pm by FF » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #138 on: April 13, 2009, 03:00:18 pm »

Alkohol se troši i danas, ni manje ni više nego ranije. Danas se manje plovi, mnogo je manje brodova, manje se vežba, skromnija su sredstva, manji rashodi, stara i prevaziđena tehnika. Ja se sećam po mom ocu, da je nekada bilo sasvim uobičajeno da se isplovi na vežbu, poziciju ili slično, koja traje po 15-20 ili više dana, u kojoj se za to vreme nekoliko puta preplovi Jadran uzduž i popreko, ispuca gomila municije, lansira po nekoliko raketa, topreda, učestvuju podmornice, avijacija, desnante jedinice... Danas, kada smo interoperabilni i učestvujemo na međunarodnim vežbama, vrhunac je kada se presretne i pregleda trgovački brod...  Roll Eyes. A posade su srećne ako u 5 godina dožive jedno lansiranje rakete na avion/brod metu ili slično.

Upravo sam se vratio iz Splita. Bit če tema za pisanje, jer sam saznao za neke, meni nepoznate podatke (što se tiče TČ) iz prve "ruke", znači od ljudi koji su sudjelovali u tim događajima. No, o tome drugi put.
Što se tiče alkohola u mornarici. Bilo ga je, i biti če ga. Sve je ovisilo o ljudima, koji su pili. Čini mi se, da ja do 1974 bilo dozvoljeno točenje piča(i žestoka, ne samo vino i pivo) u starješinskoj menzi i u kantini. Mornar je sa kolicima vozio između stolova i svatko, ko je želio i imao para mogao je kupit. Pio se je i na "recku" -na dug. Platio si kada je došla plača, plača je onda bila u"kešu". Do tada nije bilo potrebe držati alkohol na brodu. Kada je to zabranjeno, na svakom brodu kojem si došao, bilo je piča, kakvo si želio- zavisilo je od onoga koji je držao "kantinu". E, onda je bila zabrana točenja alkohola osim piva. A kad je zabranjeno, onda je najslađe.
Prije nego smo išli u duže vožnje (BG , pozicija na Brijunima ili neka druga vožnja), telefonirali  smo u splitsku pivaru, oni su nam dostavili piče (samo pivo i sokove) na brod sasvim legalno.  Dali se je ko opio, a opijali su se, bilo je ovisno o pojedincu. Mi tog problema na brodu nismo imali. Važilo je pravilo, da možeš popit koliko hočeš, ali kada je sviralo "pripremi brod za borbu i isplovljene, mora si biti  na svojoj BS (borbenoj stanici)-spremnan.
BG (tako smo zvali zadatak) izvršavali smo ga u početku  2 mjeseca, kasnije su smanjili na jedan mjesec dana. Bilo je jako zahtjevno, bazirali smo van luke Lora (Lastovo, Vis, Dugi otok Mljet....)  Onda nije bilo mobitela, imali smo zabranu udaljavanja sa broda. Tako je bilo i to su činjenice. A da smo čvrsto verovali u svoje poslanstvo- jesmo.
Najbolje se je to pokazalo (1973 g.  zadnja kriza sa Italijom), kada je bila išira mobilizacija.
Pozdrav
Duje
 
« Last Edit: September 12, 2011, 10:11:25 pm by ORIĆAREB, Reason: Ubacivanje u quote » Logged
Bane
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 933


« Reply #139 on: April 13, 2009, 08:37:10 pm »

Rađene su studije prenaoružavanja tih brodova na RBS-15 rakete ili transformacija istih u brze patrolne čamce,

Koliko sam pročitao negde, SFRJ je uvezla nekoliko ovih raketa. Da li neko zna zašta su bile planirane?
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #140 on: April 13, 2009, 08:56:28 pm »


A. BG (tako smo zvali zadatak) izvršavali smo ga u početku  2 mjeseca, kasnije su smanjili na jedan mjesec dana. Bilo je jako zahtjevno, bazirali smo van luke Lora (Lastovo, Vis, Dugi otok Mljet....)  Onda nije bilo mobitela, imali smo zabranu udaljavanja sa broda. Tako je bilo i to su činjenice. A da smo čvrsto verovali u svoje poslanstvo- jesmo.

