PALUBA
March 28, 2024, 05:34:07 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 [50] 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 ... 113   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti NATO-OTAN  (Read 296799 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #735 on: December 05, 2019, 07:57:01 am »

NATO: Ruske agresivne akcije i Kina pretnja NATO bezbednosti, Turska blokirala plan Alijanse za Baltik
Tanjug   04. decembar 2019.

Čelnici NATO-a ocenili su danas da ruske agresivne akcije predstavljaju pretnju evroatlantskoj bezbednosti, kao što i sve veći uticaj Kine predstavlja izazov za savez.

U saopštenju izdatom nakon kratkog samita nedaleko od Londona, 29 lidera je ponovo potvrdilo trajnu transatlantsku vezu između Evrope i Severne Amerike i sporazum o uzajamnoj odbrani u kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, preneo je Rojters. Oni su, takođe, pozvali generalnog sekretara NATO-a da započne proces razmišljanja o budućnosti saveza.

NATO lideri saopštili su da su se složili da ustanove Odbor eksperata koji bi analizirao donošenje odluka, a nakon što je francuski predsednik Emanuel Makron izjavio da je NATO alijansa doživela "moždanu smrt". Nakon samita koji se održao nedaleko od Londona, Nemačka i Francuska su se složile da se reši to pitanje nakon što se Makron požalio na odluku predsednika Donalda Trampa da povuče trupe sa severa Sirije, što je Turska shvatila kao poziv na invaziju. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da je Turska blokirala alijansin plan jačanja odbrane baltičkih država i Poljske protiv Rusije.

On je to rekao na konferenciji za novinare održanoj nakon samita koji se danas održava u Votfordu, nedaleko od Londona, i dodao da lideri zemalja članica NATO nisu razgovarali o vojsci sirijskih Kurda, koje Turska smatra terorističkom organizacijom.

Uoči samita u Londonu, zvanična Ankara je odbila da prihvati plan NATO za baltičke zemlje i Poljsku dok ne dobije veću podršku za svoju borbu protiv sirisjih Kurda. Stoltenberg je dodao i da se NATO zalaže za dijalog i bolji odnos sa Rusijom, kao i da je ubeđen da bi Kina trebalo da bude deo budućih pregovora o ograničenju ili smanjenju naoružanja.

"Držimo se zajedno, jedan za sve i svi za jednog. Naša posvećenost članu 5. kolektivne odbrambene klauzule je čelična", rekao je prvi čovek NATO. Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas da Evropska odbrana nije alternativa NATO alijansi, već stub u savezu. On je to rekao nakon NATO samita koji je završen danas u Vatfordu nedaleko od Londona, prenosi Rojters.

Makron je dodao i da želi jasan odgovor od afričkih lidera o tome da li još žele prisustvo francuske vojske u Sahelu, oblasti između Sahare i Sudana.

MAKRON POZVAO ČLANICE NATO DA RAZMOTRE ODNOSE SA RUSIJOM

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je danas članice NATO da ponovo razmotre odnose sa Rusijom, jer će stabilnost u Evropi biti nemoguća bez dijaloga sa Moskvom.

"Od suštinskog je značaja da se preispitaju naši odnosi sa Rusijom. Bez temeljnog i zahtevnog dijaloga sa Rusijom bezbednost u Evropi će biti nemoguća", rekao je Makron nakon završenog NATO samita nedaleko od Londona, prenosi TASS. Istovremeno on je istakao da bi dijalog sa Rusijom trebalo da se odvija tako da ne škodi suverenitetu saveza, dodajući da pri tome misli na Baltičke zemlje i Poljsku.

-------------------------------

Izdali ga saveznici: Tramp zbog ismevanja otkazao završnu konferenciju na samitu NATO-a
Tanjug   04. decembar 2019.

Američki predsednik Donald Tramp otkazao je završnu konferenciju na samitu NATO-a zbog snimka na kojem mu se podsmevaju Emanuel Makron, Džastin Trudo i Boris Džonson.


Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas za kanadskog premijera da je dvoličan, iako se, kaže, činilo da je "fin momak". Tramp je to izjavio u Londonu gde se održava NATO samit, a nakon što su ga novinari zamolili da prokomentariše navode da su ga Trudo, francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Boris Džonson ogovarali, prenosi Rojters.

"On je dvoličan. Izgledao mi je kao fin momak, ali iskreno da vam kažem, kada sam ga prozvao zbog činjenice da ne izdvaja dva odsto za odbranu, vidim da nije bio srećan zbog toga. On ne daje dva odsto, a trebalo bi. Kanada ima novac", rekao je Tramp. Mediji su preneli da su na prijemu u Bakingemskoj palati Trudo, Makron, Džonson, holandski premijer Mark Rute i britanska princeza Ana ćaskali i da je tom prilikom Trudo rekao povodom Trampove duge konferencije za novinare: "Upravo ste gledali kako ispadaju vilice njegovom timu".

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #736 on: December 05, 2019, 09:43:29 am »


"U NATO se države dele na proivođače i kupce"


Bugarski predsednik Rumen Radev poručio liderima zemalja-članica NATO da budućnost Alijanse ne vidi kao savez proizvođača i klijenata.

Umesto toga, prema njegovim rečima, NATO bi trebalo da bude savez partnera koji će zajedno razvijati bezbednost, visoke tehnologije i proizvoditi vojnu opremu, prenosi BTA.

"Pokrenuo sam debatu o jednoj drugoj liniji koja nas deli koja se uopšte ne razmatra, a reč je o tome da se države dele na proizvođače i klijente, ili kupce", rekao je sinoć Radev na konferenciji za novinare nakon samita NATO u Londonu.

