PALUBA
March 28, 2024, 10:17:50 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 113   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti NATO-OTAN  (Read 296879 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #15 on: February 12, 2009, 06:17:19 pm »

Francuska se uključuje u vojnu komandu NATO-a


12.02.2009

Shefer: Francuska neće izgubiti suverenitet

Francuska neće izgubiti svoju suverenost ako se ponovo u potpunosti integriše u komandnu strukturu NATO-a, kaže generalni sekretar Alijanse Jap de Hop Shefer.

De Hop Shefer je pred francuskim parlamentarcima govorio o približavanju Francuske i Alijanse u poslednjih nekoliko godina, sa sve većim učešćem Pariza u operacijama NATO-a.

"Francuska time nije izgubila suverenost, isto tako je neće izgubiti ni sutra", ako se odluči da se vrati u združenu komandu, rekao je De Hop Shefer pred parlamentarnim odborima za odbranu i spoljne poslove francuske skupštine.

Francuski predsednik Nikola Sarkozi je u više navrata od 2007. godine najavljivao povratak Francuske u komandnu strukturu NATO-a koju je napustila odlukom bivšeg predsednika Šarla de Gola 1966, koji nije želeo da Francuska bude pod američkom komandom.

Na konferenciji o bezbednosti u Minhenu, Sarkozi je u subotu rekao da se "bliži trenutak" kada će biti potrebno da se objasni Francuzima da odluka o povratku u vojne strukture NATO neće ugroziti "nezavisnost zemlje".

Odluka o eventualnom povratku Francuske u komandu NATO-a trebalo bi da bude saopštena do samita NATO-a u Strazburu i Kilu početkom aprila.

Izvor:Tanjug
« Last Edit: April 03, 2015, 11:31:38 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #16 on: March 11, 2009, 01:35:03 pm »

Повратак у команду НАТО не угрожава Француску


11.03.2009

Француски министар одбране Ерве Морен одбацио је као „потпуне неистине” тврдње да повратак Француске у команду НАТО представља претњу њеној самосталности.

„Чујем како се прича да, ако будемо у здруженој команди НАТО, то би довело у питање нашу независности”, рекао је Морен.

Министар одбране Француске отворио је у војној школи у Паризу скуп о потпуном повратку Француске у структуре НАТО.

„Ко би уопште могао да претпоставља да учешће у здруженој команди НАТО намеће учешће у операцијама или одређену опрему, или неку одлуку о формату оружаних снага?”, рекао је Морен.

Он је додао да би „то био НАТО из 1966. године, а не овај из 2009. године” и нагласио да ће Француска учествовати у операцијама НАТО кад то буде желела и са обимом снага који она одреди.

Навео је и да ће Француска сама одлучивати коју ће опрему набављати.

Министар одбране Француске је рекао да су Немци поборници Алијансе и „значајно присутни у здруженој команди” а да их то није спречило да се успротиве САД око Ирака 2003. године.

Морен је рекао да су „потпуно неистините” тврдње да би Француска морала да учествује у операцији у Ираку 2003. године да је била у здруженој команди НАТО.

Француска је у време председника Шарла де Гола иступила 1966. године из команде НАТО, али је остала чланица Алијансе.

Противници повратка Француске у здружену команду НАТО тврде да ће због тога она морати да усклађује своје ставове са америчким.

Извор:Бета-АФП
« Last Edit: April 03, 2015, 11:32:09 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #17 on: March 11, 2009, 02:22:47 pm »

Rasmusen glavni kandidat za novog generalnog sekretara NATO


11.03.2009

Danski premijer Anders Fog Rasmusen smatra se glavnim kandidatom za novog generalnog sekretara NATO, zbog potpore naporima Alijanse u Avganistanu i podrške ključnih evropskih zemalja za izbor - Nemačke, Velike Britanije i Francuske. Britanska agencija Rojters navodi da su glavni kandidati za novog generalnog sekretara NATO, koje tradicionalno pripada Evropljaninu, pored Rasmusena, poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, šef norveške diplomatije Jonas Gar Ster i bivši britanski sekretar za odbranu Des Brauni.


