Vijesti NATO-OTAN

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
09.07.2016.


NATO POJAČAVA SNAGE NA GRANICI S RUSIJOM! 'Ujedinjeni smo i odlučni, ovo je povijesna odluka!'

Glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg u subotu je na summitu u Varšavi na kojem je odlučeno jačanje vojne nazočnosti Saveza uz granicu s Rusijom pozvao tu zemlju da prekine "političku, vojnu i financijsku potporu separatistima" koji se na istoku Ukrajine bore protiv vlade u Kijevu.

Stoltenberg je to kazao na konferenciji za novinare s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom po završetku summita na kojem je donesena odluka o raspoređivanju četiriju multinacionalnih bojni u baltičke zemlje i Poljsku radi odvraćanja od potencijalne ruske prijetnje.

NATO je na summitu u petak i subotu u Varšavi obznanio jedinstvo suočen s tri velika izazova, a to su terorizam koji predstavlja trenutačnu i izravnu prijetnju, Rusija i nestabilnosti na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi.

Ti izvori zabrinutosti su tako poredani u završnoj izjavi koju je usvojilo 28 zemalja članica Atlantskog saveza, među kojima i predsjednik Barack Obama.

"Djelovanje Rusije, posebice u Ukrajini, krši red na temelju pravila u Europi", navodi se u dokumentu.

Tijekom summita, NATO i njegovi čelnici potvrdili su da žele razgovarati s Moskvom i ocijenili da Rusija ne predstavlja neposrednu prijetnju.

"Ujedinjeni smo", izjavio je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg drugog dana summita.

"Obično su summiti NATO-a sačinjeni od 99 posto dosade i 1 posto histerije. Sada to nije bio slučaj, bio je to dosta usklađen", rekao je jedan francuski diplomat.

"Ne vidimo izravnu prijetnju prema nekom savezniku NATO-a koja bi dolazila od Rusije", rekao je Stoltenberg u subotu.

"Jaka obrana i konstruktivni dijalog obveze su na kojima se temelji naš odnos s Rusijom", ponovio je.

U tom duhu 28 šefova država i vlada je odlučilo rasprediti četiri bataljuna u baltičkim državama i u Poljskoj, što je potez bez presedana prema Moskvi nakon Hladnog rata.

"To je povijesna odluka. NATO je vrlo jasno pokazao da smo ujedinjeni i odlučni", rekao je estonski premijer Taavi Roivas.

Posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov u subotu je oštro kritizirao odluku NATO-a o raspoređivanju dodatnih snaga na svojim istočnim granicama i optužio je Savez da je počeo pripreme za eskalaciju Hladnog u vrući rat.

"Oni samo pričaju o obrani, a zapravo se pripremaju za ofenzivne operacije", istaknuo je Gorbačov, prenosi ruska agencija Interfax.

[duje]

Američka institucija za istraživanje Pew provela je istraživanje (prije zasjedanja u Varšavi) potpore NATO-u u 11 država. U devet država mišljenje je pozitivno.
Inače poslije 2009. godine  NATO-u potpora pada, najviše u velikim državama (Španija, Njemačka, Francuska, Poljska kao i USA). Nato podupiru najviše u Nizozemskoj 71% i Poljskoj 70%, najmanje potpore ima u Grčkoj (69% ima negativno mišljenje a samo 25% pozitivno)

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/
09.07.2016.

Natu so najbolj privrženi Poljaki, najmanj pa Grki

Načelna podpora vojaški zvezi je med članicami znatna, podpora povečanju vojaških izdatkov in uporabi vojaške sile pa pičla.

Pred vrhom v Varšavi, ko je vojaško zavezništvo pred novimi izzivi in politična negotovost v Evropi opazna, je bilo javno mnenje o Natu v devetih državah članicah EU in ZDA ter Kanadi pozitivno. To je pokazala nedavna analiza ameriške raziskovalne institucije Pew.