Radev je naveo da je generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu predložio da pokrene diskusije kojima bi mogle da se utvrde načini za snažniju industrijsku saradnju i transfer tehnologija ka zemljama-članicama Alijanse koje imaju slabiju ekonomiju, ne proizvode naoružanje i koje 100 odsto svojih rashoda za modernizaciju daju bogatim zemljama.

"Moj predlog je bio veoma konkretan i jasan. SAD da stimulišu i da se obavežu većoj podršci zemljama koje troše više od dva odsto svog BDP na odbranu, za industrijsku saradnju i transfer tehnologija”, zaključio je Radev.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #737 on: December 05, 2019, 10:34:07 am »



Hoće li Amerikanci izbaciti Turke iz NATO?


SAD nameravaju da nastave da vrše pritisak na Tursku, tražeći od nje da odustane od ruskih protivvazdušnih raketnih sistema S-400.

To je potvrdio zamenik američkog ministra odbrane za politička pitanja Džon Rud. On je odgovorio i na pitanje koje mnogi postavljaju: preti li Turskoj izbacivanje iz NATO-a?

"Naravno, govorimo o suverenim odlukama. Poštujemo pravo turske vlade da donosi suverene odluke o sopstvenoj budućnosti. Ipak, takve suverene odluke imaju posledice", istakao je Rud.

Zamenik šefa Pentagona je prokomentarisao situaciju u vezi sa kupovinom S-400. "Izuzetno smo zabrinuti zbog nastavka takvih postupaka (Turske). Kada je (predsednik Turske Redžep Tajip) Erdogan posetio (u novembru) Vašington, ovo pitanje zauzelo je značajno mesto na dnevnom redu pregovora dvojice lidera. Znam da su neki članovi američkog Kongresa takođe razgovarali sa predsednikom Erdoganom kada je bio ovde (u glavnom gradu SAD), zbog zabrinutosti senatora tim povodom", rekao je Rud.

Prema njegovim rečima, američke vlasti su "imale i druge sastanke i razgovore sa turskim kolegama o ovom pitanju". "Kratak odgovor je da nismo odustali od ovog pitanja. Nastavljamo da sarađujemo sa Turcima u ovom pravcu kako bismo ih ubedili da krenu drugačijim putem". On je objasnio da bez obzira na to koliko se daleko ode pogrešnim putem, nikad nije kasno za povratak na pravi.

"Nastavićemo da sarađujemo sa njima, pokušavajući da to rešimo na pozitivan način", naglasio je on i upozorio da Sjedinjene Američke Države neće obnoviti članstvo Turske u programu proizvodnje aviona i bombardera pete generacije F-35, sve dok Ankara poseduje sistem S-400. "To je imalo posledice na učešće Turske u programu F-35 i to će se nastaviti", prognozirao je Rud, prenosi Sputnjik.

Međutim, on je priznao da Sjedinjene Američke Države neće dovesti u pitanje članstvo Turske u NATO-u zbog kupovine ruskih protivvazdušnih sistema. On je istakao da je Turska značajna članica NATO-a i dodao da bi Alijansa želela da se Turci ponašaju konstruktivnije u vezi sa određenim planovima NATO-a.

"Oni su to povezali sa zabrinutošću u vezi sa Snagama narodne samoodbrane (kurdskim oružanim formacijama u Siriji)... Mi ćemo nastaviti da sarađujemo sa Turcima o ovom pitanju zajedno sa ostalim članicama NATO-a. Ali rekao bih da postoje i drugi aspekti odnosa na kojima dobro radimo zajedno. Sjedinjene Američke Države i dalje imaju vojne baze u Turskoj, sarađujemo sa turskim kolegama na profesionalnom vojnom nivou i ona se kreće dobro", saopštio je Rud.

On je konstatovao da će "Turska ostati saveznica Sjedinjenih Američkih Država i saveznica u NATO-u".

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #738 on: December 05, 2019, 04:40:33 pm »



Erdogan: Saveznici ne smeju ostaviti Tursku


Saveznici ne smeju napustiti Tursku u borbi protiv terorizma, poručio je predsednik te zemlje Redžep Tajip Erdogan.

On je to rekao pošto je Ankara odobrila plan odbrane za Baltik i Poljsku Severnoatlantske alijanse.

Erdogan je ranije, uoči Samita, rekao da će Ankara blokirati plan dok je saveznici ne podrže u borbi protiv kurdske milicije koju Turska smatra terorističkom organizacijom, prenosi Rojters.

U obraćanju novinarima u Londonu posle samita NATO-a, na kojem su lideri Turske, Francuske, Nemačke i Velike Britanije vodili odvojene razgovore o Siriji, Erdogan je rekao da će se četvorica lidera ponovo sastati u Istanbulu u februaru.

Kako je naveo, sva četiri lidera saglasila su se da od sada razgovaraju najmanje jednom godišnje.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #739 on: December 05, 2019, 04:44:15 pm »



Čemu NATO služi danas?


Razmimoilaženja između SAD i evropskih partnera po pitanju NATO-a odnose se pre svega na definisanje pitanja - čemu služi taj savez danas.

To je ocena vojnog analitičara Aleksandra Radića doneta na osnovu samita Alijanse održanog u Londonu.

"Alijansa je snažnija nego pre, nije sporno da njene članice imaju najveći vojni potencijal, bez obzira na sve teorije koje govore da neke druge sile jačaju, ali problem je u definiciji zadataka koji moraju da se promene, jer u ovom trenutku nije jasno čemu ta organizacija služi“, kaže Radić za Tanjug.

