Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/28.06.2016.
Brexit mijenja sigurnosne politike EU-a i NATO-a BRUXELLES, 28. lipnja 2016. (Hina/Reuters) – Izlazak Britanije iz Europske unije mogao bi potkopati novu europsku obrambenu strategiju, smatraju dužnosnici, nekoliko dana prije nego što će NATO i vlade država članica EU-a potpisati važan sporazum kako bi se suočili s mnogim prijetnjama od Rusije do Sredozemlja.
Europska unija i SAD planiraju iskoristiti dva nadolazeća odvojena EU i NATO summita kako bi progurali reforme dva glavna sigurnosna stupa Zapada čiji je cilj smanjivanje ovisnosti Europe o Washingtonu u svom susjedstvu.
“Stvari će biti puno teže”, rekao je visoki zapadni dužnosnik uključen u suradnju EU-a i NATO-a.
“NATO je planirao povezati se sa snažnijom Europskom unijom, a ne biti rezervna opcija oslabljenom i razjedinjenom bloku”, dodao je.
Europska unija suočava se sa sve agresivnijom Rusijom, migrantskom krizom i državama u raspadu na svojim granicama, te zbog toga treba “djelovati autonomno ako i kada je to potrebno”, prenijet će u utorak povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini europskim vođama prigodom predstavljanau petogodišnjeg svjetskog strateškog plana, prenosi Reuters.
Taj simbolični korak, koji će vlade država pozvati da koordiniraju proračune za obranu, ima veliku podršku Njemačke i Francuske, no mogao bi ostati nepotpun bez Velike Britanije koja ima najveća vojna izdvajanja u Europi, smatraju diplomati.
Kao jedna od pet članica EU-a s mogućnosti zapovijedanja u prekomorskim vojnim akcijama, Velika Britanija je davala velike doprinose operacijama EU-a, pokrivajući oko 15 posto troškova i pružajući tehničku logistiku.
Britanija vodi i europsku protupiratsku “Operaciju Atalanta” kod Roga Afrike, svojim brodovima patrolira Sredozemljem, te se obvezala davati vojsku za europske borbene odrede, iako oni nikada nisu poslani u misije.
Prijedlozi Federice Mogherini europskim vođama uključivat će poziv europskim misijama da rade s novim EU graničnim stražama kako bi kontrolirali migrantske valove, što bi moglo biti otežano bez britanskih brodova.
“Ono što Britanija čini je važno”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dodavši kako je ona “najveći pružatelj sigurnosti u Europi”.
Bojeći se planova o vojsci EU-a, Britanci su se opirali bližoj suradnji u području europske obrane. Britanski ministar obrane rekao je Reutersu ovog mjeseca kako “nitko ne želi da njihove vojnike kontrolira Bruxelles”.
Neki se nadaju kako će bez londonske blokade planova EU-a Francuska i Njemačka moći voditi ono što Berlin naziva “zajedničkom obrambenom unijom”. Francuska gura ideju o glavnom stožeru vojske EU-a, neovisnog od NATO-a, koji će voditi misije.
Nakon što su financijske krize srezale izdavanja za obranu, a Rusija anektirala Krim, EU vlade obvezale su se da će učiniti više za svoju sigurnost, te da ne mogu do daljnjeg ovisiti o SAD-u.
Kao dio toga će NATO i EU na summitu u Varšavi u srpnju učvrstiti svoju sve veću suradnju od Baltika do Egejskog mora.
Na razini EU-a vlade raspravljaju i o zajedničkom obrambenom fondu koji će osigurati financiranje helikoptera, dronova, brodova i satelita.
Do britanske odluke da izađe iz EU-a SAD je računao na njih, kao svog glavnog saveznika u Europi, da služe kao most između NATO-a i EU-a.
To je Washingtonu dopuštalo da se usredotoči na svoje brige, poput ponovnog rasta moći Talibana u Afganistanu, te kineske militarizacije otoka u Južnom kineskom moru.
Tu zabrinutost potvrdio je posjet američkog glavnog tajnika Johna Kerryja Bruxellesu, gdje se u ponedjeljak susreo s Mogherini i Stoltenbergom.
“SAD-u je stalo do jake EU”, rekao je tada Kerry.
Ubrzo nakon prošlotjedne objave rezultata britanskog referenduma Stoltenberg je rekao da su ga Britanci uvjerili da će se držati svojih obveza kako bi se održala zapadna sigurnost.
Stoltenberg je dodao kako mu je britanski ministar obrane Fallon u Londonu rekao kako neće riskirati zajedničke pokušaje EU-a i NATO-a da se suprotstave potencijalnim ruskim cyber napadima, zajedničke mornaričke operacije u Sredozemlju za zaustavljanje migrantskog vala u Europu, te najavljene planove Ujedinjenih naroda o embargu na prodaju oružja Libiji.
Britanija bi se mogla pridružiti EU misijama čak i izvan nje, kao što su to činile Kanada i nečlanica Norveška, no time se ne bi mogla definirati dugotrajnija strategija.
Zasada se čini da će se SAD usredotočiti na nagovaranje Britanije da preuzme još snažniju ulogu u NATO-u i time izbjegne izolaciju. Summit saveza u Varšavi biti će prva šansa Londonu da potvrdi svoj sjevernoatlantski status.