Podpora Natu se po letu 2009 vztrajno zmanjšuje, kar najizraziteje velja za velike evropske države (Španija, Nemčija, Francija, Poljska) pa tudi ZDA. Toda v povprečju ostajajo stališča pozitivna: zavezništvo v povprečju podpira 57 odstotkov vprašanih v 11 državah članicah Nata, ki so bili vključeni v raziskavo ugledne ameriške ustanove; četrtina (povprečno 27 odstotkov) je izrazila negativno mnenje. Severnoatlantsko zavezništvo najbolj vneto podpirajo Nizozemci in Poljaki: 71 odstotkov prvih in 70 odstotkov drugih se je izreklo pozitivno. Najbolj kritična članica Nata med enajsterico je Grčija. Večina, 69 odstotkov Grkov, ima o zavezništvu negativno mnenje, pozitivnega ima četrtina ljudi.

[duje]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
21.07.2016.

Šef NATO-a kaže da je turska vojska još snažna unatoč uhićenjima

Čistka u kojoj su suspendirane ili uhićene tisuće pripadnika turske vojske nakon neuspjelog pokušaja puča nije oslabila vojsku te zemlje, rekao je u srijedu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Turska ima veliku vojsku, profesionalne oružane snage i… siguran sam da će i dalje biti snažan saveznik u NATO-u”, rekao je Stoltenberg za Reuters na marginama sastanka ministara obrane više od 30 zemalja uključenih u koaliciju protiv Islamske države.

Približno 60 tisuća vojnika, policajaca, sudaca, službenika i učitelja suspendirano je ili uhićeno nakon pokušaja puča, što je povećalo napetost u zemlji od 80 milijuna stanovnika koja graniči sa Sirijom i zapadni je saveznik protiv IS-a.

Oko trećine od približno 360 generala turske vojske uhićeno je nakon neuspjelog puča 15. srpnja.

U srijedu su nizozemski, njemački i kanadski ministri vanjskih poslova izrazili zabrinutost zbog razmjera čistki turskih vlasti i pozvali Tursku da poštuje vladavinu prava.

Stoltenberg je rekao kako očekuje da će turska reakcija na pokušaj puča biti odmjerena i u skladu s vrijednostima NATO-a, dodavši da se nije razgovaralo o ponovnom razmatranju članstva Turske u vojnom savezu.

“Za sve nas je bitno da Turska i dalje bude snažan saveznik u NATO-u jer se Turska nalazi na granici svih nestabilnosti, svega nasilja koje smo vidjeli u Iraku i Siriji”, rekao je Stoltenberg.

U izjavi novinarima nakon sastanka ministara obrane u bazi Andrews pokraj Washingtona, američki ministar obrane Ash Carter rekao je da je sastanak usredotočen na stabilizaciju i obnovu koja će uslijediti nakon nakon pobjede nad Islamskom državom.

Stoltenberg je dodao da postoji veća potreba za razmjenom informacija unutar NATO-a, a posebno kada je riječ o borbi protiv IS-a.

“S jedne strane moramo… sakupiti više obavještajnih podataka, a s druge moramo imati bolje mehanizme razmjene podataka”, rekao je Stoltenberg.

[Karlo]

Da malo divanim na ovu temu.

Iz teksta vidite da je Turska vojska i jača posle puča.
Bilo je,možda i danas,da su počeli i bombardovanje PKK.Izgleda da je Erdogan siguran da je počistio sve one u vojsci i naročito vazduhoplovstvu koji su bili "pučisti".Priznat će te da je to moguće samo čovjeku sa "izuzetnim"osobinama.
Da ne pišem o civilima(profesori,policija,nastavnici itd.)
Ako ovome dodate i da je Keri naprasno zaboravio na demokratsko postupanje sa naglaskom,da Turska ima PRAVO da sređuje stanje posle puča,na svoj "ispravan"način.
Potparolka RF je takođe izjavila da "gdje je bio NATO za vrijeme puča".
Da ne nabrojam dalje,mnogi će misliti da se NATO i SAD šlihtaju kod Turaka.Mislim da to baš i nije tako jer nemaju potrebe.Vjerovatnije mi djeluje da je Erdogan dobio što je tražio uz odobrenje gore navedenih.Počelo je sa promjenom za javnost,jer eto nije to bilo "lako".E sad na koliko vremena Erdogan "mijenja" strane neznam važno je da se prijateljstvo "vraća".Erdogan je uspio u svom provođenju nauma a i ovi drugi,što bi se reklo:i vuk sit i ovce na broju.

Poz.

[lovac]

Nije logično da NATO savezu odgovara Erdoganova ekstremno islamistička politika, i sigurno im ne odgovara ni to da Erdogan od Truske pravu Islamsku državu koja će u budućnosti biti izvorište i utočište svih ekstremista koji će praviti haos po zapadnom svetu.