Upitan da prokomentariše odnose saveznika u Alijansi, Radić kaže da je NATO u suštini američki projekat iz vremena posle Drugog svetskog rata i da SAD žele da ostanu tradicionalno dominantni.

SAD u tome imaju oslonac pre svega u zemljama takozvane nove Evrope. Te države članice NATO spremne su da dosledno prate američki put, a s druge strane tradicionalne evropske sile zainteresovane su za očigledno redifinisanje odnosa“, objašnjava Radić.

Kako kaže, francuski projekat, koji vrlo agilno promoviše predsednik Emanuel Makron, o formiranju evropske vojske, takođe pokreće u javnosti pitanje šta raditi sa Alijansom u budućnosti.

Ali, dodaje on, ishitreno bi bilo očekivati da evropska vojska može nastati kao alternativni projekat koji će negirati NATO.

„Jasno je da su Parizu ili Nemačkoj bliske ideje o većem vojnom povezivanju na nivou Evrope, a potom u okvirima NATO, međutim članice Alijanse poput pribaltičkih repubika, bivših članica Varšavskog pakta kao što su Poljska, Cceška, Slovačka, Rumunija, Bugarska i Mađarska su mnogo sklonije zadržavanju postojećeg odnosa sa jasnim osloncem na SAD“, kaže Radić.

Takođe, dodaje on, izlazak Velike Britanije iz EU kao jedna od država osnivača NATO dodatno utiče na produbljavanje nesuglasica između Amerikanaca i evropskih saveznika.

"London je daleko od projekta o evropskoj vojsci za koji se zalaže Makron", smatra Radić.

Kako navodi on, američki pritisak na saveznike u okviru NATO u budućnosti će biti sve veći i svi će morati više da ulažu u vojsku.

U skladu sa promenjenim pogledima na bezbednosne potrebe zbog poremečenih bezbednosnih prilika u svetu, Radić kaže da će saveznici morati da izdvajaju dva odsto od nacionalnog BDP za vojsku, što i obećava većina zemalja i da će to dostići do sredine naredne decenije.

"To je sada opipljiv cilj za članice Alijanse", zaključuje on.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #740 on: December 06, 2019, 07:26:13 am »



Razmimoilaženja u NATO nisu ništa novo



Direktorka CEAS Jelena Milić ističe kao jedan od najvažnijih rezultata sastanka lidera članica Alijanse usvajanje svemira kao novog domena operacije NATO.

U drugi plan sastanka u Londonu stavlja odnose članica unutar saveza, jer, kako kaže, razmimoilaženja su uvek postojala, ali nikada među njima nije došlo do oružanog sukoba.

"Usvajanje svemira kao petog domena operacija NATO, potvrda je da su zemlje iz evropskog dela NATO znatno povećale vojne izdatke u poslednjih nekoliko godina, ocena da ponašanje Rusije vide kao jednu od najvećih pretnji, opredeljenost da će Alijansa ostati nuklearna sila sve dok postoji nuklearno naoružanje, kao i problem terorizma, najvažniji su zaključci sastanka NATO u Londonu", kaže Milićeva za Tanjug.

Ona smatra da je, takođe, bitno što su NATO saveznici u Londonu obratili pažnju na "Kinu i njenu poziciju na globalnom planu i zaključili da ona predstavlja izazov, ali ne i pretnju".

"U tom smislu kineska 5G tehnologija, koja može da ima negativne posledica u međuzavisnom svetu, spomenuta je kao sve veći izazov na koji NATO mora da obrati sve veću pažnju", objašnjava Milićeva.

Takođe, kaže ona, jako je bitno što je u Londonu razgovarano o tome da će u narednom periodu doći do neformalnih razgovora između saveznika, te da će generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg obavestiti ministre spoljnih poslova zemalja članica u kojim bi neformalnim grupama moglo da se razgovara o budućnosti i izazovima NATO.

Komentarišući odnose saveznika u NATO, Milićeva je citirala bivšeg glavnokomandujućeg generala američkih snaga u Evropi Frederika Ben Hodžisa koji je uvek govorio da su savezništva teška.

Niko ne spori da je od osnivanja bilo velikih rasprava unutar zemalja članica NATO o različitim bilateralnim pitanjima.

Nikada nije bilo bez tenzija u NATO, zato što, kako kaže, Alijansa ne garantuje harmoniju i usaglašene politike.

"U ovom trenutku treba obratiti pažnju na dobre i analitičke izveštaje uglednih svetskih tink-tenkova, umesto na ono što i zapadni ugledni mediji pišu, jer i oni vole senzacionalizam i ono što privlači pažnju", kaže Milićeva, ali skreće pažnju da je NATO uprkos razmimoilaženjima unutar saveza pokazao izuzetnu sposobnost da se prilagođava i adaptira novonastajućim okolnostima i to je jedna od njegove suštinske snage.

"Mislim da je Makron na jedan vrlo trapav način učinio uslugu NATO zato što su se pre susreta lidera u Londonu čule izuzetno važne poruke nemačkih zvaničnika o značaju i o nemogućnosti zamene NATO", ističe ona.

Prema njenim rečima, potpuna podeljenost bi značila da bi morali da imate i različite komande i da biste morali da obezbedite veći broj pripadnika oružanih snaga i za evropsku i za NATO vojsku.

