PALUBA
March 28, 2024, 11:10:17 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 ... 113   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti NATO-OTAN  (Read 296881 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #525 on: July 12, 2018, 11:15:48 am »


Tramp prozivao na Tviteru članice Alijanse i kasnio pola sata!


Američki predsednik, Donald Tramp, stigao je danas u sedište NATO u Briselu, gde se održava drugi dan samita Alijanse, ali sa skoro pola sata zakašnjenja - pre toga je objavio niz tvitova protiv svojih saveznika.
 
Na sastanak je trebalo da se stigne nekih deset minuta pre osam, ali je američki predsednik došao tek oko 9.15.
 
Ali zato je otkako se probudio počeo da napada članice NATO u vezi njihovog izdvajanja za odbranu. Tramp je, u seriji tvitova, napisao da "predsednici pokušavaju neuspešno godinama da od Nemačke i drugih bogatih NATO zemalja dobiju više za svoju zaštitu od Rusije".

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Projekat gasovoda koji dolazi iz Rusije je, kako je istakao Tramp, neprihvatljiv, jer je neprihvatljivo dati milijarde dolara zemlji od koje pokušavate da se zaštitite. Najoštriji je bio prema Nemačkoj, za čiju je vladu rekao da je pod "totalnom kontrolom" i "zatočenik" Rusije, na šta je usledila lavina reakcija i protesta.

Američki predsednik je naveo da SAD "plaćaju desetine milijardi dolara, previše subvencionišu Evropu" i da je Evropa nepravedna prema Americi kad je reč o trgovinskim ugovorima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tramp je zauzeo agresivan ton na samitu, dovodeći u pitanje vrednost vojnog saveza koji je definisao decenijama američku spoljnu politiku. Zatražio je da članice NATO ispune obećanje i da uplaćuju u kasu NATO 2 odsto BDP, koje moraju da povećaju na 4 odsto.

Američki predsednik zauzeo je agresivan ton na samitu, dovodeći u pitanje vrednost vojnog saveza koji je definisao decenijama američku spoljnu politiku, napadao saveznike i predložio je povećanje troškova odbrane u Evropi na čak 4 odsto. Sadašnja izdvajanja treba da budu 2 odsto, ali to ispunjavaju smo tri članice, što jako ljuti američkog predsednika.

Tramp će se, kako se očekuje, danas sastati sa liderima Azerbejdžana, Rumunije, Ukrajine i Gruzije, a potom putuje u London. Pošto je prvi dan bio u znaku Trampa i njegovih zahteva, drugog dana samita NATO u središtu pažnje biće konflikt u Avganistanu.
 
izvor


* dt.jpg (129.02 KB, 1279x690 - viewed 34 times.)

* dt1.jpg (126 KB, 1280x683 - viewed 33 times.)

* 2018-07-12_121351.jpg (226 KB, 1599x1051 - viewed 37 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #526 on: July 12, 2018, 11:28:58 am »



Donald (Duck) Trump је дијабола!
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #527 on: July 12, 2018, 12:17:17 pm »

 laugh

Možda jeste ali izgleda da ovakav vid pregovora kakve vodi daje rezultate. Kancelarka je izgleda legla na rudu.

...

Merkel: Nemačka mora da uradi više za NATO


Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je NATO saveznicima da Nemačka mora da učini više u pogledu troškova odbrane tokom "vrlo važne" diskusije na samitu NATO u četvrtak, kada je američki predsednik Donald Tramp izneo novi napad na svoje partnere.

"Imali smo vrlo intenzivan samit", izjavila je Merkelova novinarima, dodajući da je Tramp tražio promenu u deljenju troškova u okviru saveza.
 
Kancelarka je dodala da su se na kraju svi saveznici jasno opredelili za NATO.

I američki predsednik je nakon sednice izjavio da su se članice NATO usaglasile da povećaju izdvajanja iz nacionalnih budžeta za finansiranje NATO.

Na samitu NATO u Briselu održan je hitan sastanak zbog zahteva američkog predsednika da sve članice troše na odbranu dva odsto BDP.
 