Evo i potvrde mojim razmišljanjima:

http://rs.sputniknews.com/svet/20160719/1107386614/Sirija-Turska-Erdogan-teroristi.html


Nadam se da su zapadne demokrate svesni toga šta se u Truskoj događa i da će stati tome na put, pa makar ih to koštalo Erdoganove glave - jer očito je da je taj čovek izgubio kompas, što nikako ne može da odgovara NATO savezu.

Ili... nešto se valja iza brda što mi obični smrtnici još ne možemo da naslutimo!  

[torpedo011]

Није он изгубио компас већ је то све планирано. САД могу да га оборе за једно преподне.

[Karlo]

I evo da dodam u vezi mog posta Re 371.

Izvor jeste vjerovatno pristrasan kao i sva glasila na istoku i zapadu ali mislim da i jedni i drugi koriste i istinite podatke ako im to služi.

Tekst se ne da kopirati iz "Sputnjika" pa ukratko:

SAD nude svaku pomoć Turskoj,oko zahtjeva za izručenje Gulena,pošto to ovi izgleda ne "znaju" napraviti da to bude u skladu sa SAD pravosuđem.
Izgleda da je starac nahebo.

Poz.

[duje]

Vir: "Jutarnji list
http://www.jutarnji.hr/
28.07.2016.

JE LI NATO PRED RASPADOM? Dvije velike opasnosti prijete opstanku najmoćnijeg vojnog saveza

Prošlog mjeseca malo tko je očekivao da će Britanci reći zbogom Europskoj uniji. Pa ipak se dogodilo, iako će taj razvod trajati najmanje dvije godine.

Ponukan nedavnim izjavama Donalda Trumpa i razvojem događaja u Turskoj nakon neuspjelog vojnog puča novinar CNN-a Ryan Browne napisao je članak u kojem analizira mogućnost i da NATO zadesi potres s kakvim je Europa suočena britanskim odlaskom.

Trumpova izjava

Prije nekoliko dana je Trump, republikanski kandidat za predsjednika SAD-a izazvao lavinu reakcija s obje strane Atlantika izjavom da pod njegovim vodstvom SAD neće automatski braniti neku drugu članicu NATO pakta ako bude napadnuta, što bi trebala biti osnovna obaveza svake članice najvećeg i najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu. Kada su Trumpa upitali bi li branio državu članicu NATO-a ako je napadne Rusija, on je odvratio "ako su ispunili svoje obveze prema nama, onda da".

Od Trumpovih su se izjava odmah ogradili visoki republikanski i demokratski dužnosnici pa je između ostalog i utjecajni republikanski senator Mitch McConnell kazao da se "ne slaže s Trumpovim izjavama i da će SAD svakako braniti bilo koju članicu NATO pakta ako je netko napadne". Još je izravniji bio bivši admiral James Stavridis koji je Trumpove izjave nazvao destabilizirajućima:

-One stvaraju duboku nesigurnost kod naših saveznika i daju Putinu veliki povod za veselje - kazao je admiral u tekstu za Foreign Policy. Čak je i Trumpov izbor za potpredsjednika Mike Pence oprezno rekao da će SAD ispuniti svoje obveze iz osnivačkog ugovora Pakta.

No, izjava je svejedno uzrujala neke od zemalja članica, pogotovo tri baltičke države (Litva, Latvija, Estonija) koje se najviše osjećaju izloženima mogućoj ruskoj prijetnji. Nije se jednom dogodilo da su ruski avioni letjeli na rubu njihova zračnog prostora ove godine, a dušu im nije olakšala ni velika vojna vježba početkom ove godine kojom su Rusi navodno simulirali kopneni napad na "sjeveroistočni krak" NATO pakta.

Političari u tim državama odmah su naglasili da ispunjavaju svoje obveze prema paktu, među kojima je najvažnija potrošnja na obranu, koja bi trebala iznositi najmanje 2% državnog budžeta. Predsjednik Estonije to je napisao i na svojem Twitter profilu i dodao da se građani njegove države zaista osjećaju kao da su pod prijetnjom.