"Mislim da će se ići u pravcu jačanja odbrane u hibridnim napadima i pretnji i tu je jedan od dobrih saveta dat Makronu pre intervjua za Ekonomist o tome da mora da naglasi značaj 74 usaglašene tačke sporazuma u kojim oblastima NATO i sama EU mogu i već sarađuju, a ta saradnja već uveliko prevazilazi obim onoga što je Makron sada tražio", kaže Milićeva.

Kada je reč o odnosima Zapadnog Balkana i NATO Milić smatra da je važno što je na sastanku u Londonu pomočnik generalnog sekretara Alijanse Džejms Apaturaj potvrdio da apsolutno poštuju vojnu neutralnost svake od zemalja na Zapadnom Balkanu.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #741 on: December 06, 2019, 07:38:25 am »

Kakav je odgovor iz Amerike: Hoće li Turska biti izbačena iz NATO-a zbog S-400?
NovostiOnline   05. decembar 2019.

Sjedinjene Američke Države nameravaju da nastave da vrše pritisak na Tursku, tražeći od nje da odustane od protivvazdušnih raketnih sistema S-400 kupljenih od Rusije

Sjedinjene Američke Države nameravaju da nastave da vrše pritisak na Tursku, tražeći od nje da odustane od protivvazdušnih raketnih sistema S-400 kupljenih od Rusije, potvrdio je zamenik američkog ministra odbrane za politička pitanja Džon Rud. On je odgovorio i na pitanje koje mnogi postavljaju: preti li Turskoj izbacivanje iz NATO-a?

„Naravno, govorimo o suverenim odlukama. Poštujemo pravo turske vlade da donosi suverene odluke o sopstvenoj budućnosti. Ipak, takve suverene odluke imaju posledice“, istakao je Rud. Zamenik šefa Pentagona je prokomentarisao situaciju u vezi sa kupovinom S-400. „Izuzetno smo zabrinuti zbog nastavka takvih postupaka (Turske). Kada je (predsednik Turske Redžep Tajip) Erdogan posetio (u novembru) Vašington, ovo pitanje zauzelo je značajno mesto na dnevnom redu pregovora dvojice lidera. Znam da su neki članovi američkog Kongresa takođe razgovarali sa predsednikom Erdoganom kada je bio ovde (u glavnom gradu SAD), zbog zabrinutosti senatora tim povodom“, rekao je Rud.

Prema njegovim rečima, američke vlasti su „imale i druge sastanke i razgovore sa turskim kolegama o ovom pitanju“. „Kratak odgovor je da nismo odustali od ovog pitanja. Nastavljamo da sarađujemo sa Turcima u ovom pravcu kako bismo ih ubedili da krenu drugačijim putem“. On je objasnio da bez obzira na to koliko se daleko ode pogrešnim putem, nikad nije kasno za povratak na pravi. „Nastavićemo da sarađujemo sa njima, pokušavajući da to rešimo na pozitivan način“, naglasio je političar.

On je upozorio da Sjedinjene Američke Države neće obnoviti članstvo Turske u programu proizvodnje aviona i bombardera pete generacije F-35, sve dok Ankara poseduje sistem S-400. „To je imalo posledice na učešće Turske u programu F-35 i to će se nastaviti“, prognozirao je Rud. Međutim, on je priznao da Sjedinjene Američke Države neće dovesti u pitanje članstvo Turske u NATO-u zbog kupovine ruskih protivvazdušnih sistema. On je istakao da je Turska značajna članica NATO-a i dodao da bi Alijansa želela da se Turci ponašaju konstruktivnije u vezi sa određenim planovima NATO-a.

„Oni su to povezali sa zabrinutošću u vezi sa Snagama narodne samoodbrane (kurdskim oružanim formacijama u Siriji)... Mi ćemo nastaviti da sarađujemo sa Turcima o ovom pitanju zajedno sa ostalim članicama NATO-a. Ali rekao bih da postoje i drugi aspekti odnosa na kojima dobro radimo zajedno. Sjedinjene Američke Države i dalje imaju vojne baze u Turskoj, sarađujemo sa turskim kolegama na profesionalnom vojnom nivou i ona se kreće dobro“, saopštio je Rud. On je konstatovao da će „Turska ostati saveznica Sjedinjenih Američkih Država i saveznica u NATO-u“.

Nabavka ruskih protivvazdušnih sistema S-400

Isporuka najnovijih ruskih sistema protivvazdušne odbrane S-400, koja je izazvala krizu u odnosima Turske i SAD, počela je sredinom jula. Prema rečima turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, S-400 će biti potpuno uvedeni u upotrebu u aprilu 2020. godine. Vašington je tražio od Ankare da odustane od ugovora i da umesto toga kupi američke sisteme „Patriot“, preteći da će odložiti ili potpuno ukinuti prodaju najnovijih lovaca F-35 Turskoj, kao i da će joj uvesti sankcije. Ankara je odbila da pristane na uslove SAD.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #742 on: December 06, 2019, 07:45:46 am »

"NATO samit pokazao da su SAD i Evropa u raskoraku oko budućnosti Alijanse"
Tanjug 05.12.2019.

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocenjuje da je samit NATO u Londonu pokazao da se razmimoilaženja između SAD i evropskih partnera, pre svega odnose na definisanje pitanja - čemu služi taj savez danas.

- Alijansa je snažnija nego pre, nije sporno da njene članice imaju najveći vojni potencijal, bez obzira na sve teorije koje govore da neke druge sile jačaju, ali problem je u definiciji zadataka koji moraju da se promene, jer u ovom trenutku nije jasno čemu ta organizacija služi - kaže Radić za Tanjug. Upitan da prokomentariše odnose saveznika unutar Alijanse, Radić kaže da je NATO u suštini američki projekat iz vremena posle Drugog svetskog rata i da SAD žele da ostanu tradicionalno dominantni.