Trampov krajnji zahtev je da se potrošnja poveća na četiri odsto BDP.

Tokom sednice iza zatvorenih vrata, zatraženo je od predstavnika zemalja koje nisu članice NATO - Ukrajine i Gruzije, da napuste sednicu kao i da svi u prostoriji svoje telefone iznesu napolje.
 
Na toj sednici je Tramp, kako su izvori rekli britanskoj agenciji, povisio ton i oštro kritikovao saveznike, naročito Nemačku, Belgiju i Španiju.

Kako su rekla dva izvora za agenciju Rojters, kada su ostale članice NATO saveza videle kuda stvar vodi, zemlje partneri NATO, koje nisu članice alijanse, Ukrajina i Gruzija, zamoljene su da napuste sednicu, koja se potom nastavila iza zatvorenih vrata. Vest o hitnoj zatvorenoj sednici potvrđen je i agenciji AP. Takođe se navodi da se Tramp posebno okomio na Nemačku, Španiju i Belgiju.


izvor


Dodao bih i to i da je nakon toga što ih je istraumirao, izašao je iz sobe i održao polučasovnu konferenciju za novinare gde je suštinski objasnio novinarima da SAD plaćaju 90% NATO budžeta i da za te pare očekuje da predvodi paradu. Traži o njih 4%, očekuje 2%, tako pregovara, to je "Umetnost trgovine".

Okolo toga da se ostrvio na Nemačku, Belgiju i Španiju, to je u vezi migranata i tu je 100% u pravu.

Na kraju je istrolovao novinare rekavši da mu je cilj Svetski mir i Svet bez nuklearnog naoružanja, ratova, bolesti, siromaštva   laugh
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #528 on: July 12, 2018, 12:39:44 pm »


"Svi su pristali na moje uslove"


Završena je zatvorena sednica članica NATO saveza, koja je održana zbog Trampove tiranije, kako su ocenile agencije. Američki predsednik poručio: NATO je sjajan.

Podsetimo, izvori agencije AP i Rojters javili su da je zbog tiranije koju je sprovodio američki predsednik Donald Tramp, najpre tvitovima, a zatim i oštrim stavovima drugog dana samita NATO članica u Briselu, od Ukrajine i Gruzije, inače partnera NATO, zatraženo da napuste sednicu kako bi se ona nastavila iza zatvorenih vrata.

Tramp je bio toliko neprijatan u iznošenju svojih dobro poznatih stavova da članice NATO ne daju dovoljno novca za finansiranje te alijanse, da je u jednom momentu nemačku kancelarku oslovio imenom, rekavši: "Angela, zaista morate učiniti nešto po tom pitanju".

Tramp je mislio na veće izdavanje novca Nemačke za zajedničku odbranu, odnosno za budžet NATO, na šta mu je nemačka kancelarka odgovorila da je Nemačka upravo druga zemlja po redu s najviše izdvajanja za NATO.

Po završetku današnje sednice u Briselu, američki predsednik obratio se medijima. On je tom prilikom rekao da su SAD do sada za finansiranje NATO izdvajale 70 do 90 odsto, u odnosu na druge zemlje, i da to uopšte nije fer.

"Sada smo se dogovorili da se to promeni. NATO članice su pristale da izdvajaju više novca i mi smo srećni. Više trošenja novca za NATO ne odgovara Rusiji, sada NATO ia više novca. SAD su snosile najveći deo tereta. Današnji sastanak bio je fantastičan. 29 država je pristalo da poveća izdavanja za odbranu, pa tako i Nemačka", istakao je Tramp i dodao da mu je nemačka kancelarka rekla da je Nemačka spremna da ubuduće učini više po pitanju i NATO i gasovoda iz Rusije.

On je rekao da je godinu dana "pritiskao" ostale članice NATO zbog nedovoljnog finansiranja i da je konačno danas uspeo u tome da se taj neravnopravan odnos promeni. Istakao jei da su SAD bil ei ostaleposvećene NATO savezu, ali da se neke stvari moraju promeniti.

SAD imaju najbolje oružje na svetu i da bi članive Alijanse trebalo više da kupuju takvo oružje, poručio je Tramp.