Izvor: Tanjug
« Last Edit: April 03, 2015, 11:25:49 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #18 on: March 12, 2009, 02:27:01 pm »

Схефер: Ширње једна од стртегија НАТО


12.03.2009

Ширење НАТО и даље је на дневном реду Алијансе, посебно зато да би се осигурала безбедност процеса стабилизације Европе, изјавио је у Будимпешти генерални секретар НАТО Јап де Хоп Схефер.

„Врата ће увек бити отворена будућим чланицама”, рекао је Схефер на конференцији за новинаре поводом десет година од проширења НАТО на Чешку, Пољску и Мађарску.

Схефер је истакао да „ширење НАТО остаје једна од главних стратегија за консолидацију Европе”.

Шефица мађарске дипломатије Кинга Генц је истакла важност даљег ширења НАТО.

„Треба омогућити улазак свима који желе и могу да испуне критеријуме”, рекла је она.

Схефер је рекао да су највећи изазови који су пред НАТО Авганистан и односи са Русијом.

Избор:Бета
« Last Edit: April 03, 2015, 11:29:05 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #19 on: March 17, 2009, 03:12:26 pm »

Džon Mekol: Mnogi smatraju da EU i NATO nisu komplementarni 


17.03.2009

Britanski general, ser Džon Mekol, zamenik glavnokomandujućeg snaga NATO-a za Evropu, nedavno je u Vašingtonu govorio o teškoćama saradnje Evropske unije i Severnoatlantskog saveza na Kosovu i u Avganistanu.

General Džon Mekol govorio je na skupu organizovanom pod pokroviteljstvom Evropske komisije i privatne grupe Savet za spoljnopolitičke odnose. Prema rečima britanskog generala, NATO i Evropska unija godinama govore o potrebi unapređenja saradnje, ali bez većeg rezultata.

„Predsedavajući Evropske unije, koji se svakih šest meseci menja, na dnevni red organizacije po pravilu na prvo ili drugo mesto po važnosti stavlja saradnju sa NATO-om. Tu potrebu često pominje i generalni sekretar NATO-a, koji takođe govori o nužnosti zajedničkog rada, a ne međusobnog takmičenja i o korišćenju sredstava bez rasipanja“.

Međutim, zvaničan dogovor o tome još uvek nije postignut, kaže general Mekol.

„Jedan od problema koji ometaju dogovor je to što mnogi te dve organizacije ne smatraju komplementarnim. NATO je isključivo vojni savez, dok Evropa stvara ekonomsko-političku uniju sa širokim spektrom „oruđa“, uključujući bezbednosne snage. Mnogi ukazuju na opasnost od dupliranja poslova, budžeta, institucija pa i snaga bezbednosti“.

Odsustvo formalnog sporazuma o saradnji dve organizacije stvara niz praktičnih problema, na primer na Kosovu i u Avganistanu, kaže general Mekol.

„NATO i Evropska unija rade u istom operativnom prostoru, na Kosovu i u Avganistanu, obavljajući odvojene funkcije. U oba slučaja NATO igra vojno-bezbednosnu ulogu, dok  Evropska unija vodi civilnu upravu i obavlja policijske zadatke. Na Kosovu to znači razvoj vladavine zakona, pravosuđa i policije, dok se u Avganistanu to odnosi na obuku i nadzor policijskih snaga. Logično bi bilo da NATO i EU koordiniraju svoje zadatke, pogotovo kad su mnoge zemlje koje učestvuju u tim misijama članice i jedne i druge organizacije. Međutim, takva saradnja je gotovo nemoguća“.