- SAD u tome imaju oslonac pre svega u zemljama takozvane nove Evrope. Te države-članice NATO spremne su da dosledno prate američki put, a s druge strane tradicionalne evropske sile zainteresovane su za očigledno redifinisanje odnosa - objašnjava Radić. Kako kaže, francuski projekat koji vrlo agilno promoviše predsednik Emanuel Makron o formiranju evropske vojske, takođe pokreće u javnosti pitanje šta raditi sa NATO u budućnosti. Ali, dodaje on, ishitreno bi bilo očekivati da evropska vojska može nastati kao alternativni projekat koji će negirati NATO.

- Jasno je da su Parizu ili Nemačkoj bliske ideje o većem vojnom povezivanju na nivou Evrope, a potom u okvirima NATO, međutim članice Alijanse poput pribaltičkih repubika, bivših članica Varšavskog pakta kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Rumunija, Bugarska i Mađarska su mnogo sklonije zadržavanju postojećeg odnosa sa jasnim osloncem na SAD - kaže Radić. Takođe, dodaje on, izlazak Velike Britanije iz EU kao jedna od država-osnivača NATO dodatno utiče na produbljavanje neslaganja između Amerikanaca i evropskih saveznika. London je daleko od projekta o evropskoj vojski za koji se zalaže Makron, smatra Radić. Kako navodi on, američki pritisak na saveznike u okviru NATO u budućnosti će biti sve veći i svi će morati više da ulažu u vojsku.

U skladu sa promenjenim pogledima na bezbednosne potrebe zbog poremećenih bezbednosnih prilika u svetu, Radić kaže da će saveznici morati da izdvajaju dva odsto od nacionalnog BDP za vojsku što i obećava većina zemalja i da će to dostići do sredine naredne dekade.

-To je sada opipljiv cilj za članice Alijanse - zaključuje on.

-----------------------------------

Nemački dipomata izjavio da je svet u opasnosti od velikog rata, sada tvrdi: "NATO pacijent koji trči i govori, ali se ne oseća najbolje"
M.A. , deutschlandfunk.de 05.12.2019.

Severnoatlantska alijansa je pacijent koji trči i govori, ali ne funkcioniše najbolje. U vojnom smislu da, ali negodovanje francuskog predsednika zbog nedostatka konsultacija nije bezrazložno, smatra Volfgang Išinger, predsednik Minhenske konferencije o sigurnosti.

U intervjuu za “Dojčlandfunk” Išinger ocenjuje da NATO nije mrtav, ali ne puca od zdravlja.

- To je pacijent, koji trči i govori i večito ima nešto da kaže, ali koji se ne oseća najbolje -
rekao je Išinger. Što se tiče sposobnosti za vojno odvraćanje, savez i ne funkcioniše tako loše, ocenjuje. NATO danas ima više američkih vojnika u Evropi, više materijala nego do pre nekoliko godina. Deo koji ne funkcioniše, a zbog koga je Makron, ne bez razloga, ljut, odnosi se na konsultacije, na neophodnost dogovora, dodao je Išinger, podsećajući na činjenicu da je Makron “takoreći sa televizije saznao da je NATO partner Turska ušao u Siriju, a da drugi NATO partner SAD namerava da povuče snage iz Sirije".

Na pitanje novinarke da li je Makronov predlog za pregovore, odnosno oprezno otvaranje prema Rusiji kako bi se ostvario napredak u pogledu obaveze konsultacija unutar saveza definisane u NATO ugovoru, kao i doprinelo nezavisnosti EU, odnosno evropskih članica NATO od SAD, s kojima postoji neka vrsta otuđenosti, dobra terapija za NATO, Išinger kaže da je Makron prevideo činjenicu da “su strahovanja i nevolje naših istočnih komšija (Poljska, tri baltičke države, ali i drugi naši istočni susedi) kada je u pitanju Rusija veoma veliki - ne samo, ali prvenstveno zbog postupanja Rusije u ukrajinskoj krizi".

- Prema tome: ako želimo da usmerimo NATO u pravcu razgovora i pregovora i pružimo ruku Rusiji, onda u to moramo da uključimo i te NATO partnere, što neće biti moguće, ako se situacija posmatra iz jednog ugla i sa aspekta vlastite moći. NATO prvo mora da pokaže da je sposoban da se ponaša samouvereno, da se oseća dovoljno jakim da bi na ravnoj nozi razgovarao s Rusijom o aktuelnoj situaciji. Imam osećaj da je Makron zaboravio koliko su velika strahovanja na Istoku - rekao je Išinger. On, međutim, smatra da upravo “mi Nemci, treba da budemo veoma zainteresovani da iskoristimo svaku priliku da ponovo započnemo komunikaciju s Rusijom”.

- Trajno ostajanje u sukobu s Rusijom nije ni u političkom, ni u vojnom interesu Nemačke - istakao je Išinger - Ali ko to želi da to učini zajedno s NATO partnerima na bazi zajedničkog stava, mora da pita i istočne NATO partnere, što se u ovom slučaju nije desilo. Zbog toga kukaju i kritikuju, i to mogu da razumem. Verujem da je nemački stav, kakav je kancelarka uvek iznova izražavala, realniji. Želimo da razgovaramo s Rusijom, ali na osnovu zajednički dogovorene strategije - rekao je Išinger.