Na pitanje novinara da li će promeniti "ploču" čim uđe u predsednički avion i napusti Brisel, Tramp je odgovorio: " Ne, ja sam konzistentan po tom pitanju. Ja sam genije."

izvor
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #529 on: July 12, 2018, 12:44:28 pm »

kad vidiš ko sve vodi svjetsku politiku, upitaš se tko su im birači?
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #530 on: July 13, 2018, 06:28:43 am »

Spora je bilo, ali potpunog razdora nema
Tanjug   12. jul 2018.

Dvodnevni samit NATO u Briselu je završen, a već posle prvog dana postalo je jasno: spora je bilo, ali potpunog razdora nema, piše danas Dojče vele

Dvodnevni samit NATO u Briselu je završen, a već posle prvog dana postalo je jasno: spora je bilo, ali potpunog razdora nema, piše danas Dojče vele i dodaje da su nakon ljutitog govora predsednika SAD Donalda Trampa, učesnici samita postigli dogovor o zajedničkoj završnoj deklaraciji. Veliki razdor u NATO, čega su se mnogi nedeljama pribojavali, na kraju je izostao. Donald Tramp nije najavio ni povlačenje iz Saveza, ni povlačenje američkih vojnika iz baza u Nemačkoj, konstatuje Dojče vele.

Nakon jutarnje verbalne buke predsednika SAD, kada je na meti pre svega bila Nemačka, on se tokom plenarnog zasedanja zadržao na uobičajenim kritikama. Izdvajanja partnera za odbranu isuviše su mala i svi bi zapravo trebalo da izdvajaju četiri odsto BDP (kao SAD), umesto obećanih dva - što nisu svi ni ispunili. Ali to bi, smatra Dojče vele, pre svega trebalo da se shvati kao neka vrsta šok-poteza - ni od jednog učesnika se ne očekuje da ispuni taj zahtev. Bez obzira na to, Donald Tramp, prema izjavama učesnika samita, ne dovodi u pitanje opstanak vojnog saveza. Iz krugova francuske vlade kažu da je učesnicima samita Tramp čak uputio pozitivne i konstruktivne poruke. Iz britanskih izvora moglo se čuti i to da se Tramp pozitivno izrazio o Evropi.

„Bilo je diskusije, bilo je razmimoilaženja mišljenja“, rekao je po završetku samita generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ocenivši da je toga u istoriji Alijanse uvek bilo i da je najvažnije da se na kraju postigne rešenje. To što je dogovoreno, u velikoj meri odgovora zaključcima samita u Velsu 2014. godine. Diplomate NATO nedeljama su pažljivo pripremale zajedničku deklaraciju. Šefovi vlada zemalja-članica potvrdili su da su odlični u tome da u narednih pet godina ostvare cilj o izdvajanju dva procenta bruto nacionalnog proizvoda za odbranu. Dodatnih obećanja nije bilo.

Bilo je nekoliko konkretnih zaključaka, kao što je poziv Makedoniji da započne pristupne pregovore s NATO, nakon konačnog rešenja spora oko imena. U Irak bi trebalo da bude poslata nova misija za obuku koju će predvoditi Kanada. Od dve nove glavne baze, jedna bi trebalo da bude izgrađena u nemačkom Ulmu. Nemačka vlada pritom naročito naglašava doprinos koji daje za Savez, pored direktnih izdataka za naoružanje. Tako bi trebalo sagledavati veličinu vojnih snaga stavljenih na raspolaganje, kao i uključenost u misije, navodi nemačka strana. Međutim, na cilj od dva odsto Berlin gleda kao na nešto što treba postepeno da se ispuni, a ne ovog trenutka. U završnoj deklaraciji su i uobičajena upozorenja na destabilizujući uticaj Rusije, kojoj se zvanično pripisuje i napad nervnim otrovom u Solsberiju.

