PALUBA
March 28, 2024, 01:23:46 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 [87] 88 89   Go Down
  Print  
Author Topic: Patrolni čamci tipa 171, šifra gradnje Mirna  (Read 436624 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
MOTORISTA
Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1290 on: November 23, 2019, 03:37:35 pm »

Našao sam samo ovo - katalog američke brodske elektronike iz 1946, sonar QCU. FNRJ je ove sonare dobila kroz MDAP početkom 50ih. Taman na vreme za "Kraljevice". E sad, što se ne pominje QCU3, otkud znam, možda nije 3 nego 1. Žalite se u "Jane`s fighting ships".

Hvala!
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #1291 on: November 23, 2019, 05:27:30 pm »

Nije 1 ni 3 već 2.  Grin

Quote
QCU-2 sonar

http://www.navypedia.org/ships/yugoslavia/yu_cf_pbr509.htm

E sad, zanimljivo, nema ga na popisu opreme.

https://maritime.org/doc/ecat/index.htm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ali ga nalazim u ovom dokumentu.

https://books.google.hr/books?id=OxXZI52S-7EC&pg=RA3-PA47&lpg=RA3-PA47&dq=qcu-2+navy&source=bl&ots=jhH93zWDIQ&sig=ACfU3U2B9hXWzkIytw8qfieTuY-8mJnhUA&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwiy_f2L3YDmAhUli8MKHROIBPsQ6AEwAHoECAcQAQ#v=onepage&q=qcu-2%20navy&f=false

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Spominje se takođe relativno često u naoružanju brodova, npr:

https://en.wikipedia.org/wiki/Albatros-class_corvette

Quote
Sensors and
processing systems:   
MLN-1A air/surface search radar
QCU-2 High-frequency sonar[2]

Ko će ga znat, možda je brojka 2 dodana na uređaje koji su išli van SAD.

poz.


* sonari.JPG (53.97 KB, 960x312 - viewed 51 times.)

* sonari 2.JPG (54.06 KB, 987x228 - viewed 67 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #1292 on: November 23, 2019, 05:36:14 pm »

Nije 1 ni 3 već 2.  Grin

Quote
QCU-2 sonar

http://www.navypedia.org/ships/yugoslavia/yu_cf_pbr509.htm

E sad, zanimljivo, nema ga na popisu opreme.

https://maritime.org/doc/ecat/index.htm

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ali ga nalazim u ovom dokumentu.

https://books.google.hr/books?id=OxXZI52S-7EC&pg=RA3-PA47&lpg=RA3-PA47&dq=qcu-2+navy&source=bl&ots=jhH93zWDIQ&sig=ACfU3U2B9hXWzkIytw8qfieTuY-8mJnhUA&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwiy_f2L3YDmAhUli8MKHROIBPsQ6AEwAHoECAcQAQ#v=onepage&q=qcu-2%20navy&f=false

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Spominje se takođe relativno često u naoružanju brodova, npr:

https://en.wikipedia.org/wiki/Albatros-class_corvette

Quote
Sensors and
processing systems:   
MLN-1A air/surface search radar
QCU-2 High-frequency sonar[2]

Piše cancelled, otkazan 1956., ne da je zamenjen nekim drugim.

Ko će ga znat, možda je brojka 2 dodana na uređaje koji su išli van SAD.

poz.

Piše cancelled, otkazan 1956., ne da je zamenjen (superseded) nekim drugim.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #1293 on: November 23, 2019, 06:00:45 pm »

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,23696.msg74976.html#msg74976

Ovdje je i slika uređaja.

poz.
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #1294 on: November 24, 2019, 08:18:59 pm »


Ne mogu sporiti, jer nisam nikad ni imao iskustva sa Šotelima, ali nije mi jasno kako može biti bolja manovra sa jednom malom propelom nego sa dve makine, koje daju mogućnost kombinovanja svake ponaosob npr. liva napred polagano / desna krmom polagano i sve moguće kombinacije. Možda je šotel bio dobar zbog minimalne brzine broda, male inercije, zbog minimalnog izboja ustranu...
Azimuth retractable propeller firme "Schottel" kako je poznato, ugradjen je na Mirne za potrebe ppd borbe kako bi se a) izbjegao veliki sum koje proizvode propeleri glavnih strojeva b) Mirne su bile namjenjene za ppd zastitu ulaza u uredjene rejone baziranja (npr. ulaz u Boku), tako da sa stanovista potrosnje goriva nije bilo "optimalno" koristiti glavne strojeve (ukoliko zanemarimo, za potrebe razlaganja ove problematike, sum koji znacajno smanjuje detekciju odziva signala PEL-a).