Na pitanje šta očekuje od partnera u savezu, koji su žestoko napali Makrona posle njegove kritike, Išinger je istakao da treba sačekati deveti decembar, kada će se u Parizu održati Normandijski samit. Tamo će se sastati Vladimir Putin, Volodimir Zelenski, Emanuel Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel u nastojanju da pitanje Ukrajine pomere za korak napred.

- Ukoliko je Rusija u stanju da ponudi rešenje pitanja kako doći do trajnog prekida vatre na istoku Ukrajine, šta učiniti kako bi se primenio Sporazum iz Minska, onda će, naravno, i na strani NATO porasti spremnost za pregovore s Rusijom o narednim koracima. Mislim da je to lakmus test. Deveti decembar će pokazati da li je Rusija spremna da razgovara sa Zapadom, SAD, NATO i nama, kako bi se situacija u središtu Evrope normalizovala i deeskalirala. Zato bih rekao da sačekamo deveti decembar, a onda ćemo videti dalje - rekao je Išinger.


"Svet u opasnosti"

Išinger je u emisiji „Veltšpigel“ nemačkog javnog servisa ARD, upozorio na opasnost novog velikog rata, a kao kao objašnjenje navodi to što, kako kaže, svugde na svetu neko misli da može sopstvene ciljeve samostalno da ostvari. Rekao ke da ko želi zaštitu klime mora da se pobrine i da ne bude novih ratova. Istovremeno ističe da je aktuelna situacija veoma opasna, jer je vlada potpuni nedostatak poverenja i gubitak kontrole naoružanja. Savet bezbednosti UN, prema njegovim rečima, često je blokiran, a i druge institucije ne funkcionišu dovoljno dobro, jer svugde na svetu neko misli da može sopstvene ciljeve samostalno ostvariti.

- Ustvari, ugrožena je budućnost zapada. Postoji li još zapad? - upitao je Išinger.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #743 on: December 09, 2019, 09:03:01 am »

Osam ključnih razloga - Zašto NATO prvi put Kinu navodi kao mogućeg protivnika?
DW 08.12.2019.

NATO prvi put posmatra Kinu kao izazov, ali i šansu. Stoga želi da pobliže analizira politiku Pekinga. Ali, zašto se Alijansa boji Kine? Škakljive teme su naoružanje i telekomunikacije.

U tekstu završne deklaracije samita NATO u Londonu, Kina se po prvi put pominje kao moguća pretnja Alijansi. "To prepoznajemo u rastućem uticaju i njenoj međunarodnoj politici, što za nas znači izazov, ali i šansu da delujemo kao saveznici", stoji u dokumentu. Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg pak ne želi Kinu da posmatra kao novog protivnika ili uopšte kao neprijatelja. "Ne radi se o tome da NATO sada kreće ka Kineskom moru, ali mora se imati u vidu da se Kina bliži", kazao je Stoltenberg u Londonu misleći pri tom na aktivnosti Kine na Arktiku, u Africi i Evropi, koje nemaju veze sa klasičnim vojnim naoružavanjem. Ovu rečenica deklaracije "ne znači da je Kina već neprijatelj", rekao je američki ministar odbrane Mark Esper. Kina je, po njemu, strateški izazov. "Mi moramo biti spremni u slučaju da se stvari ne budu odvijale onako kako bismo mi to želeli."

Ali, zbog čega tačno Zapadna vojna alijansa brine? Pre svega zbog sledećih osam tačaka, piše "Dojle vele".

NAORUŽANJE

Kina izdvaja veoma mnogo novca za naoružanje i svoju armiju - modernizuje oružane sisteme i mornaricu. NATO se zalaže da zadrži nadmoć kada je reč o strateškom i interkontinentalnom nuklearnom oružju. Mornarica NATO - tu se pre svega misli na Pacifičku flotu SAD - trebalo bi da bude dorasla kineskoj. Jer, nakon Sjedinjenih Država Kina sa 160 milijardi dolara ima drugi najveći budžet za odbranu zemlje. SAD su, doduše, sa 630 milijardi daleko ispred.

SARADNJA

Kina u velikom stilu kupuje oružje od Rusije, koju NATO smatra protivnikom. Kao protivuslugu, kineske firme Rusima prodaju hitno potrebne mašine i infrastrukturu za gasnu i naftnu industriju, koje Rusija od 2014, kada su joj zapadne zemlje uvele sankcije zbog aneksije Krima, ne može više da kupuje na Zapadu. NATO s nervozom posmatra saradnju ovih dveju moćnih zemalja.

KOMUNIKACIJA

SAD se zalažu da se kineski koncern Huavej isključi iz izgradnje telekomunikacione infrastrukture. Strahuju od špijunaže i mogućih sabotaža. No, evropske države članice NATO ne žele da isključe Huavej u izgradnji 5G mreže, već zahtevaju da se pridržava opštih standarda bezbednosti. Zadatak NATO će biti da konkretno proceni potencijalne rizike kineske telekomunikacione infrastrukture i pronađe put za komunikaciju u slučaju kibernetičkih napada. SAD na primer ovde zahtevaju čvršći nastup, zbog čega negoduje kancelarka Angela Merkel. Njen argument je da su ekonosmke veze sa Kinom važne kako za Nemačku tako i za druge evropske države.

