Kraj zemlje bunkera25.07.2009
Iz bezbednosnih razloga vlasti u Albaniji počele sa uklanjanjem betonskih bunkera izgrađenih u vreme Hladnog rata. Za te potrebe angažovana je i vojska. Ove građevine bile simbol moći, a danas su samo svedočanstvo izgubljenog ponosa, kaže graditelj, a sada "rušilac" bunkera Besnik Lasku. Albanske vlasti odlučile su da uklone betonske bunkere izgrađene u vreme Hladnog rata i za te potrebe angažovale su vojsku.
Betonski bunkeri sagrađeni su krajem šezdesetih godina i sada su pretnja bezbednosti ljudi, koje je trebalo da štite u vreme režima Envera Hodže.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
"Bili smo primorani da upotrebimo tenkove T-59 kako bismo uklonili utvrđenja, oštećena zubom vremena", rekao je gradonačelnik primorske opštine Seman Sotir Zarka, oko 120 kilometara južno od Tirane.
"Bunkeri su postali prava mora onih koji bi ovde da provedu nekoliko dana na odmoru", ljut je vlasnik bara Petrit Jili.
Petoro kupača, uključujući dvoje dece i dvadesetpetogodišnju ženu, udavilo se prošle godine u virovima koje stvara strujanje vode oko bunkera, koji su pokriveni muljem, napukli i nagriženi.
"U takvom stanju velika su opasnost za turiste i česte su povrede", rekao je Zarka.
Izgubili jedinu bitku-onu protiv moraU vreme kada su bunkeri građeni Besnik Lasku je bio vojnik i učestvovao je u njihovoj izgradnji, sada je angažovan da ih ruši.
"Bunkeri su pravljeni tako da izdrže sve, ali su izgubili jedinu bitku koju su vodili, protiv mora", rekao je Lasku i dodao da su ove građevine bile simbol moći, a da su danas samo svedočanstvo izgubljenog ponosa.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Duž dva kilometra obale u Semanu, armija bi trebalo da ukloni oko 200 bunkera. Uklanjanje je počelo početkom meseca, ali su se izjalovile nade da će sve biti obavljeno vrlo brzo uz pomoć T-59, kineske verzije ruskih tenkova. Za prve dve nedelje uklonjeno je samo sedam bunkera.
"Tim tempom plažu nećemo očistiti pre sledeće godine. Plan je bio da sklanjamo četiri bunkera na dan, a ne uspevamo ni jedan", rekao je gradonačelnik Zarka, navodeći da je zbog peska i vode težina bunkera dvostruko veća.
Jedan bunker na četiri AlbancaKada se izvuku iz vode bunkeri se lome na manje komade betona i armature kako bi se lakše odvezli. Ali i to je izazov, jer kako kaže Derviši, specijalistima je bilo potrebno dve godine da naprave "idealan bunker" od betona i armature od koga će se odbiti svaki metak.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prvi model bunkera napravljen je 1968. godine pod ličnim nadzorom Envera Hodže. Osam godina kasnije u Albaniji, u kojoj danas živi nešto više od 3 miliona stanovnika, bilo je 700.000 bunkera povezanih kilometrima podzemnih tunela. Bilo je predviđeno da bunkeri zaštite Albaniju, od NATO-a i članica Varšavskog pakta.
Posle sloma komunizma početkom devedesetih godina prošlog veka, bunkeri su ostali kao nasleđe jer njihovo otklanjanje košta oko 800 evra po jednoj građevini. Gotovo dvadeset godina kasnije, u aprilu 2009. godine Albanija je primljena u NATO.
Ljudi su pokušavali da sami uklone bunkere, koji se ovde zovu "pečurke", ali su ti napori, ostali bez rezultata. Neki su od njih napravili skladišta, toalete, pa čak i "hotele sa nula zvezdica".
RTS