B. Najbolje se je to pokazalo (1973 g.  zadnja kriza sa Italijom), kada je bila išira mobilizacija.

Pozdrav
Duje
 


Duje,

može malo više o "A" i "B" ("quote" - gore), zanimivo je to...

unaprijed hvala,

LP

Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #141 on: April 13, 2009, 08:58:02 pm »

Rađene su studije prenaoružavanja tih brodova na RBS-15 rakete ili transformacija istih u brze patrolne čamce,

Koliko sam pročitao negde, SFRJ je uvezla nekoliko ovih raketa. Da li neko zna zašta su bile planirane?

Uvezla ih je SFRJ podosta, tačan broj ne znam. Rakete RBS-15 su bile planirane da postupno zamene sovjetske rakete P-15, i u početku su trebale da se ugrade na nove raketne topovnjače, danas poznate kao RTOP klase "Kralj" u HRM.
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #142 on: April 14, 2009, 06:15:36 am »

Quote
Koliko sam pročitao negde, SFRJ je uvezla nekoliko ovih raketa. Da li neko zna zašta su bile planirane

SFRJ je bila jedan od prvih kupaca švedske rakete. Štaviše, testove upotrebe rakete u "toplim morima" šveđani su izvodili u Jadranu uz prisustvo tehničkih lica naše tadašnje RM. Za potrebe JRM kupljeno je cca 100 raketa (tadašnja cena oko 1 mil. dolara po kom.) + kompletna oprema za dijagnostiku, održavanje, skladištenje itd. Za tu svrhu posebno je izgrađena i opremljena podzemna baza Žrnovica. 1989. završen je projekat nove raketne topovnjače Tipa 411 "Sergej Mašera" naoružane sa 8 raketa RBS-15. Izgradnja je započela u Kraljevici i prvi brod je bio pred porinućem u maju 1991. ali je porinuće namerno odgođeno do eskalacije sukoba. Nekoliko meseci kasnije, brod je porinut kao HRM RTOP-11 "Petar Krešimir" - ovih dana je donesena odluka o povlačenju i prodaji istog iz sastava HRM. Prema inicijalnim planovima, JRM je trebala započeti izgradnju još dva broda tipa VPBR-33 (klasa "Kotor"), ali naoružane sa RBS-15 raketama, umesto sa P-20.
Logged
janezek67
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 719


« Reply #143 on: April 14, 2009, 06:26:44 am »

Mnoge se stvari izvlače iz konteksta, pa se i na efikasnost i svrsishodnost upotrebe TČ gleda često van vremenskih i prostornih okvira u kojima su oni prvobitno bili zamišljeni. Treba imati na umu da je plan opremanja JRM torpednim čamcima Tipa 211 usvojen početkom 60-tih godina, te da je 1965. kada su prva dva broda dovežena iz SSSR-a, to bio bez konkurencije najmoderniji ratni brod u sastavu ratne mornarice. To je bilo i pre upotrebe prve protivbrodske rakete (slučaj Eliat), i u vreme kada dobar deo postojećih torpednih jedinica (Higgins) nije imao ni najosnovniju navigacionu opremu, uvodi se u sastav flote brod izvanrednih preformansi, sa samonavodećom torpednim naoružanjem, sa za to vreme jako modernim artiljerijskim sistemima, itd. Uvođenje ovih brodova u paketu sa raketnim čamcima bio je radikalan pomak koji je je uslovio sveopštu transformaciju jedinica JRM, promenu taktike, obuke, uveo novitete u brodogradnji (10 brodova je izgrađeno u domaćim brodogrdailištima) - to je bio strašan iskorak koji je po prvi put od kraja II sv. rata ozbiljno zabrinuo i Italijane, da su i sami morali revidirati svoj flotni program i prilagoditi se nama (hidrokrilni raketni čamci Sparviero bili su direktan italijanski odgovor na jugoslovenske Ose). Sasvim je sigurno da je od početka 80-tih godina taktika torpednih jedinica bila prevaziđena i naravno da ni ondašnja država nije ostala imuna na to. Još pre raspada Jugoslavije, već je započelo rashodovanje torpednih čamaca u RZ "V.Škorpik", i planirano je sukcesivno njihovo povlačenje iz upotrebe do polovine 90-tih godina. Rađene su studije prenaoružavanja tih brodova na RBS-15 rakete ili transformacija istih u brze patrolne čamce, uklanjanjem torpednih cevi. Suština je da su u vreme uvođenja u upotrebu i u narednih 15-ak godina to bili u lokalnim uslovima jako upotrebljivi brodovi. Vremenom su zastarevali i potpuno je jasno da su nakon izvesnog vremena postali prevaziđeni. Zato su u uporebu uvođeni drugi brodovi koji su trebali popunjavati tu prazninu (raketne topovnjače 401, 411, ...)