Istaknuta je i zabrinutost zbog pojačanih raketnih testova u Iranu, kao i zbog „destabilizujuće regionalne aktivnosti“ Teherana, što se odnosi na vojno mešanje u Siriji. Onaj ko je očekivao da će Tramp svoje anti-nemačke tirade nastaviti i tokom razgovora s kancelarkom Angelom Merkel u užem krugu - taj se prevario. Nakon pre podneva, kada je neobuzdano, lažnim činjenicama nasrtao na Nemačku, Tramp je ton promenio za 180 stepeni: „Mi (!) imamo veoma dobar odnos sa kancelarkom, fenomanalnu vezu sa Nemačkom, ostvarili ste veliki uspeh i čestitamo vam. I verujem da će se naša trgovina povećati, kao i mnoge druge stvari.“ O pitanjima odbrane nije bilo reči. Sastanak s Merkelovom, Tramp je iskoristio za svoju omiljenu temu - evropski i nemački izvoz u SAD. Pritom je bilo reči o automobilima, ali i o farmaceutskim proizvodima, jer predsednik je nedavno uočio problem s visokim cenama lekova u SAD.

Angela Merkel je jasno naglasila da Evropi nije u interesu spirala eskalacije kada se radi o trgovini. Ona je podsetila i da će uskoro u Vašington otputovati predsednik Evropske komisije, kada će i biti nastavljeno pregovori o toj temi. Bilo je reči i o migraciji: kancelarka je američkom predsedniku objasnila pokušaj EU da se, kroz partnerstvo sa Afrikom, problemu pristupi u matičnim zemljama migranata. Iznele je i svoj stav o politici Rusije, situaciji u Ukrajini i predsedniku Putinu. Merkelova je naravno odbacila Trampove tvrdnje o nemačkom uvozu energenata iz Rusije: Nemačka dobija samo oko devet odsto energije iz Rusije, a ne 60 do 70 odsto, što je Tramp neposredno pre toga tvrdio. Razgovor sa Trampom sumirala je staloženo: rekla je da je zadovoljna što se ukazala prilika za razgovor. Objasnila je da se razgovaralo o ekonomskim prilikama, migraciji, o pitanjima buduće trgovine „i o predstojećim putovanjima predsednika“.

Dalja razmena sa SAD je važna „zato što smo partneri i zato što želimo nastavak saradnje“. Više pred mikrofonima novinara nije htela da govori. U svakom slučaju, razgovor je protekao u normalnoj atmosferi, bez daljih ispada Trampa. A on je nemačkoj kancelarki čak preneo i pozdrave svoje porodice. Deluje, primećuje Dojče vele, kao da se za samo jedan dan američki predsednik na samitu NATO vratio na normalnu temperaturu. Pre podne je divlje napadao i optuživao - kasnije je njegov nastup bio u okvirima očekivanog. Razdor između Evrope i SAD je izostao, čega su se pribojavali mnogi. I sastanak Trampa s francuskim predsednikom Emanuelom Makronom opisan je kao prijateljski i opušten.

Makron je inače uspeo da preduhitri predsednika SAD: on će se s predsednikom Putinom videti u nedelju u Moskvi, na finalnoj utakmici Svetskog fudbalskog prvenstva Francuska-Hrvatska. Tramp će se s Putinom sresti dan kasnije, u Helsinkiju, podseća Dojče vele. Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović ocenila je danas da je samit NATO-a bio vrlo uspešan, iako je povremeno bio vrlo napet zbog insistiranja predsednika SAD Donalda Trampa da se ubrza povećanje izdvajanja za odbranu. Ona je izrazila zadovoljstvo što se NATO konačno fokusirao i na svoje južno krilo, a ne samo na istok, jer s juga dolaze mnoge pretnje, poput dolaska terorista i radikalnih grupa koje bi radikalizovala naša društva u bilo kojem pravcu, prenosi Hina. "Zato je važno širenje NATO-a, Makedonija je konačno dobila pozivnicu i želimo da se postupak njenog pristupanja završi što pre", rekla je Grabar Kitarović, dodajući da je razočarana što ponovo nije aktiviran Akcijski plan za Bosnu i Hercegovinu. Ona je rekla da je Trampov zahtev da članica izdvajaju četiri odsto BDP za odbranu bilo iznenađenje jer postoji dogovor o dva odsto do 2024. godine.

