PALUBA
March 28, 2024, 01:51:03 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 [44] 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 ... 113   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti NATO-OTAN  (Read 296765 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #645 on: April 03, 2019, 05:34:47 am »

Ministri NATO u Vašingtonu o prisustvu u Crnom moru, isporukama S 400 i F 35
Tanjug   02. april 2019.

Ministri spoljnih poslova država članica NATO na sastanku u Vašingtonu ove nedelje razmatraće sve elemente pretnji koje dolaze od Rusije i pokušaće da dogovore paket mera koji bi obezbedio jačanje prisustva ovog vojnog saveza u Crnom moru, izjavio je danas viši američki zvaničnik.

"Fokus je na odbrani ali i na ''zastrašivanju'' ruske strane od prisustva u crnomorskom regionu", otkrio je ovaj zvaničnik novinarima Rojtersa, pod uslovom da ostane anoniman. On je dodao da je Turska i dalje važan partner Sjedinjenim Državama, ali je kao zabrinjavajuću komentarisao naglasio da je planirana kupovina raketnih sistema S-400 Turske iz Rusije zabrinjavajuća.

"Naš odnos se ne može svesti samo na jedan problem kao što je ova kupovina, ali je nabavka S-400 veoma problematično pitanje za Sjedinjene Države", dodao je ovaj zvaničnik, prenosi agencija. Sjedinjene Američke Države obustavile su isporuke delova za borbene avione F-35 Turskoj, pošto su više meseci upozoravale Ankaru da ne kupuje ruske raketne sisteme S-400, saopštio je sinoć Pentagon.

Američki zvaničnici najavljivali su da će obustaviti i prodaju aviona Turskoj ako ona ne odustane od ruskog raketnog sistema. Generalni sekretar NATO ranije je najavio da će ministri 29 članica 3. i 4. aprila biti u Vašingtonu kako bi obeležili 70. godina postojanja Alijanse.

ŠENAHAN: REŠIĆEMO SPOR,TURSKA ĆE IMATI I PATRIOT I F-35

Vršilac dužnosti američkog ministra odbrane Patrik Šenahan izjavio je danas da očekuje da će rešiti spor s Turskom oko kupovine ruskog raketnog sistema S-400, dan nakon što su Sjedinjene Države zaustavile isporuku Ankari opreme vezane za avione F-35. "Očekujem da ćemo rešiti problem u smislu da će oni imati prave odbrambene sisteme kao što je američki raketni sistem Patriot i avioni F-35", rekao je Šenahan novinarima u Pentagonu, prenosi Rojters. On je dodao i da se trenutno očekuje isporuka F-35 iz vazduhoplovne baze u SAD za Tursku.

Sjedinjene Američke Države obustavile su isporuke delova za borbene avione F-35 Turskoj, pošto su više meseci upozoravale Ankaru da ne kupuje ruske raketne sisteme S-400, saopšteno je ranije iz Pentagona. Američki zvaničnici takođe su najavljivali da će obustaviti i prodaju aviona Turskoj, ako ona ne odustane od ruskog raketnog sistema, prenosi agencija.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #646 on: April 03, 2019, 05:35:50 am »

Трамп: Чланице НАТО морају да повећају издвајања за одбрану
уторак, 02.04.2019.

ВАШИНГТОН - Амерички председник Доналд Трамп похвалио је чланице НАТО због повећања њихових финансијских доприноса алијанси, али их је и позвао да издвајају још више средстава, наводећи да САД и даље имају диспропорционалан удео у трошковима одбране Европе.

Трамп, који је раније наговестио да би могао да повуче САД из алијансе ако њене чланице не повећају знатно своја издвајања за одбрану, издвојио је Немачку као земљу која није у довољној мери повећала финансијске доприносе. „Немачка не плаћа свој део. Имам симпатије према Немачкој, али они не плаћају колико би требало. Ми плаћамо велики део трошкова НАТО који у основи штити Европу”, рекао је Трамп. Он се данас у Белој кући састао с генералним секретаром НАТО Јенсом Столтенбергом, који борави у Вашингтону поводом обележавања 70. годишњице оснивања алијансе.

„Радимо заједно на томе да неки од наших савезника почну да плаћају свој део. У неком тренутку, то ће морати да буде повећано”, рекао је Трамп новинарима пред Столтенбергом, преноси Танјуг. Столтенберг је захвалио Трампу на његовој „снажној посвећености НАТО” и на томе што подстиче чланице алијансе да повећају издвајања. Финансијска издвајања 29 чланица НАТО, која су била смањена по окончању Хладног рата, почела су да се повећавају од 2014. године, пре него што је Трамп постао председник САД. После руског припајања украјинског полуострва Крим, чланице су се договориле да повећају буџете за одбрану и да до 2024. године почну да издвајају два одсто бруто домаћег производа (БДП) за трошкове одбране. САД троше око 3,4 одсто БДП-а на одбрану.

Немачка је на мети Трампа јер сада планира да троши 1,5 одсто БДП-а до 2024. године. Откако је Трамп постао председник САД, остале чланице НАТО повећале су буџете за одбрану за 41 милијарду долара. До краја 2020. године, повећање ће износити 100 милијарди долара, рекао је Столтенберг.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #647 on: April 05, 2019, 05:27:47 am »

U proteklih 70 godina NATO se fokusirao na Rusiju, ali sada je druga zemlja njihov najveći problem
I.Z.K.  04.04.2019.

