PALUBA
March 29, 2024, 01:26:16 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Mine  (Read 8965 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« on: July 13, 2009, 08:40:05 pm »

Mina je ubojno-razarajuće sredstvo koje se sastoji od određene količine eksploziva i upaljača. Namenjena je da svojim dejstvom onesposobljava ili uništava živu silu, borbena i druga vozila, tehnička sredstva i objekte.

Mina se sastoji od tela, eksplozivnog punjenja i upaljača.

Telo mine štiti eksplozivno punjenje od mehaničkih oštećenja (kod nekih mina i od vlage) i povezuje sve delove mine u jednu celinu. Olakšava prenošenje i postavljanje mina. Izrađuje se, zavisno od namene mine i tehničkog rešenja (konstrukcije), od različitih vrsta materijala. Za izradu tela mine najčešće se koristi metal, drvo i plastični materijali. Kod nekih tipova mina parčad rasprsnutog tela, prilikom dejstva mine, imaju ulogu da neposredno nanose gubitke živoj sili.
Eksplozivno punjenje (određena količina eksploziva) stvara odgovarajući efekat pri detonaciji (eksploziji) mine. Formira se od razarajućih (brizantnih) eksploziva, a najčešće se koristi trotil. Zavisno od vrste i tipa mine, odnosno njene namene, eksplozivna punjenja su različite težine.
Upaljač služi da izazove detonaciju eksplozivnog punjenja (dejstvo mine).

Mine i upaljači se izrađuju kao standardna inžinjerijska sredstva, ali mogu da se i improvizuju (izrade na mestu upotrebe od raznih priručnih sredstava) kada nedostaju standardna inžinjerijska sredstva.
Osnovna sredstva za izradu minsko-eksplozivnih prepreka su standardne mine.

Zavisno od vrste (konstrukcije) mine, svoje dejstvo na živu silu i tehnička sredstva ispoljavaju snagom detonacije (razorno dejstvo) i parčadima tela mine.
Dejstvo mine snagom detonacije (razorno dejstvo) oštećuje ili uništava tehnička sredstva i živu silu usled pritiska koji nastaje prilikom detonacije. Mine sa većom količinom eksploziva ispoljavaju redovno veća oštećenja (uništenja) tehničkih sredstava i nanose veće gubitke živoj sili.
Dejstvo mine parčadima tela mine nanosi gubitke živoj sili.

Prilikom dejstva protivpešadijskih rasprskavajućih mina, parčad rasprsnutog tela mine nanose gubitke živoj sili u krugu čiji prečnik zavisi od vrste mine. Zavisno od udaljenosti žive sile od mesta dejstva mine, parčad rasprsnutog tela imaju ubitačno ili ranjavajuće dejstvo.
Pod ubitačnim dejstvom podrazumeva se takvo dejstvo mine kod koga će na određenom odstojanju nezaštićeni vojnik (lice) biti sigurno pogođen bar jednim parčetom rasprsnutog tela mine koje ima ubitačnu snagu (parče tela mine koje na tom odstojanju probija jelovu dasku debljine 25 mm).
Pod ranjavajućim dejstvom podrazumeva se takvo dejstvo mine kod koga će na određenom odstojanju nezaštićeni vojnik (lice) biti sigurno pogođen bar jednim parčetom rasprsnutog tela mine koje ranjava (parče tela mine koje se na tom odstojanju zabada u jelovu dasku).

Prema nameni, mine mogu biti: protivpešadijske, protivtenkovske i mine specijalne namene.
Protivpešadijske mine su namenjene uništavanju i onesposobljavanju žive sile koja se kreće peške (pešadije). Neke od njih mogu da se koriste i za oštećenje vozila i si. Težina eksplozivnog punjenja protivpešadijskih mina kreće se do 500 g. Po načinu aktiviranja, mogu da budu nagazne, potezne, potezno-popusne i nagazno-potezne.
Protivtenkovske mine su namenjene onesposobljavaju oklopnih i drugih borbenih i transportnih vozila. Težina punjenja kod ovih mina kreće se do 6 pa i vise kg. Aktiviraju se nagazom (pritisak od 100 do 500 kp).
U mine specijalne namene spadaju rečne rnine, mine iznenađenja, fugase, vežbovne mine i školske mine, a obrađene su u posebnim pravilima (uputstvima).
Vežbovne i školske mine su po obliku i težini iste kao i bojeve mine. Umesto eksplozivnog punjenja imaju inertnu masu (beton, šamot, drvo i sl). Pored toga, vežbovne mine imaju dimni uložak koji, prilikom aktiviranja mine, stvara dim. Za naoružavanje vežbovnih mina upotrebljavaju se vežbovni upaljači, a za naoružavanje školskih mina, školski upaljači. Po izgledu se razlikuju od bojevih mina po tome što preko tela imaju traku određene boje (vežbovne mine imaju traku žute boje), a školske mine mogu imati i izbušena tela.
Postupak u rukovanju ovim minama i mere tehničke zaštite su isti kao i pri rukovanju bojevim minama obrađenim u ovom pravilu.