U svakom slučaju, NATO od ove godine na svoje istočne granice razmješta veći broj vojnika i različitog oružja i sasvim je sigurno da i unutar saveza nitko ne uzima potencijalnu prijetnju od strane Rusije zdravo za gotovo. Pa ipak, činjenica je da Amerikanci daleko najviše doprinose savezu i da su godinama kritizirali europske države da ne troše dovoljno na obranu - Trump je tek prvi koji je implicirao da bi to moglo imati snažnih posljedica po NATO.

Trumpovu izjavu treba promatrati ponajviše u kontekstu izborne kampanje u kojoj je republikanski kandidat stavio snažan naglasak na kritiku svih mogućih međunarodnih ugovora o trgovini pa je ovo tek produžena "provala" na istoj razini, iako vrlo vjerojatno neuspjela. Naime, čak 77 posto Amerikanaca smatra da je NATO pakt dobar za njihovu državu.

Turska

Drugi, potencijalno veći problem za NATO je status Turske. Nakon neuspjelog vojnog puča (ili uspjele podvale Erdogana, kako špekuliraju teoretičari zavjere, ali i ne samo oni), turski je predsjednik krenuo u masovne čistke kadrova navodno povezanih s pučem. Više desetaka tisuća ljudi po različitim sektorima, od vojske i policije, preko sudstva pa do obrazovanja, je pritvoreno, otpušteno ili suspendirano. Erdogan je proglasio izvanredno stanje i državom neometano vlada dekretima, što je zabrinulo mnoge visoke političare iz država NATO pakta.

Tako je američki državni tajnik John Kerry naznačio da SAD i druge članice pakta pomno prate događanja u Turskoj:

-NATO ima obavezu u odnosu na demokraciju i NATO će vrlo pažljivo razmotriti što se događa. Mnogo ljudi je uhićeno i to vrlo brzo - rekao je Kerry.

Kad tome dodamo i sve toplije odnose Erdogana s Putinom, kojem se pokorno ispričao zbog rušenja ruskog bombardera prošle godine (i pritom krivnju svalio na pilota, po novome pristalicu puča), jasno je da su u savezu barem malo sumnjičavi prema Turskoj.

Treba ipak podsjetiti da su Portugal i Grčka (a i sama Turska, u više navrata) svojedobno imale vojnu vlast na čelu države kao članice NATO-a pa ih to ipak nije koštalo isključenja, tek uskrate sudjelovanja u birokratskim strukturama saveza. Nadalje, sve i da se neku državu želi izbaciti iz saveza, za to naprosto nije predviđen nikakav mehanizam.

Stoga, CNN-ov Browne zaključuje da NATO ipak neće iskusiti potres kakav je zatresao EU. U Bijelu kuću će ionako najvjerojatnije, tvrdi on, ući Hillary Clinton, velika pobornica pakta poznata po agresivnijem stavu u vanjskoj politici, a sve i da uđe Trump malo tko vjeruje da njegove izjave služe ičem drugom osim dizanju vlastite popularnosti. Plus, nitko od američke političke i vojne elite ne želi van iz saveza.

Što se Turske pak tiče, riječ je o drugoj najvećoj vojsci NATO pakta koja je itekako bitan čimbenik na Bliskom Istoku kojeg se nitko ne riješiti pa će NATO i tu još jednom zažmiriti kad je u pitanju demokracija i njezino provođenje.

[dzumba]

Izjave Trampa svakako treba tumačiti u kontekstu predizborne kampanje, ali i neki vrstu pritiska koji će on, osvoji li vlast, vršiti na evropske svaznike da znatno više u vojsci (jedinicama) i novcu pomognu delovanje i operacije NATO i da se više ne kriju iza SAD kad rešavaju nek svoje sitne interese. Amerikanci su i do sada bili vrlo nezadovoljni odnosom, pre svega novih istočnoevropskih članica NATO prema odbrani, odnosno ulaganjem u odbranu i jačanje vojnih efektiva.

NATO neće isključiti Tursku iz Saveza. Moguće je da će, u ekstremnom slučaju, zamrznuti političko prisustvo Turske u Savetu NATO-a, ali će Turska ostati u vojnom delu. Ni sama Turska neće istupiti iz NATO-a iako će zatezati odnose, možda i zamrznuti status, slično Francuskoj u vreme De Gola. Jednostvano, u pitanju su vrlo veliki i složeni interesi, stabilnost interesnih sfera SAD, EU, pa i same Turske da bi se neko upustio u neko radikalno rešenje koje bi samo osnažilo protivnike "Zapada" i omogućilo Kini i Rusiji da lakše ostvaruju svoje interese.