NATO je većinu proteklih 70 godina proveo fokusirajući se na to kako da odbrani kontinent od Rusije. Da bi preživela naredne decenije, Alijansa više razmišlja o pretnji na istoku.

Kina je glavna na umu zvaničnika NATO koji su se okupili u američkoj prestonici kako bi proslavili 70. godišnjicu potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, kojim je uspostavljen savez 4. aprila 1949. godine. Da li i u kojoj meri bi članovi saveza trebalo da dozvole kineskom tehnološkom gigantu "Huawei" da posluje u njihovim zemljama, kao i mogući problemi sa željom Italije da se pridruži ambicioznoj inicijativi "Jedan pojas, jedan put" pitanja su na koja NATO treba da nađe način da odgovori, piše "Politiko".

- Kina će postati glavni subjekt 21. veka s obe strane Atlantika. Kina je izazov za skoro svaku temu. Važno je bolje razumeti šta to podrazumeva za NATO - izjavio je nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas u govoru u Vašingtonu u sredu. To je teško pitanje za Evropu koja, kao i SAD, ima duboke komercijalne veze sa Kinom.

- Mi smo partneri s jedne strane i konkurenti s druge strane - ne samo u pogledu ekonomije, već imamo i vrlo različite političke sisteme. Želimo odnose na osnovu reciprociteta. Takođe želimo dobre trgovinske veze sa Kinom - rekla je Angela Merkel na samitu Evropskog saveta u Briselu prošle nedelje. Kina je sada najveći trgovinski partner Nemačke, ispred SAD. Za EU u celini, trgovina sa Kinom je na drugom mestu veoma blizu SAD. Pored toga, Kina je pokazala spremnost da uloži značajne iznose tamo gde drugi neće: u infrastrukturne projekte u zemljama kao što su Grčka, Mađarska i Italija.

Dok je Trampova administracija bila fokusirana na Kinu od prvog dana, evropski lideri tek počinju da se suočavaju sa sve većim znakovima da kineska velikodušnost može predstavljati dugoročnu stratešku pretnju regionu. EU je obećala da će zauzeti stroži stav prema Kini po pitanjiu sajber špijunaže i krađe intelektualne svojine, što su pitanja koja će se naći na vrhu agende na samitu EU i Kine sledeće nedelje. Nije jasno kakvu ulogu NATO sa svojim geografskim ograničenjima treba da odigra u naporima Zapada da se zaštiti od Kine. Međutim, raste uverenje među bezbednosnim zvaničnicima da kineska politika ima uticaja i na SAD i na Evropu. Na primer, pitanja o tome kako osigurati otvorene kanale u ključnim trgovinskim koridorima, kao što je Južnokinesko more, jednako su važna za Evropu kao i za SAD. Pretnja koju pruža sposobnost kineske vojne borbe je još jedna oblast od ključnog strateškog značaja. Sve što nedostaje je strategija Zapada.

- Svi bismo mogli imati koristi ako bismo mogli razviti zajedničke pristupe sa SAD. Ali još uvek nemamo strategiju EU i ne možete imati zajedničku strategiju ako nemate sopstvenu strategiju - rekao je Volfgang Išinger, bivši nemački ambasador koji sada vodi Minhensku bezbednosnu konferenciju.

Podela fokusa između Rusije i Kine

Najveća zabrinutost za Evropu je da će u svetu velike borbe sila između SAD-a i Kine, ona biti ostavljena po strani. Nedavna odluka predsednika Donalda Trampa da se povuče iz Sporazuma o srednjim nuklearnim snagama (INF), sporazuma iz doba Hladnog rata koji je imao za cilj zadržavanje nuklearnog oružja srednjeg ranga izvan Europe, podstakao je te strahove. Trampova administracija je donela odluku bez angažovanja evropskih saveznika iz Vashingtona, iako bi Evropa bila najviše izložena ruskim nuklearnim oružjima. Ono što je Evropljane frustriralo bilo je to što praktično nisu imali pravo glasa o pitanju od egzistencijalnog značaja za njih.

Veliki rizik za Evropu bi bila kriza u Aziji koja bi odvratila američke resurse od NATO. Takva promena bi mogla doći iznenada, kao što se dogodilo nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada su SAD preusmerile svoj fokus gotovo preko noći na Bliski istok. Zato neki evropski vojni stratezi veruju da bi se članice NATO u regionu trebalo da se pripreme da preuzmu vođstvo u suočavanju s Rusijom. Određeni broj evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju i Nemačku, već igraju centralnu ulogu u NATO-ovoj operaciji unapređene daljnje prisutnosti u Baltičkim zemljama i Poljskoj, koja ima za cilj da obeshrabri Rusiju da ne vrši agresiju u regionu.