Zavisno od namene, vrste upaljača i konstruktivnih osobina, mine mogu da se aktiviraju (stave u dejstvo) nagazom, potezom, otpustom i zatvaranjem strujnog kola (uspostavljanjem kontakta, elektro indukcijom, magnetnim dejstvom, vibracijom, svetlosnim dejstvom i drugim načinima). Zavisno od vrste upaljača, mine mogu da se aktiviraju trenutno, ili sa određenim vremenskim usporenjem.
Za trenutno aktiviranje mina upotrebljavaju se upaljači trenutnog dejstva (nagazni, potezni, otpusni, električna detonatorska kapsla i dr.) Ova vrsta upaljača ima najširu primenu.
Za aktiviranje mina sa određenim vremenskim usporenjem upotrebljavaju se upaljači koji aktiviraju minu posle određenog (izabranog) vremena. Ti upaljači se obično stavljaju u dejstvo (tempiraju) u toku naoružavanja mine, a aktiviranje mine dolazi u određeno (izabrano) vreme bez spoljnog uticaja. U tu svrhu najviše se koriste razne vrste vremenskih hemijskih upaljača i upaljači sa satnim mehanizmom. Najčešće se primenjuju za naoružavanje mina iznenađenja.

Aktiviranje (izazivanje detonacije) mine odvija se ovim redom: određeni uticaj izaziva dejstvo upaljača; dejstvo mehanizma upaljača (mehaničkog, električnog, hemijskog, satnog i dr.) inicira eksplozivni deo upaljača, a ovaj detonaciju eksplozivnog punjenja mine.
Dejstva upaljača ostvaruju se na jedan od sledećih načina:
- pritiskom na upaljač (nagazno dejstvo);
- potezanjem žice za potezanje (potezno dejstvo);
- presecanjem zategnute žice, vezane za osigurač upaljača, ili podizanjem tereta sa upaljača (otpusno dejstvo);
- zatvaranjem kola struje;
- hemijskim putem (hemijsko dejstvo);
- kombinacijom navedenih načina, satnim mehanizmom i dr.

Dejstvo mehanizma upaljača i iniciranje eksplozivnog dela ostvaruje se udarom ili trenjem.
Udarom, kada se u mehaničkom delu upaljača oslobađa udarna igla koja izaziva paljenje podsticajne kapsle, a ova svojim plamenoudarnirn impulsom pali detonatorsku kapslu.
Trenjem, kada se trenjem (frikcijom) izazove paljenje zapaljive smeše u upaljaču koja pali detonatorske kapsle.

Ojačanje mina eksplozivom ili postavljanjem dve ili više mina jedne iznad druge (na sprat) vrši se tako da se poveća dubina ležišta mina za onoliko koliko je potrebno za smeštaj dopunske količine eksploziva, odnosno mina (bez upaljača). Neposredno na dopunsku količinu eksploziva, odnosno minu, postavlja se i naoružava mina


Izvor: Pravilo o protivpešadijskim i protivtenkovskim minama, izdanje 1970. godine


Očigledno je da se mina, ukoliko se naidje na nju u mirnodopskim uslovima, ne treba dirati - već samo obeležiti i izvestiti. Postoje stručni ljudi koji će je ukloniti ili uništiti...
« Last Edit: July 13, 2009, 09:03:10 pm by Rade » Logged
Nenad
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 056


« Reply #1 on: July 13, 2009, 09:02:55 pm »

Quote
Protivtenkovske mine su namenjene onesposobljavaju oklopnih i drugih borbenih i transportnih vozila. Težina punjenja kod ovih mina kreće se do 6 pa i vise kg. Aktiviraju se nagazom (pritisak od 100 do 500 kp).
Ovo ne znaci da covek, od recimo 60 kg, moze da skace po njoj! On ima 60kg, ali kad skoci na nju on ima mnogo vise! Bilo je slucajeva da se tako neki "instruktori" zeznu ili zanesu prilikom demonstracija...ti vise nisu medju nama!