Glavni razlog je, kaže general Mekol, to što nisu sve članice Evropske unije i članice NATO-a.  Posebnu teškoću stvaraju napeti odnosi između Turske, koja je u NATO-u, ali ne i u Evropskoj uniji, i Kipra, koji nije član alijanse, ali je grčki deo tog ostrva član evropskog bloka.

„Zbog takve situacije NATO ne može da prosleđuje bezbednosne informacije Evropskoj uniji.  To maksimalno koči izradu procedure prema kojoj bi dve organizacije mogle da usklade rad u istom području u kojem se nalaze. Uzmimo za primer Kosovo. U slučaju izbijanja demonstracija, trebalo bi prvo da reaguje kosovska policija. Ako bi došlo do eskalacije bila bi potrebna intervencija EULEKSA, dok K-FOR nastupa u slučaju da nemiri izmaknu kontroli.  Međutim, o tome ne postoji nikakav zvaničan aranžman između EULEKSA i K-FOR-a. Njihova zajednička akcija zavisi od dobrih odnosa NATO i evropskih komandanata na terenu, koji se dogovaraju na neformalnim sastancima, bez dnevnog reda i vođenja zapisnika“.

U Avganistanu, Evropska policijska misija do danas nije uspela da potpiše memorandum o razumevanju sa NATO-om, čija misija broji oko 36.000 vojnika u međunarodnim snagama za stabilizaciju.

„Umesto nekog sveobuhvatnog sporazuma, Evropska unija je prinuđena da poptisuje pojedinačne sporazume sa 14 zemalja koje učestvuju u radu NATO-vih timova za rekonstrukciju u Avganistanu. Unija nije uspela da postigne sve potrebne sporazume ni posle 18-mesečnih pregovora.Ni posle dve godine međunarodne snage za stabilizaciju nemaju sistem prepoznavanja registarskih tablica vozila Evropske Unije kako bi se isključila mogućnost da greškom napadnu jedni druge“.

Zamenik glavnokomandujućeg NATO-a, general Džon Mekol, još jednom je podvukao da bi rešavanje tog pitanja znatno unapredilo saradnju između dve ključne institucije transatlantskih partnera.    

Izvor:VOA
« Last Edit: April 03, 2015, 11:30:32 am by Dreadnought » Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #20 on: March 17, 2009, 05:35:43 pm »

Što se odbrambene politike EU tiče, njena realizacija u praksi nailazi na brojne teškoće. Naime, većina OS zapadnoevropskih zemalja još uvek su koncipirane za borbu protiv snaga VU, dok su OS novih članica EU uglavnom ostaci nekadašnjih ogromnih komunističkih armija. Samim tim, i jedne i druge su prilično "statične", tj. nemaju dovoljno sredstava pomoću kojih bi mogle da brzo i efikasno budu raspoređene u daleke krajeve sveta, sa lošom infrastrukturom, kao što je Avganistan. Samim tim, bilo kakva samostalna vojna akcija EU je nemoguća bez aktivne podrške NATO-a (čitaj Amera). Tako da u EU preovladava mišljenje da je bolje da se EU koncentriše na humanitarne misije, i misije očuvanja mira kod sukoba niskog intenziteta i policijske akcije, dok bi NATO služio za "prave" ratove. Da li, i kako će to da funkcioniše u praksi, videćemo. 
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #21 on: March 19, 2009, 08:13:31 am »

Гејтс предложио Ставридиса за команданта НАТО-а у Европи


19.03.2009

Амерички секретар за одбрану Роберт Гејтс саопштио је данас да је препоручуо председнику Бараку Обами да именује адмирала Џејмса Ставридиса на чело америчких снага у Европи, чиме ће постати врховни командант НАТО-а.

Он ће на тој функцији заменити генерала Џона Кредока.

Адмирал Ставридис је од октобра 2006. био командант зоне југ, која надгледа америчке војне активности у Латинској Америци.

„Мислим да је адмирал Ставридис урадио изузетан посао као командант јужног крила, јачањем наших војних односа широм Латинске Америке”, изјавио је Гејтс на конференцији за новинаре.