INFRASTRUKTURA

Kina je u svojoj novoj Incijativi Puta svile okupila 16 zemalja istočne i jugoistočne Evrope, daje jeftine kredite i gradi infrastrukturu u zemljama koje su članice NATO i Evropske unije. Najviše je uloženo u pet balkanskih zemalja koje nisu članice NATO. 2016. i 2017. investicije su iznosile nešto više od devet milijardi evra. Johanes Han, koji je donedavno bio evropski komesar za proširenje je još početkom godine izjavio kako Zapad precenjuje uticaj Rusije i potcenjuje uticaj Kine.

AFRIKA

Kineske aktivnosti u afričkim zemljama bogatim resursima se ogledaju pružanjem jefitinih kredita i izgradnjom infrastrukture poput puteva, železnica i elektrana, što zapravo radi sa svojim firmama. Ove investicije te zemlje najčešće vode u prezaduženost i ogromnu zavinsost o Pekingu.

ARKTIK

NATO strahuje da kineski uticaj na ovaj način neće rasti samo u Africi već i u drugim deliovima sveta. Kinesko rukovodstvo je 2018. objavilo tzv. "Belu knjigu o arktičkoj politici". Iako ne graniči sa arktičkim područjem, Kina demonstrira svoj prava na deo te oblasti. Kineske firme bi, naime, uz ogormne investicije trebalo da učestvuju u razvoju i eksploataciji Arktika.

PERSIJSKI ZALIV

Kina bi mogla da na Bliskom i Srednjem istoku napusti svoju decenijsku manje-više neutralnu ulogu. Njen uticaj raste opet uz ogromne investicije pre svega u Iranu, koji bi trebalo da bude čvorište Novog Puta svile. Što je veće nerpijateljstvo između Irana i SAD, i što su slabije obaveze propalog sporazuma o atomskom programu Irana, to Kina više popunjava te praznine, uvereni su analitičari NATO u Briselu.

JUŽNOKINESKO MORE

Kina tvrdi da polaže prava na ostrva u Južnokineskom moru, koja prema SAD pripadaju drugim državama jugoistočne Azije, sa kojima su pak SAD u savezu. Vojne provokacije Kine u tom regionu bi u jednom trenutku mogle da zaista dovedu do sukoba. NATO sam ne bi bio uključen u sukob, ali bi svakako bila involvirana najveća članica Alijanse - SAD. Da li bi onda bilo neophodno da i druge članice stanu uz SAD?

Bez jedinstvene politike

U nekim problematičnim oblastima, koje se tiču i ekonomskih interesa, 29 članica NATO ne rade protiv Kine, već protiv sopstvenih saveznika unutar NATO saveza. Jer, ne ispašta samo Kina zbog američkih kaznenih carina, već i Nemačka, Fancuska i druge zemlje. To bi moglo da na jednu stranu stavi Kinu i Evropljane protiv vodeće sile NATO - Sjedinjenih Država.

Francuski predsednik, Emanuel Makron je javno izrazio sumnju u to da bi na Kinu i Rusiju uopšte trebalo gledati kao na klasične neprijatelje. On želi mnogo više da se koncentriše na borbu protiv terorizma. Zbog toga Tomas Valasek iz trusta mozgova "Carnegie Europe" veruje da će potrajati dok NATO ne razvije jedinstvenu politiku prema Kini. On naglašava da Kina na duže staze može biti "mnogo veći problem nego Rusija, ali se samo sporije razvija".

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #744 on: December 09, 2019, 10:19:28 am »



Danska: NATO seminar otkazan zbog zabrane akademiku da govori


NATO seminar otkazan je nakon što je ambasada SAD u Danskoj navodno zabranila da američki akademik, poznat po kritikovanju Trampa, govori na skupu.

Danski atlantski savet saopštio je da je otkazao seminar o NATO i prekookeanskim odnosima, čiji je sponzor vlada SAD, nakon što je američka ambasada u Danskoj navodno zabranila da američki akademik, poznat po kritikovanju predsednika Donalda Trampa, govori na skupu.

Danska organizacija saopštila je da, nažalost, "američka ambasadorka u Danskoj, Karla Sands, nije želela da Stenli Sloun učestvuje na događaju koji američka vlada suorganizuje i sponzoriše", prenosi AP.

Sloun, član Atlantskog saveta u Sjedinjenim Američkim Državama, bio je među nekoliko pozvanih predavača na konferenciji "Proslava NATO-ove 70. godišnjice", koja je zakazana za utorak u Kopenhagenu.

Lars Bangert Struve, šef danskog Atlantskog veća, rekao je:

"Svima nam je poznato da Sloun ima kritički pristup prema predsedniku Donaldu Trampu. To nije tajna, naročito kada pratite njegov Tviter i Fejsbuk profil".

On je, međutim, dodao da organizacija nikada nije sumnjala da će Sloun održati "nepolitično i objektivno predavanje".

Američka ambasada je na svom Tviter nalogu napisala da predloženo uključenje Slouna u konferenciju u poslednjem trenutku nije u skladu sa "sporazumom poštovanim prilikom regrutovanja svih ostalih govornika ''.

U svom odgovoru na Tviteru, Sloun je rekao da mu je žao što se američka ambasada protivi njegovom učestvovanju, pošto je "iskusan predavač javne diplomatije koji uvek dobro predstavlja svoju zemlju".

Stejt department nije odmah komentarisao situaciju.

izvor
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #745 on: December 09, 2019, 09:21:58 pm »



Danska: NATO seminar otkazan zbog zabrane akademiku da govori



I oni nama drže lekcije o slobodi govora i štampe....
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #746 on: December 10, 2019, 07:28:01 am »

Borel i Stoltenberg: EU i NATO jačaju izuzetnu saradnju
Tanjug 09.12.2019.