Navela je i da je razgovarala i s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ali više o regionalnim pitanjima, posebno o stanju u BiH i izborima koji se ove jeseni tamo održavaju, kao i o odnosima Hrvatske i Srbije. Grabar Kitarović je dodala da je u vezi s pitanjem migracija potrebno strpljenje, da bi to čak moglo postati i egzistencijalno pitanje Evropske unije ukoliko dođe do daljeg razdora.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #531 on: July 13, 2018, 12:23:50 pm »

Manevri u Ukrajini, Rusima se ne sviđa "blizina" brodova Alijanse
Branko VLAHOVIĆ   13. jul 2018.

Velike NATO vežbe na moru uz učešće 19 članica tog saveza. Rusi povukli iz Sirije dve fregate i sad su u Sevastopolju


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U Ukrajini je počeo aktivni deo velikih vojnih vežbi pod nazivom "Si briz-2018" (Morski vetar) na kojima učestvuje 19 članica NATO i predstavnici zemalja uključenih u program "Partnerstvo za mir". Cilj tih vežbi koje će trajati do 21. jula je uvežbavanje koordinacije zajedničke odbrane važnih objekata i teritorije. Ove godine učestvuje 29 brodova različitih veličina, zatim 25 aviona i helikoptera i oko dve hiljade vojnika.

Zbog napregnutih odnosa između Ukrajine i Rusije posebno u Crnom i Azovskom moru manevri su dobili još veći značaj. Situacija u tom regionu se u poslednje vreme dodatno pogoršala jer je Kijev optužio Moskvu da su u Azovskom moru napravili blokadu Ukrajine. Ukrajinci se žale da je sada znatno duže čekanje za dobijanje dozvole za prolaz kroz Kerčenski moreuz. Navodno da se ranije dozvola čekala do dva sata, a sada od sedam do 88 sati. U Kijevu tvrde da brodovi čekaju tu dozvolu u proseku 29 sati. Radi se o brodovima koji prevoze teret iz Mariupolja i Berđanska.

Politikolozi objašnjavaju da je to "meki odgovor" Rusije na to što je ukrajinska pogranična policija 25. marta zaustavila ribarski brod "Nord" sa deset članova posade u vodama Azovskog mora. Ukrajinske vlasti osuđuju kapetana ribarskog broda "Nord" Vladimira Gorbenka za kršenje pravila ulaska na Krim. Iako Krim više nije ukrajinski, Gorbenko može da bude osuđen do pet godina zatvora.

Zbog velike koncentracije vojnih zapadnih brodova u blizini južnih granica Rusije vojni vrh je odlučio da povuče iz Sirije fregate "Admiral Grigorovič" i "Admiral Esen" i vratio ih u Sevastopolj, a umesto njih su pozicije u Siriji zauzeli manji brodovi iz Kaspijske flotile naoružani visokopreciznim raketama "kalibar". I ruska vojna avijacija locirana na aerodromima na Krimu će budno pratiti sve aktivnosti zapadnih vojnih manevara "Si briz".

Američke brodove predvodi komandni brod američke Šeste flote, svoje brodove poslali su i Velika Britanija, Turska i Rumunija. Ronioci su došli iz Kanade i Velike Britanije. Vežbe "Morski vetar" se održavaju u Ukrajini od 1997. godine. Lane je učestvovalo 30 brodova i više od 25 aviona i helikoptera kao i oko 300 vojnika i oficira.

BRODOVI

Veliki ruski brodovi će slediti i pratiti aktivnosti plovila članica NATO i Ukrajine. Jasno je da se Rusiji ne sviđa što se veliki broj brodova zemalja NATO približio njenim teritorijalnim vodama.

Izvor: www.novosti.rs


* 006.jpg (68.23 KB, 620x391 - viewed 32 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #532 on: July 15, 2018, 09:10:26 am »

Makronova vojska slabi ulogu NATO
Goran Čvorović   15. jul 2018.