Inace, prilikom miniranja nekog dela terena najbolje se pokazalo kada se mine stave u "pe"! Cak i zivotinju kad uplasis ona bezi u stranu, retko kad unazad...tako isto i kada kolona udje u minirani deo, prvi vojnik naleti na minu i ostali pocnu da beze i...svi su tu!

Sto se tice mina specijalne namene, a mina iznenadjenja pre svega...tu masta dolazi do izrazaja! Moze se staviti u fioku, vrata...ispod parketa...ovo se pre svega odnosi na nagazne mine!
Kad se minira neka kuca, zgrada...treba se videti koji stubovi su noseci i njih minirati! Uz malo eksploziva moze se zavrsiti sav posao!
Ako se minira neki sef, a pritom se nesme ostetiti sadrzaj (dokumenta i tome slicno) mora se voditi racuna o kolicini eksploziva! Premalo eksploziva ga nece otvoriti, a mnogo ce spaliti i unistiti sadrzaj sefa...samo iskustvo i osecaj, nista vise!
I tako dalje i tako dalje...ima dosta toga!
Logged
Gun
mornar
*
Offline Offline

Posts: 9



« Reply #2 on: July 14, 2009, 01:05:11 pm »

Uf, siroka tema!
Vidim da "otkrivas" neke tajne zanata? Wink Zezam se naravno, nisu neke tajne.
Rade je lepo izvukao ono najbitnije iz crvene knjizice, tako da i nema sta posebno da se doda! Najbitnije je da ako se nadju, ne diraju se! Ako mogu neka se obeleze, ako ne jednostavno nek pozovu ljude zaduzene za njihovo uklanjanje.
Logged
Barkman
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 378



« Reply #3 on: July 14, 2009, 09:58:59 pm »

Da li neko moze napisati nesto o formiranju minskog polja? Koje se kombinacije mina koriste, koja mu je gustina i sl.
Logged
Gun
mornar
*
Offline Offline

Posts: 9



« Reply #4 on: July 14, 2009, 11:26:09 pm »

Evo Nenad ti je rekao nesto o tome.
Evo ti jos nesto sto je interesantno. Ako ispred tebe neko iskoci i uplasi te, ako si desnjak, refleksno ces se cimnuti unazad udesno ili u desnu stranu. Za levake je isto tako samo na levo.
Vrstu mina koje biras zavisi i od terena i uslova. Sve zavisi dali ces koristiti nagazne, potezne itd. Zavisi i dali ocekujes kolonu vojnika, m/v, oklopnih vozila, tenkova...Najbolje je izabrati neki klanac i predvideti gde ce ta kolona proci.
Takodje i zavisi i dali hoces da unistis kolonu, da je usporis itd. Dovoljna je i jedan MRUD ako hoces da usporis kolonu! Ne moze covek da zna kad pukne jedna da ih tu nema vise (mislim na mine)! Za diverzante MRUD je zakon, mada ima i drugih mina, ova je "najpoznatija"!
Kao sto rekoh, siroka je tema!
Nenad se razume malo bolje oko toga, pa ako hoces pitaj njega da ti objasni ako hoce! A ako ga krene, objasnjavace ti ceo dan zato sto stvarno ima dosta toga! Moras poznavati sve vrste mine u prste, a ima ih milion! Nebi mogao da poverujes koliko! Onda taktika itd. On je strucnjak za te stvari!
« Last Edit: July 14, 2009, 11:38:59 pm by Gun » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #5 on: July 26, 2009, 08:17:05 am »

Pozdrav svima koliko vas ima!!!

Evo da dam odgovor na pitanje o postavljanju minskih polja.

Postavljanje minskih polja se moze obaviti na nekoliko nacina a najcesce se to vrsi rucno strojevim rasporedom ili koordinatnim konopcem koji se nalazi u kompletu za miniranje i razminiranje. Postoji i treci nacin a to je postavljanje mina masinskim putem odnosno minopolagacem.