Kad bi se ​​Evropa usredsredila na Rusiju, oslobodila bi SAD da se više koncentriše na Aziju (gde evropski saveznici NATO praktično nemaju prisustva), podelu rada koja bi verovatno učinila da Vašington na čelu sa Trampom ima bolje mišljenje o Alijansi. U tom pogledu bi uspostavljanje Evropske armije bilo korisno. Sa Trampom ili bez njega, realnost suočavanja sa Kinom će dovesti do razmatranja budućnosti NATO. Da li Evropljani, s obzirom na njihovu sve veću ekonomsku zavisnost od Kine, mogu postići konsenzus među sobom ili sa SAD, drugo je pitanje. Želja zemalja u južnoj Evropi da prihvate kineske investicije je zabrinjavajući znak onima koji pozivaju na jedinstven pristup.

- Kina parališe donošenje odluka u Evropi. Trebalo bi da mi pravimo investicije koje sada Kina radi. Ali nismo više dovoljno bogati da držimo Kinu izvan našeg tržišta - rekao je Jan Tehau, nemački politikolog i direktor Evrospkog programa na Nemačkom Maršalovom fondu.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #648 on: April 05, 2019, 05:43:12 am »

Pompeo: NATO je stabilizovao Balkan
Tanjug   04. april 2019.

VAŠINGTON - Državni sekretar SAD Majk Pompeo organizovao je u Vašingtonu prijem povodom 70. godišnjice osnivanja NATO-a, na kojem je ocenio da se Alijansa na Balkanu suočila s etničkim sukobom, ali da je tom regionu donela stabilnost.

Stejt department je saopštio da je Pompeo na sinoćnjem prijemu poželeo dobrodošlicu ministrima spoljnih poslova država članica Alijanse i zahvalio se na dolasku na skup američkim senatorima i kongresmenima, a generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga pozdravio je "odavanjem priznanja za sve što je učinio za jačanje ovog neverovatno sjajnog, važnog NATO savezništva".

On je u nabrajanju "mnogobrojnih dostignuća koje je postigao NATO" između ostalog naveo program "Partnerstvo za mir" i da je "još država uz dobrodošlicu primljeno u članstvo ove kritično važne Alijanse".

"NATO se suočio s etničkim sukobom na Balkanu", poručio je Pompeo. On je kazao da su "iznova i iznova, Evropa i Severna Amerika služile zajedno pod istom zastavom zarad istog cilja slobode i demokratije, odvraćanja Sovjetskog Saveza, donošenja stabilnosti Zapadnom Balkanu, borbe protiv terorizma u Iraku i Avganistanu".

"Menjamo se dok se svet oko nas menja. I dok gledamo zajedno ka svetu koji je manje predvidljiv, nastavljamo da se držimo rame uz rame, investirajući još više u odbranu, modernizovanje naše Alijanse, odgovaranje na izazove sutrašnjice u sajberprostoru", rekao je Pompeo.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #649 on: April 05, 2019, 08:28:24 am »


Stoltenberg: Tačno je, unutar NATO postoje brojna neslaganja i mimoilaženja!


U prvom obraćanju jednog generalnog sekretara NATO američkom Kongresu, čelnik vojne alijanse Jens Stoltenberg izjavio je da unutar te organizacije postoje brojna neslaganja i pozvao na povećanje odbrambenog budžeta NATO kako bi bolje izlazio na kraj s globalnim izazovima, kao što je Rusija.

"Budimo iskreni. Postavljaju se pitanja sa obe strane Atlantika o snazi našeg partnertsva. I, da postoje razmimoilaženja", kazao je Stoltenberg.

Međutim, kako je naveo, otvorene diskusije i različite tačke gledišta nisu znakovi slabosti, već suprotno.

"To je znak snage. Tako da ne treba da budemo iznenađeni kada spoznamo različitosti između naših zemalja (članica). Danas imamo neslaganja o pitanjima kao što su trgovina, energija, klimatske promene i iranski nuklearni sporazum. Postoje ozbiljna pitanja sa ozbiljnim neslaganjima", rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je u govoru NATO nazvao najjačim savezom u istoriji koji se međutim i danas suočava sa brojnim izazovima.

Među njima je sve agresivnija Rusija, koju je generalni sekretar, između ostalog, optužio za nagomilavanje vojske od Arktika do Mediterana i od Crnog mora do Baltika, sajber napade, pokušaje mešanja u demokratije i nepoštovanje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, iz kojeg su se povukli i Vašington i Moskva.

"Rusija krši sporazum. U Evropi nema novih američkih raketa, ali ima ruskih. I dalje pozivam Rusiju da ponovo poštuje Sporazum o nuklearnim snagama, ali ona do sada nije preuzela korake da to uradi.

Vreme ističe, zbog čega se moramo pripremiti za svet bez sporazuma", kazao je generalni sekretar NATO. On je dodao da će NATO biti umeren i koordinisan i da neće raditi isto što i Rusija.

"NATO nema nameru da u Evropi rasporedi nuklearne rakete koje se ispaljuju sa zemlje. Međutim, NATO će uvek preduzimati neophodne korake na kredibilnom i efikasnom odvraćanju", istakao je Stoltenberg.

izvor
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #650 on: April 05, 2019, 10:30:16 am »



Nemaju takve rakete jer ih politićki niko normalan ne želi na svom tlu, sem možda Pribaltika i Poljske, a i njihovo instaliranje je veoma skupo. 
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #651 on: April 06, 2019, 03:11:49 pm »


Nemci neće vojno da brane Amerikance od Rusa


Berlin izbegava da troši dva odsto BDP-a na odbranu, a na američke pritiske odgovara da se stvarna solidarnost unutar NATO-a meri u smislu posvećenosti, a ne u evrima.

