PALUBA
March 29, 2024, 03:10:33 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Britanski bojni krstaši - slom koncepcije  (Read 12026 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dylan Dog
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 206



« on: July 23, 2009, 01:23:33 am »

Bojni krstas kao tip broda je britanski izum . Neposredno posle prvog bojnog broda DREADNOUGHT u britansku flotu ulaze bojni krstasi klase INVINCIBLE . Njihov idejni tvorac je takodje bio John Fisher . Mnoge svetske flote su prihvatile gradnju bojnih krstasa - vece brzine , a slabije naoruzanih , i slabije oklopljenih od bojnih brodova . Medjutim kod samih britanaca ova koncepcija se pokazala katastrofalno ! Svi britanski krstasi su imali jednu istu boljku - nedovoljan oklop , i samim tim nedovoljna otpornost na protivnicku artiljeriju . Tokom istorije cetiri britanska bojna krstasa su izgubljena eksplozijom vlastitih municionih komora koje su probijene protivnickom artiljerijom ! Sva cetiri broda su pripadala razlicitim klasama bojnih krstasa ! Krenimo redom ...

Prepolovljeni INVINCIBLE tone :

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Klasa bojnih krstasa INVINCIBLE :
Tezina pun : 20.500 t
Glavno naoruzanje : 8 topova od 305 mm u cetiri dvocevne kule
Tezina topovske kule : 475 t
Tezina zrna : 390 kg
Tezina plotuna : 3.120 kg
Bocni oklop broda : 152 mm
Oklop palube : 64 mm
Oklop topovskih kula : 178 mm
To su prvi bojni krstasi ikada napravljeni ! Predstavnici ove klase su : INVINCIBLE , Indomitable , i Inflexible . 31.V 1916. oko 19:30 h tokom cuvene bitke kod Juttlanda INVINCIBLE je pogodjen je sa Nemackog bojnog krstasa Lutzow . To je izazvalo izazvalo eksploziju municionih komora , koja je prepolovila brod !

INDEFATIGABLE tone :

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Klasa bojnih krstasa INDEFATIGABLE :
Tezina pun : 22.500 t
Glavno naoruzanje : 8 topova od 305 mm u cetiri dvocevne kule
Tezina topovske kule : 475 t
Tezina zrna : 390 kg
Tezina plotuna : 3.120 kg
Bocni oklop broda : 152 mm
Oklop  palube : 64 mm
Oklop topovskih kula : 178 mm
Ova klasa bojnih krstasa je druga ikada napravljena . U odnosu na klasu
INVINCIBLE oni su produzeni , pojacan im je pogon , povecan deplasman ,
a i oklop je neznatno pojacan . Predstavnici ove klase su bojni krstasi :
INDEFATIGABLE , New Zealand , i Australija . INDEFATIGABLE je prvi
stradao u Juttlandskoj bitci ! 31.V 1916. oko 17:00 h svega 12 minuta
posle pocetka bitke unisten je ovaj bojni krstas . Pogodjen je pet puta sa
udaljenosti 12 - 16 km od Nemackog bojnog krstasa Von Der Tann , sto je
izazvalo probijanje i eksploziju municionih komora bojnog krstasa
INDEFATIGABLE !

Eksplozija Britanskog bojnog krstasa QUEEN MARY :

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Klasa bojnih krstasa Lion :
Tezina pun : 30.500 t
Glavno naoruzanje : 8 topova od 343 mm u cetiri dvocevne kule
Tezina topovske kule : 600 t
Tezina zrna : 640 kg
Tezina plotuna : 5.120 kg
Bocni oklop broda : 229 mm
Oklop palube : 64 mm
Oklop topovskih kula : 229 mm
Predstavnici ove klase su bojni krstasi : Lion , QUEEN MARY , i Princess
Royal . To su prvi bojni krstasi koji su zajedno sa klasom bojnih brodova ORION imali povecan kalibar topova od 343 mm . Zbog toga ih u literaturi nazivaju " super drednotima " . Svi kapitalni brodovi prethodnici su bili naoruzani topovima kalibra 305 , ili 280 mm . Takodje je oklop , pogon , brzina , i deplasman povecan u odnosu na klasu bojnih krstasa INDEFATIGABLE . Ali i to je bilo nedovoljno . Tokom Juttlandske bitke Nemacki bojni krstasi Derfflinger i Seydlitz su usmerili vatru na QUEEN MARY . Samo nekoliko minuta kasnije strahovita eksplozija municionih komora bojnog krstasa QUEEN MARY je prepolovila ovaj brod !