Нагласио је његово знање француског, шпанског и португалског језика, као и да је један од најбољих високих официра САД.


Извор:Бета-АФП
« Last Edit: April 03, 2015, 11:27:45 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #22 on: March 23, 2009, 06:31:17 pm »

Rasmusen na čelu NATO?

23.03.2009

Novi generalni sekretar NATO od avgusta, po svemu sudeći, biće danski premijer Anders Fog Rasmusen, javlja Dojče vele.

Posle Nemačke, Francuske i V. Britanije kandidaturu Rasmusena podržale su i SAD, još jedino Turska ima rezerve. Krajuem jula ističe mandat dosadašnjem generalnom sekretaru NATO Jap de Hop Sheferu.

Tradicija je da evropske članice NATO imenuju generalnog sekretara i time najvišu političku ličnost vojnog saveza.

Vrhovnog komandanta NATO i time najvišu vojnu ličnost imenuju SAD. Prošlog četvrtka američki predsednik Barak Obama iznenadio je saveznike nominujući admirala Džejmsa Stavridisa za taj položaj. Iz krugova američke vlade u subotu se čulo da SAD podržavaju pedsedšestogodišnjeg Rasmusena. I dvojica visokih diplomata u sedištu NATO potvrdili su vest.

Planirano je da se ime kandidata za sledećeg generalnog sekretara saopšti na proslavi šezdesete godišnjice osnivanja NATO u nemačkom Kelu i francuskom Strazburu 3. i 4. aprila.

Izvor: Večernje Novosti online
« Last Edit: April 03, 2015, 11:26:20 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #23 on: March 31, 2009, 12:15:22 pm »

NATO menja strategiju


31.03.2009

Novi strateški koncept, biće - uz poboljšanje odnosa s Rusijom, usaglašavanja stavova oko akcije u Avganistanu, prijem Hrvatske i Albanije u članstvo i povratak Francuske - okosnica proslave 60. godišnjice NATO u petak i subotu na samitu u francuskom Strazburu i nemačkim gradovima Kelu i Baden-Badenu.

- Izazovi 21. veka se razlikuju od izazova 20. veka. Moramo da se borimo protiv novih pretnji kao što su terorizam, posledice klimatskih promena i prirodne katastrofe - najavila je nemačka kancelarka Angela Merkel u kom bi sve pravcu NATO mogao da evoluira.

Merkelova je takođe poručila da NATO više treba da radi zajedno s drugim međunarodnim organizacijama. Nikola Sarkozi, predsednik Francuske, usaglasio je stav s Angelom Merkel. On smatra da bi evropska politika bezbednosti i odbrane trebalo da bude bolje integrisana u NATO.

Sadašnji strateški koncept NATO datira iz 1999. godine. U njemu je akcenat stavljen na reakciju. To danas nije dovoljno, već se smatra da bi više pažnje trebalo posvetiti prevencijama kriza i ratova. Stav je da bi stratezi NATO danas trebalo više da razmišljaju kako da spreče konflikte, nego kako da čuvaju mir.

Baza za ove razgovore biće Deklaracija o bezbednosti Alijanse koju bi šefovi država ili vlada 26 zemalja članica NATO trebalo da usvoje u Strazburu. Dokument se zasad drži u tajnosti, ali se zna da se očekuje da se unutar NATO ubuduće vode političke debate, kao i da NATO ima globalni pristup bezbednosti u svetu, uz kombinaciju vojnih i civilnih sredstava. Istovremeno, očekuje se i regionalni pristup, jer rešavanje konflikta odavno više ne poznaje granice.


Shefer: Rusija nije pretnja

Njujork - Generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer izjavio je da Rusija ne predstavlja pretnju za Alijansu, uprkos fundamentalnim razlikama. Priznao je da je postojanje dobrih odnosa sa Rusijom za NATO važno, i pozdravio izjave ruskih lidera da Moskva ne pokušava da prikaže NATO kao agresivnu organizaciju. Dodao je da će se Gruzija i Ukrajina naposletku priključiti NATO, iako je teško davati bilo kakve prognoze.