Djelomično se slažem sa tobom ali posle 1973 godine bilo je jasno, da su ovi čamci sasvim zastarjeli. Ali oni su bili (ili predviđeni) u naoružanju još 20 godina.

Prenaoružavanje raketama RBS-15 vjerovatno nebi imao smisla. Seršen nema puno mesta za stavljanje raketa, elekronička oprema (radar) je lošiji nego od današnjih civilnik, koje imaju jahte... Čak i motori su bili nepouzdani in nepogodni ...
« Last Edit: April 14, 2009, 12:57:43 pm by janezek67 » Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #144 on: April 14, 2009, 07:44:09 am »

Hehe, ti promeš forum, ali ne i mišljenje.  Wink

Debakl sirijskih i egipatskih raketnih čamaca u ratu sa Izraelom 1973. mogao bi se nazvati lekcijom, ali prekretnicom, pogotovo u smislu i vezi sa domaćim (jugoslovenskim) prilikama - to nije baš tako isključivo. Prvo, ni egipatska ni sirijska RM u tom sukobu nisu razvile ni primenile nikakvu taktiku, za razliku Izraela koji je poučen gubicima iz prethodnog rata, potpuno promenio pristup. Ti sukobi odigrali su se u sasvim drugačijem ambijentu, na otvorenom moru, pri čemu su Arapi jednostavno isplovili iz svojih baza, uključili radare i lansirali rakete na prve odraze koji su im se pojavili na ekranima. Priznaćeš da ni Izraelu nije bilo teško predvideti njihove postupke, tako da su Arapi (čije su rakete imale veći domet od Izraelskih) lansirali plutone P-15 na lažne ciljeve. Posle toga, Izraelci su ih imali kao servirane na tanjiru i sa 15-ak km su lansirali svoje Gabriele, a ako se dobro sećam, jedan od arapskih raketnih čamaca je potopljen vatrom iz topova.

S druge strane, JRM (sigurno poučena i takvim iskustvom) nikada nije ni razmatrala izlazak i dejstvo svojih jedinica van razuđenog pojasa, po danu ili dobroj vidljivosti. Isto tako, ni potencijalni neprijatelj sigurno nebi izvodio desant u pola bela dana, kada su vidljivi i ranjivi od strane obalske artiljerije i avijacije. Dakle, za pretpostaviti je da bi eventualni desant bio upriličen u uslovima male vidljivosti/noći i da bi desantni sastav "plavog" morao proći akvatorij koji obiluje otocima u čijim radarskim senama bi, na pravcima očekivanja nailaska neprijatelja, čekale borbene grupe torpednih čamaca i dejstovavale nakon brzog isplovljenja iz radarskih zaklona. Dakle, sasvim drugačiji ambijentalni uslovi od onih u Arapsko-Izraelskom ratu iz 1973.

Quote
Prenaoružavanje raketama RBS-15 vjerovatn nebi imao smisla. Seršen nema puno mesta za stavljanje raketa

Verovali ti ili ne - raketa RBS-15 sa sve kontejnerom zauzima manje mesta nego torpedna cev 533mm.

Quote
... elekronička oprema (radar) je lošiji nego od današnjih civilnih

Radar je sasvim dobar, ne znam odakle ti ta informacija.

Quote
Čak i motori su bili nepouzdani in nepogodni

Da, to što su u pojedinim JRM brodovima radili i 40 godina govori da su bili nepouzdani!? Neprilagođeni današnjim uslovima - to stoji.
Logged
MORNAR
vodnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 642


« Reply #145 on: April 14, 2009, 02:46:54 pm »


A. BG (tako smo zvali zadatak) izvršavali smo ga u početku  2 mjeseca, kasnije su smanjili na jedan mjesec dana. Bilo je jako zahtjevno, bazirali smo van luke Lora (Lastovo, Vis, Dugi otok Mljet....)  Onda nije bilo mobitela, imali smo zabranu udaljavanja sa broda. Tako je bilo i to su činjenice. A da smo čvrsto verovali u svoje poslanstvo- jesmo.