Proslavu 70. godišnjice od potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, kojim je stvorena Severnoatlantska alijansa (NATO), definitivno su obeležile tenzije između Sjedinjenih Američkih Država, s jedne strane, i Nemačke i Turske, s druge strane.

Na udaru najjače ekonomske i vojne snage našla se Turska, zbog svoje želje da od Rusa kupi raketni odbrambeni sistem S-400, i Nemačka zbog premalog izdavanja na odbranu i neodustajanja od projekta izgradnje gasovoda "Severni tok 2".

Iako je na proslavi godišnjice u Vašingtonu isticano kako je za NATO Kina znatno veći izazov od Rusije, zapravo, glavni uzrok ljutnje Donalda Trampa i njegove administracije je to što Berlin i Ankara neće da se odreknu ekonomske saradnje sa Moskvom, pa ni kad im zbog toga pripreti Amerika.

Ispostavlja se da su dve države na čijim teritorijama su američko oružje i vojnici bili decenijama glavni argument NATO-a u odbrani Evrope od sovjetskog uticaja postale neposlušne.

Štaviše, najnovije istraživanje javnog mnjenja u državama članicama Alijanse, objavljeno baš na njen 70. rođendan, pokazalo je mnoge šokantne rezultate. Prvi put se u redovnim anketama o stavovima građana unutar vodećih članica NATO-a pokazalo da je u Nemačkoj više onih koji nisu voljni od onih koji su voljni da brane SAD ako budu napadnute od Rusije.


Nemci bi radije branili Hrvate nego Amerikance

U anketi agencije "Ju-Gov", nemački ispitanici većinski su (58 odsto) za to da se Nemačka drži obaveze da brani saveznike unutar NATO-a ukoliko su napadnuti.

Ali, kada su upitani da li bi Nemačka trebalo da bude voljna da iskoristi vojne snage ako bi Rusija napala SAD, većina Nemaca (43 odsto) kaže ne, a tek nešto manje od trećine (31 odsto) kaže da.

Sličan negativan stav prema obavezi da se ratuje protiv Rusa u odbranu Amerikanaca beleži se u Finskoj (64 odsto) i Švedskoj (40 odsto), ali ne i u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj i Norveškoj.

Ispostavlja se da bi Nemci od Rusa radije branili Francuze (55 odsto), Šveđane (52 odsto), Fince (50 odsto), Grke (45 odsto), Britance (43 odsto), Poljake (42 odsto), Letonce (39 odsto) i Hrvate (38 odsto).

Osim SAD, među saveznicima u NATO-u, Nemci nisu toliko voljni da od ruskog napada brane ni Tursku i Rumuniju. Pa je tako čak 61 odsto protiv, a tek 14 odsto za učešće nemačkih snaga u odbrani Turske, dok je 39 odsto protiv, a 32 odsto za to da Nemačka vojno pomogne u odbrani Rumunije.

Nemci nemaju volje ni da vojno protiv Rusije stanu u odbranu Ukrajine, pa je tek 22 odsto ispitanika za tu opciju, 47 odsto protiv. Slični većinski negativni stavovi prema odbrani Turske, Rumunije i Ukrajine od eventualnog napada Rusije beleže se i u rezultatima ankete među građanima Francuske.


Pare NATO kvare

Mnogi se pitaju šta zapravo Nemačka želi od NATO-a. Suštinski, nemačka odbrambena politika i odnos prema NATO-u možda je najbolje sažet u jučerašnjoj objavi nemačkog Ministarstva spoljnih poslova na Tviteru: "Nemačka u potpunosti podržava NATO. Mi ćemo se držati svojih obaveza. Stvarna solidarnost se meri u smislu posvećenosti, a ne u evrima".

Drugim rečima, Nemci žele da učestvuju u ovom sistemu kolektivne odbrane, ali da se njihov doprinos ne računa u novcu koji izdvajaju na vojne snage.

Zbog toga i ne čudi što im je kontroverzni američki ambasador u Berlinu Ričard Grenel odmah na Tviteru oštro poručio da se Berlin obavezao da će na odbranu da troši dva odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). "NATO saveznici očekuju da te obaveze budu ispoštovane stvarnim novcem, a ne samo rečima."

A problem leži u tome što najjača evropska ekonomija i druga po snazi među članicama NATO-a na odbranu ne izdvaja ni približno zacrtanom cilju od dva odsto BDP-a. Štaviše, nedavno objavljeni predlog nemačkog budžeta za period od 2020. do 2032. pokazao je da će još dugo biti ispod tog željenog cilja Alijanse.

Prema planu, nemačka izdvajanja za odbranu svake godine rastu u milijardama evra, ali u procentima BDP-a raste vrlo sporo od prošlogodišnjih 1,25 odsto BDP-a (što je bilo oko 37 milijardi evra) do nivoa od 1,37 odsto u 2020, da bi 2023, prema procenama, mogao ponovo da padne na tek 1,25 odsto, zbog toga što rast u milijardama evra odbrambenog budžeta neće pratiti očekivani rast BDP-a.