Kraj britanskog bojnog krstasa HOOD :

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/QZ3mVZk9nnc?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

Klasa bojnih krstasa HOOD ( Admiralska klasa bojnih krstasa ) :
Tezina pun : 49.000 t
Glavno naoruzanje : 8 topova od 381 mm u cetiri dvocevne kule
Tezina topovske kule : 880 t
Tezina zrna : 879 kg
Tezina plotuna : 7.030 kg
Bocni oklop broda : 305 mm
Oklop palube : 76 mm
Oklop topovskih kula : 381 mm
Klasa HOOD je trebala da ispravi boljku Britanskih bojnih krstasa nedovoljan oklop ! U ovaj projekat su unesena sva iskustva Juttlandske bitke . Mnogo povecan , oklopljem , produzen u odnosu na prethodne Britanske bojne krstase bio je dugo najveci ratni brod na svetu ! To je takodje bilo nedovoljno . Bojni krstas HOOD je stradao u artiljerijskom dvoboju protiv bojnog broda Bismarck 24.V 1941. Razlog - probijanje municionih komora je izazvalo eksploziju , koja je prepolovila brod ! Ostala tri broda ove klase od cije se gradnje odustalo su trebali da se zovu : Anson , Howe , i Rodney . Kasnije su ta imena iskoristena u drugim britanskim projektima .

HOOD :

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* battlecruiserinvincible.jpg (13.02 KB, 561x159 - viewed 279 times.)

* hmsindefatigablesinking.jpg (27.86 KB, 350x242 - viewed 1248 times.)

* hmsqueenmaryjutland.jpg (104.36 KB, 700x377 - viewed 286 times.)

* hoodv.jpg (24.35 KB, 700x114 - viewed 299 times.)
« Last Edit: July 29, 2010, 11:51:07 am by MOTORISTA, Reason: Prebacivanje slika u atačment » Logged
Dylan Dog
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 206



« Reply #1 on: August 04, 2009, 11:03:38 am »

Da naglasim da slom koncepcije vazi samo za britanske bojne krstase , a ne i nemacke . Ono sto ja mislim da je uzrok britanskih gubitaka kod Juttlanda je previse tanak oklop , na racun brzine . Navescu debljinu oklopa za pomenute nemacke bojne krstase :

Takticko - tehnicki podatci Nemackog bojnog krstasa SEYDLITZ :

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Duzina : 200 m
Sirina : 28 m
Tezina pun : 28.000 t
Tezina prazan : 24.000 t
Snaga pogona : 63.000 KS
Brzina : 26,5 cvorova ( 49 km/h )
Glavno naoruzanje : 10 topova od 280 mm u pet dvocevnih kula
Tezina zrna : 302 kg
Tezina plotuna : 3.020 kg
Domet topova : 21,5 km
Bocni oklop broda : 300 mm
Oklop palube : 75 mm
Oklop topovskih kula : 250 mm


Derfflinger i Lutzow :

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Duzina : 210 m
Sirina : 29 m
Tezina pun : 30.500 t
Tezina prazan : 26.000 t
Snaga pogona : 81.000 KS
Brzina : 26,5 cvorova ( 49 km/h )
Glavno naoruzanje : 8 topova od 305 mm u cetiri dvocevne kule
Tezina zrna : 406 kg
Tezina plotuna : 3.250 kg
Domet topova : 20 km
Bocni oklop broda : 300 mm
Oklop palube : 50 mm
Oklop topovskih kula : 350 mm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ovo pokazuje da su nemacki bojni krstasi daleko bolje oklopljeni . Ne bih razmatrao kvalitet celika , ali mislim da je i on blago na nemackoj strani . Britanci su suvise toga zrtvovali za brzinu . Njihovi bojni krstasi i jesu u proseku bili brzi od nemackih ...

Pre Juttlanda su Britanci izgradili 4 klase bojnih krstasa :
- Invincible 3 broda ( Invincible eksplodirao )
- Indefatigable 3 broda ( Indefatigable eksplodirao )
- Lion 3 broda ( Queen Mary eksplodirao )
- Tiger 1 brod
Tiger je bio najjaci , i ta klasa jedina nije imala gubitaka u WW1 . Juttland je izazvao reakciju protiv bojnih krstasa , mada su 2 broda sa topovima od 381 mm Repulse i Renown bila toliko izgradjena da je bilo prekasno da se izgradnja prekine . Oba broda su izmedju dva rata dobila jaci oklop . Pre rekonstrukcije bili su podjednako oklopljeni koliko klase Lion i Tiger . Posle rekonstrukcije bili su to najjace oklopljeni Britanski bojni krstasi ikad , ne racunajuci Hood .