U praksi JRM, kako sam ranije i pisao, upotreba Schottela se smatrala nepomorackim cinom, prevedeno, pa svatko moze uploviti i uploviti sa Schottelom, sto je i u praksi i teoriji tocno, pogotovo kod isplovljenja. Kod uplovljenja koristenjem Schottela, ipak je trebalo vise voditi racuna o inerciji i drugim utjecajima (vjetar, struja, swell, ..) koje isti nije mogao savladati uvijek. Plasticnije opisano, Schottel je zamjenjivao dubinomjernu motku (onu iscrtanu poput zebre) koja je sluzila za otiskivanje, najcesce krme, kod isplovljenja, gdje su mornari krmenog veza znali namuciti dok krma krene, pogotovo ako je bilo malo mjesta i nesto vjetra.
Danas su azimuth propeleri u sirokoj upotrebi, ima ih u razlicitim izvedbama, da ne ulazimo puno u detalje, spregnuti sa razlicitim sustavima dinamickog pozicioniranja brodova u sve siroj upotrebi u pomorstvu, sto dokazuje njihovu efikasnost. Cak se i na brodicama, jedrilicama ugradjuju thrusteri kao pomoc pri korekciji putanja kod plovila s jednim, pa cak i sa dva propelera (koji koriste spreg bez problema).
To sto su Schotteli vidjeni obrasli, znak je loseg pomorackog odrzavanja, prije svega nekoristenja antivegetativnog premaza, moze ih i lucki ronioc ocistiti, ili otici u slatku ili bocatu vodu gdje ce alge otpasti same.
Kod broda duzine Mirne (LoA cca 32 m) i sa motorima te snage, sto se tice manovre, nije od velike vaznosti dali je propeler fiksnog koraka (FPP) i kontroliranog koraka (CPP), jer ta snaga kopa brod u mjestu. Brodovi za propelerima sa fiksnim korakom postizu vecu brzinu nego isti sa CPP kod iste snage i deplasmana, primjer za to su RToP Koncar kojima turbinski pogon pomaze da se sto prije izvuku iz zone borbenog djelovanja ili da se sto brze prikradu, CPP osnovni pogon.
Da zakljucimo, Schottel je na Mirnama bio od velike pomoci kod manovre, stara skola nije lako prihvatala novitete, pa je tako izvrgavala sramoti korsnike. Pored ppd vjezbi, Schottel se koristio samo za demonstraciju mogucnosti da bi se novopridosli ili gosti uvjerili u mogcnosti tehnike. Jedan od razloga za nekoristenje Schottela bila je vrlo dobra kultura ocuvanja resursa u JRM. 
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #1295 on: November 24, 2019, 09:45:02 pm »

Točno je da propeler s fiksnim usponom krila (FPP) ima najbolju efikasnost u projektiranoj radnoj točki maksimalne brzine.
Praksa je pak pokazala da propeler s upravljivim usponom krila (CPP) znatno bolje odrađuje fine manovre. Brod po potrebi može lagano militi po moru.

Uplovljavanje i manevrivranje s FPP vijcima "na skonse (trzaje)" nimalo ne pogoduje jakim brzohodnim motorima, kopčama također.
Pomorački gledano sam manevar brodom ne može biti dovoljno precizan i mekan. Primjeri iz JRM su RČ, TČ, Mirne...
 
Zato je HRM na početku projekta OOB-a odlučila da budući brod mora imati CPP. Upravo na traženje zapovjednog kadra.

A i tehnička služba je to podržala. Uspon krila propelera se automatski prilagođava radu motora i čuva ga od preopterećenja.
Na taj način imamo znatno povoljnije uvjete eksploatacije i niže troškova održavanja. To opravdava veću nabavnu cijenu CPP-a u odnosu na FPP vijak.
« Last Edit: November 24, 2019, 10:13:41 pm by bristova » Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1296 on: November 25, 2019, 10:01:15 am »

@Bristova bravo, perfektno, kratko i jasno objašnjenje! Mora da si mašinac... Smiley
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #1297 on: November 25, 2019, 02:18:15 pm »

Točno je da propeler s fiksnim usponom krila (FPP) ima najbolju efikasnost u projektiranoj radnoj točki maksimalne brzine.
Praksa je pak pokazala da propeler s upravljivim usponom krila (CPP) znatno bolje odrađuje fine manovre. Brod po potrebi može lagano militi po moru.