Grenelove kritike ovakvog budžeta izazvale su burne reakcije, a potpredsednik opozicionih nemačkih liberala Volfgang Kubicki tražio je čak od nemačkog šefa diplomatije da "odmah proglasi Ričarda Grenela personom non grata".

Kubicki je istakao da "ko god da se, kao američki diplomata, ponaša kao da je visoki komesar okupacione sile mora da nauči da postoje granice naše tolerancije".

Prema njegovim rečima, on ovim ne želi da brani ovaj budžetski plan ali Nemačka "ne može više da toleriše da se američki ambasador iznova i iznova meša u politička pitanja suverene države".


"Mir, mir, mir, niko nije kriv"

Vlast u Berlinu, međutim, nastoji da ubeđuje Amerikance da će ispuniti svoje obaveze i izbegava direktne javne rasprave, kako sa ambasadorom, tako i sa Trampom i ostatkom njegove administracije. I to ne samo po pitanju izdvajanja za odbranu, već i brojnim drugim spornim pitanjima, kao što su trgovina, gasovod "Severni tok 2" ili odnos prema Iranu i Kini.

Iako su nediplomatski postupci Trampovog ambasadora u Berlinu bez svake sumnje povećali antiameričke stavove među Nemcima, kada se saberu učinci ovog, za Berlin neuobičajenog, ambasadora ispostavlja se da njegovi pritisci i mešanje u unutrašnje poslove nisu tako nedelotvorni.

Naime, u pojedinim aspektima, Nemačka je podlegla američkim pritiscima, dok ostale odlažeuz istovremenu nadu da će se početkom 2021. promeniti stanar Bele kuće.

Doduše, istovremeno, zvanični Berlin ne preza od toga da malo podigne krvni pritisak aktuelnom američkom predsedniku, pa se tako u Berlinu nemačka kancelarka Angela Merkel juče sastala sa Trampovim prethodnikom, Barakom Obamom, koji je, uprkos aferi o prisluškivanju, i dalje poprilično popularan među Nemcima.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #652 on: April 07, 2019, 05:24:59 am »

Црно море пред кључањем
Аутор: Биљана Митриновић субота, 06.04.2019.

НАТО је одлучио да повећа присуство у Црном мору, организује обуку и повећа број војних вежби с украјинском и грузијском морнарицом, иако ове њихове државе нису чланице алијансе

После одлуке чланица НАТО-а у вези са пакетом мера о повећању броја војних вежби и обавештајних активности у Црном мору, а у светлу новембарског инцидента у Керчком мореузу, који повезује ово и Азовско море – све је извесније је да ће растућа тензија између САД и Русије добити „сигурно ново жариште”. После самита у Вашингтону којим су чланице НАТО-а обележиле 70. годишњицу савеза под вођством САД низом нових одлука, као и конкретне најаве да ће с Украјином и Грузијом радити на повећању броја војних вежби у Црном мору, Русија је одмах јуче одговорила вежбом ракетних гађања са својих бродова у овом мору.

Генерални секретар НАТО-а Јенс Столтенберг је изнео став савезника да је Русија употребила силу како би „илегално анектирала Крим и да наставља да повећава војне снаге у региону”. С друге стране, Москва подсећа да је на Криму 2014. године одржан референдум на коме се 96 одсто становника изјаснило да желе да се врате у састав Русије после насилне промене власти у Кијеву. Осим тога, 25. новембра су три ратна брода украјинске морнарице ушли у привремено затворене територијалне руске воде и неколико сати изводили маневре, не одговарајући на захтеве руских бродова који су их пратили да се зауставе. Сва три брода су задржана и касније превезена до луке у Керчу, а 24 украјинска морнара су приведена, укључујући и двојицу агената Службе безбедности Украјине.

Шеф НАТО-а је најавио да ће према најновијој одлуци повећати број посета бродова НАТО Црном мору, радити на обуци поморских снага и обалске страже, увежбавању бржег реаговања на поморске маневре, заједничким вежбама и размени обавештајних података с Украјином и Грузијом, које при томе нису чланице Северноатлантске алијансе. Иако Русија овакве акције сматра провокацијом, Столтенберг је навео да приближавање НАТО-у ових двеју држава које излазе на Црно море не представља провокацију Русије, него да ове две државе имају право да бирају свој пут. Он је такође подсетио да се у Црном мору већ налази група бродова НАТО-а која изводи маневре с украјинским и грузијским бродовима.

Стална представница САД у НАТО-у Кеј Бејли Хачинсон је уочи самита у Вашингтону најавила да алијанса намерава да повећа обавештајне активности, укључујући и ваздушне „како би се осигурало да украјински бродови имају безбедан пролаз кроз Керчки мореуз”.

Уочи самита који је одржан у среду и четвртак, у склопу тема које су најављиване, неименовани извори су навели да ће се поморским вежбама и обуци украјинских и грузијских помораца придружити и бугарски. Међутим, јуче је министарка спољних послова Бугарске Екатерина Захаријева рекла да одлука НАТО-а да, као меру против Русије, појача своје присуство у црноморском региону не укључује распоређивање нових снага овог блока у бугарским територијалним водама Црног мора. Бугарска остаје при ставу да се спорови реше дијалогом.