* meydlitz.jpg (89.76 KB, 600x408 - viewed 297 times.)

* smsderfflingerdy.jpg (97.63 KB, 566x403 - viewed 315 times.)

* derfflingerclassbattlec.jpg (72.3 KB, 700x310 - viewed 176 times.)
« Last Edit: July 29, 2010, 11:59:20 am by MOTORISTA, Reason: Prebacivanje slika u atačment » Logged
BOBIC
mornar
*
Offline Offline

Posts: 2


« Reply #2 on: June 15, 2010, 08:56:45 am »

Po najnovijim podacima-razlog potonuća ova 3 bojna krstaša nije oklop (iako je evidentno bio manji nego kod njemačkih BK ) nego sam način rukovanja sa punjenjima (balama ) kordita.Englezi su uglavnom na svim brodovima praktikovali taktiku-što više granata u što manjem vremenskom intervalu-da bi barem na taj način smanjili njemačku prednost u preciznosti-računali su da pri velikom broju granata barem će neka od njih pogoditi cilj.Da bi to postigli potpuno su zaobišli sigurnosna pravila rukovanja korditom (i skladištenja) tako da je kordita bilo tamo đe ga nije smjelo biti-naslaganog u topovskoj kuli kao i nepropusna vrata su bila otvorena -nijesu korišćeni pregradni liftovi-za dotur kordita.Naime dokazano je da je sva 3 BK granata pogodila upravo u topovsku kulu-izazvala flesh efekat i zapalila kordit uskladišten u toj kuli a kako nepropusne pregrade nijesu bile zatvorena -došlo je zapaljenja i glavnog skladišta.
Ostao je zabilježen slučaj HMS LION -zastavnog broda admirala Beatty -i njega je granata pogodila u središnju topovsku kulu ali za razliku od ostalih brodova -ovdje su poštovani sigurnosne procedure i samo je posada topovske kule poginula (odletio je krov kule u vazduh) ali nije bilo nikakvih drugih posljedica po brod
Logged
langsdorff
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 339


Hans Langsdorff


« Reply #3 on: August 10, 2010, 10:53:56 am »