Uplovljavanje i manevrivranje s FPP vijcima "na skonse (trzaje)" nimalo ne pogoduje jakim brzohodnim motorima, kopčama također.
Pomorački gledano sam manevar brodom ne može biti dovoljno precizan i mekan. Primjeri iz JRM su RČ, TČ, Mirne...
 
Zato je HRM na početku projekta OOB-a odlučila da budući brod mora imati CPP. Upravo na traženje zapovjednog kadra.

A i tehnička služba je to podržala. Uspon krila propelera se automatski prilagođava radu motora i čuva ga od preopterećenja.
Na taj način imamo znatno povoljnije uvjete eksploatacije i niže troškova održavanja. To opravdava veću nabavnu cijenu CPP-a u odnosu na FPP vijak.
@bristova
imam osobno  iskustva u manevriranju s oba sustava: FPP (inward i outward) i CPP. Kod FPP clutch ima svoje vrijeme prekreta i to se mora uzeti u obzir, ali je zato ostriji kada prihvati. CPP nema vrijeme prekreta i potvrdjeno je meksi za rad, komotniji za onoga tko izvodi manovru, iako danas i sama manovra odlazi u proslost, sustavi dinamickog pozicioniranja odradjuju svoje (osim u plitkim vodama kada nisu toliko efikasni), manovra je postala video igrica na ekranu, problem nastaje kada igrica zasteka i treba primjeniti rutu za izvlacenje, onda konvencionalna manovra dolazi do izrazaja, tada se dogadja vecina incidenata.
Inace dobar Zapovjednik ce vrlo rijetko preopteretiti motore, skoro nikad, odnosno samo kada stvarno  treba ili kada ih treba propuhati u dogovoru s Kapom makine. Dobra praksa kod granicara je bila propuhati motore po povratku u maticnu bazu sa granicne voznje (brze se stizalo doma  Cheesy) i saje su izgorijevale.
Ne sjecam se da sam jednom ili dva puta u manevru koristio "Svom Snagom", vrlo rijetko 3/4 snage ili rijedje pola snage ( za ruzna vremena kada vjetar pritiska brod na obalu), u vise od 85% slucajeva (polagano napred ili nazad) gledajuci kako iskoristiti snagu prirode.
Jednom sam iz mandraca barske luke ispovio tako da nisam ni jednom zavezao krmom (za opkladu), brod je bio vezan livim bokom us obalu,  puhala je burica, suprotno ustaljenim navikama, najprije laskao sve konope, bura je odmakla brod od obale, onda  otpustio sam pramcane konope i pramcani spring, dodatno laskao krmene konope, krmeni spring je bio skracen,  i brod se okrenuo oko krmenog springa (krmeni brest line je otpusten predzadnji), kada je krma bila skoro paralelno s obalom otpusten je i krmeni spring, liva napred, krmilo desno 20, desna napred i evo Mirne vani.
Kasnije, u drugoj industriji, sretao sam zapovjednike nemilosrdne prema motorima, cesto korsteci maksimalne snage motore za jednostavne manovre.
Danas postoje CPP propeleri koji se okrecu za 360 stupnjeva u kort nozzle okviru (nema kormila), tako da su kombinacije stavrno nesagledive, ali se za plovidbu po otvorenom moru koristi "lock rezim", tako da se zadani kurs popravlja preko CPP.
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #1298 on: November 25, 2019, 06:42:02 pm »

@Bristova bravo, perfektno, kratko i jasno objašnjenje! Mora da si mašinac... Smiley
Wink
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #1299 on: November 25, 2019, 06:48:43 pm »

Točno je da propeler s fiksnim usponom krila (FPP) ima najbolju efikasnost u projektiranoj radnoj točki maksimalne brzine.
Praksa je pak pokazala da propeler s upravljivim usponom krila (CPP) znatno bolje odrađuje fine manovre. Brod po potrebi može lagano militi po moru.