На одлуку НАТО-а реаговао је заменик министра спољних послова Русије Александар Грушко, изневши став да је за Москву свако интензивирање НАТО-а у црноморском региону бесмислено са војног становишта. „Оно неће повећати безбедност ни самог региона ни самог НАТО-а, само ће бити пропраћено додатним војним ризицима”, истакао је Грушко и додао да одговорност за безбедност у региону треба да сносе саме црноморске државе. Москва је у сваком случају спремна „на сваки преокрет у војној безбедности у црноморском региону у случају реализације планова НАТО-а”, најавио је Грушенко и рекао да ће, уколико буду биле потребне додатне војнотехничке мере, оне бити и примењене.

Председник Русије Владимир Путин више пута је скренуо пажњу на чињеницу да су бродови током прошлогодишњег инцидента незаконито ушли у територијалне воде које су биле руске и пре присаједињења Крима и назвао инцидент „бескрупулозном игром и заоштравањем ситуације како би се сузбили политички противници актуелних кијевских власти”.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #653 on: May 21, 2019, 09:22:10 am »


"Vojni plan" Angele Merkel: Vreme da NATO čuva sopstvenu teritoriju


Vojni savez NATO mora da se usredsredi na osiguranje vlastite teritorije, a ne samo na strane misije, izjavila je nemačka kancelarka Angela Merkel.

Merkelova je to rekla tokom posete tenkovskoj brigadi Bundesvera u severnoj Nemačkoj, što je prva kancelarkina poseta za sedam godina najvećoj nemačkoj bazi u Minsteru, gde je smešteno više od 5.000 vojnika.

Angela Merkel istakla je da je obezbeđivanje sopstvene teritorije ponovo postalo "važan zadatak". Ona je takođe obećala Bundesveru sredstva za zadatke NATO-a, prenose nemački mediji.

Merkelova se na osvrnula i na politički značaj Snaga veoma visoke sptremnosti (VJTF) koje je NATO osnovao 2015. kao direktan odgovor na sukob u istočnoj Ukrajini i potencijalnu rusku agresiju na istočnim granicama Alijanse.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #654 on: June 13, 2019, 05:26:09 am »

Tramp: Moguće premeštanje 2.000 vojnika u Poljsku
Tanjug  13.06.2019.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da razmatra mogućnost premeštanja dodatnih 2.000 američkih vojnika u Poljsku iz Nemačke ili neke druge evropske zemlje.

On je, međutim, na sastanku sa poljskim predsednikom Andžejem Dudom u Vašingtonu napomenuo da konačna odluka o tome još nije doneta, javio je AP. Tramp je kazao da SAD imaju razmeštene desetine hiljada vojnika u Nemačkoj već "dugo, dugo vremena" i da će verovatno premestiti "izvestan broj" njih u Poljsku, ako se "dogovorimo da to uradimo". On je dodao da je Pojska zainteresovana da kupi više od 30 aviona F-35 od SAD.

Poljski zvaničnici su lobirali da dodatne snage već više meseci i nadali se stalnoj američkoj bazi za koju su naveli da bi mogla biti nazvana "Fort Tramp", navodi AP.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #655 on: June 19, 2019, 02:13:40 pm »

„Савезничко“ цеђење Пољске
ЖАН ПЕРИЈЕ уторак 18. јун 2019.

Да ли је улога „тројанског коња“ коју је Пољска раније имала у стратешким пројекцијама Вашингтона промењена у улогу „ударног овна“?

Најновија одлука Вашингтона да размести ојачани контингент војних снага у Пољској дочекана је с разочарањем од стране европске продемократске јавности, јер то значи да су САД вољне да престану са извршавањем обавеза преузетих 1997. године у оквиру НАТО-а, чиме се подрива један од последњих преживелих споразума осмишљених за побољшање европске безбедности.

Штавише, опсежна војна подршка коју је Вашингтон пружао Пољској резултирала је тиме да је Варшава спроводила политику која се једино може описати као пузајући ауторитаријанизам. Ово мишљење је изразила директорка програма за људска права и цивилно друштво при организацији Хјуман рајтс фирст, Мелиса Хупер, када је упитана да прокоментарише посету пољског председника Анджеја Дуде Сједињеним Државама. Отуда су амерички активисти за људска права изразили став да Конгрес мора утврдити да ли је недавни суноврат демократије у Варшави у складу са прокламованим војним циљевима Сједињених Држава.

ПОСТЕПЕНА ВАЗАЛИЗАЦИЈА

Непристрасни посматрачи би сви до једног истакли да је улога „Тројанског коња“ коју је Пољска требало да игра у претходним замислима Вашингтона сада замењена улогом ударног овна који мора да рашчисти пут за остварење специјалних америчких интереса широм Европе. Заправо, Пољска је увек била гласни противник и Европске уније и руских власти, при чему се ови потоњи јавно називају „непосредном претњом са истока“. Прекоморски господари на које се Варшава геополитички ослања неће је спречавати да предузима непромишљене кораке на европској сцени, све док су ти кораци усклађени са „тврдолинијашком политиком“ тих господара.