Šef diplomatije EU Đuzep Borelj i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg potvrdili su danas nastavak partnerstva i saradnje Alijanse i Unije na pitanjima od zajedničkog interesa i bezbednosti.

- NATO je najjača vojna Alijansa na svetu i ostaće zajednički imentelj i osnova za evropsku odbranu - izjavio je Đuzpe Borelj. Borelj je na svom prvom sastanku u svojstvu šefa EU diplomatije sa generalnim sekretarom NATO naglasio da dve strane nastavljaju da jačaju saradnju.

- Izgradanja zajedničke evropske odbrane nije alternativa, već doprinos odnosima NATO i EU - izjavio je Borelj. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poželeo je dobrodošlicu Borelu na novu funkciju i najavio da će nastaviti da radi na politici koja podrazumeva međusobno "dopunjavanje, a ne takmičenje" NATO i EU.

- Bezbednosni izazovi sa kojima se suočavamo suviše su kompleksni za bilo koju naciju pojedinačno. Ni NATO ni EU nemaju sve potrebne instrumente neophodne za bezbenost naših naroda. Jedino radeći zajedno možemo mnogo da postignemo - kaže Stoltenberg. Stoltenberg je poručio da su NATO saveznici na samitu u Londonu ocenila da Alijansa i Unija imaju izuzetnu saradnju posebno u oblasti migravione i izbegliče krize, poboljšanja volje mobilnosti i borbre protiv sajber i hibridnih pretnji.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #747 on: December 10, 2019, 07:33:50 am »

Odluka o Poljsko-Baltičkom pitanju ne može biti povučena
Srna 09.12.2019.

Odluka NATO-a o sprovođenju plana odbrane za Poljsku i baltičke zemlje ne može biti povučena nakon što je Turska nagovestila da bi mogla blokirati tu odluku dok saveznici iz Alijanse ne proglase kurdske borce teroristima, izjavio je pomoćnik poljskog predsednika Kristof Ščerski.

Generalni sekretar Alijanske Jens Stoltenberg izjavio je nakon samita NATO-a održanog prošle sedmice u Londonu da je Turska povukla svoj prigovor, ali je dodao da saveznici nisu razgovarali o proglašavanju Narodne zaštitne jedinice (IPG) terorističkom grupom. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je nakon samita rekao da saveznici iz Alijanse ne smeju napustiti Tursku u borbi protiv terorizma, nakon što je Ankara podržala plan za Poljsku i baltičke zemlje.

Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu izjavio je dva dana kasnije da će Ankara blokirati konačno objavljivanje nacrta plana dok se saveznici ne saglase u vezi sa IPG.

- Nema povlačenja donesene odluke. Odluke su donesene i za poljsko-baltički i za turski plan i sada čekamo na njihovo sprovođenje. To je vojno pitanje - rekao je Ščerski za Rojters. Turski ministar odbrane Hulusi Akar izjavio je da je Turska podržala plan u vezi sa Poljskom i baltičkim zemljama, ali da je kasnije razgovarano sa Stoltenbergom i da su se strane saglasile da bi trebalo sprovesti oba plana. On je rekao da je Turska spremna da sarađuje.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #748 on: December 10, 2019, 11:37:16 am »


Borel i Stoltenberg: EU i NATO jačaju izuzetnu saradnju


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #749 on: December 10, 2019, 07:53:23 pm »

Makron napao Tursku: Kupujete rusko oružje, a član ste NATO-a. Kako je to moguće?
Tanjug 10.12.2019.

Nejedinstvo NATO-a pokazalo se u potpunosti na dan otvaranja samita Alijanse u Londonu prošle nedelje, a napetost se osetila i između Francuske i Turske, u vezi sa kupovinom ruskog naoružanja.

Francuski predsednik Emanuel Makron optužio je Tursku da sarađuje sa saveznicima Islamske države i upitao kako je moguće biti član NATO saveza i kupiti ruski sistem protivvazdušne odbrane S-400.

- Tehnički to nije moguće - rekao je Makron, preneo je "Gardijan". Makron, kao i čelnici većine država članica NATO-a, smatra da će ruski odbrambeni sistem unutar NATO-a izložiti svoju vojnu opremu, uključujući borbene avione F-35, ruskoj vojnoj obaveštajnoj službi.
Na pitanje novinara da li će SAD sankcionisati Tursku zbog kupovine S-400 kako to traži americki Kongres, američki predsednik Donald Tramp je rekao da razmatra to pitanje.

On je potom, kako navodi list, netačno rekao da je Turska bila primorana da kupi S-400 jer je njegov prethodnih u Beloj kući Barak Obama odbio da dozvoli Turskoj da kupi američki sistem odbrane Patriot. Turska je tokom dužeg perioda veoma želela da kupi sistem Patriot“, rekao je Tramp, ali Obama nije želeo da im ga proda. Zapravo, Obamina administracija je Turskoj više puta nudila oružje, ali Erdogan je to odbio jer američki sporazum nije uključivao osnovnu tehnologiju Patriota, navodi list. Nakon što je Tramp branio tursku poziciju, Makron je intervenisao.

- To je njihova odluka - rekao je on za Tursku, dodajući da je i Evropa ponudila da Erdoganu proda sistem za protivvazdušnu odbranu - Čak i kad su imali evropsku opciju, potpuno u skladu sa NATO-om, oni su odlučili da ne budu u skladu sa NATO-om - rekao je Makron.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 ... 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 [50] 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 ... 113   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.04 seconds with 23 queries.