Naslovi i naslovnice prodaju novine, a novinar uživljen u kodna imena (sjetimo se "Kekeca silnog" i "Mojce velike")... NA SJEVERNOM DIJELU JADRANU OBALNA STRAŽA PROVODI AKCIJU ‘ALFA POLARIS’
Brodovi i zrakoplovi brane hrvatske naftne platforme od talijanskih i slovenskih ribaraNa sjevernom dijelu Jadrana, na tridesetak milja od istarske obale, u blizini međunarodnih voda, nalaze se glavna podmorska polja hrvatskih plinskih i naftnih bušotina, te devetnaest golemih Ininih platformi. Točno 60 posto domaće proizvodnje plina i nafte dolazi iz tih bušotina. Talijanski i slovenski ribarski brodovi više su puta svojim mrežama oštetili podmorske plinovode, mimo zabrane približavali su se platformama.
Primijećeni su i nepoznati ronioci kako, uz pratnju brzih glisera, ispod hrvatskih platformi love ribu. Prije četiri godine, nekontroliranim plutanjem zapaljenog turskog teretnog broda “UND Adriyatik” opasno je bila ugrožena sigurnost nekoliko hrvatskih platformi. Da je kojim slučajem brod potonuo kod platformi i oštetio podmorske cjevovode, došlo bi do raspada energetske mreže u Hrvatskoj i ekološke katastrofe.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pripadnici obalne straže s posadom Inine platformeOpasni roniociPonukani svim tim incidentima, te imajući na umu ranjivost platformi pred raznim mogućim uljezima, Ina je zatražila pomoć Obalne straže RH. Nije trebalo dugo da hrvatske naftne platforme dobiju čuvare.
–
“Alfa polaris” kodno je ime operacije u kojoj već nekoliko mjeseci brodovi, zrakoplovi PC-9 pilatus i helikopteri MI-8 Obalne straže čuvaju životno važna plinska i naftna polja Hrvatske – kaže nam zapovjednik Obalne straže RH,
kapetan bojnog broda Marin Stošić.
– Odgovorili smo na molbu Uprave Ine zbog incidentnih situacija koje su se događale u zoni platformi. Ribarice nepoznatog podrijetla, pretpostavlja se uglavnom talijanske i slovenske, narušavale su međunarodnu zabranu plovidbe u perimetru od 500 metara oko platformi. Približavale su se instalacijama platformi gdje je bilo puknuća i kvarova cjevovoda. Na sreću, bez ozbiljnih oštećenja jer bi u suprotnom došlo do katastrofe.
Od 19 platformi, samo su dvije s posadama, a ostale se daljinski kontroliraju. U zoni platformi nalaze se jedan do dva broda Obalne straže, s brzim čamcima i ukrcanim timovima za pregled i uzapćenje plovila u prekršaju. Ozbiljan problem bili su ronioci iz slovenskih i talijanskih voda. Oni bi dolazili brzim gliserima, vezali se uz stope platformi i neometano lovili ribu.
No, puno veći problem mogu biti moguće neprijateljske namjere nepoznatih ronioca. Takvu situaciju ne smijemo dopustiti – kaže nam Stošić, prvi čovjek Obalne straže. Premda nema najnovije i najbrže brodove, Obalna straža ipak nemoguće pretvara u stvarnost.
– Više puta smo helikopterima progonili brze glisere koji plove brzinama većom 40 čvorova. Tu je i dežurni par zrakoplova pilatus na aerodromu Zemunik. Nakon dojave, u roku od 15 minuta naši zrakoplovi dolete do plinskih polja na sjevernom Jadranu.
Povratne informacije s platformi kazuju kako pojava naših zrakoplova iznad brodova i glava uljeza izaziva strah. Ukratko, poslali smo poruku da smo prisutni na moru i da čuvamo hrvatske gospodarske interese, te su upadi značajno prorijeđeni – poručuje kapetan bojnog broda Stošić.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Konkretna zadaćaObalna straža uputila je i molbu Ministarstvu vanjskih poslova RH da se diplomatskim kanalima Italiji i Sloveniji ukaže na nesmotrene upade njihovih ribarskih brodova u zonu hrvatskih naftnih platformi.
– Zaštita platformi je i međunarodni interes, kako naš, tako i naših susjeda. Osim poruke prisutnosti na moru, ne uskraćujemo sebi pravo da reagiramo i na drukčiji način. Dakle, progon, uhićenje, pa i uporaba raspoložive tehnike odvraćanja koju imamo na brodovima i helikopterima – pojašnjava Stošić.
Prema procjenama Obalne straže RH, upravo je onečišćenje na prvom mjestu ugroza na Jadranu. Slijedi ugroza trgovine ljudi jahtama i manjim trgovačkim brodovima, te zatim upadi uljeza, odnosno moguće terorističke prijetnje.
– “Alfa polaris” je konkretna zadaća u gospodarskom pojasu RH. Južno od Dubrovnika i Mljeta, u epikontinentalnom pojasu, Ina s nekoliko brodova obavljava višedimenzionalna seizmička ispitivanja gdje postoje ozbiljne indicije za nalazištima nafte i plina. Očito da će se područja platformi ubrzo širiti Jadranom. Bit će to vitalni interes RH koji će Obalna straža znati zaštititi – zaključuje zapovjednik hrvatske Obalne straže.
Osoblje
Mi smo mala mornarica i mala obalna straža. No, težimo izvrsnosti osoblja, kojom kompenziramo određene tehničke nedostatke. Ni kvalitativno, ni kvantitativno ne smijemo štedjeti na osoblju.
Upravo je povijest pokazala da nam ljudi, njihovo znanje i kreativnost, kompenziraju nedostatak tehnike – kaže zapovjednik Obalne straže Marin Stošić.
Tehnika
U sastavu Obalne straže RH nalazi se devet brodova, četiri helikoptera MI 8 MTV i dva pilatusa PC-9 HRZ-a i PZO-a koji su operativno izravno podređeni zapovjedniku Obalne straže RH.Denis Krnić,
Slobodna Dalmacija