Stari kontinent uskoro će dobiti novu vojnu formaciju. Amerika, prvi put, neće imati nikakvog uticaja

IMA neke napoleonovske odlučnosti, nešto od bleštavila iz vremena Luja Četrnaestog, i zrnca gordosti generala De Gola, u potezima francuskog predsednika Emanuela Makrona. Moderni nostalgičar za velikom francuskom epohom, sebi je zacrtao cilj da svojoj zemlji vrati jupiterijanski sjaj. A put do toga vodi i preko evropske vojske.

Makron želi centralnu ulogu u EU. Da bude gazda evropskog časovnika. U Francuskoj je to uspeo, samleo je republikansku opoziciju, sada polako osvaja Evropu. Odlučuje o reformama, proširenju, prioritetima. Vodio je glavnu reč na samitu o migrantskoj krizi. Naruku mu ide slaba pozicija Angele Merkel. Da bi konsolidovao evropske temelje, naciljao je evropski budžet, reformu evrozone, superministra ekonomije, ali i vojsku Unije. Jer, kako kaže, bezbednost je ključ za svaku političku zajednicu.

NOVA vojna snaga na evropskom tlu, bar zasada, tako se ne zove. Dobila je milozvučnu definiciju u obliku evropske inicijative za intervencije (IEI), a ove snage nisu u vezi ni sa EU, ni sa NATO. Komplementarne su, kaže Makron. Devet zemalja, pod upravljačkom palicom i na predlog Pariza, saglasilo se da ujedine strategiju, sredstva, planiranje, opremu, doktrinu i komandu. Svi elementi vojske su tu. Vrata su otvorena i za druge koji žele da im se pridruže.

Za francuskog predsednika, koji će rukovoditi grupacijom IEI, postojeća stalna evropska odbrambena struktura je slabo operativna, suviše spora, mlaka i neefikasna, spram velikih savremenih izazova. Nove snage, koje će promeniti vojnu kartu Evrope, moraju da imaju daleko racionalniji sistem odlučivanja. To će im, između ostalog, omogućiti značajno manji broj članica od EU i NATO.

Zasada, reč je prvoj etapi ka kreiranju pravih vojnih snaga koje će delovati onda kada je ugrožena evropska bezbednost. To znači da će operacije biti vođene bez uplitanja SAD, što je velika novost za Stari kontinent. Severnoatlantska alijansa će se više koncentrisati na akcije van Evrope, a i Evropljani bi trebalo na ovaj način da se udalje od “američkih” ratova, sa kojima nemaju mnogo dodirnih tačaka. To će, svakako, na određeni način, oslabiti ulogu NATO u ovom delu sveta, mada bi to, ipak, trebalo uslovno shvatiti.

SLAST pobede uveličao je Berlin koji je, i pored dosta iskazanih rezervi, pristao da stane pod francuski šlem. Makron je, čak, kao slatku viktoriju, na svoju stranu pridobio i London, koji je, tako, uzdrmao tradicionalno i neupitno transatlantsko savezništvo s izolovanim Vašingtonom.

Istovremeno, ciljevi novog vojnog saveza nisu obavezno u suprotnosti sa interesima Rusije. Analitičari koji podržavaju osnivanje IEI procenjuju da je savezništvo Moskve sa Damaskom od koristi za Evropu, jer će se tako zaustaviti migrantska kriza. Smatraju da bi, čak, mogli jednom zajedno, uz odobrenje UN, da intervenišu i u Libiji, ukoliko odatle krene opasnost po evropsku bezbednost.

Sledeća etapa, posle pisma o namerama, jeste rad na direktnom povezivanju generalštabova. Prvi sastanak u tom smislu biće organizovan već u septembru u Parizu. Tada će se napraviti i program zajedničkih vojnih vežbi.

ŽELI I OBAVEŠTAJNU SLUŽBU

ZA Emanuela Makrona, Evropa mora da bude suverena, strateška i autonomna. Želi, zato, da stvori i evropsku obaveštajnu službu, evropski sud za terorizam, jedinstvenu civilnu zaštitu, zajednički biro za azil. U nameri da nove vojne snage budu operativne do 2024, može da ga spreči jedino neuspeh na unutrašnjem planu, gde sve više buja nezadovoljstvo građana.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #533 on: July 15, 2018, 07:51:59 pm »

Šta će se desiti ako Tramp reši da Amerika napusti NATO
Tanjug  15.07.2018.