[duje]

Vir: "večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/
11.08.2016.

Turska prijeti izlaskom iz NATO saveza!

Visoko zapovjedništvo NATO saveza negira da je tursko članstvo u pitanju
 
Turska prijeti izlaskom iz NATO saveza ako ne primi još više potpore od svojih saveznika. Ako se dogodi takav razvoj događaja, Turska će se okrenuti Rusiji u novom vojnom savezništvu, piše Express.
   
Nakon što NATO savez nije pružio odgovarajuću potporu poslije neuspjelog vojnog udara, ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu zaprijetio je da Turska 'razmišlja o odlasku iz NATO saveza' ako NATO ne bude jamčio bezuvjetnu obranu Turske. Također je upozorio da ako Zapad izgubi Tursku to će se dogoditi zbog njihovih vlastitih grešaka, a ne zbog dobrih odnosa Ankare i Moskve ili Kine.

Turska je ključna članica NATO saveza jer je granična zemlja Europe i Azije te stoji kao posrednik između Zapada i islamskog svijeta.

Visoko zapovjedništvo NATO saveza negira da je tursko članstvo u pitanju; glasnogovornik je izjavio da Turska ostaje vrlo blizak partner te njezino članstvo uopće ne dolazi u pitanje. Stigla je i izjava iz NATO saveza u srijedu: "Turska je vrlo važan saveznik koji itekako doprinosi u zajedničkim naporima NATO saveza. NATO računa na doprinos Turske te Turska može računati na solidarnost i potporu NATO saveza".

Ponovne priče o turskom ostanku u NATO savezu došle su nakon što su se turski predsjednik Tayyip Erdogan susreo s ruskim predsjednik Vladimirom Putinom u Rusiji. Nakon razgovora, Turska je izjavila da gradi vrlo snažne mehanizme zajedno s Rusijom kako bi se riješila kriza u Sirija, a Putin je izjavio da će Rusija dići embargo na turske proizvode. Sastanak predsjednika dogodio se nakon skoro 9 mjeseci od rušenja ruskog bombardera blizu sirijske granice.

[dzumba]

Turska prijeti izlaskom iz NATO saveza!

Ако је уопште то негде наговештавано, одна је то искључиво у функцији "тврђења пазара" и добије оно што се тражи. Неће Турска тако лако напустити НАТО, поготову не у ситуацији када савез са Русијом није апсолутно сигуран.

[duje]

Vir: "Večernji lisz" Zagreb
http://www.vecernji.hr/
24.08.2016.

Za što se to Nijemci stvarno pripremaju? Njemačka povećava vojsku, Švedska i Finska traže zaštitu od SAD-a i NATO-a

Sigurnosna strategija počela se izrađivati 2014., što se poklapa s ruskom invazijom na Ukrajinu i zahladnjenjem odnosa između Zapada i Moskve

Za što se to Nijemci stvarno pripremaju? Kakav rat očekuju? Pitanja su to koja proizlaze iz dijelova nove strategije Civilne zaštite o kojoj bi danas trebao raspravljati tamošnji parlament, a u kojima se – između ostalog – poziva građane da stvore zalihe hrane i vode te lijekova za najmanje 10 dana i tako se pripreme za moguće izvanredno stanje.
 
Odgovor treba tražiti, slažu se analitičari, u datumu kad je odlučeno da se krene u pisanje nove strategije, prve donesene nakon 1989. godine i kraja hladnog rata. Parlamentarni odbori započeli su rad na strategiji 2014., što koincidira s ruskom invazijom na Ukrajinu i sa zaoštravanjem odnosa između Rusije i Zapada i započinjanja novog hladnog rata. No prvi poticaji da se krene u reviziju tada već zastarjele strategije civilne zaštite javljaju se u Njemačkoj 1995. i 1996., dijelom kao rezultat povećane terorističke prijetnje, a dijelom i kao reakcija na katastrofalne poplave.