Energetska bezbednost

U sedištu NATO u Briselu kažu za “Novosti” da na samitu ne treba očekivati “gotove proizvode”, već da će to samo biti prilika za početak razgovora o novoj strategiji. Biće reči i o tome na koji bi način, NATO na primer, mogao da se uključi u očuvanje energetske bezbednosti ili, čak, pruži podršku protiv “sajber-napada”. NATO bi, usled klimatskih promena, mogao, na primer, i da obezbedi puteve kroz ledena mora.

Izvor: Večernje Novosti online
« Last Edit: April 03, 2015, 11:20:35 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #24 on: April 04, 2009, 10:51:35 am »

НАТО никада слабији?


04.04.2009

Главна стратешка функција алијансе јесте да сачува заједничке интересе између Европе и Америке, а ти интереси све су више различити

Историја представља референтни фактор чији се судови не могу прејудицирати. Десет година од НАТО-агресије на Југославију алијанса је, заправо, слабија него што је била. Јер главна стратешка функција НАТО-а јесте да сачува заједничке интересе између Европе и Америке, а ти интереси све су више различити. Чак ни повратак Француске у војне структуре алијансе не може да порекне јасну индикацију да присуствујемо рађању једне нове гвоздене завесе. Преко Атлантика.

Ако је прави победник рата за Космет албанска мафија, која је сада и званично добила своју „државу” уз помоћ НАТО-авијације, онда алијанса на прослави свог 60. рођендана и нема превише разлога за славље. Наиме, улазак Албаније и Хрватске у НАТО у строго војном смислу пре ће ослабити него што ће ојачати војну снагу НАТО-а, јер и Албанија и Хрватска биће корисници безбедности, а не они који пружају безбедност. Или је „извозе”. Гурањем Грузије и Украјине у НАТО, алијанса уместо да стабилизује регионе ризикује да увезе и њихове непријатељске анимозитете што делимично може да се односи и на Албанију и Хрватску. Суочена са ширењем НАТО-а на исток и практично опкољавањем своје територије Русија то сигурно неће мирно гледати и играће на карту супротстављених интереса Европе и Америке. Тамо где је то могуће.

Током хладног рата НАТО је имао јасног непријатеља: Совјетски Савез. То му је и дало прецизну функцију: одбранити Западну Европу од конвенционалног и нуклеарног напада снага Варшавског пакта. Јасноћа функције против дефинисаног непријатеља помогла је да се обликује војна структура и доктрина размештања силе. После распада Совјетског Савеза и нестанка Варшавског пакта, алијанса и структура опстају, али су концептуално и оперативно препуштене саме себи у рату против тероризма.

Јер НАТО није сасвим спреман да се избори са другим великим савременим претњама као што су исламски фундаментализам и ширење нуклеарног оружја. Заправо, ЕУ је, а не НАТО много ефикаснији инструмент за консолидацију нових демократија рођених у обојеним револуцијама у источној Европи.

Присуство НАТО-а у Авганистану, далеко од виталног језгра алијансе и у оквиру нејасних и нерационалних задатака носи са собом вишеструке ризике: уништиће трансатлантски консензус који је помогао да се алијанса очува током „хладног” рата, уплешће НАТО у дуготрајна и хаотична историјска непријатељства и сукобе претварајући војни савез у структуру која се инфицира истом оном слабошћу која изазива презир према УН, оживеће сећања на окупационе силе у многим земљама у развоју. Уз помоћ историјске амнезије западњаци посматрају НАТО као алијансу која обједињује војну снагу трансатлантских демократија. Опседнути својом историјом, незападњаци знају да све велике колонијалне силе припадају НАТО-у, иако није и свака чланица НАТО-а имала империју. Приморавање држава попут Немачке, Италије и Шпаније да прихвате веће ризике далеко од Европе може лако да има негативан ефекат тако што ће ослабити ионако слабу подршку парламента и јавности за мисију у Авганистану изазивајући и повлачење снага и кризу у самом савезу. Антитероризам као параван за ширење НАТО-а на исток, и поред тога што алијанса каже да Русију не сматра противником, исувише је провидна формула и у том контексту НАТО слаби свој потенцијал.