               Jako tesko je dati precizan odgovor na pitanje zasto su britanski bojni krstasi kod jutlanda zavrsili kako su zavrsili, teorija ima nekoliko i veliko je pitanje koja je od njih stvarno tacna. Ono sto je sasvim nesporna cinjenica jeste da su eksplodirali engleski bojni krstasi, a ne nemacki. Grubim poredjenjem dostupnih podataka uocicemo da su nemacki bojni krstasi bolje oklopljeni od engleskih, sto nam vec ukazuje sa koje strane treba posmatrati ovu problematiku. Ako bismo govorili o kvalitetu celika koji koristen za izradu oklopa na bojnim krstasima, sklon sam misljenju da ako bi smo poredili celik iste debljine, sa jedne strane nemacki, a sa druge engleski, mislim da bi sto se tice jacine i same zastite nemacki celik izasao kao pobednik, naravno ovo je moje licno misljenje. Sto ce tice same brzine bojnih krstasa ne smatram da su engleski krstasi bili bas brzi od nemackih, pre bih rekao da su na tom polju bili egal. Ono gde su englezi imali nespornu prednost jeste kalibar njihovih topova, tu je njihova prednost u odnosu na nemce neosporna. Sto nas dovodi do dobro poznatih cinjenica o stilovima gradnje bojnih krstasa u nemackoj i engleskoj. Nemacki koncept da ga tako nazovem jeste sto bolje oklopljen brod, sa brzinom koja mora biti veca u odnosu na bojne brodove, ali nikako na ustrb zastite samog broda. Nemci su pak ustedu na tezini dobili ugradnjom topova manjeg kalibra u odnosu na britanske. Tako su dosli do bojnih krstasa sa izuzetnom oklopnom zastitom koja vrlo malo zaostaje za oklopom na bojnom brodu, zavidne brzine, ali i nesto slabijim naoruzanjem. Sve to se savrseno uklapalo u nemacku da kazem devizu, da je mnogo lakse popraviti osteceni brod nego izgraditi potpuno novi brod. S obzirom da je nemacka mornarica imala manjak brodova u odnosu na englesku ova deviza ima vrlo prakticno utemeljenje.
            Englezima koji su bili neprikosnoveni gospodari svetskih mora i okeana, velika pomorska sila sa bogatom tradicijom i iskustvom, od presudnog znacaja kod ovog tipa brodova bila je brzina. Tako da je kod konstrukcije bojnih krstasa akcenat jasno stavljen na brzinu samih brodova. Insistiralo se takodje da brodovi budu izuzetno jako naoruzani, topovima velikog kalibra. Sama ta cinjenica je konstruktore jasno upucivala na to da jedino mesto gde mogu ostvariti ustedu u tezini, koja ce omoguciti brodovima veliku brzinu, zapravo jeste sama oklopna zastita broda. Uzimajuci u obzir oklopnu zastitu na engleskim krstasima u odnosu na zastitu nemackih krstsa, sklon sam misljenju da ne samo sto je oklop na engleskim krstasima bio tanji vec predpostavljam da su englezi mozda i eksperimentisali sa nekim mozda laksim materijalom. Koji je pritom imao jednaku debljinu u odnosu na standardni, ali i recimo manju tezinu.
           Koncepcija engleskih bojnih krstasa je u stvari bila, da se przo pojave na odredjenom mestu, brzo zavrse posao zahvaljujuci svom mocnom naoruzanju, pa zatim zahvaljujuci svojoj velikoj brzini isto tako brzo nestanu. Mislim da je ovo bila ideja vodilja prilikom konstruisanja ovakvog tipa brodova. E sad sto ih je nuzda dovela do toga da su morali da preuzimaju i odredjene operacije bojnih brodova, to je vec neka druga prica, koja nema mnogo veze sa idejom vodiljom prilikom konstruisanja bojnih brodova. Kod jutlanda je udario krstas na krstasa, tu se vrlo jasno pokazalo da je nemacki koncept konstrukcije krstasa bio dosta bolji i pragmaticniji od engleskog, engleski topovi nisu mogli da nadomeste slabost samog oklopa, dok sa druge strane nemacki oklop i vrlo precizna artiljerija uspeli su da nadomeste manjak u kalibru. U danskom tesnacu  HMS Hood pak nije imao sta da trazi protiv jednog bojnog broda kakav je bio bismark, huda su zapravo poslali u bitku u kojoj mu i nije bilo mesto, da ne kazem u sigurnu propast, imajuci pritom u vidu kako su prolazili britanski bojni krstasi do tada. Mislim da kada je sama njegova konstrukcija u pitanju on jednostavno nije bio planiran za tako nesto.
           Sto se same koncepcije bojnih brodova tice, jednostavno u jednom vremenskom periodu oni su svakako imali svoje mesto i znacaj, taj period je dosta kratko trajao ne njihovom krivicom, vec samom cinjenicom sto su ih bojni brodovi ucinili suvisnim. Jednostavno su ih tehnicki prerasli, njihov razvoj i evolucija tekao je u tom smeru da su uspeli da dobiju brzinu bojnih krstasa, pa cak i da ih prestignu, uz kombinaciju izuzetne oklopne zastite i naoruzanja izuzetno velikog kalibra. Ono sto bi se kao zakljucak moglo izvesti jeste to da su ih jednostavno ucinili zastarelim i nepotrebnim. Slicnu sudbinu ce jednako brzo doziveti i sami bojni brodovi pojavom nosaca aviona.   
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4 on: August 10, 2010, 12:12:46 pm »

Razlog propasti britanskih BK u bitci kod Jutlanda je jednostavan. Imali su tanji oklop i nisu poštovana osnovna pravila o sigurnosti prilikom gađanja. Naime britanci su toliko bili opsednuti brzinom gađanja, da su skladištili vreće sa korditom po prolazima i hodnicima, a nisu ni zatvarali vrata koja su vodila od dizalica do oruđa u kupolama. U takvim slučajevima pogodak u kulu dovodi do vatre koja se veoma brzo proširi do komora sa municijom. Za razliku od njih nemci su svoje vreće sa korditom pakovali u čaure i poštovali sve procedure, tako da su sačuvali svoje brodove i pored nekoliko ozbiljnih pogodaka koje su primili. Osim toga nemci su imali bolje topove i kvalitetniji oklop, citiram:

" Artiljerija i oklop na nemačkim bojnim brodovima i bojnim krstašima bili su bolji nego na britanskim; nemački topovi kalibra 305 mm probijali su britanski oklop od 236 mm već na 12000 m, a britanski od 343 mm nemački oklop od 280 mm tek na 8000 m."