Dodatno novačenje

S druge strane, događaji u posljednjih godinu dana i teroristički napadi u Europi vezani s islamskim ekstremistima dali su novu dimenziju pripremi za izvanredno stanje. Strategija predviđa čak i moguće obvezno novačenje, a na građanima je i odgovornost u stvaranju infrastrukture koja bi podržavala vojne postrojbe i postrojbe za hitne intervencije. Drugi je prioritet ojačavanje građevina odnosno korištenje novih, inovativnih materijala koji bi ih učinili otpornijima, te povećanje kapaciteta u zdravstvenom sustavu. Treba uvesti sustav uzbunjivanja i vratiti se na sirene, no komunikacija se prvenstveno oslanja na nove tehnologije. Već postoji besplatna aplikacija za telefone nazvana Nina koja u realnom vremenu javlja podatke o opasnostima, od pucnjava do prirodnih nepogoda.

Funkcioniranje vlade i zaštita vladinih tijela također je edan od prioriteta, kaže se u dokumentu, te se predlaže da se olakša predavanje ovlasti s jednog na drugo tijelo. Istodobno, Finska koja nije članica NATO saveza i Europske unije, odlučila je ojačati vojnu suradnju sa SAD-om i NATO-om prvenstveno zbog straha od mogućih ruskih napada. Prema izjavama finskih političara jasno je kako ih je situacija u Ukrajini i ruska aneksija Krima prisilila na takve poteze jer se, kako ističu, sigurnosna situacija bitno promijenila.

Vojni sporazum što prije
 
S obzirom na povijest finsko-ruskih odnosa, posebno iz vremena Drugog svjetskog rata, ovakva nastojanja Helsinkija ne čude, iako je ruski predsjednik Putin još prije najavio da će pojačati vojne snage na granici s Finskom ako se druga strana odluči na približavanje NATO savezu. Finski ministar obrane Jussi Niinisto rekao je za Reuters da sporazum neće sadržavati obveze za vojnu suradnju koje bi članstvo u NATO savezu podrazumijevalo.

–Bit će pokrivena područja gdje smo već dosad surađivali, poput vojne obuke, razmjene informacija i istraživanja – objasnio je dodavši kako sporazum žele potpisati što je prije moguće, odnosno prije promjena u Bijeloj kući. Sličan sporazum o suradnji sa SAD-om u lipnju je potpisala i Švedska koja je NATO-u dala prostor za vojne vježbe.

U Njemačkoj i stari bunkeri u funkciji, Talijani se smiju pripremama za rat

Odluka Berlina o stvaranju zaliha za slučaj ratnog stanja izazvala je veliku pažnju javnosti, a radi se o prvoj takvoj odluci nakon razdoblja hladnog rata. Tada je diljem Zapadne Njemačke sagrađeno oko 2000 javnih bunkera i skloništa, a prema zakonu oni se ni danas ne smiju prenamijeniti i zapravo i dalje služe svrsi. Poseban protunuklearni bunker sagrađen je za vladine dužnosnike u Bad Neuenahr-Ahrweileru 30 km od Bonna. Za razliku od njih, Talijani nisu ni u vrijeme hladnog rata stvarali kućne zalihe hrane, a kamoli gradili atomska skloništa. Jedini put kada su Talijani odlazili u trgovine da bi kupovali hranu u slučaju rata bilo je 1990. kada je započeo rat u Iraku. No, psihoza rata trajala je samo jedan dan, a oni koji su pojurili u trgovine bili su ismijani. Slično bi vjerojatno prošla i talijanska vlada kada bi pozvala pučanstvo da se opskrbi za slučaj rata. Talijanska civilna zaštita ima posebne zalihe lijekova, šatora, hrane za slučajeve prirodnih katastrofa. Organizirana je vrlo dobro i Talijani imaju povjerenja u njezinu učinkovitost. (Silvije Tomašević, Luka Capar)

[MOTORISTA]

Popravljeni nemački lovci u Turskoj
RT , E.G.   09.10.2016.

Šest nemačkih lovaca "Tornado" stacioniranih u Turskoj spremni su da nastave sa akcijama protiv Islamske države nakon što je ispravljena tehnička greška koju su imali, rekli su zvaničnici, a prenosi "RT".

Oni su korišćeni u misijama nadgledanja nerpijateljskih položaja, ali je Nemačka u četvrtak skoro polovinu morala da vrati na zemlju. Nakon provere otkriveni su slabo zašrafljeni šrafovi u nekim od najvažnijih delova opreme. Zvaničnici su naglasili da će svi lovci "Tornado" stacionirani u Nemačkoj biti popravljeni početkom sledeće godine, javlja "RT".