Где су у свему томе Србија и њена војска? Хоће ли самит НАТО-а изазвати реакције типа „што би било да је било”, жалопојке „да смо остали усамљено острво и црна рупа, да су наши спољнополитички капацитети сада мањи”? Ако је став Београда да никада неће признати независност Косова, онда Србија никада и неће ући у НАТО. Јер НАТО не прима државе које имају озбиљне територијалне проблеме. Јер је чланска карта ЕУ и НАТО-а једини инструмент којим Брисел и Вашингтон могу да утичу на Београд по питању Косова, а Бриселу и Вашингтону јако је стало да Београд призна Косово јер би тиме Србија дала коначни легитимитет Приштини. С друге стране, Србија није фактор нестабилности на Балкану да би је алијанса посматрала као неку претњу.

Војска Србије у „новим” околностима? Из постављеног циља да се безбедност Србије брани и у мировним мисијама широм планете може да се стекне утисак да је одбрана Србије помало у другом плану, наиме војска више није присутна тамо где би могла да буде и потребна. Србији још увек недостаје општи концепт безбедности за реаговање на асиметричне претње у самој земљи. Није јасна ни коначна одлука о будућности војне обавезе.

Дакле, пре него парламент Србије одобри слање војника у мировне мисије неко ће морати да објасни: да ли је српски војник будућности наоружани социјални радник, који по Авганистану копа бунаре, поправља електричне далеководе или је овлашћен и да убија по Авганистану? Хоће ли у својој опреми имати и сузавац и заштитне штитове да би у иностранству радили оно што у Србији не смеју: извршавали полицијске задатке. Јер свака интервенција у нечијем грађанском рату јесте опредељивање за неку страну. Треба ли то Србији?

Мирослав Лазански
Извор: Политика
« Last Edit: April 03, 2015, 11:24:47 am by Dreadnought » Logged
Bane
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 933


« Reply #25 on: April 04, 2009, 01:37:00 pm »

Ponovo Lazanski? Smiley A Amerika će se raspasti kad Čak Noris otcepi Teksas? Grin

NATO drže mnogo jače niti nego što je nečiji interes. Raspadanje NATO-a u trenutnoj situaciji je najmanje moguće.
Logged
Bane
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 933


« Reply #26 on: April 04, 2009, 04:30:44 pm »


NATO izabrao novog genseka

Istina da nije iznenađenje izbor danskog premijera Rasmusena, iako je Turska izrazila negodovanje.

Ipak, meni će u pamćenju ostati "matorko" Silvio Berluskoni i njegovo zafrkavanje svega i svakog. Čovek je ladno izašao iz automobila sa telefonom u ruci i pričao nekoliko minuta dok ga je Merkelova čekala na crvenom tepihu da ga pozdravi. Na kraju je popizdela i otišla u svečanu salu, ostavivši Berluskonija da ćaska na telefonu Grin

Ovo mi je jedan od boljih gafova Berluskonija. Samo da podsetim da se šalio sa Merkelovom i krajem prošle godine, kad joj je krijući se doviknuo "ku-ku" dok je ona prolazila crvenim tepihom Smiley A tu su i odlične epizode kad je Berluskoni rekao za Obamu da ima "dobar ten", pa kad je rekao da je danski premijer toliko zgodan da misli da ga upozna sa svojom ženom, kad je dansku predsednicu "muvao" za protivuslugu, nerviranje engleske kraljice... Stvarno neponovljiva figura evropske vlasti!