Vojno Pomorska Istorija, izdanje 1968 god.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #5 on: August 16, 2010, 09:20:34 pm »

Nije dobro formulisana ocena Langsdorfa da osnovna taktička namena britanskih BK bila vršenje prepadnih akcija tipa "udri i beži". Po zamisli Lorda Fišera BK su imali važno mesto u eskadrenom sastavu kao brza izvidnica pred osnovnim linijskim snagama BB. BK je trebalo da ostvare dodir sa eskadrom neprijatelja, a potom izvrše obuhvat "glave" neprijateljske eskadre zahvaljujući svojoj brzini (po ugledu na Cušimu), vežu snage neprijatelja do dolaska glavnine, ili da navuku neprijateljske snage na glavni sastav BB. Pri dodiru sa izvidnicom neprijatelja BK je trebalo da superiornim manevrom i artiljerijom razbiju izvidnicu neprijatelja, sastavljenu od oklopnih krstarica.
BK nisu ni bili namenjeni da samostalno uđu u direktan boj sa glavnim BB neprijatelja, ali je trebalo da štite bokove svoje glavne linije, a posle razbijanja neprijatelja "dovrše posao" sa oštećenim brodovima i pređu u njegovo gonjenje.
Šta mogu da urade BK moglo se videti kod Dogger Banka i propasti "Bluechera" - koji je ipak bio oklopna krstarica, a ne BK.
Uništenje Von Speeove eskadre kod Foklanda bilo je potvrda BK kao "uništitelja oklopnih krstarica".
I taktički i tehnički do BK se došlo povećanjem koncepta krstarice, a ne ugrađivanjem dvostruko jačih mašina u trup eskadrenog BB. Međutim, grandioznost "sjajnih mačaka" /"splendid cats", kako su tepali najnovijim BK "drugog pokoljenja" uljuljala je Royal Navy u lažnom uverenju da su to ipak bojni brodovi, samo brzi, što nikako nisu bili!  
Za prepadna dejstva trebalo je da budu namenjeni "laki bojni krstaši" Glorious, Courageous i Furious, i to u Baltičkom moru. Bolje što nisu probali. Inače, svaki brod velike brzine može se upotrebiti za prepadna dejstva.

Zamisao Fishera bila je jasna, ali je stvarnost bila bitno drugačija i surovija. Došli Nemci i pljunuli im u koncept. Pokazalo se da je koncept bio pogrešan. Pre svega tehnički - a pokazalo se i taktički.
Tehnički:
Pojasni oklop engleskih BK od najviše 152mm kod starijih i najviše 229mm kod najnovijih BK lako je probijan nemačkom artiljerijom 283 i 305mm, dok su nemački brodovi bili bolje oklopljeni, ali nešto slabije naoružani. Metalurški, engleski oklop je kvalitetniji, što su pokazala engleska ispitivanja posle rata. Nemački brodovi su imali deblji oklop, bolju podelu nepropusnih prostorija i bolju podvodnu zaštitu.
Nemačka artiljerija je bila očigledno bolja, po balistici, brzini paljbe, kvalitetu municije i sigurnosti. Barutno punjenje je kod Nemaca bilo u mesinganim i čeličnim čaurama, dok je kod Engleza bilo u svilenim vrećama. Pravila skladištenja i rukovanja barutnim punjenjima drastično su prekršena u žaru borbe. A žar pri barutu je loša stvar. Tako je i došlo do katastrofe.
Taktički:
Po mom je mišljenju, Beatty se sudario sa Hipperom po svim pravilima taktičkog koncepta bojnih krstaša, tj. došlo je do boja dve brze eskadre, od kojih je svaka prethodila svojim glavnim snagama. Engleski BK su vezali nemačke BK - i posle dolaska eskadre brzih bojnih brodova katastrofa Hippera jedva je izbegnuta.
Ipak, pokazalo se da engleski BK ne mogu da izdrže sasređenu vatru nemačkih brodova odgovarajućeg tipa, dakle brodova jednake taktičke vrednosti. Na uvećani krstarički koncept stavljena je artiljerija bojnog broda, dok je nemački koncept bio daleko trezveniji, pošavši od bojnog broda kao tehničke osnove, sa oslabljenjem artiljerije radi veće snage pogona. Time su dobili izbalansirane brodove. Za razliku od engleskog, nemački "grosskreuzer" jeste kapitalni brod.
Ovo je pokazalo da engleski BK nemaju mesta u borbenom poretku glavnih eskadrenih snaga, te da nisu kapitalni brodovi ni u kakvom smislu. Suviše su ranjivi kao brodovi, a pogibija brojne posade u slučaju potapanja ima strahovitu težinu za moral sopstvenih snaga.