Da li je to predsednik SAD Donald Tramp prošle nedelje zapretio izlaskom iz NATO ili nije, pita se nemački Dojče vele i dodaje da u svakom slučaju, svaka zemlja može da istupi iz vojnog saveza neverovatno jednostavno.

Kako se navodi, u članu 13 NATO-ugovora iz 1949. godine piše da nakon 20-godišnjeg roka važenja ugovora, svaka zemlja koja je sklopila ugovor, može iz njega da odstupi i to godinu dana nakon što to najavi.

- Otkazni rok je dakle godinu dana, nije potrebno navoditi razloge, sve je veoma jednostavno. Za razliku od Evropske unije, u kojoj do pre nekoliko godina, izlazak poput predstojećeg Bregzita, uopšte nije bio predviđen, pa tako nije bila definisana ni procedura, kad NATO, od samog osnivanja postoji mogućnost da se savez napusti - piše DW. Doduše, u gotovo 70 godina dugoj NATO istoriji nije bilo slučaja da neka zemlja istupi iz saveza, ali bilo je istupanja iz vojne strukture, što znači da je država ostaje u NATO savezu, ali neko vreme ne želi da svoje vojne snage podredi komandnoj strukturi NATO. Najpoznatiji primer je Francuska u kojoj je predsednik Šarl de Gol tokom 1960-ih godina sve više NATO video kao instrument američkih geopolitičkih interesa i kao ograničavanje francuske nezavisnosti. Zbog toga su Francuske vojne snage 1966. godine napustile komandne strukture, a posledica toga je bila da je sedište NATO, koje je tada bilo u Parizu, premešteno u belgijski Brisel. Tek pod predsednikom Nikolom Sarkozijem, Francuska se 2009. godine ponovo vratila u vojne strukture, a kako navodi DW, do približavanja je došlo još devedesetih godina za vreme jugoslovenskih ratova.

- Francuska nije jedini takav slučaj. Ni Grčka od 1974. do 1981. godine, ni Španija od 1986. do 1999. godine, nisu bile deo komandne strukture, ali su ipak ostale članice NATO - piše DW.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #534 on: July 16, 2018, 06:27:14 am »

Турска умирује НАТО савезнике
Аутор: Војислав Лалић недеља, 15.07.2018.

Демантујући тврдње да се Турска удаљава од западног савеза Чавушоглу истиче да је његова земља стратешки још увек везана за одбрамбени систем Алијансе, упркос повременим варницама

Ердоган са најближим сарадницима молитвом обележио двогодишњицу покушаја пуча (Фото: Бета/АП)
Истанбул – Анкара настоји да отклони „забринутост” НАТО савезника који су узнемирени због турске куповине руских ракетних система С-400. На западу многи тај потез доживљавају и као први корак ка окретању леђа Алијанси, поготово после приметног зближавања председника Владимира Путина и Тајипа Ердогана.

„Не, Турска не иде било где из НАТО-а. Турска је НАТО савезник, део Европе и члан више европских институција. Анкара покушава да постане члан ЕУ већ шездесет година”, изјавио је министарс пољних послова Мевлут Чавушоглу на последњем састанку Алијансе у Бриселу на коме су изнова могле да се чују критике због тог потеза турске владе.

Демантујући тврдње да се Турска удаљава од војног савеза, министар признаје: „Моја земља није у позицији да тражи алтернативу у спољној политици”. Турска је члан НАТО-а од 1952. године и стратешки је још увек нераскидиво везана за одбрамбени систем Алијансе, упркос повременим варницама на релацији Анкара–Вашингтон–Брисел (НАТО команда).