A najbolji gaf Berluskonija je svakako kad je 2002. na sastanku ministara spoljnih poslova iza leđa španskog ministra pokazao da je ovaj "rogonja" Grin

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* ansa002a60c7cxw200h172c00.jpg (40.96 KB, 200x172 - viewed 92 times.)
« Last Edit: April 03, 2015, 11:21:38 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #27 on: April 04, 2009, 06:31:37 pm »

Samit lidera NATO u Strazburu kojim se obeležava 60 godina od osnivanja Alijanse

Nova strategija za Avganistan preti da podeli vojni savez

04/04/2009
Strazbur - Lideri NATO okupili su se juče u Strazburu na redovnom godišnjem samitu, na kojem će biti obeležena šeztedesetogodišnjica postojanja Vojnog saveza, suočeni sa neprijatnom realnošću neuspeha prve misije Alijanse izvan Evrope koja rizikuje da podeli savez.

„NATO samit je prilika da se razmene mišljenja i nadam se, pronađe sporazum o daljim koracima, uzimajući u obzir nove američke napore koji uključuju više podrške i pomoći Pakistanu, napore u cilju jačanja avganistanske policije i iskorenjivanja korupcije u vlasti u Kabulu“, izjavio je generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer. Iako su lideri i pre početka samita naglasili da dvodnevno zasedanje ne sme biti samo rođendanska proslava, ne očekuje se veliki proboj povodom ključnih izazova sa kojima se suočava Alijansa.

Kako je i najavljeno, američki predsednik Barak Obama predstavio je novu strategija za Avganistan pred saveznicima NATO, koja odražava rešenost da se pobedi u ratu pomoću dominantnije uloge Amerike. Najavljeno povećanje broja američkih vojnika u Avganistanu na ukupno 68.000 do kraja godine u odnosu na sadašnjih 38.000 jasan je znak amerikanizacije operacije koja je u proteklih nekoliko godina bila podeljena između američkih trupa i savezničkih snaga.

Sposobnost NATO da uspešno okonča rat u Avganistanu posmatra se kao ključni test moći Alijanse. Iako su evropske vlade jasno stavile do znanja da nisu voljne da rasporede dodatne kopnene snage u Avganistan, mnogo više gaje entuzijazma povodom humanitarne i razvojne pomoći oslabljenoj vladi u Kabulu. Američki NATO saveznici nude novčanu pomoć ali i nekoliko hiljada civilnog osoblja.

Ono što je Avganstanu potrebno, ističe jedan nemački zvaničnik, nije veći broj stranih vojnika već mnogo više avganistanskih trupa i policijskih zvaničnika. Nemačka će uputiti novi policijski mentorski tim, dok će nekoliko stotina policijskih zvaničnika stići iz Francuske, Italije, Holandije, Portugala, Rumunije i Španije.

 Francuska pokušava da koordiniše drugi stub evropskih policijskih snaga u Avganstanu koji će biti zaduženi za obuku na period od više od 11 meseci. Takav projekat, za koji neki neki evropski zvaničnici smatraju efikasniji je od slanja lokalnih policijskih zvaničnika u Kabul, može imati evropsku etiketu.

Izvor: Danas online
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #28 on: July 07, 2009, 01:06:13 pm »

Nova definicija uloge NATO-a


07.08.2009.

NATO je saopštio da je potrebna nova definicija njegove uloge u 21. veku, radi borbe protiv novih pretnji.

Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer izjavio je da to uključuje rat u Avganistanu, odnose sa Rusijom, operacije protiv terorista, kompjuterske napade i patrole čiji je zadatak borba protiv pirata u Indijskom okeanu.

De Hop Shefer je to rekao na konferenciji kojom je označen početak jednogodišnje izrade nacrta nove bezbednosne strategije, umesto one usvojene pre jedne decenije.