Uplovljavanje i manevrivranje s FPP vijcima "na skonse (trzaje)" nimalo ne pogoduje jakim brzohodnim motorima, kopčama također.
Pomorački gledano sam manevar brodom ne može biti dovoljno precizan i mekan. Primjeri iz JRM su RČ, TČ, Mirne...
 
Zato je HRM na početku projekta OOB-a odlučila da budući brod mora imati CPP. Upravo na traženje zapovjednog kadra.

A i tehnička služba je to podržala. Uspon krila propelera se automatski prilagođava radu motora i čuva ga od preopterećenja.
Na taj način imamo znatno povoljnije uvjete eksploatacije i niže troškova održavanja. To opravdava veću nabavnu cijenu CPP-a u odnosu na FPP vijak.
@bristova
imam osobno  iskustva u manevriranju .... u manevru ....  u vise od 85% slucajeva (polagano napred ili nazad) gledajuci kako iskoristiti snagu prirode.
Jednom sam iz mandraca barske luke ispovio tako da nisam ni jednom zavezao krmom (za opkladu), brod je bio vezan livim bokom us obalu,  puhala je burica, suprotno ustaljenim navikama, najprije laskao sve konope, bura je odmakla brod od obale, onda  otpustio sam pramcane konope i pramcani spring, dodatno laskao krmene konope, krmeni spring je bio skracen,  i brod se okrenuo oko krmenog springa (krmeni brest line je otpusten predzadnji), kada je krma bila skoro paralelno s obalom otpusten je i krmeni spring, liva napred, krmilo desno 20, desna napred i evo Mirne vani.

Svaka čast na manevru ... originalno, intiligentno i elegantno! 
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #1300 on: November 25, 2019, 06:56:05 pm »

Točno je da propeler s fiksnim usponom krila (FPP) ima najbolju efikasnost u projektiranoj radnoj točki maksimalne brzine.
Praksa je pak pokazala da propeler s upravljivim usponom krila (CPP) znatno bolje odrađuje fine manovre. Brod po potrebi može lagano militi po moru.

Uplovljavanje i manevrivranje s FPP vijcima "na skonse (trzaje)" nimalo ne pogoduje jakim brzohodnim motorima, kopčama također.
Pomorački gledano sam manevar brodom ne može biti dovoljno precizan i mekan. Primjeri iz JRM su RČ, TČ, Mirne...
 
Zato je HRM na početku projekta OOB-a odlučila da budući brod mora imati CPP. Upravo na traženje zapovjednog kadra.

A i tehnička služba je to podržala. Uspon krila propelera se automatski prilagođava radu motora i čuva ga od preopterećenja.
Na taj način imamo znatno povoljnije uvjete eksploatacije i niže troškova održavanja. To opravdava veću nabavnu cijenu CPP-a u odnosu na FPP vijak.
@bristova
... Kasnije, u drugoj industriji, sretao sam zapovjednike nemilosrdne prema motorima, cesto korsteci maksimalne snage motore za jednostavne manovre. ...

Eh, da je takvih samo u "drugoj industriji"...
Ima ih i u "ovoj industriji", bivšoj i sadašnjoj... 
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #1301 on: November 26, 2019, 12:10:58 am »

Točno je da propeler s fiksnim usponom krila (FPP) ima najbolju efikasnost u projektiranoj radnoj točki maksimalne brzine.
Praksa je pak pokazala da propeler s upravljivim usponom krila (CPP) znatno bolje odrađuje fine manovre. Brod po potrebi može lagano militi po moru.

Uplovljavanje i manevrivranje s FPP vijcima "na skonse (trzaje)" nimalo ne pogoduje jakim brzohodnim motorima, kopčama također.
Pomorački gledano sam manevar brodom ne može biti dovoljno precizan i mekan. Primjeri iz JRM su RČ, TČ, Mirne...
 
Zato je HRM na početku projekta OOB-a odlučila da budući brod mora imati CPP. Upravo na traženje zapovjednog kadra.

A i tehnička služba je to podržala. Uspon krila propelera se automatski prilagođava radu motora i čuva ga od preopterećenja.
Na taj način imamo znatno povoljnije uvjete eksploatacije i niže troškova održavanja. To opravdava veću nabavnu cijenu CPP-a u odnosu na FPP vijak.
@bristova
... Kasnije, u drugoj industriji, sretao sam zapovjednike nemilosrdne prema motorima, cesto korsteci maksimalne snage motore za jednostavne manovre. ...