B. Najbolje se je to pokazalo (1973 g.  zadnja kriza sa Italijom), kada je bila išira mobilizacija.
Duje,
može malo više o "A" i "B" ("quote" - gore), zanimivo je to...
unaprijed hvala,
LP

A.:  BG (BORBENA GOTOVOST) znači, da je bilno stalno spremnih određen broj brodova, koji su mogli djelovati na "prvi borbenoj liniji".Konkretno osamdesetih godina dežurna borbena grupa sastojila se od jedne RTOP, dva raketna i dva torpedna čamca. Brodovi su imali ukrcanu svu municiju, stalno ukrcanu posadu i bili su stacionirani na borbenim položajima , recimo na Visu ili Lastovu. Brod ja bio na redu za BG prosječno svakih 6 meseci u trajanju od 60 dana. Prvih 15 dana provelo se u luci Češka vila na Visu, onda 15 dana u Lori, posle toga 15 dana u Jurjevoj luki na Lastovu i još poslednjih 15 dana u Lori. Posle toga su se recimo torpeda prekrcala na drugi torpedni čamac, koji je ušao u BG. Za tih 60 dana mornari nismo imali izlaska, a od oficira moralo je biti stalno na brodu 50%, a kad smo bili na Visu ili Lastovu posada je bila 100% popunjena.
« Last Edit: September 12, 2011, 10:21:21 pm by ORIĆAREB, Reason: Ubacivanje u quote » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #146 on: April 14, 2009, 03:07:42 pm »

Hehe, ti promeš forum, ali ne i mišljenje.  Wink

Debakl sirijskih i egipatskih raketnih čamaca u ratu sa Izraelom 1973. mogao bi se nazvati lekcijom, ali prekretnicom, pogotovo u smislu i vezi sa domaćim (jugoslovenskim) prilikama - to nije baš tako isključivo. Prvo, ni egipatska ni sirijska RM u tom sukobu nisu razvile ni primenile nikakvu taktiku, za razliku Izraela koji je poučen gubicima iz prethodnog rata, potpuno promenio pristup. Ti sukobi odigrali su se u sasvim drugačijem ambijentu, na otvorenom moru, pri čemu su Arapi jednostavno isplovili iz svojih baza, uključili radare i lansirali rakete na prve odraze koji su im se pojavili na ekranima. Priznaćeš da ni Izraelu nije bilo teško predvideti njihove postupke, tako da su Arapi (čije su rakete imale veći domet od Izraelskih) lansirali plutone P-15 na lažne ciljeve. Posle toga, Izraelci su ih imali kao servirane na tanjiru i sa 15-ak km su lansirali svoje Gabriele, a ako se dobro sećam, jedan od arapskih raketnih čamaca je potopljen vatrom iz topova.

S druge strane, JRM (sigurno poučena i takvim iskustvom) nikada nije ni razmatrala izlazak i dejstvo svojih jedinica van razuđenog pojasa, po danu ili dobroj vidljivosti. Isto tako, ni potencijalni neprijatelj sigurno nebi izvodio desant u pola bela dana, kada su vidljivi i ranjivi od strane obalske artiljerije i avijacije. Dakle, za pretpostaviti je da bi eventualni desant bio upriličen u uslovima male vidljivosti/noći i da bi desantni sastav "plavog" morao proći akvatorij koji obiluje otocima u čijim radarskim senama bi, na pravcima očekivanja nailaska neprijatelja, čekale borbene grupe torpednih čamaca i dejstovavale nakon brzog isplovljenja iz radarskih zaklona. Dakle, sasvim drugačiji ambijentalni uslovi od onih u Arapsko-Izraelskom ratu iz 1973.

Quote
Prenaoružavanje raketama RBS-15 vjerovatn nebi imao smisla. Seršen nema puno mesta za stavljanje raketa

Verovali ti ili ne - raketa RBS-15 sa sve kontejnerom zauzima manje mesta nego torpedna cev 533mm.

Quote
... elekronička oprema (radar) je lošiji nego od današnjih civilnih

Radar je sasvim dobar, ne znam odakle ti ta informacija.

Quote
Čak i motori su bili nepouzdani in nepogodni

Da, to što su u pojedinim JRM brodovima radili i 40 godina govori da su bili nepouzdani!? Neprilagođeni današnjim uslovima - to stoji.