Међутим, постоји ли било какво логично образложење за овакву политику? Одговор на ово питање пружа пољски интернет портал Интериа који наводи да смо сведоци постепене вазализације Варшаве, која више није способна да води сопствену, независну спољну политику. Јасно је да САД у потпуности користе чињеницу да је Пољска деценијама била одани партнер који би испунио било какав захтев или услов који би пред њега ставио Вашингтон. Као резултат тога, ових дана Пољска се претвара у тихи инструмент америчке спољне политике, коју њени непосредни суседи почињу да доживљавају као ништа друго до америчко оруђе. Према речима локалног аналитичара Лукаша Стаха, Варшава је вољна да купи све врсте оружја и оклопних возила од Вашингтона, јер ће приморати пољске пореске обвезнике да на овај или онај начин они плате цех.

Заиста је изванредно да нас један од читалаца горе наведеног сајта под надимком „salo“ подсећа да у својој књизи Велика шаховска табла објављеној 1997. године Збигњев Бжежински открива да је Вашингтон тежио да започне рат са Русијом и да би Пољаци у будућности могли да послуже као згодан изговор Сједињеним Државама у том науму. Читалац каже да ће се између Пољске и Русије, Украјине и Белорусије водити рат, те да ће у свему томе учествовати и балтичке земље. Са друге стране САД не би биле директан учесник у овом сукобу, док би се локалне силе читаву деценију међусобно бориле за превласт.

Још један читалац под псеудонимом „Orzeł 1“ истиче да, постајући вазал Вашингтона, Пољска губи из вида чињеницу да се налази у Европи и да то што у овом региону заступа прекоморску силу значи да неће бити директно подржана у случају да буде потребе за таквом врстом подршке. Даље наводи да САД никада нису биле заинтересоване за јак европски континент, па је логично да ће само наставити да користе Пољску, као што су то чиниле у више наврата. Иако Вашингтон воли да морализује о људским правима, он их гази кад год то захтева императив стицања профита.

Још један пољски медијски извор – Теологија Политична истиче да се Пољска ослања на Сједињене Државе као гаранта своје безбедности. Међутим, према речима Блажеја Сајдука, аналитичара са Универзитета у Јагелонији, Вашингтон ће похитати да спасе Варшаву само ако би му то донело корист, тако да је сасвим могуће да ће Пољска у једном тренутку постати монета за поткусуривање усред великих америчких планова.

„ЦЕЂЕЊЕ“ ПОРЕСКИХ ОБВЕЗНИКА

Међутим, пољски аналитичари нису једини који су забринути због импликација америчке окупације њихове земље. Прошлог априла, амерички амбасадор у Варшави, Џорџет Мосбакер открила је да се број америчких војника стационираних у Пољској, који се повећао за 50 одсто за само шест месеци, приближио цифри од 4.500.

Локални новинари су већ пријавили неколико случајева сукоба између локалних мештана Паувица и америчке војске. Према њиховим извештајима, у Паувицу, где је изграђено НАТО складиште оружја, локални мештани су спремни да покрену побуне, а честа појава су и њихове туче са америчким војницима. Мештани се жале да их НАТО снаге подсећају на скакавце. Американци секу огромне површине шуме, тешким возилима често блокирају локалне путеве, не плаћају било какав порез и преплављују локални канализациони систем. Американци су тиме пљунули на заштићене природне паркове у оквиру мреже Натура 2000 и Парк природе Паувицки, који се налази под заштитом Европске уније.

У међувремену, Трамп не губи време у покретању послова са најоданијим америчким савезником: обећао је да ће послати још хиљаду војника у Пољску, захтевајући од Варшаве да она плаћа овај војни контингент. Он је такође Варшави практично већ продао укупно 32 најновија (премда безвредна) америчка авиона Ф-35. Поред тога, Пољска је потиписала уговор о куповини још скоро две милијарде кубних метара течног природног гаса из САД за укупно осам милијарди долара, тако да ће пошиљка бити отпремљена преко Атлантика.

Пошто је у овом тренутку Варшава практично неспособна да се брине о себи, Велика Британија је одлучила да се прикључи овом групном нападу на доларе пољских пореских обвезника, који су толико жељни да траће новац на све врсте модерних система наоружања. Ово је открио британски посланик Овен Патересон током Белведере форума, одржаног у Варшави почетком марта. Да ствар буде још гора, треба додати да је Варшава прошлог фебруара такође потписала споразум о куповини 20 америчких ракетних система с вишеструким лансирањем (ХИМАРС), a вредност овог посла је процењена на 414 милиона долара.

Дакле, ЕУ није једина која ће платити цех за жељу Вашингтона да почасти своје војне сараднике у Пољској, будући да ће и локални житељи морати да плате добар део цене америчког пријатељства. Остаје питање да ли ће пољски порески обвезници бити спремни да све то сваре.

Izvor: www.standard.rs
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #656 on: June 24, 2019, 09:27:24 pm »

Poljska se jednom opekla u svog istočnog suseda, i sada je svim snagama protiv njega, očito ne svatajući da su se prilike na zemaljskoj kugli promenile. I sada to USA maksimalno koristi.