Strojevi raspored

Ovaj nacin postavljanja minskih polja se izvodi tako sto vojnici mogu postavljati po 2 ili po 4 mine.
Vojnici su postrojeni na medjusobnom rastojanju od 2 m (za 4 mine) odnosno  1 m (za 2 mine) za izradu PP minskih polja. A kod PT minskog polja rastojanje izmedju vojnika je oko 4 metra(ako vojnik postavlja 4 mine) odnosno 2 metra (ako vojnik postavlja 2 mine). Kod izrade PT m/p postoji i nacin gde vojnici nose po 1 minu pa je njihovo rastjanje 1 m.
Kada se postavi prvi red mina vojnici prelaze na drugi red (rastojanje izmedju redova moze biti i 5 ali i 40 koraka,zavisno od terena). Kada su dosli na drugi red svi idu korak ulevo ili udesno kako bi se izvelo smaknuto postavljanje mina.
Isti princip je i na ostalim redovima kojih je obicno 4.
Na taj nacin se dobije gustina od 1 mine na 1 metar duzni minskog polja. Gustina u zavisnosti od terena i efekta koji zelimo postici moze biti od 0.5-1,25 mina po metru duznom minskog polja. Mada postoji mogucnost da gustina bude i do 2 mine po metru , ali bi to vec bila improvizacija i bespotreban utrosak.Ta gustina je najcesci slucaj kod postvljanaj grupa mina.

Koordinatni konopac


Koordinatni konopac je ako se dobro secam duzine 25 metara. Na svakih ako se ne varam metar se nalazi alkica za koju se bocno kaci konopac cija dizina moze biti  0.5 , 0.75 , 1 i 1.25 metara. Zahvaljujuci razlicitim duzinama moguce je postaviti veoma veliki broj kombinacija.

Prilikom postavljanaj minskog polja na ovaj nacin prethodno je potrebno odrediti tacne granice m/p ali i tacnu semu postavljanja.
Pored toga veoma je vazno da se tacna sema postavljanja unese precizno u zapisnik minskog polja.
Za ovaj nacin postavljanja m/p je potrebno odelenje vojnika jacine 10 ljudi.
Komandir rukovodi radom, odredjuje pravac razvlacenja konopca, odredjuje pravce kretanja, deli upaljace, kontrolise rad i izradjuje zapisnik m/p.
Dva vojnika obelezavaju mesta mina.
Sest vojnika postavljaju mine.
Dva vojnika donose mine do minskog polja i stavljaju ih na obelezena mesta.
Neko detaljnije objasnjenje za ovaj nacin nije moguce zbog velikog broja varijanti. Iz istog razloga nije moguce posebno odrediti gustinu m/p vec ona varira od slucaja do slucaja.

Kod postavljanja m/p od poteznih mina minsko polje se izradjuje u 2-3 reda. U ovom slucaju rastojanje izmedju mina je 30-40 koraka (20-30 metara), kao i rastojanje izmedju redova.
Jednu minu postavljaju 2 vojnika. Jedan razvlaci zicu za potezanje, pobija kocic i vezuje zicu za njega (ili neki stabilan predmet), a drugi vojnik postravlja minu, naoruzava je i vezuje drugi kraj zice za minu. Ako nema dovoljno ljudstva sve to moze da radi i 1 vojnik.
Postoje 3 nacina postavljanja poteznih mina.
1. Kada su sve zice okrenute u jednu stranu
2. Kada su dve zice okrenute jedna prema drugoj i vezane na isto mesto
3. Kada se za jednu minu vezuju dve zice.

Od ova tri nacina najslabiji je drugi posto ostavlja veliki medjuprostor izmedju mina.

Postavljanje m/p minopolagacem vrsi takodje odelenje vojnika. NA minopolagacu imamo mogucnost izbora rastojanja izmedju mina., odnosno moze se podesiti na kom rastojanju ce mina biti ispustena. Naravno minopolagac vrsi postavljanje PTM,  bez upaljaca. Upaljac postavljaju vojnici koji se krecu iza minopolagaca i kada isti ispusti minu na mesto oni je naoruzavaju.

Za sada toliko.
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.025 seconds with 22 queries.