Agencije ocenjuju da se NATO nada da će nova strategija ubediti sve sumnjičaviju javnost u mnogim evropskim zemljama da je alijansa i dalje važan faktor, mada je Hladni rat završen pre dve decenije.

Ispunjenje tog zadatka je izuzetno teško u vreme svetske ekonomske krize i smanjenja odbrambenih budžeta, ocenili su učesnici konferencije, a javlja AP.

Izvor: FoNet
« Last Edit: April 03, 2015, 11:45:37 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #29 on: July 22, 2009, 06:37:02 pm »

Sakašvili gubi nadu


21.07.2009

Usahlo verovanje gruzijskog predsednika u priključenje NATO-u i Evropskoj uniji  
 
„Šanse Gruzije da uskoro postane članica NATO-a, ili da povrati kontrolu nad dvema otcepljenim republikama Abhazijom i Južnom Osetijom, veoma su male”, izjavio je gruzijski predsednik Mihail Sakašvili u najnovijem intervjuu listu „Volstrit džornal“. „To je tragično, ispada da su Rusi bili potpuno u pravu“, rezignirano je potvrdio Sakašvili.

Izjava šefa gruzijske države data je svega nekoliko dana pred dolazak na Kavkaz (i u Ukrajinu) potpredsednika SAD Džozefa Bajdena. Posle rusko-američkog susreta u Moskvi, a potom i u L’Akvili u Italiji i odluke da interese Vašingtona u dve bivše sovjetske republike ne prenosi predsednik Barak Obama već Bajden, postalo je jasno da su nade u brzo približavanje Tbilisija i Kijeva Briselu sasvim izjalovljene. A upravo na tu kartu igrali su i Sakašvili i Viktor Juščenko, predvodnici dveju „obojenih revolucija“ (gruzijske 2003. i ukrajinske 2004), čiji se ugled među sopstvenim biračima u međuvremenu srozao na najniži mogući nivo.

Kako prenose mediji, Sakašvili je do petodnevnog avgustovskog rata prošle godine, kada su Abhazija i Južna Osetija definitivno odvojene od Gruzije, bio ubeđen da mu je put ka Zapadu uveliko trasiran, a reintegracija dve republike (tada još tek u statusu „pobunjenih“) pitanje dana. Ispalo je drugačije i po predsednika – porazno.

Verovatno stoga, ali i u nameri da utiša sve glasnije kritičare i nekako ipak sačuva položaj, Sakašvili je odlučio da parlamentu predloži dodatnu raspodelu vlasti i demokratizaciju političkog života. To znači raspisivanje novih lokalnih izbora, davanje opoziciji više medijskog prostora i uključivanje opozicionih predstavnika u rad vlade.

„Posle psihološkog preispitivanja shvatio sam da je moj zadatak da modernizujem Gruziju, učvrstim demokratiju i omogućim mirnu predaju vlasti 2013“, izjavio je predsednik u intervjuu „Volstrit džornalu“. Teško je, međutim, verovati da bi čovek koji je svoju zemlju doveo u potpunu zavisnost od stranog faktora, a građane naterao da izlaskom na ulice izraze neslaganje sa takvom politikom, mogao da učini značajniji preokret i mirno sačeka datum svoje zakonske smene.

Treba pomenuti i da je intervjuom „Volstrit džornalu“ Sakašvili, na neki način, dao odrešene ruke Džozefu Bajdenu koji će sada, očigledno, moći u potpunosti da se okrene kontaktima sa gruzijskom opozicijom – i sve ono što su SAD pre nekoliko godina obećavale (ali ne i ostvarile) Sakašviliju sada će moći da obeća njegovim političkim protivnicima i potencijalnim naslednicima. Sa druge strane, i upravo u takvim okolnostima, Bajdenova poseta mogla bi da se pretvori u protokolarnu, pa čak i izlišnu.

S. Samardžija
Izvor: Politika Online
« Last Edit: April 03, 2015, 11:43:27 am by Dreadnought » Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 113   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.