Nadam se da će poljaci jedong dana doći k sebi i shvatiti staru mudru izreku da prvog komšiju treba poštovati i voleti kao rođenog brata. 
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #657 on: June 24, 2019, 10:58:52 pm »


Nemoguće je od Poljaka očekivati da budu racionalni, naročito u odnosu prema Rusima. Da se ponovim... njihovo međuratno "kurčenje" da su "regionalna sila u začetku" umnogom je izazvala bes Hitlera i Vermahta 1939. Svađali su se sa svima sa kojima su samo mogli, a poraz RSFSR u ratu 1920. gde su ratovali sa nepismenim pijanim mornarima po ideji Trockog o širenju "Svetske revolucije" dala im je veliki polet u ideji da su jači nego što jesu. Bojim se, bojim se da će se neki hipotetički sukob Rusa sa Poljacima završiti nekom novom, ko zna kojom po redu, podelom Poljske.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #658 on: June 27, 2019, 05:00:15 am »

Dajete Rusiji milijarde, a očekujete zaštitu SAD
Novosti online   26. jun 2019.

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Nemačka izbegava povećanje rashoda za odbranu, a pri tome nastavlja da plaća milijarde dolara Rusiji koja je, po njegovim rečima, „potencijalni protivnik“ za NATO.


„Nemačka plaća Rusiji milijarde dolara za energetske resurse. I tako, oni plaćaju Rusiji milijarde, mi treba da štitimo Nemačku, a Nemačka izbegava plaćanje“, rekao je Tramp u intervjuu televizijskom kanalu „Foks Biznis“. Tramp je podvukao da „ne naziva Rusiju protivnikom, već potencijalnim protivnikom“.

„Nemačka daje novac potencijalnom protivniku od koga mi moramo da je štitimo“, rekao je Tramp. Zemlje članice alijanse su se ranije obavezale da će povećati rashode za odbranu na 2 odsto BDP-a. Glavni deo budžeta NATO čine uplate SAD i Tramp je više puta kritikovao saveznike zbog toga. Predsednik SAD je posebno i veoma često ukazivao na nedovoljni doprinos Nemačke. Po njegovim rečima, nemački rashodi za odbranu čine „samo“ jedan odsto od BDP-a, i Nemci bi „morali da plaćaju mnogo više“.

Rusija u poslednjih nekoliko godina ukazuje na aktivnosti NATO bez presedana kraj njenih zapadnih granica. NATO širi svoje inicijative i naziva ih „odvraćanjem od ruske agresije“. Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog povećanja snaga alijanse u Evropi. Pres-sekretar predsednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je ranije da Rusija ne predstavlja pretnju nikome, ali i da ona neće zanemariti radnje koje su potencijalno opasne za njene interese.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #659 on: July 09, 2019, 09:26:19 am »

Evropa dobija američki protivraketni sistem koji ne radi?
NovostiOnline   08. jul 2019.

Američki sistemi za protivraketnu odbranu "Egis Ašor", koji je trebalo da budu razmešteni u Poljskoj pre godinu i po, još nisu testirani pišu mediji.



Kako navodi list "Nešenel interest", svrha tih sistema je da zaštiti zemlju od raketnih napada različite snage, koje mogu izvesti zemlje kao što su Iran, a moguće i Rusija. Međutim, prema podacima američke Revizorske komore, Agencija za protivraketnu odbranu zemlje sprovela je samo sedam od 11 testiranja, koliko je bilo planirano za 2018. godinu, preneo je Sputnjik. Osim toga, još nije završena realizacija raspoređivanja protivraketne odbrane u Evropi koja je započeta još za vreme mandata bivšeg američkog predsednika Baraka Obame. Uprkos uspehu prve dve faze, implementacija programa globalne protivraketne odbrane "Egis Ašor" u Poljskoj nije završena ni 18 meseci nakon predviđenog datuma.

"Egis Ašor" je kopnena verzija američkog brodskog višenamenskog borbenog sistema "Egis", a sastoji se od snažnog radara SPY-1 i 24 protivvazdušne rakete na navođenje SM-3. Sistem je predviđen za zaštitu od balističkih raketa srednjeg i kratkog dometa. Kako navodi "Nešenel interest", Iran od naoružanja poseduje rakete srednjeg dometa koje teoretski mogu biti opremljene nuklearnim bojevim glavama, u slučaju da zemlja uspe da ih proizvede. Međutim, kašnjenja sa raspoređivanjem sistema protivraketne odbrane daju dovoljno vremena proizvođačima da reše sve nedostatke.

"Kašnjenje od godinu i po u realizaciji treće etape faznog adaptivnog pristupa raspoređivanju protivraketne odbrane u Evropi pruža Agenciji za protivraketnu odbranu priliku da provede dodatna testiranja i prikupi više podataka o njihovom funkcionisanju", izjavili su stručnjaci. Portal prenosi da će to dati vremena za rešavanje problema, s kojima se suočavaju proizvođači još od šezdesetih godina prošlog veka, a to je kako presresti nekoliko raketa i bojevih glava, a da se sistem ne preoptereti.  Međutim, agencija smatra da je neophodno smanjiti broj proba za presretanje balističkih raketa i da uopšte nije potrebno provoditi testiranja procene sposobnosti presretanja nekoliko raketa istovremeno pre razmeštanja sistema u Poljskoj.

Istovremeno, ukoliko se smanji broj raketnih proba neće biti moguće da se dobiju potpune informacije o tome da li sistemi za protivraketnu odbranu funkcionišu u skladu sa planom, zaključuje "Nešenel interest".

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Pages:  1 ... 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 [44] 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 ... 113   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.041 seconds with 23 queries.