To, sa dejstvovanjem noču i naglim ispadima, izbegavaju frontalne borbe, to stoju u potpunosti. Mi smo se ljutili, jer smo rijetko kada krenuli u vožnju danju. Uvjek rano ujutro ili kasno uveče. No kada smo shvatili da je to naša mogučnost večeg preživljavanja, onda nije bilo teško. Ko nebi voli plovit danju, kada je sunce i mirno more!? Danju smo vozili delegacije štafetu i išli u demonstraciju sile. Kako sam bio K-dir 3.BO, dodatna dužnost mi je bila - kormilarac. Ljeti nisam nikad došao do dvogleda (kormilo je bilo i avtomatsko). Uvjek je neko "osmatrao" plaže oko Hvara, Brača ili kornata (nudisti!) Tako je to bilo.
Što se tiče motora M503A (ja nisam mašinac) nije bilo večih problema- morao si brinurt o njima. Mjenjali su se na 600 sati, kasnije su to produžili na 700 sati pogona. Istina je, da smo sa jednim motorom vozili preko 5 čv., koliko je bilo dozvoljeno kroz kanal- ulazak u Šibenik . Moj K-dant je dobio prijevu radi "brze" plovidbe.
Pozdrav
Duje
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #147 on: April 14, 2009, 03:42:53 pm »

Ma već sam negde na ovom topiku prekucao kazivanje kbb R. Kreclovića, koji je najbolje opisao te noćne vožnje, u stroju brazde, bez pozicionih svetala, brzinama od 30 čvorova - nije to bilo nimalo naivno. Bilo je tu i nesreća i incidenata - npr. baš na "Podgori 72" TČ-220 i TČ-222 su se u punoj brzini sudarali u Drveničkom kanalu i rasparali celom dužinom bok jedan drugom. Ranije je sa Higginsima bilo nekoliko slučajeva "brijanja" bropelera o plićine, ili čak izletanja u punoj brzini na obalu u noćnim vožnjama velikim brzinama. Puno se i vežbalo, pa se i grešilo. Ali činjenica jeste da je su TČ bili jako ranjivi u dnevnim uslovima, posebno od napada avijacije. Zato nije ni bilo predviđeno da dejstvuju po danu, već da dan provode u maskirnim vezovima ili potkopima.

Konkretno, u Iračko-Iranskom ratu, u tzv. fazi "tankerskog rata", iračani su izgubili nekoliko "Osa", jer su pokušali napadati iranske tankere po danu, daleko od obale. Bili su lak plen za iranske F-4 naoružane sa Maverick raketama. U osnovi, raketni i torpedni čamci su i predviđeni kao defanzivne jedinice, namenjene za odbranu obale u uskim i zatvorneim morima. izuzetak i podvig je napad indijskih raketnih čamaca na Karači - to je po meni jedna od najspektakularnijih akcija malih brzih brodova u istoriji pomorskog ratovanja.
« Last Edit: April 14, 2009, 03:48:47 pm by FF » Logged
MORNAR
vodnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 642


« Reply #148 on: April 14, 2009, 04:44:07 pm »

Što se tiče alkohola na brodu, mogu govorit iz prve ruke, jer sam bio 6 meseci "kantinjer". TČ-224 je bio jedini brod, koji je držao kantinu i u Lori, dok su ostali imali kantinu samo u BG. U ponudi smo imali kafu, travaricu, vecchiu, pivo, pipi i cocktu. Alkoholna piča "nisu" bila za mornare. U BG imali smo i Viške vugave i kisele vode.
Koliko su oficiri pili....kako ko. Bio nekih koji su popili gajbu piva za vreme dežurstva, drugi su pili samo kafu. Za mene je bilo bitno, da su pili kafu, koju sam ja (1984.godine) "švercovao" iz Italije. Cool
Kako kaže Duje, kad je svirala uzbuna morao si biti spreman. Ne vjerujem, da se zadatki ne bi izvršili zbog alkohola.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #149 on: April 14, 2009, 07:00:29 pm »

Što se tiče alkohola na brodu, mogu govorit iz prve ruke, jer sam bio 6 meseci "kantinjer". TČ-224 je bio jedini brod, koji je držao kantinu i u Lori, dok su ostali imali kantinu samo u BG. U ponudi smo imali kafu, travaricu, vecchiu, pivo, pipi i cocktu. Alkoholna piča "nisu" bila za mornare. U BG imali smo i Viške vugave i kisele vode.
Koliko su oficiri pili....kako ko. Bio nekih koji su popili gajbu piva za vreme dežurstva, drugi su pili samo kafu. Za mene je bilo bitno, da su pili kafu, koju sam ja (1984.godine) "švercovao" iz Italije. Cool
Kako kaže Duje, kad je svirala uzbuna morao si biti spreman. Ne vjerujem, da se zadatki ne bi izvršili zbog alkohola.
Mornar, kojih se starješina sječaš? Ako nabrojiš imena, možda ti mogu javiti gdje su ti ljudi danas-naravno ako znam!?
Pozdrav
Duje
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... 304   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 24 queries.