Eh, da je takvih samo u "drugoj industriji"...
Ima ih i u "ovoj industriji", bivšoj i sadašnjoj... 
znaci teska industrija..
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #1302 on: November 01, 2020, 11:49:06 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
izvor : SD


* 1.jpg (1980.37 KB, 1539x2172 - viewed 58 times.)
Logged
Ob04KOSTAJNICA
mornar
*
Offline Offline

Posts: 2


« Reply #1303 on: November 04, 2020, 09:17:46 am »

Evo još jedne slike iz Pule.
Moj brod 2010 u puli na dan HRM
Logged
Ob04KOSTAJNICA
mornar
*
Offline Offline

Posts: 2


« Reply #1304 on: November 04, 2020, 11:45:48 am »

Zpetrov, zna li se nešto o varijanti prebacivanja Pilstika na rad bez turbo kompresora, tj. u formi atmosferskog dizela?

Koliko je meni poznato bile su rađene probe s takvim motorom osamcilindarskim za podmorničku namjenu koji nije imao
turbopuhala već oblik mehaničkog puhala, ali mislim da to nije bilo razvijano. Inače bilo je ideja da se proba izvesti
kao motor s atmosferskim usisom ali je to napušteno. Problem je već u osnovnoj konstrukciji glave motora koja je
izvedena s predkomorom varijabilne geometrije. To je dobro što se tiće smanjenja opterećenja (udaraca) na ležajeve
kod paljenja smjese, ali je rezultiralo i nižim stupnjem kompresije i za cca 10% višom specifičnom potrošnjom goriva u
odnosu na sličan motor s direktnim ubrizgavanjem. Ako bi se išlo još i sa atmosferskim usisom uz postojeću predkomoru
rezultati bi bili još gori. Po meni dostupnim informacijama za PA4 motore je ta ideja napuštena.

Pa ni VGDS motori se odavno ne proizvode. Pielstick je bio napravio nekoliko VGDS motora ali sa 16 cilindara, a motori
s 12 cilindara kakvi su na Mirnama su naručeni i kupljeni kao protutipovi jer nikada prije (i nikada poslije JRM) nisu
proizvedeni i prodani. Zato je na početku i bilo toliko problema. Kasnije krajem osamdesetih godina je bio uveden motor
PA4 200 VGA sa jednim stupnjem prednabijanja turbopuhalom tzv. četvrte generacije ABB VTC254 sa snagom od 235 KS
po cilindru,ali nije bio podoban za propulziju s propelama fiksnog uspona krila jer bi u području nižih brzina vrtnje (1100 i
niže) imao nekvalitetno izgaranje, čak i gore od VGDS-a. Zato se bio koristio za željeznicu ili agregate ili za propulziju s
propelama sa promjenjivim usponom krila (CPP), ali točne podatke o pojedinim aplikacijama nemam. Kasnije su mu reducirali
snagu na 225 KS po cilindru.

Ondašnja naša JRM je kupila 26 motora VGDS od kojih su 22 ugrađeni na brodove, a 4 su služila kao agregatne zamjene.
Uljanik je još onda predlagao da se radije ugrade standardni motori 16 PA4 V 200 VG snage 3200 KS ili alternativno čak
18 PA4 V 200 VG snage 3600 KS ali je to odbijeno radi veće mase i nešto veće duljinetih motora. Šteta jer motor sa 16
cilindara ali VG izvedbe je male razlike i u duljini i u masi u odnosu na 12 cilindarski VGDS ali je bitno rasterečeniji. A što se
tiče mase, Uljaniku nisu dozvolili niti da stavi minimalne zamašnjake (za oba motora cca 600-700 kg), a kasnije je brod u
odnosu na prvobitni projekt bio teži gotovo 20 tona. Sa zamašnjacima bi si značajno umanjili problemi koji su se javljali
u manevru kada je trebalo naglo zaustaviti brod i preći u pogon krmom. Motori bi se tada gušili i ponekad bi se ugasili.
Kasnije je to dijelom bilo riješeno ugradnjom riješenja upravljanja s tzv "predgasom" ali samo na jednom brodu, a to je
današnji OB-02.
Ovo je na slikama zamjena motora u puli u vargaroli na ob 04 2007 god
Logged
Pages:  1 ... 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 [87] 88 89   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 25 queries.