Eksplozija "Hooda" četvrt veka kasnije samo je slučaj koji je potvrdio Jitlandsko pravilo, ma koliko je propast "Hooda", po meni, najviše bio skoro "magični" sticaj loših okolnosti.




« Last Edit: August 16, 2010, 09:49:45 pm by kumbor » Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #6 on: November 04, 2015, 08:49:24 am »

Moželi neko objasniti razliku između bojnog krstaša, pklopnog krstaša i oklopnjače, te između oklopljene krstarice i teške krstarice?
Logged
barba
Prijatelj foruma
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 819



« Reply #7 on: November 05, 2015, 08:30:15 am »

Ne zaboravite HMS Repulse. U prosincu 1941. godine on je prakticki u prvom naletu japanskih aviona kod Singapurabio potopljen. Prince of Walles se drzao odredjeno vrijeme, iako nije ima sanse bez zracne zastite.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #8 on: November 05, 2015, 09:11:49 am »



Repulse se u prva dva naleta dobro držao, zahvaljujući dobroj manevrenosti izbegao je dvadesetak torpeda, ali je posle samo tri torpedna pogotka u trećem naletu sudbina BK bila zapečaćena. Problem Prince of Wales bila je skromna podvodna zaštita, uska (2,6-4,2m na bok i niska (prostirala se samo do donje palube). Bilo je dovoljno šest avijacionih torpeda 450mm, sa b/g od oko 200kg TNT da ga otprave na dno, pri čemu je prodor vode bio ogroman, "ravnomeran" i nezaustavljiv. Brod je potonuo sa malim nagibom i bez velike pretege, što govori da je potonuo zbog gubitka plovnosti, a ne stabiliteta. Scharnhorst, u olujnom polarnom moru, sam i formalno slabiji brod, iako po nemačkoj terminologiji schlachtschiff (bojni brod), primio je daleko više pogodaka da bi bio potopljen.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #9 on: November 05, 2015, 09:34:51 am »

Moželi neko objasniti razliku između bojnog krstaša, pklopnog krstaša i oklopnjače, te između oklopljene krstarice i teške krstarice?

Ovde sve to imaš objašnjeno:

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,612.0.html

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,1047.0.html

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,3591.0.html
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #10 on: November 05, 2015, 09:44:56 am »

Scharnhorst, u olujnom polarnom moru, sam i formalno slabiji brod, iako po nemačkoj terminologiji schlachtschiff (bojni brod), primio je daleko više pogodaka da bi bio potopljen.

Računa se da je dobio 13 pogodaka zrna kalibra 356mm, 15-20 pogodaka zrna kalibra 152-203mm i 11 pogodaka torpedom.
Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #11 on: September 20, 2016, 06:40:22 am »

Proizvodnja topova 305 mm 50 kalibara 1908 god

Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #12 on: September 20, 2016, 07:17:41 am »

Moželi neko objasniti razliku između bojnog krstaša, pklopnog krstaša i oklopnjače, te između oklopljene krstarice i teške krstarice?

Eto, posle skoro godinu dana, videh ovaj post. Bojni krstaš je krstarica sa pojačanim oklopom i glavnom artiljerijom sličnom bojnom brodu, pogrešno smatrana kapitalnim brodom. Oklopni krstaš je čista krstarica, dobro naoružana i oklopljena za taktičku upotrebu krstarice, a to je izviđanje pred glavnim snagama, borba protiv razarača i uopšte svih od njega bržih brodova, a naročito dejstvo protiv trgovačkih komunikacija. Teška krstarica se, strogo uzev, pojavila tek posle PSR, kao proizvod Vašingtonske konferencije. Odgovara bivšoj oklopnoj krstarici. Ograničenje D -10.000t (uslovno), glavne artiljerije 203mm. U skladu sa tehnološkim napretkom, kasniji tipovi teških krstarica bili su dobro oklopljeni, dok su prvi engleski, francuski i italijanski brodovi tog tipa, građeni dvadesetih godina imali relativno slab oklop. Oklopnjača je bojni brod pre 1906., dakle pre pojave engleskog Dreadnoughta i američkog Michigana, kao prvih bojnih brodova unificirane glavne baterije od najmanje 8 velikih topova. Podvrsta je obalna oklopnjača, bojni brod nižeg boka i manjih razmera, prilagođen za obalnu odbranu.
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.