Izvor: www.blic.rs

[Karlo]

I evo što ide u nizu glasila:

 Objavio: F.R. [ Večernji list/Blic ]

TAJNA DOKUMENTA 13. 12. 2016. 15:40   >>  16:10 5
NATO spreman da interveniše na Balkanu

NATO je spreman da operativno interveniše na Balkanu kad to bude potrebno kako bi spriječio međuetnički sukob i promovisao sigurnost i stabilnost, piše u tajnom dokumentu NATO-a o situaciji na zapadnom Balkanu.

"Ne otkriva se detaljnije šta znači da je savez spreman da operativno interveniše"

Dokument, u koji je Večernji list, kako piše, ekskluzivno imao uvid u Briselu, raspravljen je i usvojen na sastanku ministara vanjskih poslova ovog mjeseca, a u njemu se detaljno opisuju dvije vrste prijetnji s kojima su suočene države, jugoistočni susjedi Hrvatske: destabilišuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka.

Promovisanje stabilnosti

Ne otkriva se detaljnije šta znači da je savez spreman da operativno interveniše, ali izvori nezvanično govore da je naglasak na promovisanju sigurnosti i stabilnosti te da ne treba to iščitavati kao prijetnju, već kao poruku odvraćanja potencijalnih prijetnji koje će NATO, očito je iz te formulacije, intenzivno pratiti na zapadnom Balkanu.

U dokumentu se navodi broj od „približno 260 stranih boraca“ koji su iz BiH otišli u borbu na strani terorističkih organizacija Islamske države i Al Kaide u Iraku i Siriji. To je podatak s kraja 2015. Radikalizacija, nasilni ekstremizam i povratak s fronta označeni su kao „značajan razlog za zabrinutost“ u dijelu NATO dokumenta koji govori o Bosni i Hercegovini.

Ipak, takođe se naglašava da to nije samo problem BiH i zapadnog Balkana, nego da se države u tom regionu zajedno s ostalom Evropom suočavaju s rastućim ekstremizmom, radikalizacijom i povratkom stranih boraca.

Kad je riječ o drugom razlogu za zabrinutost zemalja članica NATO-a situacijom na zapadnom Balkanu, u povjerljivom dokumentu navodi se da je pristup Rusije najčešće usmjeren prema srpskom stanovništvu u regionu. Među Srbima ruske poruke imaju najveći odjek, dodaje se u dokumentu. NATO uočava „porast ruskih aktivnosti na zapadnom Balkanu, koje uključuju destabilizirajuće ponašanje“.

Riječ je, dodaje se, o mješavini političkih poruka, izgradnji veza s pripadnicima elita, investicijama u energetski i medijski sektor… Rusija pruža i političku i privrednu podršku srpskom entitetu u BiH kako bi podsticala ometanje evroatlantskog puta BiH, zaključuje se u dokumentu. Predsjednik RS Milorad Dodik, prema ocjeni NATO-a, nastoji da potkopa evroatlantske integracije BiH, što se vidi i u nedavnom raspisivanju nelegalnog referenduma o Danu Republike Srpske, ali i u tome da njegov entitet odbija da registruje vojne nekretnine.

Popis vojne imovine u BiH ključan je preduslov za aktiviranje NATO akcijskog plana za članstvo BiH u tom savezu (tzv. MAP), a dosad je uknjiženo 25 vojnih nekretnina u BiH, ali nijedna od 21 koliko ih je na području Republike Srpske. Dodikovu politiku u NATO-u nazivaju opstruktivnom. Jedan od glavnih izazova u BiH je, smatra NATO, implementiranje odluka donesenih na državnom nivou na nivo entiteta.
NATO
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
---------
Ako znamo ko na Balkanu još nije u NATO,nije teško predpostaviti kome je ovo upućeno.Kad se vidi ko to objavljuje,nije teško zaključiti i zašto.

Poz.

[Boro Prodanic]

Naravno, zna se ko će reći "da jeste potrebna intervencija". I gde.

Mutilo jagnje vodu vuku na potoku, iako je pilo vodu nizvodno od vuka. Jer je jagnje, a vuk je vuk.

Mislim da ovaj puta vuk ipak ne bi... ne bi dao medved.