Izvor: www.politika.rs
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #535 on: July 16, 2018, 06:34:29 pm »

nešto su omekšali turci Smiley ?
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #536 on: July 16, 2018, 08:53:40 pm »

Не, него тврде пазар од почетка. Турска неће изаћи из НАТО-а осим ако је не избаце. А ово што пише је само једна врста притиска да се је ипак приме у ЕУ. Турска је врло кивна на ЕУ, па и НАТО због тога. Осим тога, Турска је у таквој позицији да може да делује самостално и има солидан уцењивачки капацитет. И наставиће да сарађује са Русијом док год јој је то у интересу без обзира шта мисле ови у НАТО.
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #537 on: July 16, 2018, 11:00:25 pm »

Ovo je ekstremno popuštanje u izjavama u poređenju sa onim od pre samo par nedelja. Izgleda da su oni dobili i tajnu poruku sa samita.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #538 on: July 17, 2018, 07:44:15 pm »

То је тако у политици... никад не реци никад. Али, Турска ће опет купити С-400...и терати по своме кад год јој политика земаља чланица НАТО не одговара.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #539 on: July 22, 2018, 01:43:09 pm »


Problematično stanje kanadske vojske


Kanadska vojska pati od nedostatka mitraljeza, prenose kanadski mediji. Vest dolazi u vreme kada predsednik Tramp pritiska američke saveznike NATO, uključujući i Kanadu, da povećaju troškove odbrane.

Bes zbog mitraljeza je izbio kada su mediji objavili da Kanada razmišlja o doniranju oružja Ukrajini, uključujući mitraljeze C6. Ovo je pokrenulo "brojne proteste u kanadskoj vojsci". "Oni su rekli da oružje prvo treba obezbediti kanadskim snagama jer jedinice doživljavaju nedostatak C6".
 
Kanadska vojska je odgovorila da ne postoji stvarni nedostatak, već pitanje privremenog održavanja. "Ne postoji manjak C6 u smislu ispunjavanja operativnih obaveza", rekao je portparol nacionalne odbrane Dan Le Butlije.
 
"Postoji fleksibilnost u servisiranju C6, koja se pažljivo, ali to zahteva smanjenje učešća u jedinicama u nekim slučajevima kako bi se zadovoljile prioritetne potrebe."

"U ovom trenutku pažljivo upravljamo distribucijom mitraljeza C6 pošto dok ovo oružje prolazi kroz servisiranje", dodao je Le Butlije.

Kanada verovatno ima dovoljno mitraljeza, kaže Eleonora Sloan, bivši kanadski oficir, a sada profesor međunarodnih odnosa na Univerziteta Karlton u Otava. Međutim, avioni i brodovi su druga stvar.
 
Zaista, Otava se sada bori da zameni svoju flotu lovaca CF-18, kanadsku verziju F / A-18. Iako originalno bila partner u programu Džoint Strajk Fajter, premijer Vlada premijera Džastina Trudoa je 2015. otkazala kupovinu šezdeset i pet lovaca F-35, a potom 2017. godine i nabavku osamnaest F / A-18 E / F Super Horneta.
 
Najnoviji plan je da kupi dvadeset pet polovnih F-18 iz Australije, dok Kanada sprovodi tender za kupovinu osamdeset osam novih lovaca. Evropski Tajfun i švedski Gripen su među kandidatima, kao i F-35 i Super Hornet.

Ali trgovinski sporovi između Kanade i Sjedinjenih Država mogli bi da izbace F-35 i Super Hornet iz trke. Sve ovo će verovatno razbesneti administraciju Donalda Trampa, koji je optužio NATO zemlje da se voze besplatno, dok Amerika plaća najjaču vojsku u savezu. Dok je Tramp pozvao članice NATO-a da troše 4 odsto svog BDP na odbranu, mnogi tek treba da ispune obećanja da potroše 2 odsto (Tramp tvrdi da SAD troši 4,2 odsto u odnosu na BDP, ali drugi kažu 3,5 odsto je preciznije) .
 
Vojni budžet Kanade narastao je na nešto više od 1 odsto BDP-a, i treba da poraste na 1,4 procenata do 2024. Ironično, dok Trudo vodi Liberalnu stranka, koja je tradicionalno favorizuje mirovnu umeto vojnih operacija, njegova vlada preusmerava sredstva na naoružanje.

izvor
 
Logged
Pages:  1 ... 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 ... 113   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 23 queries.